Autor Tema: In memoriam  (Posjeta: 24865 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline mojca

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 213
  • Karma: +0/-0
Odg: In memoriam
« Odgovori #15 : Srpanj 16, 2010, 12:11:53 poslijepodne »
Bio je pravi svečenik,duhovni,a ne materijalni.Zato ,hvala mu na tome.Odrastala sam u toj župi,uz njegovo duhovno vodstvo.Bio je čest gost u mojoj roditeljskoj kući.za našim stolom.Kako nas je bilo puno djece uvijek nas je znao sa nečim aktivirati u župi i duhovno odgajati.Od srca mu hvala,Na svakom savjetu,lijepoj riječi,molitvi ili preporuci,zaista na svemu.Sječam se kad ga je pratila policija zbog rada sa župljanima,kada smo mu čuvali putovnicu,razne spise  za koje je policija mislila da su na štetu Jugoslavije.Bio je veliki čovjek i zaista vjerujem da je zaista zavrijedio vidjeti lice Svevišnjega kojeg je toliko volio i kojem je svakog dana služio.

Sječam se jedne prilike kada je rekao:"Znaš Mojca svi ti kaj ti se busaju u prsa kak su veliki vjernici i koji ti se naslikavaju kak idu u crkvu su ti niš,sami lopovi,ali kaj ćemo moramo biti s njima možda se preobrate za stvarno."         Uspio je sa nekima.Zaista ih je upoznao sa Bogom.

Ima još jedna stvar koje se držim cijeli život,a on me je tome naučio.Kada smo se pripremali za Svetu Potvrdu na satu vjeronauka je bila tema o misijama i pomaganju trečem svijetu.Tada je rekao da ljudi često puta daju velike novce i šalju u Afriku i još k tome obavjeste javnost da se zna kak su baš oni dali.U isto vrijeme njihov prvi susjed je gladan,ili nema djetetu za cipele,a oni pred njim zatvore vrata.Rekao je da to ne valja ,jer tamo kad šaljemo neznamo kome smo pomogli i dali je to zaista upotrebljeno za pomoć ili nešto drugo,nego radije ako želimo pomoći okrenemo se oko sebe i konkretno nekome pomognemo gdje ćemo vidjeti rezultat svoje pomoći i neka to nikad ne govorimo drugima ,nego napravimo i zaboravimo.To je nešto čemu me je naučio taj veliki čovjek koji je za sebe mislio da je jako mali i niš posebno.Tako ja sada učim svoju djecu  i vidim lijepe rezultate i ponovno hvala mu na tome i na svim molitvama i meditacijama kojima me je naučio,a najviše vjeri u Božju providnost koja je nešto najbolje čem me je naučio.
Vjerujem da sada stojiš pred Božjim licem i molim ta da se pomoliš za sve nas koji smo ostali još na ovoj patničkoj zemlji.

plemenitashica

  • Gost
Otišao je hrvatski velikan: Umro Velimir Kljaić
« Odgovori #16 : Kolovoz 12, 2010, 03:24:52 poslijepodne »
Otišao je hrvatski velikan: Umro Velimir Kljaić

Jutros je nakon što mu se stanje zbog bolesti pogoršalo preminuo Velimir Kljaić.

Kljaić je dugo bolovao od raka pluća. Rođen je 10. veljače 1946. godine u Danilu kraj Šibenika.

Svakako najveći trenerski uspjeh u dugogodišnjoj karijeri je osvajanje zlatne olimpijske medalje na igrama u Atlanti 1996. s generacijom u kojoj su igrali Ćavar, Puc, Saračević, Smajlagić, Jelčić, Goluža.. Bila je to prva zlatna olimpijska medalja za hrvatski sport uopće.", stoji u HRS-ovom priopćenju.

......"Na Olimpijskim igrama 1996. godine, pod maestralnim vodstvom Velimira, hrvatski rukometaši su ostvarili dugo sanjani san. Po prvi put od osamostaljenja Hrvatske osvojena je zlatna medalja, prvi put se na OI čula hrvatska himna
......""Rekao nam je: Ako ne osvojimo medalju na Olimpijadi idemo svi kući plivajući"."

http://www.index.hr/vijesti/clanak/otisao-je-hrvatski-velikan-umro-velimir-kljaic/506540.aspx

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: In memoriam
« Odgovori #17 : Ožujak 25, 2011, 10:36:03 poslijepodne »
Mrl jě Mario Bogliuni

(San Vincenti / Svetvinčenat 1935. – Zagreb 2011.)


