Autor Tema: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině  (Posjeta: 30798 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #15 : Srpanj 06, 2010, 07:07:13 poslijepodne »
Obavijest!  
Scena Gorica i redatelj Ivica Buljan organiziraju audiciju za predstavu KIKLOP
prema Euripidovoj satirskoj igri.
Riječ je o projektu u kojem surađuju Let 3, Goran Ferčec, Ana Savić Gecan i Ivan Fijolić.
Probe su planirane krajem kolovoza, u rujnu i listopadu.
Glumci, plesači, performeri i sportaši pozivaju se da pošalju biografiju i fotografiju na dolje navedenu e mail adresu..
Audicija će se održati na Sceni Gorica 11. srpnja.
Zainteresirani trebaju pročitati tekst Kiklop koji se može pronaći na stranici: http://www.facebook.com/l/8bf4f37XsMkLxOYWeh6Zq5BCkSg; www.tvorac-grada.com/forum/viewtopic.php?t=2303&start=0
ili ga mogu dobiti putem e maila nakon sto nas kontaktiraju.
Prijave poslati na mail: scenagorica@gmail.com Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Za sve informacije mozete kontaktirati broj 099 231 0008 (Vedran Ćosić)
http://www.pouvg.hr/

Kaj,zabadof se trsiš,nekak mi se čini da z te mele ne kruva.Kak i zajdne 5-6 let...

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #16 : Srpanj 06, 2010, 10:52:29 poslijepodne »
Scena Gorica i redatelj Ivica Buljan organiziraju audiciju za predstavu KIKLOP
prema Euripidovoj satirskoj igri.
Riječ je o projektu u kojem surađuju Let 3, Goran Ferčec, Ana Savić Gecan i Ivan Fijolić.

Bôg môj! Zgledi da sě si bull.odiozni tipi skuplaju v turopôlske pre(d)st(av)olnice (Bul.iči, Bul.jani), da Turopolě nebi morti bilo nebulozno
(tal.: dio = Bôg, adio = zbôgom, z Bôgom).

Spomenuti re.datel (bolšě rěči re.zimatel) Ivica Buljan sě skazâl(iščě) né, ni PO (kul)turopôlski ni PO kajkavski.

Ivica Bulljan iliti na turo(POlu)nemačkomu HaeN(e)S.el Bulljan jě pred 2 letě na scene “Gorica” režéral 'Pijani proces' kontro(per)verznoga francuskoga pisca, levičara i homoseksuâlca (obrjneno, prěveděno na homâči: homiča, pedera) Bernarda Marie-Koltesa (Medeka Mariča-Letineka).

Fino društvo kulturtrégerske (s)ravnatelov, (kaj i tur z)reži.serov, (sporokapérajuče, s)POritičarov ...

Se době jě nogometâš Ivica Buljan igral za nemački Hamburger SV.
Režisér Ivica Buljan (nakon 18. PO (ně)redu prectave na scene “Gorica” tera néma blâgě vezě niti s turom niti z kajom, suidentitétem Turopola) mu dôjdě kak Hrvackomu Narodu Strajnski nemački hamburger na mesto turopôlskě kotlovině ili gibanicě.

Smo sě nadali da nakon (Ha)eNeSovoga “Pijanoga procesa” Buljana nabu na scene “Gorica” barem 3 letě (rad ovoga neDostojanstvenoga “Zločina bez kâzne, kaštigě”). Nû, vrnul sě bû rajnešě i to (i ov pût) z članom grupnâka Let 3 (HaeNeSov Ob)Zor.an Prodanović Prlja(vi kazališčârec).

Člani Let-a 3 su specijalizérani za pûcajně štoplinov z guzicě (tura), pak mû dôjdu kak “moderna” ina(t)čica turopôlskoga topa («lukavskoga» ščuka). POte “turopôlske” linije su POletovci zgledi stâlno pre(t)plačeni na scenu “Gorica”.


Nâjava 19. turcidě i kajomora
O tempora o mor(al)es!
Alles klar” za neodzavičajeně kulturopôlce, alles unklar za HaNSovoga kapetâna Ném(c )a, némoga na goričko-scenskě krikě tura i kaja.

Slédi još jěn repertoarni (Hae)NeS.porazum i/ili spor-razum, poraz.um. 

Smo mislili da bû GRBavi HaNS konačno goričko-scenski preglědal, a sad nam najavlujě poluslepoga, jěnookoga Kiklopa, veruvatno neku (var)varijâciju na onoga (nelubiteli bi rekli homiča, homeka) Homera (“Odi.seja”; odi-Senka, proč).

Nakon Aladina i “Iladu i jeně noči” bez tura i kaja, iza «Il(j)adu jâda», « Ilijâdě », dolazi Odiseja v režije (vražije) HaeN(e)S.ela Bulljana
(valda bû trajâla puno, puno krajšě od 10 let(ov na relacije Pleso-HaN(S)over)
.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Let 3 - Nedjeljom u 2 - čepovi(Treba pucati!), 02:46
Let 3 - Nedjeljom u 2 - čepovi(Treba pucati!)
« Zadnja izmjena: Srpanj 06, 2010, 11:05:45 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Muzh

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 152
  • Karma: +0/-0

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #18 : Rujan 06, 2010, 05:22:53 poslijepodne »
Ima do kakovu ideju kak povečati broj događajev i turističku ponudu?

Ja sem več predložil Tursku opsadu Lukavca.

http://www.forumgorica.com/grad-velika-gorica/premje353teno-turska-opsada-lukavca-leto-2010-o/
http://www.forumgorica.com/grad-velika-gorica/turska-opsada-lukavca-jezero-2010-o/

Da vidimo kaj imamo...;

Program (redosljedno):

Lukavec (dvorac; zavjetna “kapela Srca Isusova i Marijna” obitelji Sedmak) 
Donji Dragonožec (Turopoljska hiža)
Lučelnica (kapela Sv. Duha i zvono sreće za zaljubljene parove) 
Cvetković brdo (kapela Sv. Roka) 
Roženica (kapela Sv. Tri Kralja; S. Kolar, Breza: “O, lepi moj gizdavi mustači! Mile moje oči sokolove.”)
Velika Gorica (muzej Turopolja: ljubav je ishodište kravate, ljubavni zapleti na Turopoljski način)
Velika Gorica (Pred „pokloncem“: najromantičnija ljubav Turopolja- A. Šenoa i Slavice plemenite Ištvanić)
Velika Gorica (ručak i živa muzika, “Pivnica Posavina“)
Autor itinerera i turistički vodič: Kazimir Šipušić

Polazak iz Zagreba. Trajanje: cjelodnevni izlet, (okvirno, 7:45 – 19:00)

Predbilježbe i organizacija: Turistička zajednica Velike Gorice.
http://www.sporiturizam.hr/step.jsp?page=387389

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #19 : Rujan 06, 2010, 05:25:23 poslijepodne »
Dan/i Hrvaškoga vugla

Paler/i Bogdan/i (pristašek kapele sv. Barbare)

Čubrić Luka z Mičevca kaj je selil drvene iže na druge funduše

Fabijančić Franjo,Krulec
(Kuče,1869-1955),poznati vlekač iz Kuča.Učio kod Fabijanca u Rakitovcu i u paberskoj partiji Mate Berkovića iz Kuča.Zbog podjele zadruga nakon I. svjetskog rata,premještao je dijelove i cijele kuće po svim turopoljskim selima u međuratnom razdoblju na daljine veće od 1 km,a preko potoka i prirodnih zapreka.Naslijedio ga je unuk Stjepan. (Z.L.)
Turopoljski vjekopisi

Fabijančić Josip,Dobrijan
(Kuče,1898-1993),poznati palir i poznavatelj Turopoljskog luga,drvodjelac poznat po živosti i okretnosti ("navek je prvi svoju planku otesal").Često je gradio po Posavini i Buševcu ("več su ga sa buševečka deca poznala"). (Z.L.)
Turopoljski vjekopisi

Jankovič Mate i Jure,tesarska družina iz Čičke Poljane,bili su poznati paliri.Njihov je rad kapela Sv. Ivana Krstitelja u Lukinić Brdu,sazdana je 1908. godine (Đ.C.)
Turopoljski vjekopisi

Malčević Josip Dvorski
(Kuče,1899-1970),svojedobno najugledniji kučki palir (cimerman).Gradio je škole u Donjem Hruševcu i Gradićima,kao i krovove i zgrade po cijelom Turopolju.sagradio je i kuću dr.Vladka Mačeka u Kupincu.
Turopoljski vjekopisi

ORECIC, tesarska druzba, paliri iz Lijevih Stefanka. Oni su 1932. godine podigli kapelu sv. Petra i Pavla u Cerju Pokupskom. Ime druzbe urezano je u zabat kuce Mike Maurica u Pokupskom gdje je druzba podiglavise kuca. (D. C.)
Turopoljski vjekopisi

Rojc Josip dragičin
palir iz Štajerske,zaposlen u Zagrebu,izradio je nacrt za izvedbu kapele sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici 1888. godine.Radove je izveo tesar Ivan Arnold iz Zagreba,porijeklom Mađar.Iz Zagreba su bili krovopokrivač Bauer i limar Kromler. (Đ.C.)
Turopoljski vjekopisi

Haluga Pavel Jakoba
(Mičevec,1890-1945),graditelj vodenica (mlinova) i skele na Savi.Vodenice su plutale na Savi na tri izdubljena hrastova balvana ovečih dimenzija.Ogromno motovilo (naper) sporo se okretalo na vodi.Jakim lancima mlin je bio privezan uz strmu obalu rijeke spreman brzo promjeniti lokaciju u potrazi za nešto bržim protokom vode.Haluga je bio pravi majstor za izradu takovih mlinova kojih je u Mičevcu pred II. svjetski rat bilo tri,a krajem prošlog stoljeća 27 iz svih sela gornjeg Turopolja.Zajedno s Andrijom Brckovićem i Mijom Majurcem izradio je skelu na Savi koja je služila stanovmicima dviju obala. (R.B.)
Turopoljski vjekopisi

Šturkić Petar Josipov
(Mičevec,1908-1975),posljednji i najuporniji mlinar na Savi u Mičevcu,čiji su mlinovi zaustavili rad 1953. godine a tri izdubljena hrastova debla stara 200-250 godina odnijela je rijeka.Kada je struja stigla u selo Šturlić je napravio električni mlin s kojim je nastavio rad. (R.B.)
Turopoljski vjekopisi

