Svakidašnje teme > Gospodarstvo
Razlozi ove naše gospodarske situacije
kuntakinte:
--- Citat: Mlačanin - Siječanj 27, 2014, 08:29:27 poslijepodne ---Voda!!
Uz to, sada se "stidljivo" govori o nafti i plinu u Jadranu, valjda se više istina ne može zamagljivati.
--- Kraj citata ---
Sad znamo zašto su nas uvukli u EU: Da je masonski sluga Sanader proglasio Gospodarski pojas, znalo bi se kakvo bogatstvo krije Jadran
http://dnevno.hr/vijesti/hrvatska/112459-sad-znamo-zasto-su-nas-uvukli-u-eu-da-je-masonski-sluga-sanader-proglasio-gospodarski-pojas-znalo-bi-se-kakvo-bogatstvo-krije-jadran.html
Hoće li Hrvatska profitirati od eksploatacije nafte iz Jadrana?
U JADRANU ima više nafte i plina nego što je zaključeno posljednjim istraživanjima prije 20 godina, objavila je ovaj tjedan norveška tvrtka Spectrum nakon višemjesečnih istraživanja.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/hoce-li-hrvatska-profitirati-od-eksploatacije-nafte-iz-jadrana/723912.aspx
"mala norveška"
Naftu i plin u Jadranu prvi snimili Francuzi i Nijemci
...A zapravo, još prije četiri i pol godine “Slobodna Dalmacija” je pisala o otkriću Nediljka Pušića, sistematičnog splitskog pravnika, umirovljenog časnika HV-a, koji je dugotrajnom, minucioznom istragom došao do relevantne dokumentacije svjetskih institucija i stručnjaka koja svjedoči o ogromnim količinama nafte i plina u sjevernom dijelu Jadrana.
...Na geološkoj karti Europe, gdje su ucrtana sva naftna i plinska polja, te geološke provincije, navodi se provincija Po Basin 4060, koja prestaje kod rta Savudrije, a istočno i sjeveroistočno od njega nema naznačenih nalazišta ni nafte ni plina.
...Do tih podataka svojedobno je posebnim diplomatskim kanalima uspio doći i slovenski diplomat Dimitrije Rupel, koji je bio veleposlanik u SAD-u, i upravo zbog saznanja do kojih je došao temeljem spomenutih dokumenata, kako neki ocjenjuju, nastali su problemi oko Piranskog zaljeva.
Danas se nalazi “Spectruma” plasiraju dešperatnoj javnosti kao blagotvorni terapijski lijek protiv sve većeg siromaštva naroda, obećanjima o “maloj Norveškoj”, a ne spominje se da su podmorje Jadrana prije “Spectruma”, koji je taj posao odradio u 2D tehnici, obavili i Francuzi 2005. i Nijemci 2006.- 2008., i to u obje tehnike - 2D i 3D! Jadran je, dakle, pregledavan dosad više puta, no zašto se uporno mistificira njegovo bogatstvo to doista nije jasno. Ali potiče spekulacije...
http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/233930/Default.aspx
-
03.10.2009.
SENZACIONALNO! "SLOBODNA" OTKRIVA NAJČUVANIJU SLOVENSKU TAJNU Uz obalu Istre milijarda barela nafte i milijarde kubika plina
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/72754/Default.aspx
Tajna je razotkrivena: Slovenci Piranski zaljev žele zbog nafte i plina, a ne otvorenog mora?!
3.10.2009.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/tajna-je-razotkrivena-slovenci-piranski-zaljev-zele-zbog-nafte-i-plina-a-ne-otvorenog-mora/453462.aspx
Sjeverni Jadran ne leži na plinu i nafti
08.10.2009
"Bomba" o bogatim nalazištima plina i nafte uz zapadnu obalu Istre, zbog koje se navodno Slovenija tako žestoko spori s Hrvatskom oko izlaza na otvoreno more, po svemu sudeći nema pravog uporišta. Josip Friščić iz Hrvatske stručne udruge za plin nam je, komentirajući tvrdnje umirovljenog časnika Hrvatske vojske Nediljka Pušića, rekao da je cijeli Jadran već više-manje pretražen. Do sada su u sjevernom Jadranu pronađene zalihe plina pred južnim dijelom Istre. Nafta je pak pronađena kod Visa, ali je riječ o manjim nepokretnim zalihama, koje nisu pogodne za komercijalnu eksploataciju.