I dés čujemo něgvu glazbu v kultne TV serije »Gruntovčani«, a nâdamo se vuskoro i v druge »Kûdek idu divlě svině « il »Mejâši«

Kak školuvani glazbenik, teri jě jâko dobro poznâval suvremenu zabavnoglazbenu scenu, postal jě nezaobilazen vurednik zabavnoglazbenoga programa HTV-a v něgovem nâjbolšem dânem. Mario Bogliuni bil je skladatel teromu jě pesma bila dôm, a nôtě jedina prâva lubav z terem jě  premoščival sě granice i râzlikě, jezikě i dijalektě.

http://www.novilist.hr/hr/Scena/Glazba/Umro-Mario-Bogliuni-skladatelj-kojemu-je-pjesma-bila-dom


Mesto Bogliuno – Boljun (v Istre)
http://www.tzpazin.hr/foto/MostacKarta.jpg


Z-Bogom / Buon viaggio, Bogliuni  


Citat:
HRVATSKI  K(R )AJ  (Skrivečki, skrivečki)
tekst: PAJO KANIŽAJ – glazba: MARIO BOGLIUNI – aranžmân: KREŠIMIR OBLAK
http://www.forumgorica.com/kajkavski/popevke-sem-slagal-i-recice-bral-kaj-danke-i-kaj-nocke/msg30283/#msg30283

Citat:
Gruntovčani (nâslovna pesma: Ladaricě - Podravina râvna)[/b], 02:32
Tekst Dubravko Ivančan, glazba Mario Bogliuni
http://www.forumgorica.com/kajkavski/popevke-sem-slagal-i-recice-bral-kaj-danke-i-kaj-nocke/msg30284/#msg30284

« Zadnja izmjena: Ožujak 25, 2011, 11:05:53 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: In memoriam
« Odgovori #18 : Studeni 04, 2011, 10:52:04 poslijepodne »

Mrla je Ana Štefok, kultna pevačica stareše generacije, međimurskoga roda z Dolnoga Kralevca

V Zagrebu je v sedamdeset drugomu letu  mrla Ana Štefok, jena od najbolše hrvatske pevačic  zabavne i pop glazbe stareše generacije z božanstvenem glasom, teru su  mnogi nazivali hrvatskum Edith Piaf.  Rođena je leta 1940. v Zagrebu, a  roditeli joj poteču z Dolnoga Kralevca, de je gustokrat kak deklica dohajala na školsko ferje, a kesneše i kak pevačica  z mnogemi zvezdami šezdesete. Bila je kultna pevačica stareše generacije. 


Ana Štefok počela je pjevati u crkvenom zboru u svom kvartu Trnje, a potom u Prvom pljesku u zagrebačkom Varijeteu. Imala je čist zvonki sopran, tako da je uskoro postala pobjednica tada mnogobrojnih festivala zabavne glazbe.

Prvu pobjedu ostvarila je na sarajevskom festivalu Vaš Šlager sezone 1968. izvedbom pjesme “Molitva” Kemala Montena i Sabina Varešanovića. Potom je pobijedila na Opatijskom festivalu 1970., otpjevavši pjesmu Alfia Kabilja  koja je ubrzo postala hit  “Želim malo nježnosti i ljubavi”. Ostat će upamćena i po nastupima na Festivalu kajkavske popevke - Krapina, 1973. i pjesmi “Međimurje zeleno”. Nastupila je na brojnim festivalima zabavne glazbe, na Opatijskom, Splitskom, Krapinskom i Zagrebačkom festivalu, televiziji i posebno radiju.
Anini najveći hitovi su i danas popularni:  “Gitara romana”, “Majko, nemoj plakati”, “Malo mira”, “Ne mogu ti vjerna biti”, “Varaš se, znaj” i postali su evergreeni.
Godine 1989. povukla se sa scene i otada više nikada nije nastupala, osim tek  povremeno. Bila je rado viđen gost na svečanostima Društva Međimuraca u Zagrebu, gdje bi ponekad i zapjevala.