Bolle Herman
(Koln,1845-Zagreb,1926)
Restaureral je,osim kaj je delal na cirkva po vane i Zagrebu,i župnu cirkvu Naveštejna BDM na Gorice 1890. na molbu turopolskoga komeša stjepana pl. Josipovića a 1888. su zagrebački meštri po negvemi nacrti v Gustelnice podigli na "žale" novu kapelu sv. Antuna Padovankoga na fundomentu stare kapele.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #20 : Rujan 06, 2010, 05:26:44 poslijepodne »
Imali smo dva jake muže kaj se nisu trpeli a takoreči su skup živeli f Kurilovcu;
-komeš turopolski Antun Danijel Josipović i Ban hrvacki Josip Jelačić.Od Bana Jelačića i poštara Klempaja (teri se poznal i z Poglediči i Modiči a Antun Danijel Josipovič mu je bil kum) Lekeničani su napravili brand.

Gašpar Alapić se proslavil v obrane Sigeta i slamanju Seljačke bune i vojske pri Kerestincu,Mokrica i Dolne Stubice a 1574 je prevzel bansku dužnost

Bela IV je prvi dal plemičke povlastice Turopolcom i zuzel je ot službe gradu Zagrebu a vuznega se vežeju i još dve sucke presude v korist Turopolcov.

Kraličković,konjanik,1789.
U mnogim bojevima protiv Turaka sudjelovali su i Turopoljci.Tako povijest bilježi bitku kod Mehadije 28.kolovoza 1789. kojom zgodom konjanik Kraličković zarobi tursku zastavu.Kod svog zapovjednika Kraličković se založio da ta zastava treba pripasti Turopoljcima zbog njihovih zasluga u boju.Ovoj molbi udovoljio je dvije godine kasnije ban Ivan Erdody,kada je 17.svibnja 1791. tursku zastavu predao turopoljskom županu Đuri Poglediću,a ovaj je uz veliku svečanost prenio iz Gorice u Lukavec. (B.D.)
Turopoljski vjekopisi

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #21 : Rujan 09, 2010, 11:23:52 poslijepodne »
Kajkavska meša v Dubrancu.
Mladi župnik ze Zagorja služi v Vrhovju.
Jel bi se moglo kaj napraviti po tem pitajnu?

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #22 : Rujan 18, 2010, 09:16:54 poslijepodne »
DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis                
Broj 1. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek!
         

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

str. 01
UVODNO

DOMEK se zrodil i zamrl. DOMEK turopolski se kak vidite zrodil i probal bu živeti i razvijati se. Če bu duha, odgovorne soavesti i penezne dobrohotne poduprtosti bu dober i na dobro nam. Joa, rečimo, vu to verujem!

Sadržaj je raznolik i nie defineran nie znutra ni zvoana. Vidokrug postoji ali mu kroajne granice ne znamo a i nie žurno da ih postavimo. Če ih ima nek budu tam de jesu a mi posla imamo dosti i predosti unutar onoga keaj za sad vidimo i do čega nam je stalo.

Za one keaj naviek i unapried znoaju bole od druge i seh je Jurek Habdelič napisal:
S fundamenta ispeljana
Hiža ova i zidana,
Ako komu nie po vole, Nego mu se hoče bole,
Naj nam ovu tak ostavi, Svoju sebe naj popravi.


Sviesni smo viševrsne podsmiehov keaj nas idu i nie ih moči zbeči. Nu, gdo v stroavu mira s prđom mu zvone. Sekak, podsmieh nie liepo trpeti nu ak vere imaš more se zdržati. A more se i ovak reči, pametneši su uz nas, lenčine seh vrst su protiv. Nu, od lenuga protivlejna more biti štete al nie opoasnosti.

Zdravko Lučič
« Zadnja izmjena: Rujan 18, 2010, 09:24:16 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #23 : Rujan 18, 2010, 09:20:38 poslijepodne »
Zvir:
DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis                 
Broj l. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek!
         

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

str. 02
Impressum (v preše)


Strpno k sloge
DOMEK TUROPOLSKI
MIESEČNI DOBOPIS

Izdavoač:

Udruga Domek turopolski
Velika Gorica, trg kralja Tomislava 2

Za izdavoača:
Slobodan pl. Pukanič

Gloavni i odgovorni:
mr Zdravko Lučič

Tiskara
Mtg-topgraf d.o.o., velika Gorica

1000 primerkov
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #24 : Rujan 18, 2010, 09:22:05 poslijepodne »

DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis                 
Broj 1. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek!
         