...Po njemu, Inini stručnjaci su upoznati s podacima iz studije američke geološke službe, na koju se, uz ostalo, poziva Pušić. U Ini napominju da bi značajne rezerve ugljikovodika, na koje, navodeći različite izvore, upozorava Pušić, podrazumijevale postojanje velikih geoloških struktura u podmorju sjeverozapadne Hrvatske. Istražnim aktivnostima Ine u proteklih 30-ak godina, međutim, nisu evidentirane takve strukture. U podmorju zapadne Istre izbušeno je nekoliko dubokih istražnih bušotina kojima, nažalost, nisu utvrđene veće akumulacije ugljikovodika.
http://www.glasistre.hr/vijesti/arhiva/sjeverni-jadran-ne-lezi-na-plinu-i-nafti-117504
Hm. Jel je ima il je nema..?
Mala Švicarska, Mala Norveška il Mala Sutra?
kum:
Kak se ono veli-ak se poglene istini v oči onda od sega toga bu samo Malo Sutra-
kuntakinte:
Ekonomija
Analiza: Mogu li porezi financirati javnu potrošnju i kako nastaje javni dug
http://www.advance.hr/vijesti/analiza-mogu-li-porezi-financirati-javnu-potrosnju-i-kako-nastaje-javni-dug/
A, bome je...
Sledgehammer:
http://www.jutarnji.hr/cijela-istina-o-porezima-u-hrvatskoj/1220809/
MRAČNA STRANA POREZNOG SUSTAVA Otkrivamo kako porezi ubijaju hrvatske poduzetnike:
Najnovija analiza Instituta javnih financija otkriva da Hrvatska ima ekstremno visoki trošak ubiranja poreza. Osim toga, upozoravaju, porezi su preveliki, pa ih sve manje ljudi plaća, a čak i oni koji žele platiti odustanu kada se zapletu u kompliciranoj poreznoj birokraciji
Kada smo zbrojili koliko smo lani uplatili u državni i proračune lokalnih jedinica i državnih institucija, ispalo je da smo im dali više od milijun eura. To je velik iznos za tvrtku od samo 160 zaposlenih, s godišnjim prihodima od oko osam milijuna eura.”
Takva i slična upozorenja među hrvatskim se poduzetncima često mogu čuti kada se od njih traži da ocijene hrvatski porezni sustav. Mnogi od njih najčešće ga ocjenjuju kao - porezni pakao. U ovom konkrentom slučaju, a radi se o tvrtki Lipik Glas, jednoj od hrvatskih tvrtki umreženoj u svjetski lanac automobilske industrije, takve su ocjene izostale. Ipak, njen generalni direktor Danijel Zadjelović bez zadrške upozorava da visoki porezi, ali i propisi koje često ni sami poreznici ne znaju protumačiti, ugrožavaju ne samo poslovanje njegove tvrtke, nego i gospodarstvo u cjelini.
- Takav porezni sustav za nas je veliki pritisak, pa investicije ili odgađamo, ili im pribjegavamo u posljednjem trenutku - kaže Zadjelović.
Parafiskalni nameti
Usporedbe poduzetnika kažu da oni nisu toliko nezadovoljni visinom poreza na dobit, čija je stopa 20 posto i, kao takva, konkurentna stopi istog poreza u okruženju. No, njihovo poslovanje guše drugi porezi, posebno PDV, čija je stopa od 25 posto među najvišima u Europi, kao i visoki doprinosi, koji otežavaju zapošljavanje. Poduzetnici su posebno nezadovoljni parafiskalnim nametima.
No, ništa im manji problem ne predstavlja ni česta izmjena poreznih propisa. Dodatno ih muče i nejasni propisi, koje često ni poreznici ne znaju objasniti.
- Mi često poslujemo s inozemstvom. Ali, kada smo od porezne tražili obajšnjenja o plaćanju poreza na uvezene alate, odgovor od nje ili nismo dobili, ili je on bio potpuno nejasan. Zapravo ste prepušteni sami sebi i idete u rizik jer morate obračunati porez, a niste sigurni jeste li to dobro napravili - žali se Zadjelović.
Slična upozorenja stižu i od poreznih stručnjaka. Tako, primjerice, poznati porezni stručnjak Vlado Brkanić ukazuje na preveliko birokratiziranje kojem su izvrgnuti poduzentici, ali i sami poreznici.
Komplicirane uplate
- Sustav se često mijenja, a sve se lomi preko leđa poduzetnika. Jedna od posljednjih poreznih perverzija je uvođenje izvješćivanja o dohocima, obrazac JOPPD, koji sadrži brojne podatke i ima vrlo kompliciran način popunjavanja. Porezna uprava, dakle, sada ima podatke o svim dohocima, no pitanje je u kojoj je to mjeri suzbilo izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa. S druge strane, bilo bi zanimljivo saznati za koliko je uvođenje tog obrasca povećalo troškove rada porezne administracije - napominje Brkanić.