Nakon devedesetih pada joj popularnost, što teško podnosi i pada u sve veću depresiju. Ranije je zbog nesretne ljubavi započela piti i liječila se od alkohola, a istodobno se brinula o teško bolesnom i nepokretnom ocu Franji, koji je preminuo 2005.

Najteže joj je padao zaborav, stalno je isticala u svim prigodama što je učinila za hrvatsku glazbu, da bi potom bila sasvim nepravedno zaboravljena.
Najbolje prijateljice koje su joj pomagale i u starosti su također popularne pjevačice starije generacije Višnja Korbar i Zdenka Vučković. Danas mladi popularni pjevač Bojan Jambrošić pjeva neke od hitova Ane Štefok. (J)


Ploče  i diskografska izdanja Ane Štefok:

Gitara Romana / Takav je život / Oprosti / Ti želiš to, 1963. Jugoton EPY 3248
Balada / Sve je isto ko pre, 1964. Jugoton SY 1276
Bez majke / Fiesta Brasiliana / Ne oplakujem / Lastavica, 1964. Jugoton EPY 3317
Pjesmom ti pričam / Svijet je pjesma / Santo Domingo / Upravo zato, 1966. Jugoton EPY 3600*
Nemoj nikad reći zbogom / Da to si ti / Hvala ti za ljubav / Ali danas ne, 1967. Jugoton EPY 3868
Uz tebe sam sretna / Poljubi me za kraj / Varaš se, znaj... / Čovjek za mene, 1968. Jugoton EPY 4006
Doviđenja, sretan put / Živim za tebe, 1969. Jugoton SY 1475
Što me grije / Moje srce kuca ko tvoje, 1969. Jugoton SY 1398
Želim malo nježnosti i ljubavi / Majko, nemoj plakati, 1970. Jugoton SY 1686-F
Daj mi malo nade / U malom gradu, 1970. Jugoton SY 1598
Koga ću zavoljeti? / Moje selo je pusto, 1971. Jugoton SY 1797
Moj prijatelj vjetar / Pošla bih s tobom, 1974. Jugoton SY 22478
Ako me sanjaš / Još smo uvijek na početku, 1980 Jugoton SY-23616


Zvir:
http://www.mnovine.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=8025:umrla-ana-tefok-kultna-pjevaica-starije-generacije-meimurskog-roda-iz-d-kraljevca&catid=36:crna-kronika&Itemid=58


Citat:
Međimurje zeleno

Zdavnja sem otišla ja
z mojeg Međimurja,
tam je ostal del mog sna
i najlepša zorja.

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/popevke-sem-slagal-i-recice-bral-kaj-danke-i-kaj-nocke/msg38575/#msg38575

ANA STEFOK Medjimurje zeleno, 03:23
(Krapina, leta 1973.)

ANA STEFOK Medjimurje zeleno
« Zadnja izmjena: Studeni 04, 2011, 10:56:32 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: In memoriam
« Odgovori #19 : Travanj 19, 2013, 10:36:12 poslijepodne »
Ćićo (iz)Gorio (Le Père Goriot)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Iznenada preminuo

Odlazak novinarskog simbola Splita: Umro Đermano Ćićo Senjanović


Autor: Novi list
Objavljeno: 19. travnja 2013.

Radni vijek proveo je u Slobodnoj Dalmaciji i Feralu, a posljednji dio profesionalne karijere radio je upravo u ovim novinama, u svojoj stalnoj rubrici "Ajme meni"

Jedan od novinarskih simbola Splita, Đermano Ćićo Senjanović zauvijek nas je napustio u 64. godini života.

Iznenada mu je pozlilo sinoć oko 20 sati. Iako je Hitna pomoć došla brzo, nije mu, nažalost, bilo spasa.

Hrvatsko novinarstvo zadužio je svojim sjajnim satiričnim stilom. Radni vijek proveo je u Slobodnoj Dalmaciji i Feralu, a posljednji dio profesionalne karijere radio je upravo u ovim novinama, u svojoj stalnoj rubrici "Ajme meni". Nažalost, u mirovini, u koju je otišao početkom ove godine nije stigao dugo uživati.

Ćićo je rođen 1949. godine u Splitu, gradu kojeg je obožavao zajedno sa svim njegovim simbolima. Vjerujemo da će i sam ostati upamćen kao jedan od njih.

Ćićo, hvala na svemu...

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Odlazak-novinarskog-simbola-Splita-Umro-Dermano-Cico-Senjanovic


Neki komentari članka gor(j)e

nada.jelinic#starcevic   Objavljeno: 19. travnja 2013. u 12:45
Umro je isto kako je i pisao. U dvi riči.

stanoje   Objavljeno: 19. travnja 2013. u 13:37
Taj je sigurno negdje ugurao stafetu da je preda svome titeku kad se sretnu.

stipan t   Objavljeno: 19. travnja 2013. u 16:28
Iako se često puta nisam slagao sa njegovim pisanjem, razlika mišljenja, u svakom slučaju ĆIĆO POČIVAO U MIRU. Draži su mi oni koji kažu šta misle nego oni koji se KAO SLAŽU sa tim šta ti misliš pa onda po svome.....

lolobrigita   Objavljeno: 19. travnja 2013. u 18:15
Ćićo,počivaj u miru.Smrt fašizmu.

Slaviša Vajner - Čiča   Objavljeno: 19. travnja 2013. u 12:00
VOZDRA DRUŽE STARI ! NEKA TI JE LAHKA HRVATSKA - DALMATINSKA ZEMLJA.

Citat:
Réčki "Nôvi list" / Kolumně, komentâri
02.12.2009.

Ćićo Senjanović
AJME MENI

Kapetan Laptalo govori arhaičnim dubrovačkim jezikom.

    Jo lipote: čuvaš svoje, a svi dobronamjerni te razumu.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg3259/#msg3259

Citat:
Réčki "Nôvi list" / Kolumně, komentâri / Pogled

KVADRATURA DRUGA

02.10.2010.

đermano ćićo senjanović

Prijatelji i pinezi

A ča se tiče politike, znan da i Kerum nije cviće. I durat će onoliko koliko ga Split bude trpija. A ja mu nikad neću zaboravit da nas je oslobodija ove falše munite. Fala mu ča nan je bija šok-terapija.
Nekome šok, a nekome terapija.

http://www.forumgorica.com/politika/trejti-put-b(l)og-pomaze/msg30040/#msg30040

Citat:
Kuljiš:»Senjanović je nepopravljiva komunjara.«
          Komunista, moj Denise, komunista, a ne komunjara! ...

Zvir: Novi list 2012-11-24 / Ajme meni / Piše: Ćićo Senjanović

Citat:
Milanović: »Uvodimo red u državu, a u 2013. ćemo imati rast.«
          Ćićo: Milanović 2014.: »Ništa nismo obećali!«        

Zvir: Novi list 2012-12-27 / Ajme meni / Piše: Ćićo Senjanović

http://www.forumgorica.com/politika/sdp-i-hns-pr(e)dmet-sprdne-(hrvatski-bog-marx)/msg48384/#msg48384

Citat:
Prijeti nam dolazak MMF-a.
    Ćićo: Djeco, danas ćemo navlačiti prezervativ na krastavac.

Novi list, 2012-12-17 / Ćićo Senjanović / Ajme meni
http://www.forumgorica.com/politika/sdp-i-hns-pr(e)dmet-sprdne-(hrvatski-bog-marx)/msg48452/#msg48452

Citat:
Čačić podnio ostavku na sve dužnosti.
    Ćićo: Sve će biti kao prije, savjetnik nam iz ćelije.

Novi list, 16.11.2012., Ćićo Senjanović: Ajme meni

http://www.forumgorica.com/politika/sdp-i-hns-pr(e)dmet-sprdne-(hrvatski-bog-marx)/msg48699/#msg48699

NU2 Đermano Ćićo Senjanović, 01:00:17
1. lipnja 2008. u emisiji nedjeljom u 2 gostovao Đermano Ćićo Senjanović

NU2 Đermano Ćićo Senjanović
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: In memoriam
« Odgovori #20 : Travanj 20, 2013, 11:20:02 prijepodne »
Neka počiva u miru...

ČIm ga je i onaj crveni gnom od Tomića držao na zubu i volio se sprdati s njime, znam da je Ćićo bio "čovik na mistu"...
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”