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

str. 03
ZAVIČAJNOST, BAŠTINA, DOMOLJUBLJE, OSOBNOST

      V zavičajnosti odroastamo, baštinu oko sebe i vu sebe naslieđujemo, vu i s domoljubljem živemo. S teim sem zaprav jesmo i bivamo, smo osoba. V svoje narođene, v zavičaju i negvem govoru odnjegovanu, z baštinum raznovrsnum i očuvanum obogačenu i delatnim domoljubljem oplemenjenu svojstvenost živeči smo slobodni.
      S nadvremenum okosnicum dostojanstva vu vremenu nas je, smo. Vrieme je života delo, če ga uopče je životom duhovnim je ispujneno. Tu je i to je smisel. Onda smisla ima, život je smislen i uopče ima smisla da nas ima, da kak živuči postojimo. Bi se reklo, splati se živeti i splatilo se da smo živi bili pa čak da nas još i na dale, v buduče ima, jesmo i bumo.
      Ak toga sega dostatno nie onda more biti da više sence mutne nalikujemo neg liku čoveka svojstvena i kak osobnost prepoznatliva. Onda morti niesmo srodni z onemi keaj su nas v celine narodili i porodili. Morti smo v pustinski diel duše vlastite zabludili, poak od pieska vetrenuga niš zaprav videti nemremo.
      Kuliko ludske osobnosti tuliko zavičajnosti, baština i domoljublja, tuliko duševne sadržajnosti, postojanosti, skladnosti, sučutne pouzdanosti. A ak krene po zlu, onda je vrednosno i sadržajno obrnuto.
      Takvem teri uspeju postati vrlem i valanem veter slučajnosti nie doroasel i nemre ž nimi vitlati, do nemila i nedraga ih dotirati. Nih javna galama ne povodi a ni prividni, samo naizgledni autoriteti ne impresioneraju.
      A nie čovekom lako postati niti biti. Soam čovek nie zato dosti. Samoča je samo za one prezrele keaj su zagazili v drugo vrieme i svojstven mu život. Sekak, čovekom biti nie lagoda neg briga i skrb. A očituje se to v delu i čez delo, trdni road. To puno njem nie droago, nemaju to rad, bi zbegli. Oni bi da im tičeki pečeni k zubem doletaju, da im bu onak kak su mislili gda su se sladostrasnemi želami prepustili, na bielom kojnu i v krinolina predočili.
      V svietu smo keaj više neg da samo zgleda protiven, čak neprijatelski skoro semu keaj smo, valda se naslučuje ak se jasno ne vidi, nakanili delati, oko čega briguvati i skrbeti. A takov sviet, močen, vladajuči, u se sfera i razina ima svoje lyude. I oni su močni, lukavi i prepredeni. Gdo za Moč dela večinum si nekakve močnosti steče, poak ju na raspolagajnu ima.
      DOMEK saki, pa i turopolski, z močju svetskum nie nakičen, s tiem se prčiti nemre. Doba je domirajna doma. A samo se v domu se dobro začinja, roađa i razvija. Zoato se ima osnova trajne noade da na kraju konca dom ipak nie moči zatreti, v mater zemlu zabiti i zakopati. Antej nek bu uzor. Če se i bitke gubiju rat se zgubiti ne smie, a ak smo k čemu ni nemre.
      Rieč baština je v hrvatskom nasljednom pravu - v Turopolu najduže očuvanom i kak osobitost goajenom - označivala prvenstveno zemlu i dvorno mesto tero od oca naslieđuje sin. Jezikom prava se reklo patrimonium, očevina. Baština je temelna nasledovina, bona haereditaria i to avitica, avitum bonum, prava dedovina od starine v razlike od bona donationalia, imoajna daruvanoga po kralove vole. Po izumrču obiteli ovu naslieđuje kral, onu prvu naslieđuje drugi odvetek svrži, roda ili pak bratstva iliti plemena. Tak su si i Turopolci priskrbeli v šesnaestomu vieku spram habsburgovcev.
      Z baštinum nominalni vlasnik nesme samovlasno postupati, ona ne spada u odlučivajnu ojne na negvu, osebičnu, subjektivnu volu, ona nie v domenu, vlasti posebične proizvolnosti. On ju upotreblava i koristi od nye uživa, nu dužen je ž num tak gospodariti da ju v vrednosti nasliednikom za život očuva. Nesme ju i nemre prodavati. Gospodaru zdrave pameti se to niti kak pomisel nemre dogoditi. Baština je neotuđivi (s)tvarni imutek teri je kak izvajnske stvari faktička pretpostavka zbilske mogučnosti da se uopče a onda i doista, identitetno, v istine ili istinski bu i čega ak nie, ni nas v zbilskomu životu nemre biti, nema se temelem česa živeti. Bi se reklo, bez imejna nie živlejna, bez iča nie žiča! Kak životno imejne ona je svojina od seh teri kak rod, svojta - jen za drugoga = zadruga - žive v sliedu na jednomu zemnomu sedištu, session, od vieka zapamčenoga ili nezapamčenoga prvuga zaposedača.
      Zadruge je dvorno mesto, dom v okružju inih domova dalnih i dvorno osamostalenih srodnikov teri su si si susedi i domači. Oni su družba domorodna v trajajnu života. I uprav se te trajnosti i žnye proizlazeče zadači v životu ima biti veren, duševno - z mišlu, rečmi i delom - podaten. V takve podatnosti i odprtosti se nekak naselujemo v području
opravdanosti za trajajne, opstojajne, živlejne. Tek s tem v biti jesmo, bitkujemo. To je pravo liudsko nastrojejne kak istomtak i pravilo, norma, normalnost v prosuđivajnu onoga kaej je včineno, za včiniti a istomtak oneh na tere to spada.
      Živeči v zajedničkomu i navek dinamički neizvesnomu prirodnomu okolišu briguju domači suovisnu brigu opstanka zaizres (zaistinu) onda gda se sproave hižegospodari skup v sproavišče zbog radi premišlejna o onomu keaj i kak je bilo a kak je moglo i biti daje više predhodeče pameti ili sreče bilo i o tomu keaj i kak bi za doiduče doba bilo za predvideti a onda z takvuga nakanejna poprav postupiti trebalo. Uprav za to «poprav v postupajnu» je razbor prosuđejna najodlučnejši, pouk su takove - liude za pravdu - probali najti za suce zebrati. Saka godina dana je leto dan, preleti i vrne se na koncu na početek. A leto je dobro i život raste ak dobra godina i više put opane a liudi se zajnu z delom priprave. Pamet, tera mudrosti je v susedstvu, je vu tom da se v lietu godine dana provide i provedu postupki iznalažejna i uspostavlajna životnoga suklađa z onim prirodnim oko i vu nami kak istom tak z onim keaj glibšim dielom duše čutimo kak višje spram vremenitosti od tere nikak pobeči a ni trajno izbeči nie čoveku moči.
      V tak oslikanomu okružju i vidokrugu v liudem i zajednice živučeh i nezableneh srodnikov z nutra niče, obnoavla se i smislom plodi razkrito pole slobode živlejna. A negov tiek nie onda podložen i uciejnen dikterajučem ritmom mehanički mierlivuga vremena. I ne prilagođava se ljudstvo tad takovomu ritmu iskrivlujuči svoju prirodnost i unizujuči duh u ropsku podvrgnutost takove prirodnosti.
      Živemo v takozvanom Novom dobu, vieku. Po čem je ono novo? Po tomu keaj stalno, vekivečno znovič novo v živlejnu i novi život iščemo. To je doba nezadovolstva i duševne mrzovolnosti, voajnskomu se bogoatstvu, bezmerne moči i spektaklima hlepi neumereno. Zmajnila se do zagublejna vera v večni život posle ovoga zemalskuga kratkuga trajajna. Tie se preokret zbival -počevši v Italije - pred petsto let. Mesto temelite pobožnosti čoveka kak negova dana osebine počela se isticati negova osobitost u samohtijuče, sebepotrđujuče i sebeopravdajuče spoznajne, kreativno proizvodilačke i političke djelotvornosti v prirode i med ljudmi. Čovek nie čovek po milosti Božje neg po tiem kaej, kak i kuliko zgleda da je napravil. Po tomu mu pravo, moč i dostojanstvo.
      Ovuliko premišlajna za početek!
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #25 : Rujan 18, 2010, 09:28:11 poslijepodne »

Zvir:
DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis                 
Broj 1. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek!
         

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

str. 04
DOMEK ZMIŠLEN, DOMEK TUROPOLSKI OSNOVOAN

     Kad mi je gloavni i odgovorni urednik rekel da predsiednik Upravnog odbora i ja moramo za prvi broj DOMEKA turopolskuga napisati tri kartice teksta o nastanku Udruge, nisem znala keaj mi bu teže: 1. to keaj ga treba napisati, 2. to keaj ga treba pisati na turopolskom ili 3. to keaj moram pisati z nekim!
     Noajte me krivo razmeti, deajte da vam malo rastumačim:
Ja seam kakti tajnica Udruge DOMEK turopolski zadužena da se javnost informera o tom keaj naša Udruga dela. Gda seam videla to zadužejne v Statutu, seam si mislila, dobro, negdo bu to napisal, ja bum prepisala i poslala v se novine i televizije, pa koje hočeju nek o nami pišu i pripoviedaju.
     Al ' Glavni je rekel: Ne, ne, ne bu to tak išlo, to tak nejde, ti to moraš napisati na turoplskom! Nek kak! Na čijem bi ti?! I kuliko god seam probala, nies se mogla zvleči.
Onda seam si mislila, dobro, bum nekeaj napisala samo da ga se riešim, bu i sam videl da to ni baš Bog zna keaj, pak bu nekomu drugomu dal da to napiše (a mogel bi i on, pa nie biti Glavni samo funkcija, čoast, nek i obaveza, posel, seam si još mislila! To da bi se on špinčil i bršunil a joa bi samo delala nies štela ni pomisliti.).
     I počnem joa prekapati po paperi Udruge keaj su se pri meni skupili - a več ih je fajn - poak ih počmem slagati po redu. Je, več seam je par put složila i presložila, nu saki čas još nekeaj iščem, zvadim z reda a posproavlajne ostavim za drugi put.
Onda sam se dosetila poak ih sad sloažem i odma na komad papera pišem kak to mora biti složeno po redu. A red je i bu, za ove put, po datume.
     Ak vas baš zanima, ispalo je ovak: 3. srpnja 2010. se v TUR-u skupilo desetek ljudi teri su se na početku zvali prijateli i podržavateli DOMEKA keaj ga je napisal, složil i izdal Zdravko Lučić. Gda su se razilazili su več bili Inicijativni odbor za osnivajne Udruge DOMEK turopolski. I kak se šika, mam su održali izbore i za 7-muga srpna zakazali Osnivačku skupštinu. Rekel je Utemelitel da se nema keaj čakati nit velike skupe za slikajne skuplati. Ak nam je misel vredu ljudi buju prihajali, program se bu stvoarjal a izborna i roadna
se mesta budu popujnavala. Za predsednika Odbora su zebrali Slobodana pl. Pukanića, za tajnicu Marijanu Kovačić, a Melani Nemešković je zebrana za blagajnicu.
Teaj vam se Inicijativni odbor fest prijel posla, cieli vikend su zvonili telefoni i mobiteli, frcale su ideje i paperi, pak novi paperi i ideje, kratki zestanek tu, još krajši tam, malo duži tu, pak v pondelek tam, a v tork tu i se dok nie došel
     7. srpanj gda se je v 6 vur popoldan na terase Veleučilišta skupil skoro cieli Inicijativni odbor , malo se pospominal med sobom, sad i z nekem novem ljudmi teri su med tem toga prišli, i odlučil da bu se v 7 vur vu Gasilane održala Osnivačka skupština Udruge DOMEK turopolski.
     I bila je, donesla je skoro cieli Statut, zebrala predsednike Udruge, Upravnuga i Nadzornoga odbora i nijove čloane (ne se!) te privremenu tajnicu i blagajnicu. Zaklučila je da se bumo registrirali i da se Upravni odbor mora najti za tri doana i mam početi delati. Tak smo došli do
     9. srpnja i prvoga zestanka Upravnuga odbora. Oveaj put je to bilo na terase središne kavane Stoari groad.
     Puno se pripovedalo, nekeaj se zapisalo, nekeaj se dokončalo, a nekeaj bome i nie. Komu je spočetka se jasno? O tomu vam ne bum niš rekla (ne veli se zaboadov da tajnik je zaprav da taji!) nu rekla vam bum da smo dokončali da bu naša Udruga štampala novine kak znovični noastavek DOMEKA, tere se od sad buju zvale kak i
ona - DOMEK turopolski. I mam su imenovani glavni i odgovorni urednik Zdravko Lučić, a u ime nakladnika Slobodan pl. Pukanić.
     Morate mi dati za prav da napraviti novine ni moali posel. I to još po oveaj vručine i sparine!
     Kak bi se točno znalo gdo keaj i kak treba delati, gdo keaj je ili ni i zakeaj ni napravil Upravni odbor se opetuvano zestal i to
     16. srpnja na terase Pivnice Turopolje. I tu se je puno pripovedalo. Si su imali nekeaj za reči (osim konobara, nie se petlal). Gda smo se razilazili znali smo sekaj novoga o Udruge : da su skoro si paperi za registraciju prikupleni i napravleni (Samo ih sad treba odnesti v Zagreb!), da Udruga momentoalno ima 27 članov, da imamo Obaviesno pristupni listek, da bu pečat v ploave boje, da imamo Izdavački soavet i da su mu v ploanu pravno-poviesne studije Poglediča i Breszcenskoga, zemlopisno-poviesna dizertacija o području Turopola te o zaštite materijaloalne kulture, da nam fletno treba noajti nekakvu sobicu jer burno inače obišli se goričke bertije (a ni jena se ni javila d|i bi bila podupiratel! Dobro, morti bu!),...
     A da ja malo stoanem, am su paperi složeni po redu!
     Sad bi ja triebala s predsednikom Upravnog odbora o tomu semu keaj je bilo od onda do sad nekeaj napisati. I to na turopolskom! Znate vi kakva je to meni muka. Ne jena nek tri!
     1. Gdo ima i malo smisla lako bu z ove mojeh složene paperov zvlekel poar reči i poar svoje dodal i tak nekeaj napisal. I onak veliju da paper trpi se. Je, paper trpi, a keaj z onemi teri buju to čitali?

Slika 1.:
Prvi i jedini zestanek podrzavatelov v TURu keaj su se mam v Inicijativni odbor pretvorili

Slika 2.:
Prvi zestanek Upravnuga odbora. Predsiednik Nadzornuga odbora Vlado Hrenkovič nadzira

Slika 3.:
Franc Leder zafrkoava, Slobodan odmeroava, predsiednik nadgledava postavlajne poštanskog ormariča

Slika 4.:
Drugi zestanek UO. Doktorica stoječa je maloprie vujnega koopterana. Nek diela



     2. Kad seam počela iti v školu najpredi me je učiteljica, onda drugarica nastavnica, a na kraju profesorica vučila pisati, čitati i govoriti kak se spoada: pazi na ije i je, pazi na č i ć, đ i dž, pazi na gramatiku, pravopis, naglasak ti nije dobar!
     To sam nekak prerivala, al je onda došlo drugo vrieme, mejnale su se rieči, slova vu jnemi, nagloaski. Puk onda novi problemi, jel prijem ili prijam, jel glasanje ili glasovanje, jel Banija ili je Banovina, jel dobro i smie se ovak ili onak il jemore bit obadvoje dobro? I sad na kraju meni Gloavni veli da moram pisati na kajkavskem jezikom i turopolskom govoru! A po negvumu zmiščenomu pravopisu! O Bog moj! A kak da ja to znoam?! Gdo me tomu vučil i privčil?
     Morem probati, a keaj bu ispalo Bog znoa! I keaj si buju mislile moje vučitelice i drugarice nastavnice gda to prečitaju?
     3. V cele te več spomenute škola (a i v uve, nove, tera stoalno troaja) te vuče da misliš z svojum glavum, da ne prepisavaš z tuđega, da buš svoj i kak si onda Gloavni to zamišla da ja pišem skup z nekim? Pa makar on bil i predsiednik.
     Nit ja znoam kaj on ima v gloave, a borme niti on keaj je v moje (ak keaj je!).
     Da se mi razmemo, nemam ja niš ni protiv predsiednika UO ni protiv Gloavnuga, ali ak im ovo nie dobro, nek si bolše napišu soami. Ja više ni rieči ni slova! (Tajnica, deaj noaj! - nap. Gloavnuga)

                                             Marijana Kovačić
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #26 : Rujan 18, 2010, 09:37:52 poslijepodne »

DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis                 
Broj 1. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek!
         