Hrvatska je, tvrde stručnjaci, porezima visoko opterećena zemlja. Iako je udio poreza u hrvatskom bruto domaćem prozivodu (BDP) 2011. godine iznosio 32,9 posto, što je za 3,5 postotna boda manje od prosjeka EU, u kojoj je udio poreza dosezao 36,4 posto, Marina Kesner - Škreb s Instituta za javne financije (IJF) upozorava da nas usporedba sa sličnim zemljama svrstava na sam vrh ljestvice poreznog opterećenja. Tako je, recimo, indeks poreznog napora za razdoblje od 1994. do 2009. godine u Hrvatskoj iznosio 1,18, što je na razini prosjeka razvijenih zemalja.
- Hrvatski je indeks poreznog napora jednak prosjeku skupine razvijenih zemalja. U okviru zemalja u razvoju, sličan indeks poreznog napora kao Hrvatska imaju Mađarska i Slovenija, a u skupini razvijenih zemalja Australija, Grčka i Norveška. Ipak, bez obzira na sve, može se zaključiti da Hrvatska ubire više poreza nego što dopušta njezin porezni kapacitet - upozorila je nedavno Marina Kesner - Škreb u Newsletteru IJF-a po nazivom “Je li Hrvatska dosegla porezni maksimum?”. Autorica u spomenutom članku odmah daje i odgovor.
Česte izmjene poreza
- Porezni teret više ne bi trebalo više povećavati jer nama konkuretne zemlje mnogo niže oporezuju građane i poduzeća - zaključuje Kesner - Škreb. Taj zaključak ilustrira podacima po kojima je porezn opterećenje u drugim tranzicijskim članicama EU - dakle, u zemljama s kojima se možemo uspoređivati - manje od onog u Hrvatskoj.
Visoki porezi, česte izmjene poreznih propisa i njihovo često proizvoljno tumačenje jedan su od razloga, upozoravaju stručnjaci, raširene porezne evazije. Doduše, dio zasluga za nju, objašnjava Anto Bajo s IJF-a, snosi i raširena ‘kultura neplaćanja’ u hrvatskom društvu, no najveće zasluge ipak pripadaju visokom poreznom opterećenju.
- Imamo visoke poreze s obzirom na stupanj razvoja. Porezi su nam veliki zbog neracionalne državne potrošnje - napominje Bajo za Jutarnji, koji jedine mogućnosti smanjenja poreznog opterećenja vidi u smanjenju rashodne strane proračuna. To, međutim, podrazumijeva reforme, od kojih hrvatske vlade zaziru.
Zbog svega toga, dio stručnjaka, poput Stjepana Gadže i Irene Klemenčić, u novom broju Financijske teorije i prakse, časopisa IJF-a, zagovaraju da Hrvatska konačno razvije sustav kojim će spriječiti neplaćanje poreza. Sličan su sustav, uostalom, razvile i druge članice EU i tako osigurale bolje punjenje proračuna.
Nešto više preporuka oko boljeg prikupljanja poreza u istom su časopisu dali Mihaela Bronić i Vjekoslav Bratić s IJF-a, koji predlažu ukidanje pojedinih, manje značajnih poreza, ali i smanjenje troškova ubiranja poreza, koji su u Hrvatskoj među najvišima u EU. Naime, usporedba podataka o administrativnim troškovima prikupljanja poreza u Hrvatskoj i ostalim članicama EU pokazuje da oni u nas iznose 0,45 posto BDP-a, po čemu smo, ako zanemarimo Grčku, za koju nema podataka, rekorder na EU-ljestvici. Istodobno, prosječan trošak prikupljanja poreza u EU iznosi 0,23 posto BDP-a.
Trošak poreza
Ono što posebno zabrinjava je velik rast troškova ubiranja poreza. U razdoblju od 15 godina, od 1997. do 2012., oni su se više nego udvostručili, budući da su porasli s oko 700 milijuna na preko 1,4 milijardi kuna. Najveći dio troškova, oko dvije trećine njih, čini trošak osoblja, a posebno zabrinjava velik rast troškova usluga, koji sada čine gotovo četvrtinu svih administrativnih troškova prikupljanja poreza. Među njima, glavnivna otpada na troškove IT usluga, i to ne za nabavu novih uređaja i programa, nego za održavanje postojećih, ističu Bronić i Bratić u analizi.
No, unatoč takvim troškovima, hrvatsku bi se poreznu administraciju u proteklom razdoblju teško moglo ocijeniti kao učinkovitu. O tome, uostalom, dovoljno govore i podaci o ogromnim nenaplaćenim poreznim davanjima.
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju