Velika Gorica - neovisni forum

Baština => Kajkavski => Autor teme: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 12:50:34 prijepodne

Naslov: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 12:50:34 prijepodne

U DOMU HRVATSKE VOJSKE "ZRINSKI" PREDSTAVLJEN "HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR" ZA 2002.  GODINU
Jubilarno deseto godište HKK s povećanim brojem stranica


- Pred našim očima propada jedna cijela poljodjelska civilizacija, tkalačka krosna, preše, krušne peći, škrinje, kojekavo posuđe, zdenci u polju, potoki, mlinovi. O svemu tome treba pisati, ne za nas, nego za one koji će doći poslije nas - rekao je dr. Zvonimir Bartolić.

U petak 23. studeni je u Domu Hrvatske vojske "Zrinski" predstavljen deseti po redu "Hrvatski kajkavski kolendar" Matice hrvatske Čakovec, što je značajan uspjeh. Deseti jubilarni "Hrvatski kajkavski kolendar" nešto je obimniji nego prethodni, a na gotovo 400 stranica donosi niz zanimljivih tekstova, podijeljenih u više područja. Predstavljajući ovogodišnji broj, glavni urednik dr. Zvonimir Bartolić naglasio je da je u HKK-u za 2002. godinu glavna pozornost posvećena Domovinskom ratu. Uz druge tekstove o Domovinskom ratu, Kolendar donosi i slike svih poginulih i umrlih i nestalih branitelja iz Međimurske županije.

On je ujedno pozvao sve da se posebna pažnja posveti onome o čemu se malo zna, a što bi trebalo čuvati za budućnost. To vrijedi naročito za kulturne i prirodne vrednote. - Pred našim očima propada jedna cijela poljodjelska civilizacija, tkalačka krosna, preše, krušne peći, škrinje, kojekavo posuđe, zdenci u polju, potoki, mlinovi. O svemu tome treba pisati, ne za nas, nego za one koji će doći poslije nas - rekao je uz ostalo dr. Zvonimir Bartolić.

Prigodom predstavljanja desetog Hrvatskog kajkavskog kolendara održana je i mala svečanost, svi oni autori koji su surađivali u svih deset godišta Kolendara, dobili su priznanja i zahvalnice Matice hrvatske Čakovec. Zahvalnice su primili: dr. Zvonimir Bartolić, (Čakovec) Ivan Haramija-Hans (Koprivnica), Branka Jagić-Zagorka (Velika Gorica), Stjepan Janković (Gardinovec), Ivica Jembrih (Čakovec), Vladimir Korotaj (Varaždin), Martin Lukavečki (Vidovec), Franjo Marciuš (Čakovec), Boris Nazansky (Zagreb), Juraj Sambolek (Čakovec), Dragutin Em. Šafar (Čakovec), prof. Dragutin Toma (Čakovec/Vučetinec).

Uz pet tekstova o Domovinskom ratu, jubilarni Hrvatski kajkavski kolendar donosi i niz tekstova o obljetnicama, zatim nekoliko tekstova iz područja etnologije i etnografije i povijesti. Nije izostala niti ekologija i zdravlje, kojemu je također posvećene jedan dio knjige, a također i gospodarstvu i poljodjelstvu. Uz razne prikaze, tu su i književne stranice za odrasle ali i dječje književne stranice. Dakako, "Hrvatski kajkavski kolendar" ne bi bio to da ne donosi i kalendar s narodnim nazivima mjeseca i šaljivim stihovima Florijana Andrašeca. Tako je siječanj još i malobožičnjak, pavlovščak i prezimec, veljača je svečen, veljak ili svičan, ožujak je gregurjevščak, sušec ili protulejtnjak. Travanj je jurjevščak, traven ili mali traven, svibanj je filipovščak, rožnjak ili sviben, lipanj je ivanščak, klasen ili rožencvet, srpanj je jakupovščak, srpen ili mali srpanj, kolovoz je velikomešnjak, kolovožnjak ili osemnik, rujan malomešnjak, rujen ili jesenščak. Listopad je miholjščak, kozaprst ili desetnik, studeni vsesvetčak, veternjak ili zimščak, a prosinac gruden, velikobožičnjak ili dvanajstnik.

Predstavljanju Kolendara bili su nazočni i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te ekoloških udruga iz županije. Hrvatski kajkavski kolendar tiskan je u 3000 primjeraka u TIZ-u "Zrinski", a može se nabaviti u sjedištu Matice hrvatske Čakovec, Park Rudolfa Kropeka 2. (J. Šimunko)


Zvir:
http://www.mnovine.hr/325/kultura.htm (http://www.mnovine.hr/325/kultura.htm)
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 12:51:46 prijepodne

Hrvatski kajkavski kolendar 2003.
ČAKOVEC, 29. studenoga - Na svečani način u petak je u Domu Hrvatske vojske »Zrinski« u Čakovcu predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar 2003., u nakladi Matice hrvatske Čakovec. Predstavljanju u petak bila je nazočna većina autora priloga, a glavni urednik prof. dr. Zvonimir Bartolić istaknuo je da je riječ o jedanaestom izdanju u neovisnoj i slobodnoj Hrvatskoj. Knjiga ima 464 stranice, a podijeljena je na šest cjelina. To su Domovinski rat, Obljetnice, Hrvatska etnografija i etnologija, Prinosi za povijest hrvatske kajkavštine i hrvatskih kajkavskih krajeva, Prosvjeta i kultura, Ekologija i zdravlje, Odjeci vremena, Razni prikazi, Ljudi, događaji, sudionici, zatim Gospodarstvo, poljodjelstvo, vinogradarstvo, Šport jučer danas sutra, a slijede Književne stranice, Venec pesem horvatskih, Dječje stranice i Nekaj za čas kratiti. Kalendar je tiskan u nakladi od 3000 primjeraka.
D. O.

Zvir:
http://www.vjesnik.com/html/2002/11/30/Clanak.asp?r=kul&c=5 (http://www.vjesnik.com/html/2002/11/30/Clanak.asp?r=kul&c=5)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


02.12.2002.
Predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar za  2003.

Jučer je u Domu Hrvatske vojske predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar za 2003.g. koji je opsežniji od svih dosadašnjih. Na 468 staranica 84-vero autora različitih životnih dobi obradilo je široki spektar tematike u čak 16 poglavlja. U ovih 11 godina izlaženja objavljeno je više od 30 tisuća primjeraka što je dovoljno jak poticaj da se istim putem krene dalje. Za ovu godinu Matica hrvatska i Zrinski najavili su objavljivanje najstarije hrvatske kajkavske tiskane knjige-Hrvatskog kajkavskog editia princepsa, Pergošićevog DECRETUM-a, tiskanog u tiskari u Nedelišću 1574.g. Transkripcju Decretuma, znanstvene rasprave i rječnik napisao je poznati znanstvenik i književnik, redoviti sveučilišni profesor dr. Zvonimir Bartolić.

Zvir:
http://www.cakoveconline.com/kultura_glavna.asp (http://www.cakoveconline.com/kultura_glavna.asp)
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 12:55:40 prijepodne

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2008.

Uvodna réč:


Dragi štitelji, v ruke Vam dajemo 16. tečaj HKK!

Z našim Hrvatskim kajkavskim kolendarom idemo vu šesnajsto ljeto. Čez ta ljeta naš HKK je stalno rasel i po broju piscov i po broju stranic. Prvi tečaj našega Kolendara imel je samo 252 stranice, a zadnji, petnajsti, imel je 556 stranic. Za tih petnaest let vu njemu se javilo prek jezero piscov iz cele naše domovine Horvatske. Zato vezda vsim skupa zafaljujem na zdušni potpori. Tulikajše zafaljujem i Vam štiteljom na vernosti, kajti bez Vas HKK ne bi mogel biti tiskan.
Prešestno leto imeli smo bogati program. Navršilo se 40 let od pisanja i vundavanja za Horvate i horvatski jezik znamenite Deklaracije o položaju horvatskoga jezika. Naravski, vu tom ljetu imeli smo i druge važne nadnevke. Bila je 170. obljetnica smrti znamenitoga poete Tomaša Goričanca, 130. obljetnica književnika i svećenika Štefa Stjepana Mlinarića. Kaj se tiče Zrinskih, vse važne nadnevke čez celo ljeto, več po navadi, smo znamenuvali: 30. travna vu Čakovcu smrt Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana, 13. srpna, ali jakopovščaka na Kakinji pri Dolnji Dobravi boj za obrano Novoga Zrina, 7. rujna, ali malomešnjaka znamenuvanje velikoga Sigetskoga poboja, a 18. sesveščaka tragičnu smrt horvatskoga bana, vojskovođe i poete Mikule Zrinskog Čakovečkog.
Za Maticu hrvatsku i za vse nas ipak su najvažneše knjige. Bumo rekli, žetva je bila dobra. Prvi put smo tiskali knjigu pesem jedne horvatske poetese koja živi vu dalekom svetu, vu Kanadi. Ona se zove Davorka Križaj-Kapljić, a naslov njezine knjige je Sjećanja i sutoni. Dok ovo pišem vu pripravi su još knjige Sibila, Priroda i kultura u srazu, Kaudinski jaram i Međimurski dijalekt.
Ovo 2008. ljeto čeka nas jeden jako veliki nadnevek: 500. obljetnica vu horvatskoj povesti najhrabrešega viteza i vojskovođe Mikule Šubića Zrinskoga Sigetskoga. Ali ne smemo pozabiti niti vse druge vredne ljude.
Lani su se na on svet preselili naši dični Matičini kotrigi: prof. Dragutin Toma, prof. dr. se. Danilo Pejović i dr. Ivo Kirić. Bog njim lepo plati pred nebeskemi vrati za vse kaj su za horvatski narod i za Maticu horvatsku za života napravili. I naj njim je lehka horvatska zemlja.
Vsem članom ali kotrigam Matice hrvatske srečen Božić i srečno Novo ljeto.
Svoje pisanje završavam jednom prastarom horvatskom čestitkom iz Dolnje Dobrave, koju su čestitari, poležaji, koji su išli od hiže do hiže - med kojemi sem bil negda i ja — deklamirali.

Na to Mlado ljeto,
Kak zdravi, veselji,
Kak tučni, debelji,
Kak oni jeljeni.
Dej vam Bog puriče,
Račiće, konjice, voljiče.
Rodilo vam polje žitom,
Dvor živinom,
Hiža okinčena z mlademi detiči,
Koji ne miljujo
Puške, sablje gori zdiči,
V tabor  iti,
Kerščanjsko krv preljejati.
Vu ime onoga
Koji visoko sedi,
Široko gljedi,
V roki belo ljeljujo derži.
Faljen budi Jezuš Kristuš!


(Hrvatska narodna iz D. Dobrave)

Predsjednik MHOČ i glavni urednik HKK:
Prof. dr. Zvonimir Bartolić
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 12:58:01 prijepodne

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2009.

Uvodna réč:


Dragi štitelji Hrvatskoga kajkavskoga kolendara!

Anda vu morje vre vekivečno,
Jedno nam leto kapnulo srečno!
Najmre, kad vre nit cveta v dolice,
Niti več zelenog lista v gorice,
Nit bi gde videt z grozdekom trsa,
Nit poljodelcu odperta prsa,
Nego vu goru sedu postati,
A polju drobneh ptičic nestati,
Videti k tomu, kak marhu hrani,
Kak muž prot zimi z bundom se brani,
I čuti vuka, kak strašno tuli,
Kak koru gladen hrastovu guli:
Staro, znaj, leto da je gotovo,
Koje nut zniklo, vidimo Novo.
Anda vu morje vekovečno,
Jedno nam leto kapnulo srečno!