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

str. 12
PRVI KORAK K TUROPOLJSKOMU PISANOM GOVORU

     S
liedeči teksti su strukturoalno zamišleni, nu ne baš s prevelikem trudom izebroani. Verujem da su dovolno ilustrativni, da niesu loši i da za početek moru biti pobudni, dielom i uzorni.
     Poznato je da je nastareši sačuvani kajkavski dokument pisan v Kouča 1521-vuga leta, v kurije Štefana Čunčiča. To je oporučni tekst v terom se i plemenita zemla Kneje spomina.
Potom su u istomu 16-omu stoleču nastali tiskani teksti. Najznačajneši je Pergošičev prievod Verbecijeva Tripartituma. To je gloavni zakonik keaj se v Horvatske a onda od 18-uga stoleča i v Slavonije (negdašnjem dolnom Slovinju, Sclavonia inferior) primenival do 1848. Vidi se da je to bil službeni, državnopravni, politički, vojnički i historiografski jezek.
     Od 17-uga stoleča je to jezek pobožne i nabožne knig. Naš Jurek Habdelič (Rođen v staročičke župe a Janko Barle, najpoznateši crkveni historik, piše da je v Kouča rođen.) je bil vrhunski stilist. I tak je to išlo do denešnega doana.
     Gda se z političkuga roazloga objedinjavanja južne Slavenov ustanovila novoštokavska ijekavica kak politički i književni jezek v Horvatske i Slavonije istovremeno se kajkavica progloasila provincijoalnem dijalektom (Bog moj, a teruga jezika?!). Po Vuku Karađiću delani pravopisi i riečniki starodavnu nam rieč v govoru i pismu zameču, mi više to ne znamo čitati i privačamo podsmejoavajne kak normoalno stoajne. Neznoajne je kakti na diku postoalo. Gdo mejne znoa je pametneši i napredneši. Baš liepo, uznosito, a o duhovne i duševne plodonosnosti da se i ne govori!
     Zastanemo, razmislimo, pospominajmo se. Dokončki budu nadošli.

     Anno 1634. 16. augusti. In curia Erpenia.
     Ban Sigismund Erdeody nalaže županu turopoljskomu, da podje čuvati prelaze na Kupi kod Pokupskoga i Sredičkoga
     Egregie domine nobis honorande.
     Neka znate kako zmo razumilj da turzke chete guzstokrat na Kupu dohode, a y Kupa im ie na gaz dosla. Za tho uam zapouidamo authoritate nostra, qua fungimur banali, da imate polouiczu Turopolzkim plemenitim liudem zapouidati, da idu na Pokupzkj brodou chuuatj poitj, a polouicza na Zredichkj takaise y brodou chuuati i na chete turzke pazitj. Drugache ne uchinite. Bogh zuamj. Datum in curia nostra Erpenia, 16. augustu 1634.
     Comes Sigismundus Erdeody m. p.


     Ban Josip Eszterhazy proglašuje općini turopoljskoj red, koji se ima obdržavati prigodom izbora časnika iste općine
     Mi grof Eszterhazy Joseph od Galanthe, vekovečni vu Fraknu, orsagov Dalmatinskoga, Horvatskoga i Slovenskoga ban, i isteh orsagov krain Kupskih i Vunskih najvekši kapitan,...
     Viteškim i plemenitim španu, ašešorom, notariušu, fiškušu, sucem, i sučijam, zadnič vse občine brače Turovoga Polya dobrovolno prozdravlenie!
     Poklamkam za istinu ni prez velikoga čuda, leta sada preidučega, vu mesecu grudnu ili velikobožičnjaku, razumeli smo, zkakvum krikum velikum i nečujenum, pri drugeh narodeh halabukum, larmum, zbog slobodnih votumov vu zbiranyu časnikov, iliti oficirov, Turovoga Polya k tomu spraviti se navadni prez vsakoga preštimanya vekših iliti stareših, i rečenoga Polya, potrevši naimre stole i klupi, kakti skoro na pomor šetujuči zadnie kapitanovo zbiranye vučinjeno jest.

     Antun Mihanovich:
     Rech Domovini od hasznovitozti piszanya vu Domorodnom Jeziku
     VuBechul815.
     transkribirano:
     Zvekšinum čudimose, da stari Rimljanov i Gerkov Pisci vse, kotero od Vekov skvarenja občuvano predobilismo, z-neizmernum mislih i rečih jasnostjum tak zgovoriti, kak i s perom napervodonesti razmeli jesu. Naj bolši drugeh nam znaneh narodov Kniževniki peldu Njih nasledujuč med Domorodnemi i Stranskemi Prijetnost i nevmertelnosti Diku zadobilisu; ar
vsa osebujnesa pisma Jednakogodneh po včinjenom prispodablanju k-Starih Delami ali odhitimo, ali z-jednakum hlepnostjum čtejemo. Čistoću i kratkoću Izgovora, pravi red Pripovesti z-vugodnum Celoga slogum zjedinjen pred vsem želimo, i kajti vse ovo poglavito vu Knigah prešestnih vekov nahađamo, z-vekšum Vučeneh stranum valujemo: da gledeč na Znanje vu občinskom, osebito pako vu Hitrogovornosti i Pesmoznanstvu Starem pred nami Izvišenost dopuščati moraše.


     Kip   domovine   vu   početku   leta   1831.
Anda vu morje vre vekivečno Jedno nam leto kapnulo srečno! Narode druge svetlost opstira, A z mene črna senca potpira; Drugem vre sunce sveti po noči, Mu tmicu v doanu tipat je moči; Noarod se drugi sebe raduje, A z menum sinko moj se sramuje: Vre i svoj jezik zabit Horvati Hote, ter drugi noarod postati;
                                            Pavel Štoos

*                 Voz   Naroda,
     Vu vozu naroda je szvora materinzki jezik; zprednya osz je vera; a zadnya vereszia [kredit]; zprednyi kotachi szu ufanye y lyubav; zadnya kola pako marlyivozt y tergovina; szvornyak je domoszlavni zakon ili konstituczia; rudo je szloboschina. Zaprezi vuchenozt y vitestvo, y podaj vojke krepozti, neka tira napred; szamo naj sze guztoput na zadnya kola ogleda y pazi, da sze szvora nepretergne y da kotachem mazila nezmanyka, najbolye pako da sze rudo iz szvornyaka nezpukne y da vozczi z nyim nepobegnu.   
                                            Ljudevit Gaj


     Planetarijum (ulomek) - Balade Petrice Kerempuha
     V megle sem videl, videl sem v megle:
     seh križne putov konec i kraj...
     V  meglenom blatu, v pogrebnom maršu,
     otkud nas nigdar ne bu nazaj,
     Ileri kak pilki, faklonosi,
     pokapali su paradno starinsku rieč: KAJ.
     Kak zvon je KEAJ germelo,
     kak krie je KEAJ plamtelo,
     kak jogen, kak harfa vekomaj, a oberpilko v gali,
     s pogrebnem faklom vrouke,
     med eleskem fanti,
     mertvečkemi snuboke,
     španceral se
     doktor Ludwig von Gay.
                                            Miroslav Krleža

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Poezija na turopôlskomu pisanomu govoru:
http://www.forumgorica.com/kultura-i-umjetnost/poezija/msg22252/#msg22252
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #27 : Rujan 18, 2010, 09:40:26 poslijepodne »
DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis                
Broj 1. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek!
         

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

str. 16
PODUPIRATELI

Pripremu i tisak broja poduprli


Željko Ličko
Franjo Kos
Đurđa Parać
Aleksa Bjeliš
Zoran Pišl
Radivoje Jovičić
Stjepan Dehin
Franjo Lučić
Stjepan Rakarec
Božidar Deverić
Goran Beus Richembergh
Mustafa Forto
Marija Labaš
Drago Trupčević
Mario Ivić
Marijan Tomašić
Ivan Rožić
Branko Fabijančić
Vlado Grbavac
Josip Jančić
Mirko Žužić
I još nekteri!
« Zadnja izmjena: Rujan 18, 2010, 09:42:24 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #28 : Rujan 18, 2010, 09:42:00 poslijepodne »

DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis                 
Broj 1. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek!
         

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

str. 16

NAPOMENA PRAVOPISNA

      Kak vidite, osnovno je pravilo čitaj kak govoriš a piši kak se piše da bi se slovi na govor napučevalo.
      Ne vuči se čoviek govoru iz čitajna neg od slušajna. Načitani znoaju čitajuči čuti misleni govor piscov. Čita se z mozgom (velikem)a ne z vusnicami. To je samo v početku kad se sriču slova.
      Kajkavski je bogat z gloasi i glazben je, more se reči, kreativen je tvorbeno i pravopisno, bogat je z mogučnosti. Pisajne je tomu podložno. Zbog toga bute videli različitosti. S pisajnem, z roazgovori i rasprava se bu došlo do osnovne pa i detalneše pravilnosti. Onda se one budu mogle ustaliti.
      Kajkavski nie jezik zapoviedajna, stroge močnosti i birokratske jednoznačnosti. Vu jnom je duhovitosti lagodno, ironija cvete, pametna rieč liepo zvuči. Vu jnemu ak je v duše duha sloboda prebiva.
                                           Zdravko Lučič
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině
« Odgovori #29 : Rujan 18, 2010, 10:58:28 poslijepodne »
Vezila na sě stranicě 1. broja Domeka pojedinačno:

DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis                
Broj 1. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek!
         

Vezila na sě stranicě 1. broja Domeka pojedinačno:
http://www.forumgorica.com/turopolje/domek-turopolski/msg22263/#msg22263
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549