       Tak je negda znameniti horvatski pisatelj, preštimani poeta i župnik Pavel Štoos (1806.-1862.) gratuliral Novo leto. Bil je vu istini „glas kričečega vu puščini horvatskoga slovstva". Ali ne samo vu puščini horvatskoga slovstva, neg i vu puščini dušah Horvatov koteri su ponovno počeli zahitavati svojega jezika. Videči kaj se događa, Štoos je, kakti dobri jotec deci, govoril:

Vre i svoj jezik zabit Horvati
Hoču, ter drugi narod postati.


       Ako mi denes simtam po horvatski gradi pogledamo, moraju nas, od pete do glave, škrapi loviti. Na vse strane po štacuni nigdi nikaj na horvatskom jeziku napisano neje videti: vseposod samo ljudsko i tuđe, makar zakoni to ne dopuščaju. Dragi Horvati i štitelji Hrvatskoga kajkavskoga kolendara, nesmemo dopustiti kaj nam se horvatski jezik zatere. Jako je zanimljivo, povsud zakoni vrede, samo gda je vu pitanju horvatski jezik, unda je zajkone slobodno kršiti. Zvun toga, dragi tergovci i meštri, ljudi to kaj vi pišete ne razmeju! Kaj Vam neje to najbolja opomena?

       Dragi štitelji, lanjsko leto za Maticu hrvatsko bilo je jako plodno. Obiležili smo petstoletnicu rođenja najvekšega horvatskoga junaka Mikule Šubića Zrinskoga Sigetskoga (1508.-1566.). Za to smo 6. malomešnjaka od župana Posavca vu Zrinskom gradu dobili opčinsko (javno) priznanje.

       Kleto pak se moramo odužiti prvomu predsedniku Republike Hrvatske koj ima najvekše zasluge kaj denes imamo slobodu i svoju dragu domovinu neovisno državo, priznato vu sveto, Republiku Hrvatsku!

       Na koncu vsem članom ali kotrigom Matice hrvatske želim srečen Božić i srečno Novo leto!

                                                      Predsjednik MHOČ i glavni urednik HKK:
                                                                                Prof. dr. Zvonimir Bartolić
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:02:50 prijepodne

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2009.

(ZA)KAZALO HKK 2009.

Hrvatska himna..........................................6
Uvodna riječ   ............................................7
Kolendarij  ..............................................8
Zvonimir Dubravski: Razgovor s duhom hrvatskoga jezika   ........22

I. 350. OBLJETNICA DOLASKA FRANJEVACA U ČAKOV TUREN
Stanko Belobrajdić: 350. obljetnica dolaska franjevaca u Čakovec   . . 23
Zvonimir Bartolić: Zercalo duše fratra Abrahama Zelenića
-nepoznata hrvatska kajkavska knjiga prvoga predstojnika
čakovečkih franciškana    ................................32
Zvonimir Bartolić: Kada je nastao „medimorski jezik'?   ..........40

II. ZRINIANA
Zvonimir Bartolić: Najslavnijem hrvatskom vojniku u spomen u
prigodi 500. obljetnice rođenja...........................49
Zvonimir Bartolić: Dvostoljetno putovanje Knjižnice obitelji
Zrinski od Čakovca do Bitova i Zagreba....................53
Ljiljana Križan: Glasovita knjižnica Zriniana - prvi put u Čakovcu . . 60
Josip Simunko: Japanski zborovi pjevaju U boj, u boj u čast
samuraja Zrinskog....................................65
Bojan Kocijan: U Gornjem Kuršancu obilježene 343. obljetnica
smrti Nikole Zrinskog i 10. obljetnica mjesne kapele   ..........69
Ivan Čerpinko: Klarisa Petronila, kći bana Petra Zrinskog  ........79
Franjo Martinez: Putevima Zrinskih i Frankopana: Čakovec-
Dubovac-Cabar-Kraljevica-Čakovec   ......................84
Tomo Blažeka: Godina Zrinskih obogatila je kulturni život u
Hrvatskoj, posebno u Čakovcu...........................94
Gracijan Biršić: Balada o kneginji Katarini   ...................101

III. ZNAMENITE HRVATICE
Klaudija Đuran: Znamenite uršulinske učenice.................103
                                     529

IV.   UTEMELJENJE HRVATSKIH DEMOKRATSKIH STRANAKA
Zvonimir Bartolić: 20 godina od utemeljenja hrvatskih demokratskih
stranaka.........................................121
Zvonimir Bartolić: Franjo Tuđman -podsjećanje na prvoga
Predsjednika neovisne Hrvatske.................123

V.  OBLJETNICE
Zvonimir Bartolić: O velikom hrvatskom banu Josipu Jelačiću uz
150. obljetnicu smrti i 160. obljetnicu oslobođenja Međimurja...129
Ivo Horvat: Obljetnica mučeničke smrti Pavleka Miškine.....135
Zvonimir Bartolić: Smrt Stjepana Radića.....138
Mirko Šoltić: 40 godina KLA Dr. Mato Golubić Čakovec......142
Spomenka Marciuš: Uspješno djelovanje Pjevačkoga zbora Josip
Vrhovski........................................146
Ivan Bošnjak: Hrvatski slikar Ljubo Lah   ...................149
Zvonimir Bartolić: Veliki čarobnjak hrvatskoga glumišta    ......151
Franjo Marciuš: Obljetnice hrvatskih književnika, znanstvenika,
 domoljuba, udruga i posebno vrijednih događaja s područja
sjeverozapadne Hrvatske.............................155

VI.  HRVATI IZVAN DOMOVINE
Josip Janković: Lepa si, lepa, Marijica!....................163
Đuro Franković: Zaboravljeni hrvatski budimski Kalendar
slovinski
iz 18. stoljeća..............................165
Ivan Rusak: Izložba Hrvatskog fotosaveza u Murskim Križevcima
(Murakereszturu)   ..................................169
Vladimir Sovar: Ne pjeva se od piva  ......................170

VII. NAŠI POKOJNICI
Zvonimir Dubravski: Marija Vuković-Bartolić...............176
Franjo Martinez: Opet jedan gubitak za hrvatsku znanost.......178
Dragutin Matotek: Nikola Ivačić, dipl. ing. grad..............180
Dragutin Matotek: Mirjam Pal, dipl. ing. grad. (1925.-2008.)   . . .182

VIII. RATNE I PORATNE ŽRTVE
Mladen Gene: Istraga o zločinima u Maceljskoj šumi godine 1945.,
gdje je pobijeno oko 12 tisuća vojnika i civila, a medu njima i
21 svećenik........................................184
                                     530

Goran Jurišić: Genocid u proljeće   ..........................188
Mladen Gene: Stravični partizanski pokolji 1945. u Sloveniji
i Hrvatskoj.........................................196
Stjepan Bučar: Jazovka je rijetko stratiše na kojemu nitko nije
ostao živi  ..........................................202
Franjo Talan: Zaslužuju li žrtve komunističkog terora i hrvatski
branitelji spomen-obilježje?   ............................211
Franjo Talan: Hrvatski svećenički martirologij don Ante Bakovića . . 216
Martin Mihaldinec: Ubojstvo Rože Golub   ....................223
Barbara Turk: Podignuto spomen-obilježje hrvatskim braniteljima i
žrtvama jugokomunističkog terora u Vratiš inču..............225
Vlatko Ljubičić: Pred crkvom u Suhopolju pronađene kosti
dvojice braće s Križnoga puta...........................230

IX.  HRVATSKA ETNOGRAFIJA I ETNOLOGIJA
Đuro Franković: Tko to nebo otključava?.....................231
Ksenija Kolarić: Čuvanje hrvatske izvorne baštine Medimorja.....237
Vladimir Miholek: Svatovski običaji z druge strani gledeč........239
Stjepan Bučar: Pučka pobožnost Za križem na otoku Hvaru.......243
Stjepan Janković Štef: Medimorje - kakvo je negda bilo   .........247
Gordana Marta Matunci: O, Sveta tri kralja, o blažen vaš dan! .... 249
Slavica Moslavac: Utjecaj građanske mode na hrvatsku narodnu
nošnju Bilogore i Posavine.............................254
Slavko Lajtman: Melin na Trnavi pri Pa/ovcu  .................259
Josip Janković: Bog u nekim hrvatskim kajkavskim poslovicama iz
Međimurja  .........................................264

X.  PRINOSI ZA POVIJEST HRVATSKE KAJKAVŠTINE I HRVATSKIH KAJKAVSKIH KRAJEVA
Danica Kuštrak: Iz povijesti hrvatskoga sela Miholjanec u Podravini 271
Mladen Gene: Bednjanski govor proglašen kulturnim dobrom.....274
Dunja Horvatin: Loborske su steže vouske....................280
Ivan Sinovčić: Znamenitosti grada Siska.....................283
Franjo Marciuš: Primjer kako se pljačkala Hrvatska u kraljevskoj
Jugoslaviji  .........................................285
Martin Mihaldinec: 40. obljetnica Legende o Picokima i
kulturno-zabavne manifestacije..........................289
                                     531

Željko Grahovec: Sve veća afirmacija festivala Pjesme Podravine i
Podravlja u Pitomači.................................292
Dragutin Em. Šafar: Hrvati Medimorja pod igom nekadašnjih
okupatora..........................................294
Josip Črep: Suđenje čakovečkim mađaronima nakon Drugog
svjetskog rata godine 1945.............................300
Ivan Čerpinko: Vinica, kolijevka hrvatskoga automobilizma.......305
H. Horvat/D. Levačić: Spomen-dom rudarstva u Murskom Središću .311
Martin Lukavečki: Šćepanje...............................315

XI. POVIJEST, PROSVJETA, KULTURA
Tomo Blažeka: U Nedelišću - negda hrvatska tiskara, sada sajam
knjiga.............................................320
Suzana Jagić: Osnovna škola u Kuljcvčici  ....................323
Daniel Šantalab: Iz povijesti Varaždinske županije..............328
Daniela Šantalab: Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog
u Varaždinu   ........................................332
Zvonimir Bartolić: List pukovnika Marica Pcrccla Magistratu
Dravskoga Srcdišča   ..................................335
Zvonimir Bartolić: Alida Valli -   nije to filmska već iredentistička
talijanaška nostalgija!   ................................338
Mladen Gene: Dio blaga NDH još je zakopan u Sloveniji
i Austriji?!   .........................................341
Matija Vonić: Rakovo u Draškavcu - 248. obljetnica zavjeta
sv. Roku.............................................348
 
XII. GOSPODARSTVO, POLJODJELSTVO, VINOGRADARSTVO
Snježana Zorković: Predsjednik države Stjepan Mcsić otvorio
hotel Kralj..........................................353
Marjan Novak: MESAP - prvih deset godina..................   357
Franjo Martinez: Murva, drva koje nestaje....................   363
Franjo Martinez: Masline kopnenih krajeva...................   367
Nikola Jagačić: Uzroci neplodnosti domaćih životinja  ...........   374
Nikola Jagačić: Čuvanjem krmiva čuvamo njihovu hranjivost   .....   376
Nikola Jagačić: Njega papaka — važna za zdravlje stoke   .........   379
Vilibald Novak: Rogač - zaboravljen plod i drvo...............  380
Josip Puklavec: Graševina u Međimurskom vinogorju...........  382
                                     532

XIII. ŠPORT
Ivan Petriš: Povijesna kolajna za hrvatsku gimnastiku - olimpijsko
srebro Filipa Udea...................................387
Dragutin Matotek: 20 godina od najveće športske priredbe
u Čakovcu..........................................390
Zvonimir Dubravski: Hrvatski sokol   ........................394

XIV ODJECI VREMENA
Tomo Blažeka: Obilježavajući blagdan sv. Jakoba - Priločanci
su podigli spomenik velikom hrvatskom banu Josipu Jelačiću ... 398
Tomo Blažeka: Još jedan susret i spomen na HKK 2008..........401

XV.  LJUDI, DOGAĐAJI, SUDIONICI
Lojzo Buturac: Euharistijski kongres 1935. u Čakovcu po opisu
Josipa Hrnčevića  ....................................403
Mladen Gene: Sjećanje na prof. Vilima Leskošeka..............405
Mirjana Pospiš: Ponovno obespravljeni......................408
Ivan Muhovec: Praf se vruhnulo  ...........................413
Lojzo Buturac: Autocesta Bratstvo-jedinstvo  ..................420
Franjo Šantalab: Iz prošlosti varaždinskog kraja   ...............422
Andrija Ilijaš: Naše gorice preko Mure u Mađarskoj  ............424
Ivan Lehkec: Moja mala životna priča.......................428

XVI.  KNJIŽEVNE STRANICE
Stjepan Janković Štef: Vincek..............................433
Zvonimir Dubravski: Dažd dolazi   ..........................438
Vera Zemunić: „ Veliki" susret.............................439
Ivica Jembrih: Vu kamenolomu.............................441
Marija Milas: Tituš Brezovački - kao pisac nije mrtav...........442
Ivanka Manojlović: Razmišljanja...........................444

XVII.  RAZNI PRIKAZI
Stjepan Bučar: Prometno povezivanje središnje Hrvatske s Hrvatskim
primorjem za vrijeme Austro-Ugarske.....................445
Lojzo Buturac: Moje promaknuće u časnika u Varaždinu.........448
Nikola Breznik: Barbara devica............................450
                                     533

XVIII. VENEC PESEM HORVATSKIH
(Blagus-Fex S., Grgurić J., Hamer M., Hradel Đ., Ilijaš Lj.,
Janković J., Janković S., Janković S., Jembrih I., Marciuš S.,
Modrić S. S., Sabolek P., Sisek K., Skledar Ž., Šafar D., Trstenjak S.,
 Turk B., Vlah-Hranjec M., Zagorec A., Žeželj F.)
.......452

XIX.  ZRINIANA VETERA ET NOVA
T. Belić, Ž. Belić, I. Pintarić, T. Piljušić: Kakvu tajnu krije
velikaška obitelj Zrinskih?   .........................475
Nikola Žuti: Slatka vječnost............................478
Denis Breznik: Moje putovanje u 1566. godinu  .............480

XX.  DJEČJE STRANICE
Vera Zemunić: Zimski rođendan.........................483
Vera Zemunić: Jezušek.................................485
Anica Barković: Proljetni dar   ...........................486
Anka Balent: Semafor  .................................487
Anka Balent: Medina papuča............................488
Ljubica Ilijaš: Vrapčić Cupko............................489
(L. Balent, L. Janković, A. Petriš, V. Puzak, I. Ružić,
T. Ružić, V. Ružić, L. Šajnović )
................................491

XXI. NEKAJ ZA CAS KRATITI
(S. Bakšaj, S. Jagar-Čotić, F. Marciuš, M. Marciuš, B. Nazansky,
S. Petriš, V Petriš, M. Sabolčec, S. Tumpić)
   ...............497
Vladimir Pletenac: Zimske radosti moje mladosti............505
Duka Tomerlin Picok: Dobro nam došli dragi moji
- (samo)upravljači!   ...............................510
Ivan Haramija Hans: Pismo iz starog Pritoka...............513
Đuro Bel: Zebrane misli...............................516
Magdalena Vlah-Hranjec: Roke v žepu....................520
Anka Balent: Priločanka Anka..........................523
 
KNJIGE MATICE HRVATSKE ČAKOVEC 1991.-2008. ......525

XXII. PROMIDŽBENE PORUKE .....................535       
                                     534

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2009.

Nakladnik
Matica hrvatska - Ogranak Čakovec
Park. R. Kropeka 2
Tel./fax. 040/314-080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr

Za nakladnika
Dr. Zvonimir Bartolić

Lektor
Dr. Zvonimir Bartolić

Računalni unos
Donata Balent

Korektori
Donata Balent
Franjo Marciuš
Vera Zemunić

Tiskano u studenom 2008.

Naklada
2700 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d., ČAKOVEC

ISSN 1332-2141
                                     536
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:03:48 prijepodne

Pranjić urednik Kajkavskog kolendara      
Četvrtak, 02 Travanj 2009 

Profesor filozofije i književnosti Ivan Pranjić, novi je urednik je urednik Hrvatskog kajkavskog kolendara, godišnjaka kojeg izdaje Matica hrvatska ogranak Čakovec. Pranjić na mjestu urednika dolazi nakon dugogodišnjeg urednika, sada pokojnoga prof. dr. Zvonimira Bartolića, a odluka je to Upravnog i Nadzornog odbora MH Čakovec i samog Pranjića.

Pod njegovim vodstvom započele su pripreme za Hrvatski kajkavski kolendar 2010, koji prema Pranjiću i vodstvu MH Čakovec i dalje mora ostati najvrednija publikacija u sjevernoj Hrvatskoj. (S. Mesarić)

http://www.mnovine.net/index.php?option=com_content&task=view&id=9936&Itemid=78 (http://www.mnovine.net/index.php?option=com_content&task=view&id=9936&Itemid=78)
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:04:42 prijepodne

Međimurje, br. 2848, 24. Studenoga 2009.

PREDSTAVLJEN HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2010.

Autor članka: R. Topličanec

Ovogodišnje, 18. izdanje Hrvatskog kajkavskog kolendara, prema riječima njegovih urednika i izdavača, predstavnika čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, nastavlja tradiciju prethodnih, ali u nešto izmijenjenom obliku. To se odnosi ne samo na njegov obim, nego i na sadržaj.
Predstavljanje godišnjaka upriličeno je 20. studenoga u restoranu Kruna u Čakovcu. U prisustvu većine od 111 autora 150 priloga, koliko ih sadrži ovogodišnje izdanje, nekoliko uvodnih riječi rekao je predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske Stjepan Hranjec. Više su o samom izdanju i njegovoj povijesti govorili glavni i odgovorni urednik Kolendara Ivan Pranjić te njegov pomoćnik i tajnik Ogranka Tomo Blažeka. Pranjić je pritom istaknuo da je u ovakvom obliku i od strane sadašnjeg izdavača ovo 18. godišnjak koji je doživio i određene promjene.
- Pojačali smo broj tekstova na kajkavštini, pogotovo unutar beletrističkog bloka. No, želja nam je da na kajkavštini budu zastupljeni i ostali prilozi. Kolendar sadrži i blok s raspravama i studijama, praktično znanstvenim radovima. Tekstovi takvog tipa zapravo su nalazili mjesta u izdanju Hrvatski sjever. No, zbog nedostatka sredstava, on ove godine neće biti izdan, pa su u godišnjak HKK-a uključeni i takvi tekstovi.
To je dovelo do povećanja stranica na blizu 700. Istaknuo je i da je HKK jedini profitabilan projekt Ogranka kojim se onda i potpomaže druge Matičine projekte.
Tomo Blažeka podsjetio je prisutne na još jedan jubilej – 40. obljetnicu izdanja prvog poslijeratnog kalendara izdanog za 1968./69. godinu koji je nosio naziv Međimurski kalendar. Sva izdanja tiskana su u čakovečkom Zrinskom, a ovogodišnje je izašlo u nakladi od 2.500 primjeraka. Zahvaljujući brojnim sponzorima, u sjedištu čakovečkog Ogranka Matice hrvatske može se kupiti za svega 60 kuna. Godišnjak je i dalje koncipiran kao štivo za širok krug čitatelja, a dob autora kreće se od 9 do 94 godine.

R. Topličanec
http://www.medjimurje.hr/clanak/2848/2009-11-24/predstavljen-hrvatski-kajkavski-kolendar-2010 (http://www.medjimurje.hr/clanak/2848/2009-11-24/predstavljen-hrvatski-kajkavski-kolendar-2010)

i/ili:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23551/#msg23551 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23551/#msg23551)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Video:
Hrvatski kajkavski kalendar 2010., 0:29

Hrvatski kajkavski kalendar 2010. (http://www.youtube.com/watch?v=nIwOTTLR62w#)
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:14:18 prijepodne
HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2010.
Godišnjak Matice hrvatske Čakovec

Uredništvo
Tomo Blažeka, Jurica Cesar, Stjepan Hranjec, Ivan Petriš, Ivan Pranjić, Đuro Ružić, Vera Zemunić

Glavni i odgovorni urednik
Ivan Pranjić

Pomoćnik glavnog urednika
Tomo Blažeka

Grafički urednih i naslovnica
Dragutin - Dado Štebih

Tajnica uredništva
Donata Balent

Fotografije na naslovnici i zadnjoj stranici
(Učiteljski fakultet u Čakovcu i skulptura sv. Jeronima)
Damir Klaić - Ključ

Priprava
Grafika d.o.o. Osijek

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Dragi čitatelji!


Više od desetljeća i pol ovaj godišnjak izlazio je pod uredničkom, skrbi pokojnog profesora Zvonimira Bartolića. Zajedno sa sadašnjim predsjednikom čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, profesorom Stjepanom Hranjecom, obnavlja 1993. godine Hrvatski kajkavski kolendar, koji je davne 1972. bio zabranjen. Otimanje zaboravu starih kulturnih tradicija kao da je bila profesorova misija. Prekine li se tanka nit pisane riječi koja nas povezuje s prošlošću, mislio je profesor, ostat ćemo bez svijesti o njoj, a posljedično i o sebi. U vrijeme hrvatskoga proljeća, ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća, ovo glasilo, pod nazivima Kajkavski kalendar i Kajkavski kolendar uređuje Dragutin Feletar. To je opet nastavak tradicije Međimurskog kalendara iz tridesetih godina o čemu ćemo za sljedeći broj prirediti poseban tekst. Hrvatski kajkavski kolendar samo je jedan od mnogih projekata Matice hrvatske Čakovec i ljudi koje je okupljao profesor Bartolić, ali žilavošću svoga htijenja i ukorijenjenošću u najširim čitateljskim slojevima jedan je od najuspješnijih. Malo se koja tiskovina u Hrvatskoj može pohvaliti nakladom iznad dvije i pol tisuće primjeraka, bez remitende (neprodanih primjeraka). Osim što refinancira svoje izlaženje, Kolendar potpomaže i druge, neprofitabilne Matičine projekte.

Kao što profesor Bartolić nije želio temeljitije zadirati u pučku koncepciju godišnjaka, ni ovo Uredništvo ne želi iznevjeriti „horizont očekivanja!" njegovih poklonika. Dakako, dragi čitatelji, primijetit ćete manje grafičke inovacije, napuštanje tituliranja i fotografija autora te grafičkih detalja koji nisu u funkciji teksta. Pokušali smo uz dosadašnje vjerne suradnike pridobiti i neke nove, čak i izvan granica Lijepe Naše kako bi Kolendar došao u interkulturni dodir s ostalim narječjima i dijalektima, a ne samo sa standardnim jezikom kao svojevrsnim antipodom. Tek u dijalogu s čakavskim i štokavskim idiomima kajkavski može pokazati svu svoju izražajnu snagu i ljepotu. Iako nosi atribut kajkavskvi, Kolendar do sada nije donosio puno kajkavskih tekstova. Koji put je teško i opravdavao svoj naziv. Potrudili smo se u ovom broju malo pojačati kajkavski blok, a ubuduće ćemo još više nastojati oko toga. Drago nam je što su se našem pozivu odazvali neki vrsni kajkavski pisci, očekujemo ubuduće još više suradnika.

Kako je zbog novčanih neprilika, izazvanih recesijom, tiskanje časopisa Hrvatski sjever dovedeno u pitanje, Hrvatski kajkavski kolendar trenutno je jedino glasilo čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Zbog toga, a i zbog želje da još više proširimo čitateljski i suradnički krug, u rubrici Rasprave tiskali smo nekoliko znanstvenih tekstova. Taj trend također ćemo nastaviti.

Zahvaljujem Predsjedništvu čakovečkog Ogranka Matice hrvatske što mi je povjerilo ovaj projekt, Uredništvu na pomoći i savjetima, te tajnici i grafičkom uredniku na strpljenju. Vas, dragi čitatelji, molim za benevolentnost ako naiđete na kakvu pogrešku jer ovo je do sada najopsežniji broj, a iskustvo je na početku.

Urednik


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


(ZA)KAZALO HKK 2010.

Uvodna riječ..........................................5
 Kolendarij............................................6

I. IN MEMORIAM
Branka Jagić: Knjiga kao svijeća...........................24
Stjepan Hranjec: Odlazak velikana   .........................25
Đuro Ružić: Govor održan na komemoraciji prof. dr. Zvonimiru
Bartoliću u Međimurskoj županiji 12. veljače 2009.
...........28
Oproštajni govori na sahrani prof. dr. Zvonimira Bartolića 13. veljače     2009. (Ivan Pranjić, Stjepan Sučić, Josip Posavec, Mladen Križaić, Đuro Blažeka, Stjepan Hranjec, Dragutin Feletar,
Marijan Pongrac, Bojan Kocijan)   .......................30
S. Damiš/ T. Vrbanec: Franjo Damiš........................43
Mladen Genc: Dr. Đurđica Cvitanović  .......................45
 Đuro Bel: Branko Galinec -Aris...........................48

II. OBLJETNICE
Dragutin Novina: Osam stotina bistričkih ljeta.................53
Ivan Knežević: Pet stoljeća kapele sv. Volfganga u Vukovoju  .......56
 Tomo Blažeka: 220 godina župe Kotoriba ....................61
 Franjo Marciuš: 150 godina željezničke pruge Kotoriba - Čakovec ... 65 
Martin Mihaldinec: 130 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva
Virje
............................................72
 Franjo Marciuš: Uz 120. obljetnicu željezničke pruge
Varaždin - Golubovec
................................76
  Franjo Marciuš: Uz 120. obljetnicu željezničke pruge Čakovec -
- Mursko Središće - (Lendava)
   .........................81
Ivan Večenaj Tišlarov: Badenke ...........................88
 Tomo Blažeka: Ivan Večenaj Tišlarov  .......................92
 Franjo Talan: Deset godina rada Društva za obilježavanje grobišta
ratnih i poratnih žrtava (2000.-2010.)
  ....................96

Franjo Marciuš: Obljetnice hrvatskih književnika, znanstvenika, domoljuba, udruga i posebno vrijednih događaja s područja sjeverozapadne Hrvatske.............................106

III. KRONIKA
Mladen GenC: Trkošćanska kronika (1334.-2009.) ............ . 117
Slavko Lajtman: Međimurci i rat u Dalmaciji.................122
Bojan Kocijan: Zrinskima u trajni spomen................... 128
Dunja Horvatin: Krapino moja, kak imam te rad...............141
Ivan Sinovčić: Sisački tiskari............................146
Pavao Jurinec: Zvona svetog Antuna.......................149
Ljudevit Marđetko: U prostoru i vremenu ....................153
Martin Lukavečki: Breznički Hum........................161
Josip Črep: Husari Varaždinske županije nastavljaju tradiciju......168

IV. POVJESNICA
Stjepan Hranjec: Kronologija Franjevačke godine  ..............177
Vladimir Mesarić: Međimurska grobišta i stratišta nakon II. svjetskog
rata
........................................-----185
Vladimir Matejaš: Loborska stela......................... 189
Dafne Vidanec: Oproštajno pismo Katarini ima antropološki, etički,
psihološki i teološki moment
...........................195
Franjo Talan: Proslava zlatomisničkog jubileja................202
Marija Milas: Ivan Zakmardi Dijankovečki...................210
Tomo Blažeka: Spomenik Nikoli Zrinskom Čakovečkom u Donjoj
Dubravi
.........................................212
Tomislav Matić: Sveti Josip, zaštitnik Hrvatske  ...............214 ,
Tomo Blažeka: Spomen-ploča dr. Ivanu Novaku u Čakovcu   .......217
Tomo Blažeka: Spomenik Ani Katarini Frankopan-Zrinski u Čakovcu 219
Slaven Ujlaki: Limena glazba Donja Dubrava................. 221
Daniela Šantalab: Sestre milosrdnice u školama...............223
Dragutin Kos: Zaboravljeni..............................227
Hrvoje Petrić: Obitelj Hirschler i njen utjecaj na gospodarski život
istočnog Međimurja
.................................230

V. SJEĆANJA
Vladimir Pletenac: V Kotoribi sem se rodil, v Čakovcu sem v školu
hodil
.........................................239

Ivan Haramija Hans: Uspomene jednog karikaturista............245
Dragutin Šafar: O ambicioznim beznogim ustrajnicima   ..........247
Nikola Jagačić: Sjekirom u lov na štuke.....................253
Vera Zemunić: Ljetna kuhinja............................254
Lojzo Buturac: Antun Matasović i Međimurje.................257
Vladimir Miholek: Sjećanje na đurđevečku obitelj Braun   .........260
Lojzo Buturac: Sjećanje na Ivana Cvetkovića Ceveka - kajkavskog
pjesnika
.........................................265
Daniel Šantalab: Tragična sudbina franjevca Sebastijana Šantalaba .
270 Ana Žišković: Sjećanja na franjevce koji su djelovali u Čakovcu
unatrag 45 godina
..................................274
Barbara Turk: Na hodočašću u Bleiburg s hrvatskim braniteljima
2009. godine
   .....................................283

VI. RASPRAVE
Đuro Blažeka: Mjesto dijalekata u globaliziranom svijetu.........291
Alojzija Tvorić: Usporedba grafostilističkih odlika dvaju molitvenika
Raja duše i Putnog tovaruša  ............................306
Lidija Bajuk: Hrvatska tradicijska glazbena baština iz Međimurja i
odgojno-obrazovne institucije
  ..........................325
Marko Rašić: Rodno mjesto svetog Jeronima..................335
Josip Bedeković: XLVIII. poglavlje knjige Natale solum......... . 337
Ivan Pranjić: Etičke i estetske koordinate Krležine književne
egzistencije
.......................................349

VII. PROSVJETA, KULTURA, SPORT
Stjepan Hranjec: Prešućena obljetnica    .....................363
Josip Vrbanec: Školstvo u Maruševcu.......................369
Mladen Gene: Škola u Bednji............................375
Verica Jačmenica-Jazbec: Čakovečka bolnica za medvjediće.......378
Klaudija Đuran: Hodočašće u Svetu Zemlju   ..................382
Josip Bajuk: 10. obljetnica smrti Jurice Muraija................404
Franjo Martinez: Izlet u Istru............................408
Franjo Šantalab: Brdo Kukelj - istočni obronci Ravne gore  .......417
Marija Turk Sakač: Hungarizmi u govoru Peklenice ............419
Martin Mihaldinec: Sto godina sporta u Virju.................425
Damir Marcinjaš: Javna glasila i sport......................428

VIII. BELETRISTIKA
Đuro Bel: Tretja sneha.................................433
Đuro Bel: Otpri, Marica, vrata............................437
Branka Jagić: Mačkurek................................ 441
Petrana Sabolek: Štiri pajdašice..........................444
Stjepan Janković Štef: Samoća...........................447
Božidar Glavina: Dok vreme caru mine...................... 449
Anto Ćorlukić: Loptica ................................ 462
Ivica Jembrih Cobovički: Taj Kakosezove....................466
Nikola Peti: Prisutnost................................. 467
Mislav Benić: Kako sam stekao Mariju......................472
Marijan Ščuka: Elegia silvatica...........................479
Željka Skledar: Cug mašina fućka.........................481
Franjo Žeželj - Mustak: Kak postati slikar   . . ............... 484
Josip Janković: Trojstvo prezmožno........................485
Đuro Franćić: Protuletje nam pak dohaja....................487
Radojka Oreški: Prijatel................................488
Spomenka Marciuš: Žetva  ..............................489
Silva Trstenjak: Fašenk................................491
Anja Vidović: Stranjski svet.............................492
Stjepan Janković Štef: Vu goricaj pri Tri kralji   ...............493
Radovan Novina: Poišči popevku..........................495
Magdalena Vlah-Hranjec: Oj, mamica, moja stora mamica........495
Nikola Peti: vPjesme Aleksandra Gerova[/i] .....................496
Sead Alić: Razgovori s učiteljem  ..........................499
Franjo Bratić: Pjesme   .................................500
Ivica Budulica Strikan: Pjesme........................... 502
Daliborka Brković: Pjesme..............................508
Jula Erceg: Oktobar u Doboju  ............................511
Mijo Ružić: Japina pjesma pokojnoj mami....................511
Ivan Knežević: Pjesme. ................................513
Vera Zemunić: Plači, plači, Katarino.......................514
Dino Vlahek: Pjesma..................................515
Jelena Lukša: Pjesma..................................516
Lea Lesar: Snovi pod otiračem  ...........................517

Tena Novak: Pjesma  ..................................518
 Melita Hamer: Bodi čovek   ..............................518
 Ljubica Kolarić-Dumić: Pjesme    ..........................519
Mirjana Mališ: Za sve vas u plavom........................521
Stjepan Blagus Feks: Srljam u nevolje......................522
 Mihael Bičak: U molitvi................................523
 Stjepan Janković jr.: Pjesma.............................524
Matija Hlebar: Pjesme.................................526
 Ivica Jembrih Cobovički: Popevka stvorov  ...................528
 Đuro Bel: Zebrane misli  ................................530
 Vera Zemunić: Rođendan u mraku.........................536
Vera Zemunić: Božić tete Lije. ...........................539
 Anica Barković: Nemarni poštar Slonko.....................540
Anka Balent: Rodine noge   ..............................542
Anka Balent: Dvije torbe. ..............................543
Adela Petriš: Patuljak i vjeverica..........................544
Viktorija Puzak: Moj Čakovec............................547
Lucija Balent: Pjesme................................548
Lina Janković: Molitva.................................549
Lara Vugrin: Moje malo Međimurje........................550

IX.  FOLKLORISTIČKE TEME
Josip Janković: Neke hrvatske kajkavske narodne poslovice iz
Međimurja s temom demonologije
.......................553
Slavica Moslavac: Ivanje. ..............................558
 Milka Jagić: Žetva i mlata   ..............................566
Juraj Matunci: „Ponesite sebom dude, da nam tamo lepše bude,
huja haj!"
........................................569
Gordana Marta Matunci: Običaji od davnine  .................576
Mladen Genc: Maske Izidora Popijača.. ....................582
Josip Šimunko: Neke međimurske rugalice   ...................584

X.  HRVATI IZVAN LIJEPE NAŠE
Ivan Bošnjak: Što je Hrvatima Bosna i Hercegovina? ............591
Vladimir Sovar: Naše potomstvo u Australiji   .................594

XI. PRIKAZI
Tomo Blažeka: Sedam glavnih Vladimira Mesarića .............599
Mladen Genc: SUSRET: Dr. Nikola Grozdanovski Kole, liječnik i
slikar.
..........................................604
Tomo Blažeka: Sibila nagrađena na Intergrafici u Zagrebu   .......608
Tomo Blažeka: Susret i spomen na HKK 2009. ...............611

XII. GOSPODARSTVO, POLJODJELSTVO
Damir Marcinjaš: Vrijeme preživljavanja i prizemljenja  ..........617
Snježana Zorković: Kompanija Tehnix iz Donjeg Kraljevca na 85.
jubilarnom Jesenskom zagrebačkom velesajmu
   ..............620
Damir Marcinjaš: Tvrtka Bernarda iz Pušćina.. ..............623
Damir Marcinjaš: Tvrtka Šestan-Busch iz Preloga.............625
Danica Kuštrak: Ljekovito bilje bilogorskog područja............627
Franjo Martinez: Divlji kesten na putu nestajanja?. ........... . 631
Vilibald Novak: Smokva (Ficus carica)   .....................637
Ivan Jagačić: Neka oboljenja goveda........................640
Josip Puklavec: Utjecaj klime na vinograde u Međimurju  .........643

XIII. PROMIDŽBENE PORUKE   . ......................659


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2010.
Godišnjak Matice hrvatske Čakovec

Nakladnik
Matica hrvatska - Ogranak Čakovec
Park Rudolfa Kropeka 2
Tel./fax. 040/314-080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr

Za nakladnika
Stjepan Hranjec

Lektor
Ivan Pranjić

Korektori
Donata Balent Franjo Marciuš

Tiskano u studenom 2009.

Naklada
2500 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

ISSN 1332-2141
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:15:44 prijepodne
Vésnik, 25. séčna 2010. / Tribina
(Međimurjě, 13. trâvna 2010)

TRE SE SAMO HAPITI PISATI
A kaj se dotikavle toga da se kajkavskim jezikom nemre izreči se ono kaj se more standardnim jezikom, to je istina, kajti se kajkavski ne razvijal onak kak se razvijal štokavski standard, kaj bi postal sposoben očituvati moderni život modernog čoveka. Ali pišimo onak kak i govorimo – ako nemamo šteru pogodnu réč na kajkavskom, posodimo si jo z štokavskog, onak kak si pomaže i štokavski standard prevzemajuč vnoge i vnoge réči z drugih jezikov. Tre se samo hapiti pisati.
Valja se ozbiljno zamisliti nad činjenicom – na što nas upozorava i Pavel Ružman – umiranja naših hrvatskih kajkavskih govora u Međimurju i uopće na sjeverozapadu Hrvatske. Pogledajte samo nastupe naših političara i gospodarstvenika u radijskim i televizijskim programima. Ni riječi da prozbore na svom materinjem jeziku. Kao da se srame. To se, na žalost, događa i u nekim publicističkim izdanjima. Prelistajte novi »Hrvatski kajkavski kolendar« za 2010. godinu. Sadržajno kako tako (osim dva politikantska teksta), ali na 700 stranica kajkavski se tekstovi mogu izbrojati na prste jedne ruke. Čak je i redakcijski uvodnik na štokavskom standardu.
Vezda nam hmira horvatski kaj, a ak se tak nastavi, za 20 lét hmiral bo i horvatski standardni jezik pred naletom globalizacije.

Ivo Horvat, novinar i publicist iz Zagreba


Zvir:
http://www.vjesnik.hr/html/2010/01/25/Clanak.asp?r=sta&c=1 (http://www.vjesnik.hr/html/2010/01/25/Clanak.asp?r=sta&c=1)

Citat:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg17433/#msg17433 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg17433/#msg17433) 
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:19:57 prijepodne

Međimurje, 2010-04-27, br. 2870

„Tre se samo hapiti pisati“

Objaviti što veći broj dobrih tekstova imperativ je Uredništva Hrvatskog kajkavskog kolendara neovisno o tome kojim su narječjem pisani. Uvjeren sam da ćemo u sljedećem broju moći pročitati i pokoji čakavski tekst. Do tada lijep pozdrav Ivi Horvatu uz njegovu krilaticu „Tre se samo hapiti pisati“ i uz naš dodatak „a ponekad nešto i pročitati“.


Autor članka: Ivan Pranjić

Već dvadeset godina pratim napise novinara i publicista Ive Horvata u ovim novinama i već dvadeset godina čudim se što mu Uredništvo nije dalo kolumnu, nego mu otvara prostor tek u Glasu javnosti. Premda su njegovi tekstovi uglavnom politički motivirani i premda se u malo čemu s njima slažem, ipak sam ih čitao sa zanimanjem jer imaju ono što novinarstvo treba njegovati, a to je polemičnost. Drugi korpus tema koji je Horvat otvarao kulturološke je naravi. S velikom pozornosti prati odnos prema hrvatskome jeziku, izražavajući naročito brigu za sudbinu kajkavskoga narječja, njegovih dijalekata i idioma. U 2 868. broju „Međimurja“, od 13. travnja ove godine objavljuje tekst pod naslovom I kajkavski je jezik u tranziciji i bori se za svoj opstanak, u kojemu ponavlja već ranije iznesene teze, ali nažalost, u prevelikoj želji da doprinese boljitku kajkavskoga narječja, u tom braniteljskom zanosu, iznosi nekoliko netočnosti koje radi objektivnog informiranja javnosti moram demantirati. Za teško stanje hrvatske kajkavštine Horvat proziva „školovane slojeve pučanstva“, a naročito dijalektologe, „biser profesore za pusto proučavanje i stjecanje doktorata“ jer „nastupaju na terenu kao arheolozi koji proučavaju ostatke izumrlih civilizacija“. Osim njih krivci su također i ogranci Matice hrvatske koji bi trebali izdavati „jednostavne pučke gramatike za pojedina kajkavska područja (dijalekte, idiome) da se njima služe učenici u školskoj nastavi“. „I to“, rezignirano konstatira autor, „nailazi na gluhe uši“. I sam Horvat u svome romantičarskom Weltschmerzu zna pomalo zatvoriti uši i oči, jer upravo je čakovečki Ogranak Matice hrvatske, prije dvije godine, tiskao knjigu Međimurski dijalekt, hrvatski kajkavski govori Međimurja, dr. Đure Blažeke. Ovo je samo jedna u nizu studija, koje je tiskao čakovečki Ogranak, s kajkavskom tematikom, a još je veći broj knjiga pisanih u cijelosti kajkavskim, od reprint izdanja Pergošićeva Decretuma 1574., do najnovije knjige pjesama Prebrano seme Ladislava Radeka koja će biti predstavljena ovih dana na manifestaciji Mjesec Matice hrvatske. Istodobno, naš Ogranak dodijelit će i nagrade za radove na kajkavskom narječju u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj kategoriji, i primiti u svoje članstvo 44 čakovečka gimnazijalca. Osim svega navedenog, od obnove 1993. do dana današnjega u svojim glasilima, Hrvatski sjever i Hrvatski kajkavski kolendar, Ogranak publicira na stotine, studija, rasprava, eseja i beletrističkih tekstova na kajkavskome ili o kajkavskome jeziku. Ne treba ni spominjati koliko je održanih tribina, predstavljanja knjiga, okruglih stolova, recitala, video-projekcija itd. vezanih uz istu tematiku. Spiritus movens većine tih programa bio je dr. Zvonimir Bartolić, ali bez podrške članstva ni on ne bi mogao sam sve učiniti. Ogranak i nakon njegove smrti, pod predsjedanjem dr. Stjepana Hranjeca, radi punim kapacitetom, a plodovi toga rada već su poznati široj javnosti. Svu ovu energiju posvećenu kulturi izražavanja na kajkavskom narječju, autor pisma ignorira pa nastavlja u istome tonu: „Prelistajte novi Hrvatski kajkavski kolendar za 2010. godinu. Sadržajno kako tako (osim dva politikantska teksta), ali na 700 stranica kajkavski se tekstovi mogu izbrojiti na prste jedne ruke. Čak je i redakcijski uvodnik na štokavskom standardu.“ Kada me je prije godinu dana Predsjedništvo Ogranka izabralo za glavnoga urednika Kolendara, prvo što sam rekao bilo je da ću se potruditi povećati broj kajkavskih stranica, ni ne sluteći koliko će teško biti ostvariti to obećanje. Uspio sam, međutim, doslovno moleći vrsna pera međimurske kajkavštine, uz suradnju dopisnika iz drugih kajkavskih krajeva, u broju za 2010. godinu objaviti 50 stranica kajkavskoga teksta, što je više nego i u jednome broju od obnove Kolendara 1993. godine. Razumije se da su tekstovi niže estetske razine morali otpasti. Ne znam koliko prstiju na jednoj ruci ima gospodin Horvat, ali u proskribiranome broju objavljen je 21 tekst. Tu nisu uračunate jezikoslovne studije i folklorističke teme koje citiraju kajkavske fragmente i bave se njihovom analizom. Horvatov napis natjerao me da pobrojim sve kajkavske stranice Kolendara od 1993. do 2009. godine. Ukupno ih je 662, najmanje u 1995. godištu, ukupno 22, a najviše 2001. i 2008. godine po 48 stranica. Teško je, dakako, danas očekivati da će svi koji pišu o knjigama i časopisima iste te knjige i pročitati, ali elementarna pristojnost nalaže da se barem pročitaju njihova kazala, inače se može dogoditi, kao u ovom slučaju, da se javnost dovede u zabludu, što ni jedan medij sebi ne bi smio dopustiti. Elementarne činjenice moraju se poštovati, inače informiranje zadobiva obrnut smisao, postaje dezinformiranje. Interpretacija objektivnih činjenica autorsko je pravo svakoga tko ima pristup javnim glasilima. Horvat ima pravo sedamsto stranica teksta ocijeniti samo dvama prilozima „kako tako“ ali nekoga tko je trajno zabrinut za sudbinu kajkavskoga jezika morali bi zanimati tekstovi: Odlazak velikana, Mjesto dijalekata u globaliziranom svijetu, Hrvatska tranzicijska glazbena baština u Međimurju, Usporedba grafostilističkih odlika dvaju molitvenika Raja duše i Putnog tovaruša, Hungarizmi u govoru Peklenice, Neke hrvatske kajkavske narodne poslovice iz međimurja s temom demonologije, da ne spominjemo novele, pjesme ili cijelu jednu dramu na kajkavskom objavljenu u tom broju. Hrvatski kajkavski kolendar, da parafraziram dr. Bartolića, prava je mala enciklopedija sjeverozapadne Hrvatske, a njegovih gotovo dvije i pol tisuće rasprodanih primjeraka u manje od pola godine dovoljno svjedoče o mjestu koje zauzima među hrvatskim tiskovinama. Širok krug suradnika na cijelom prostoru Lijepe Naše, a imamo ih nekoliko i u inozemstvu, garancija su daljnjeg jačanja tog trenutno jedinoga glasila čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. I sam Ivo Horvat objavio je između 1994. i 2009. godine pet tekstova u Kolendaru, ali ne na kajkavskom za koji se zalaže, nego na štokavskom narječju. Utoliko bizarnije zvuči njegovo iščuđivanje nad činjenicom što Uvodnik Kolendara pišem štokavskim narječjem. I ostali njegovi tekstovi koje sam po raznim tiskovinama čitao, osim malih kajkavskih fragmenata pisani su štokavštinom. Kako onda razumjeti ovoga čovjeka osim da se zalaže da štokavci pišu kajkavskim, a kajkavci štokavskim. Umijeće pisanja izvan je ovakvih imperativa. Miroslav Krleža bio je najbolji kajkavski pisac 20. stoljeća, ali on je istodobno bio i najbolji štokavski pisac. Objaviti što veći broj dobrih tekstova imperativ je Uredništva Hrvatskog kajkavskog kolendara neovisno o tome kojim su narječjem pisani. Uvjeren sam da ćemo u sljedećem broju moći pročitati i pokoji čakavski tekst. Do tada lijep pozdrav Ivi Horvatu uz njegovu krilaticu „Tre se samo hapiti pisati“ i uz naš dodatak „a ponekad nešto i pročitati“.

Ivan Pranjić,
glavni i odgovorni urednik Hrvatskoga kajkavskog kolendara


Zvir:
http://www.medjimurje.hr/clanak/2870/2010-04-27/%E2%80%9Etre-se-samo-hapiti-pisati%E2%80%9C (http://www.medjimurje.hr/clanak/2870/2010-04-27/%E2%80%9Etre-se-samo-hapiti-pisati%E2%80%9C)

i/ili
Citat:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg17434/#msg17434 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg17434/#msg17434) 
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:23:06 prijepodne
Međimurje, 2010.06.15, br. 2877

Primjer Vladimira Kapuna: more i po međimorski


Baš nas je obradovao Vladimir Kapun: u posljednjim brojevima »Međimurja« svoje kolumne piše kajkavski, na međimorskom idiomu, služeći se mnogim riječima koje su gotovo već zaboravljene. Takve su na primjer: kajkakši, kaštiga, magoditi, omedleviti, na se zadnje, mortik, nakladnuti, tijam, zglednuti, stopram, odškrnuti, pomalem. Tako govore još samo stariji Međimurci.

Kapunom primjer svjedoči da međimurski jezični idiom nije izumro ni kod mnogih naših intelektualaca, premda se u običnom govoru rijetko njime služe. Pokazuje i to da je moguće kajkavski pisati i svakodnevne publicističke tekstove, a ne samo one književne. Treba se samo potruditi. To se odnosi i na pisce ostalih kolumni u »Međimurju«: Vukšića, Lesara i druge – da bar djelomice pišu kajkavski ili da se koriste obilatim izričajima međimurskog dijalekta.

To se svakako odnosi i na autore priloga za “Hrvatski kajkavski kolendar”, ne samo autore pjesama i novela nego i na pisce ponekih političkih, gospodarskih, povijesnih i sličnih sadržaja. Tada bi takav kalendar zaslužio da se naziva “kajkavski”.
Nadamo se da će se svojim tekstom za “Hrvatski kajkavski kolendar” javiti i Vladimir Kapun, a možda bi on mogao preuzeti uredničku dužnost za kajkavski dio kolendara i biti animator i poticatelj brojnih međimurskih autora da se osmjele pisati i kajkavski.

 Tre se samo hapiti, kak sam večkrat rekel. Što zna kakvi se se talenti skrivljeju med nami v Međimorju. A Matica bi mogla vu tom čudej toga fčiniti kaj bi postala primer za druge.


Ivo Horvat, Zagreb

Zvir / obširneše:
http://www.medjimurje.hr/clanak/2877/2010-06-15/primjer-vladimira-kapuna-more-i-po-medimorski (http://www.medjimurje.hr/clanak/2877/2010-06-15/primjer-vladimira-kapuna-more-i-po-medimorski) [/quote]

Citat:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg22163/#msg22163 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg22163/#msg22163) 
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:37:54 prijepodne
2010-05-30

Došli smo Vam kolendati ......
Osvrt na Hrvacki kajkavski kolendâr 2010.  

Krajša ina(t)čica osvrta
Citat:

(Joža) Skok na dûkšu ina(t)čicu:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29057/#msg29057 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29057/#msg29057)
 


Pranjić (B)laže-ka.jkavskě potrošâčě

Da v dučânu kupitě kâvu, a posle v vrečice ili v „šplejnatke“ nâjdetě samo zericu kâve i puno čaja, mogli bi o-čajavati ili tužiti prevaranta.

Slično sě pripetilo kupcem (i) zâjnoga Hrvackoga kajkavskoga kolendâra Maticě Hrvackě Čakovec.
V nâzivno kajkavskomu kolendâru za leto 2010. mejně od 7 % teksta jě na kajkavskomu.
Vu vekšomu, něbeletrističkomu délu vučeščě kajkavske sadržajov mejně jě od 3 %.
To jě Pranjičov nâstavek protukajkavskě bartolomejskě noči v Ka(j)lendâru.

K tomu po prvi pût Ka(j)lendâr jě zišel bez kajkavskoga predgovora (po tomu pitajnu pokôjni glâvni vurednik sě na onomu svetu sigurno (pre)krstil (vu «Zvoni-nemir» Bartolić).

Vuz takovu po-dršku «visôke vučitelov» kajkavski nětreba dodatne niske vudarcov.

Za vusporedbu: gradiščansko-hrvacki kalendâr (pri rûke mi jě on za leto 2008.) vu potpunosti jě pisan na gradiščansko-hrvackomu jeziku.


Kolumbovo jajce (okrûglo pa na čošek)

Né v redu da sě (ni) po Pranjiću kajkavski (n)i v Kajkavskomu kolendâru svodi na provinci-jadni dijalekt. Fâla lépa na Ka(j)ledâru teri zgledi kak (Kostajn.ica ili) Jajce -zvâna kajkavski, znûtra štokavski, hrvatistan.dardni.


Ad calendas graecas

Promiđbeni slogan neodgovornoga vuredničkoga dvojca (štapostola) Ivana i (vu smisel jâvně vuporabě KAJa neveroga) Tome:

»Podržetě nas kak vurednikě Hrvackoga (koje)kajkavskoga kolendâra. Mi Vam garantéramo da:

- v «Ka(j)ledâru» odn. v Štalendâru bûtě našli što-šta zanimlivoga,

-  kolendâr bû Ka(j)lendâr, pisan vekšinum na kajkavskomu, tek ad calendas graecas (na sv. Nigdârjevo), da bûju Mura i Drâva počelě těči vuzvodno,

- naš bû motto i dalě « Kaja, (lj)ubit ću te» (da sě poslužimo z nâslovom Mimičinoga filma),

- (zbog prethodno spomenutoga) KAJ-u bû i dalě jâko žmehki pristup časopisem teri némaju kajkavski nâziv, a izlazě v (polu)kajkavske Hrvacke (ak néma KAJ-a v nominalno kajkavske periodike vuređivane (i) po kajkavol(og)em, zâke bi ga bilo i v one tera né eksplicitno zvâna kajkavskum).


Matica i truti

Jězična râznôlikost jě biten eleměnt hrvackoga identitéta.

Neodržlivo jě da jě kajkavski dozvolen samo v ka(j)takômbam, v povremenem cirkusem nâziva «Dâni kajkavskě sub(vers.iskě)kulturě», v larpurlartističkem ka(j)tedralnem predmetem alla ka(j)irska egiptologija.

»Kajkavska» sinekura jě morti zgodna za pojedinca, al jě pogubna za kajkavsku čelarsku zajednicu.
(I) Hrvacki kajkavski kolendâr treba vurednikě z vupačom, a ně «kajkavskě» sinekurcě.

Praktična negâcija hrvacke jezične râznolikosti, poput ove v Hrvackomu kajkavskomu kolendâru, protuhrvacka jě rabota.

Živela Matica Hrvacka!
Dole truti hrvacki!
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:43:29 prijepodne

2010-05-30

Došli smo Vam kolendati ......
Osvrt na Hrvacki kajkavski kolendâr 2010.

Dûkša ina(t)čica članka
Citat:
(Joža) Skok na krajšu ina(t)čicu:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29056/#msg29056 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29056/#msg29056)
 


Pranjić (B)laže-ka.jkavskě potrošâčě

Da v dučânu kupitě kâvu, a posle v vrečice ili limenke nâjdetě samo zericu kâve i puno čaja, mogli bi o-čajavati ili tužiti prevaranta.

Slično sě pripetilo kupcem (i) zâjnoga Hrvackoga kajkavskoga kolendâra (izdavâč, bolšě rěči izdajnik jě Matica Hrvacka Čakovec).

V nâzivno kajkavskomu kolendâru za leto 2010. mejně od 7 % teksta jě na kajkavskomu.
Vu vekšomu, něbeletrističkomu délu vučeščě kajkavske sadržajov mejně jě od 3 %.

To jě tržejně jâjec pod bubregě, (ně samo) jězično politikânstvo nâjnižešě vrstě.

Vuz takovu po-dršku «visôke vučitelov» kajkavski nětreba dodatne niske vudarcov.

K tomu po prvi pût Ka(j)lendâr jě zišel bez kajkavskoga predgovora (po tomu pitajnu pokôjni glâvni vurednik sě na onomu svetu sigurno (pre)krstil (vu «Zvoni-nemir» Bartolić). To jě Pranjičov nâstavek protukajkavskě bartolomejskě noči v Ka(j)lendâru.

Za vusporedbu: gradiščansko-hrvacki kalendâr (pri rûke mi jě on za leto 2008.) vu potpunosti jě pisan na gradiščansko-hrvackomu jeziku.



Kolumbovo jajce (okrûglo pa na čošek)

Pranjići su z poréklom (i) z negda krâlevskoga, (po nâzivu) kajkavskoga grâda Jajca (na Plive i Vrbasu), de i denes (v samostanu «Sv. Luke») pofalno deluju franjevečki provincijâli (kak i v Čakovcu).
Né, med tém v redu da sě (ni) po Pranjićem kajkavski (n)i v Kajkavskomu kolendâru svodi na provinci-jadni dijalekt. Fâla lépa na Ka(j)ledâru teri zgledi kak (Kostajn.ica ili) Jajce -zvâna kajkavski, znûtra štokavski, hrvatistan.dardni.
Z (AV)NOJ-evskum politikum rivajna glave v pések ne rešâva sě problem  marginalizérajna KAJ-a.



Car jě gol

Neodgovorni vurednički dvojec (na trošek kajkavskoga bonv)Ivan i (vu smisel kaja v Ka(j)lendaru neverni) Toma nésu valda nigdâr prečitali «carovo novo ruvo» (član vuredništva Jurica(r) Cesar bi, de iure, rěkel «Cesarova nova obleka») il su věč pomalo (Ander)sen-ilni.
Vute bajke prevaranti su rěkli da moru stkati nâjlepšě ruvo na svétu, al da tak neobično ruvo moru videti samo oni teri su i(z)van-redno sposobni i spametni.
Tak i prosečen čitatel Ka(j)lendâra ne vidi nič (za pâr děsetletji bi sě rěklo pra-nič, pra-pra-nič), nek pogrešno zaklučujě: KAJ jě gol, nepokritoga «srâma» i nezaštičen od (luckě) mrzlině.   



Ad calendas graecas

Promiđbeni slogan neodgovorne vurednikov (mozgo)Pranjića i (B)lažeke:

»Podržetě nas kak vurednikě Hrvackoga (koje)kajkavskoga kolendâra. Mi Vam garantéramo da:

- v «Ka(j)ledâru» odn. v Štalendâru bûtě našli što-šta zanimlivoga,

- Ka(j)lendâr-(P)raj.nić bû i dalě prakički kajfraj, nič (bez vidnoga prisustva kajkavskoga),

- (francuski noble rečeno) Le.Pra-nić bû i dalě sprečâval pristup kajkavske lepre iliti gûbe v Kolendâr. Gubi-tniki něk la(r)mentéraju kuliko oču. Osim lép(r)ě kniževnosti drugi kajkavski kalendârski sadržaj jě persona («parola») non grata,

-  kolendâr bû Ka(j)lendâr, pisan vekšinum na kajkavskomu, tek ad calendas graecas  (na sv. Nigdârjevo),

- pré bûju Mura i Drâva počelě těči vuzvodno nek bû Hrvacki kajkavski kolendâr pisan vekšinum na kajkavskomu,

-  tek da na vrb(as)e rodi svirala nabu «Kajkavski» kolendâr predominantno pisan na hrvatistan.dardnomu jeziku (zebrânomu se době prema jeziku v ondašne  turske Hrvacke; Turki «Lépu našu» zovu Hrvatistan),

- P(ranjić) IVO prizna KAJ samo kak P.IVO. Kajkavska P(l)iva (kak i «kajkavsko» Jajce) - DA, kajkavski «Hrvacki kajkavski koledâr» – NĚ,

- da KAJ-a namo slavili. «Ka(j)in je ubio Abela. Šta bre zločinca da slavimo!» Kaj out! Kaj (I)van!,

- naš bû motto i dalě « Kaja, ubit ću te» (da sě poslužimo z nâslovom Mimičinoga filma),

- (zbog prethodno spomenutoga) KAJ-u bû i dalě jâko žmehki pristup časopisem teri némaju kajkavski nâziv, a izlazě v (polu)kajkavske Hrvacke (ak néma KAJ-a v nominalno kajkavske periodike vuređivane po kajkavol(og)em, zâke bi ga bilo i v one tera né eksplicitno zvâna kajkavskum),

- kajkavskě ostâtkě ostâtkov i dalě bumo z Kolendâra «čist(k)ili» kak p(i)ranji.či iliti piranjě,

- ak tréba, prekrstili bûmo «Hrvacki kajkavski kolendâr» v «Hrvacki kavkaski zaroblenik», pak sě něk Puškin gnâvi z morebitno nezadovolnem čitatelem.»



Sinekurci

Jězična râznôlikost jě biten eleměnt našoga nacionâlnoga identitéta (novinar Ivo Horvat).

Nedopustivo jě da jě kajkavski dozvolen samo v ka(j)takômbam, v povremenem cirkusem nâziva «Dâni kajkavskě sub(verziskě)kulturě», v larpurlartističkem ka(j)tedralnem predmetem alla ka(j)irska egiptologija.

»Kajkavska» sinekura jě morti zgodna za pojedinca, al jě pogubna za kajkavsku čelarsku zajednicu.
(I) Hrvacki kajkavski kolendâr treba vurednikě z vupačom, a ně «kajkavskě» sinekurcě, evunuhě.

Praktična negâcija hrvacke jezične râznôlikosti, poput ove v Hrvackomu kajkavskomu kolendâru, protuhrvacka je rabota.

Živela Matica Hrvacka!
Dole truti hrvacki!

Citat:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg17436/#msg17436 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg17436/#msg17436) 
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:51:45 prijepodne

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2011.
GODIŠNJAK OGRANKA MATICE HRVATSKE U ČAKOVCU

Uredništvo
Tomo Blažeka, Jurica Cesar, Stjepan Hranjec, Ivan Petriš, Ivan Pranjić, Đuro Ružić, Vera Zemunić

Glavni urednik
 Ivan Pranjić

Pomoćnik glavnog urednika
Tomo Blažeka

Grafički urednik
Dragutin Dado Štebih

Naslovnica i zadnja stranica
Vanja Štebih

Tajnica uredništva
Donata Balent

Priprava
Grafika d.o.o. Osijek

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

Fotografija na naslovnici
Fotografski obrt Fotokolor Vidović, Čakovec


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


 Dragi čitatelji!


Pred vama je devetnaesti broj Hrvatskoga kajkavskog kolendara u njegovom kontinuiranom izlaženju od 1993. godine, a drugi pod mojom uredničkom skrbi. Prošli broj kvantitativno je bio najveći do sada, a nadam se da ni kvalitativno nije zaostajao. U njemu smo već uveli neke grafičke promjene, a ovaj put idemo na minimalno povećanje formata koje bi bilo i znatnije da je to dopustio promidžbeni blok. Nadamo se da će dvadeseti, jubilarni broj, prebroditi i te teškoće.

Osim standardnih tema koje suradnici diljem Lijepe Naše, a i šire, obrađuju, posebnu pozornost u ovome broju posvetili smo čakovečkoj Zrinskoj gardi koja slavi desetu obljetnicu osnutka. Garda je, osim svojih mnogih protokolarnih obveza, u listopadu 2010. godine organizirala u Starome gradu znanstveni skup o Zrinskima i Frankopanima.

Prošle godine u Čakovcu i Zagrebu održan je još jedan znanstveni skup i to o prof. dr. sc. Zvonimiru Bartoliću, prigodom 80. obljetnice njegova rođenja. Radovi prezentirani u Zagrebu tiskani su u časopisu Kaj, a čakovečka izlaganja objavljujemo u ovome broju Kolendara. Sudjelovalo je 14 znanstvenika i publicista, a njihove studije značajan su prinos proučavanju opusa bivšega urednika ovoga glasila.

Kako bismo opravdali kajkavski atribut našega godišnjaka, u prošlome broju objavili smo 50 stranica kajkavskoga teksta. To je znatno više nego što objavljuju druga glasila u Hrvatskoj. Ovaj put povećali smo taj opseg na osamdesetak stranica, ne računajući tri studije koje se bave kajkavštinom i jednu kroniku koja je pisana većim dijelom kajkavskim. Posebno nas raduje što opet imamo mogućnost tiskati novu kajkavsku dramu, poglavlje kajkavskoga romana, ah i jedan etnografski zapis u cijelosti pisan izvornom kajkavštinom.

Željeli bismo da Hrvatski kajkavski kolendar postane medij svih triju hrvatskih narječja. Takvo glasilo još nismo imali, ali imali smo takvu jezičnu praksu i to baš u Međimurju, u vrijeme Zrinskih. Jezik kojim su govorili i pisali grofovi Zrinski bio je sinteza svih triju naših narječja i on je, da nije bilo tragične 1671. godine trebao postati hrvatskim standardom. To, dakako, danas nitko više ne želi i ne može ostvariti, ali ovo silno nacionalno bogatstvo zavrjeđuje makar jedan zajednički medij u kojemu bi se pokazalo u punom svjetlu svojih izražajnih mogućnosti. Čakovec je, i simbolički, kao hrvatski banski grad u 16. i 17. stoljeću, zavrijedio biti središtem takvoga kulturnog nastojanja, a Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, sa svojom razgranatom nakladničkom djelatnošću, njegov nositelj. Uostalom, stotine stranica Kolendara u tisućama njegovih prodanih primjeraka svake godine, najbolja su mu preporuka i za ovakav ambiciozan cilj. Osim kajkavskih i štokavskih tekstova donosimo ovaj put i par čakavskih, točnije čakavskih s otoka Visa. Sljedeći, jubilarni, 20. broj u kontinuitetu, bit će sigurno još bogatiji tekstovima najstarijega našeg književnoga narječja.


Urednik


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


(ZA)KAZALO HKK 2010.

Dragi čitatelji.......................................5
Kolendarij...........................................7

I. TEMA BROJA: ZRINSKA GARDA
Bojan Kocijan: Deset godina Zrinske garde Čakovec  ...........15

II.  ZNANSTVENI SKUP 0 PROF. DR. SC. ZVONIMIRU BARTOLIĆU
Božica Jelušić: Moj profesor, moj prijatelj, moj zavičajnik........29
Ivan Zvonar: Bartolićev odnos prema etnografskom i
melografskom radu Vinka Žgaiica......................37
Hrvoje Petrić: O povijesnoj komponenti u Bartolićevom
stvaralaštvu.....................................51
Josip Šimunko: Dr. Zvonimir Bartolić i hrvatski narodni pokret
međimurskih Hrvata   ...............................57
Stjepan Hranjec: Bartolić i provincija   ......................72
Tomo Blažeka: Zvonimir Bartolić i Matica hrvatska   ...........81
Franjo Martinez: Prirodoslovlje kao značajna sastavnica djela,
dr. Zvonimira Bartolića.............................93
Vera Zemunici: Tko li sad kosi Zvonkovu livadu?  ..............98

III.  STUDIJE
Dragutin Feletar: Cehovska pravila s potpisom Marije Terezije ... 101
Hrvoje Petrić: Kunovečka buna 1903. - „predigra" osnivanju
Hrvatske pučke seljačke stranke.................... . 104
Zdravka Skok: Međimurska frazeologija  ...................109
Ivana Martinović: Od praslavenskog do kajkavskog...........121
Franjo Martinez: Globalno zatopljenje.....................127

Marina Katinić: Misaoni pokusi (Gedankenexperimente) -
„pustolovina u glavi" i bioetika.......................132
Josip Janhović: Paradoks i ironija kajkavskih poslovica u
srednjem i donjem Međimurju....................... 140
Ivana Kučar: Neki Matoševi lirski motivi................... 145
Tomislav Matić: Crkve i kapele na bjelovarskom području......152

IV.  RASPRAVE
Verica Jačmenica-Jazbec: Katolički liječnik i Steinerov nauk    .... 161
Željko Pospiš: Zagonetni neandertalci.....................169
Juraj Matunci: Miholjice...............................173
Petrana Sabolek: Nova kvaliteta primarne zdravstvene zaštite
na promicanju dojenja u Hrvatskoj i Međimurju...........178
Franjo Šantalab: Vulkanske bombe - pomoć lovcima
i domaćicama....................................183
Damir Marcinjaš: Novac određuje razvoj  ...................186
Gorčana Marta Matunci: Simbolika jabuke   ................ . 188

V.  PORTRETI
Stjepan Hranjec: Martin Lukavečki: Dragi su mi mali Ijuči  ......197
Damir Marcinjaš: Antun Novak, zapovjednik zasebne policijske postrojbe čakovečke Policijske postaje u Vukovaru 1991. godine....................................202
Nikola Jagačić: Zapis o poznatom Siščaninu.................207
Vlačimir Jambrošić: Susret s Munom Orehov................208
Ivica Jembrih Cobovički: Milan Frčko - slikar i pjesnik.........212

VI.  POVJESTNICE
Marko Rašić: Epitaf njemačkog sveučilišta u Wiirzburgu
(Universitas herbipolensis) Nikoli Zrinskom Čakovečkom .... 215
s.. Klaudija Đuran: Isusova fotografija na Torinskom platnu.....218

Vladimir Kapun: Međimurski pilovi...................... . 236
Igor Ivašković: Povijest sela Prijeboj kod Plitvičkih jezera......243
Dragutin Šafar: Gospodarska kriza tridesetih godina dvadesetoga stoljeća....................................... . 247
Josip Črep: Njemačke postrojbe u Međimurju u vrijeme Drugoga
svjetskog rata...................................253
Franjo Martinez: Mijo Ptiček - žrtva OZN-e.................257
Lojzo Buturac: Plan preuzimanja („oslobođenja") Varaždina
1945. godine...........................,........263
Vladimir Mesarić: Zaboravljeno i prešućeno proljeće 1990.......268

VII. KRONIKE
Martin Lukavečki: Struga - žal za dodirom modrozelene rijeke ...
273 Tomo Blažeka: Sedamdeset pet ljeta Matice hrvatske u Čakovcu . 280
Daniel Šantalab: Spomen-ploče Ognieslavu Utiešenoviću   .......294
F. Marciuš/T. Blažeka: Spomen-ploče i spomen-obilježja Matice
hrvatske iz Čakovca...............................299
Marija Milas: Križevački statuti.........................311
Daniela Šantalab: Početci meteorološke službe u Varaždinskoj
županiji........................................314
Vladimir Miholek: Vojska Srca Isusova u Đurđevcu...........317
Vlatko Jelenčić: Hodočašća Majci Božjoj Voćinskoj i puk Voćina . . 324
Tomo Blažeka: Knjige Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.....328
Slaven Ujlaki: Spomen-zid limenih instrumenata  .............332
Franjo Talan: U Župi sveta Barbara proslavili 150. obljetnicu
školstva........................................335
Dragutin Novina: Četrdeset peta obljetnica Festivala kajkavske
popevke Krapina .................................340
Mladen Genc: Grof Karlo Dragutin Drašković   ...............343
Ivan Sinovčić: Časni Siščani svećeničkog poziva  .............347
Pavao Jurinec: Postavljen i blagoslovljen kip Sveti Franjo i ptice . . 349

Franjo Marciuš: Obljetnice hrvatskih književnika, znanstvenika, domoljuba, udruga i posebno vrijednih događaja s područja sjeverozapadne Hrvatske...........................351
Tomo Blažeka: Hrvatski kajkavski kolendar za 2010..........362

VIII.  GOSPODARSTVO
Dragutin Matotek: Iz povijesti graditeljstva.................367
Alen Kišić: 20 TEAM-ovih godina........................378
Damir Marcinjaš: Ulaganjem do cilja...................... 383
Slavko Lajtman: Ledvenice - preteče hladnjača.............. 384
Josip Puklavec: Rasadnik Vukanovec..................... 389

IX.  SJEĆANJA
Vladimir Pletenac: Moja uloga u povijesti državne narodne
mješovite osnovne škole u Čakovcu....................399
Dunja Horvatin: ,,H" kak lojtra iliti početci pismenosti.........404
Franjo Martinez: Putovima Hrvatskog zagorja   ..............406
Vera Zemunić: Svibanjske večernjice......................416
Milka Jagić: Od zrnca semena do preje   ....................419
Vladimir Matejaš: In memoriam: Josip Raškaj  ...............423
Martin Mihaldinec: In memoriam: Ugašeno je zdrmežđeno živlejne Duke Tomerlina Picoka............ ...............429
Martin Mihaldinec: Žarko Dolinar - najveći sportaš svijeta......430
Franjo Talan: In memoriam: Fra Franjo Talan, svećenik-kapucin . 433
Dobrila Cvitanović: Pogača od sloni ribi po višku i po komišku . . . 438
Ivan Muhovec: Željeznička kompozicija....................440

X.  HRVATI IZVAN LIJEPE NAŠE
Ivan Lovaković: Sličica o Hrvatima u Americi . . . ............ 451
Dajana Ivkić: Slikar usorskog djetinjstva   ..................454

Davor Dolenčić: Hrvatsko kulturno društvo Pomurje - Lendava . . 458
Katarina Joskić: Gospino svetište u Žabljaku................461
S. Pavić / S. Klaić / I. Bošnjak: Mala škola u Varešu..........464
Karmen Bejić: Putniče! Zastani..........................471

XI. BELETRISTIKA
Kristina Štebih: Pismo z Galicije..........................475
Đuro Bel: Tretja sneha................................486
Miroslav Gakić: Recesija u Varaždinu.....................497
Miroslav Gakić: Nećete u Dekanovec......................499
Branka Jagić: Mica...................................501
Magdalena Vlah-Hranjec: Prezentacija.....................506
Barbara Turk: Međimurska skuhovaja   ....................508
Mislav Benić: Euri...................................510
Vera Zemunić: Djetlićev Božić...........................511
Anto Ćorlukić: Runolist   ...............................513
Emilija Kovač: Pjesme  ................................518
Ladislav Radek: Idu ljudi..............................521
Ivica Jembrih Cobovički: Pjesme.........................523
Magdalena Vlah-Hranjec: Pjesme.........................524
Josip Janković: Pjesme  ................................526
Branka Jagić: Pjesme.................................528
Željka Skledar: Pjesme................................531
Nada Jačmenica: Haiku................................533
Anastazija Anka Balent: Pri doktoro......................535
Ljubica Ilijaš: Štrekari................................536
Siniša Filip Novak: Pjesme.............................537
Spomenka Marciuš: Škrip-škrap.........................538
Radovan Novina: Ti i Zagorje  ...........................540
Petrana Sabolek: Pjesme...............................540

Damir Pilko: Tak je počelo.............................542
Vinko Rojko: Pjesme   .................................543
Davorka Križaj-Kapljić: Pjesme..........................546
Đurđica Kramar: Vremena  .............................548
Ana Žišković: Mačkovcu...............................549
Radojka Oreški: Steza................................550
Pave Zaninović: Rani fruti  .............................551
Andrijana Kos-Lajtman: Pjesme..........................552
Davorka Vidović-Lipljin: Pjesme   .........................555
Sead Alić: Pjesme...................................558
Ljubica Kolarić-Dumić: Da ja sada nisam ja.................561
Đuro Ružić: Pjesme  ..................................562
Mirjana Pospiš: Dah proljeća...........................563
Franjo Bratić: Pjesme.................................564
Vlatko Vukelić: Evo, ovdje   .............................566
Ivica Budulica Štrikan: Pjesme...........................567
Matija Hlebar: Pjesme............................... . 570
Julka Erceg: Ljubav na kraju puta........................571
Mirko Šoltić: Iz jednoga u drugo ......................... 572
Anto Kovačević: Pjesme................................ 573
Nagrađeni radovi na Književnom natječaju „Međimurski motivi" . . 575

XII.  RECENZIJE
Stjepan Hranjec: Dva kapitalna djela o čakovečkim franjevcima . . 585
Ivan Pranjić: Zvijezde nad Jalesom Đure Ružica ..............591
Nada Čatlaić: Knjiga Josipa Šimunka o Ivanu Glavini, pučkom
kajkavskom pjesniku iz Preloga......................595
Ivan Pranjić: Smisao apsurda Davorke Vidović-Lipljin   .........602

XIII.  PROMIDŽBENE PORUKE ....................615


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2011.
Godišnjak Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

Nakladnik
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu
Park Rudolfa Kropeka 2
Tel./fax. 040/314-080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr

Za nakladnika
Stjepan Hranjec

Lektor
 Ivan Pranjić

Korektori
Stjepan Hranjec
Donata Balent
Franjo Marciuš

Tiskano u studenome 2010.

Naklada
2200 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

ISSN 1332-2141

Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 01:58:24 prijepodne

Je li "Hrvatski kajkavski kolendar" zadovoljio očekivanja javnosti?


Vésnik 18. séčna 2011 / Tribina

Štokavski u kajkavskom kolendaru

Zar bi se, recimo, u Slavonskom kalendaru mogao pojaviti predgovor na kajkavskom ili čakavskom? Nezamislivo. A štokavski može u kajkavskom kolendaru? Zakaj? Zato kaj kajkavci nemaju samopoštovanje


IVO HORVAT

Pročitao sam gotovo sve tekstove novog Hrvatskog kajkavskog kolendara za 2011. godinu htijući otkriti što je u njemu bolje, a što lošije od lanjskoga kalendara. Ostajem u dvojbi.
Svakako je najbolje štivo ono sa čakovečkog simpozija o liku i golemom kulturnom opusu pokojnog dr. Zvonimira Bartolića. Time je iskazano dužno priznanje Bartoliću kao dugogodišnjem predsjedniku Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu čije djelo ostaje u trajnom sjećanju ne samo Međimuraca, nego i kao poticaj njegovim nastavljačima na širokom polju kulturnog djelovanja u Matici, školstvu, znanosti, književnosti i istraživačkom radu u otkrivanju bogate kajkavske pisane baštine. Budući pisac monografije o cjelokupnom djelovanju Zvonimira Bartolića morat će bar uzgredno spomenuti i njegove političke nastupe u raznim prigodama. Pojedini njegovi istupi nailazili su na čuđenje i stoga na kritiku u javnosti. No, time se ne umanjuje veličina njegova kulturnog djelovanja.

Kad je o kajkavštini riječ, valja - osim kajkavske lirike objavljene u HKK u čemu odskaču prilozi Emilije Kovač, Magdalene Vlah i Petrane Sabolek - istaknuti tri studije: Zdenke Skok, Ivane Martinović i Josipa Jankovića o međimurskoj frazeologiji i kajkavskim poslovicama te o genezi kajkavskog jezika. Janković se iskazao kao ustrajni istraživač kajkavskih izričaja u srednjem i donjem Međimurju.

Što nedostaje? Kaj fali? Začudo nedostaje ono najvažnije od događaja na polju istraživanja kajkavske riječi: registracija izlaska dvaju obimnih kajkavskih rječnika - onog o kajkavskom govoru pomurskih Hrvata i onom o kajkavskom govoru Sv. Đurđa kod Ludbrega. Kakav je to kajkavski kalendar koji to ne bi registrirao i koji ne bi objavio razgovore s autorima, zasigurno primjećuju mnogi HKK-ovi čitatelji. Kaj more biti važneše od toga? Razgovor s dr. Erikom Racz, vrijednom skupljačicom leksičkog blaga pomurskih Hrvata, zacijelo bi zainteresirao mnoge čitatelje. A sprema se i veliki rječnik međimurskih govora. Zašto ne bi o tome pisao i HKK? On u prije svega.

Uopće, ne samo u HKK-u, nedostaje nam pozitivan odnos prema prekomurskoj grani hrvatskih Međimuraca čiji je autohtoni (samonikli) jezik ogranak međimurskog dijalekta. U posljednje vrijeme oživljuju veze između pomurskih Hrvata i žitelja međimurskih naselja s desne strane Mure (Kotoriba, D. Dubrava, Goričan i dr.) pa bi to trebalo njegovati i propagirati. HKK bi mogao prednjačiti u tome i slijediti Bartolićevo zanimanje za tu granu Hrvata u susjednoj Mađarskoj.

Međutim, što čini HKK-ov urednik? Njega, kako se vidi iz Kolendara, više zanimaju pojedini dijelovi Like pa objavljuje »Povijest sela Priboj kod Plitvičkih jezera«. Čast žrtvama Priboja, ali kakvu oni imaju vezu s kajkavskom Hrvatskom, pogotovo s Međimurjem? Isto je s dolinom Usore i s Dobojem u BiH, o čemu urednik objavljuje posebne tekstove (prozu i liriku). Po mom sudu, nešto nije u redu s HKK-ovom programskom orijentacijom ako u njemu nalaze mjesta prilozi tematski daleki od temeljne zadaće kalendara koji, po svom naslovu, tretira teme iz sjeverozapadne kajkavske Hrvatske, pri čemu je kajkavski jezik na prvom mjestu i kao sadržaj i kao izraz. A urednik čak i svoj predgovor Kolendaru objavljuje na štokavskom standardu, što se Bartoliću, dok je uređivao HKK, nije moglo dogoditi; on je bio dosljedan u njegovanju kajkavske riječi.

Zakaj novi urednik ne bi mogel takov biti? Ako je po rođenju štokavac, za 20 godina mogao je u Međimurju naučiti kajkavski. Zar bi se, recimo, u Slavonskom kalendaru mogao pojaviti predgovor na kajkavskom ili čakavskom? Nezamislivo. A štokavski može u kajkavskom kolendaru? Zakaj? Zato kaj kajkavci nemaju samopoštovanje.


Autor je novinar i publicist iz Zagreba

Zvir:
html: http://www.vjesnik.hr/html/2011/01/18/Clanak.asp?r=sta&c=1 (http://www.vjesnik.hr/html/2011/01/18/Clanak.asp?r=sta&c=1)
pdf: http://www.vjesnik.hr/pdf/2011/01/18/10A10.PDF (http://www.vjesnik.hr/pdf/2011/01/18/10A10.PDF)

ili:
Međimurje, br. 2907 / 2011-01-11
Je li "Hrvatski kajkavski kolendar" zadovoljio očekivanja javnosti?
http://www.medjimurje.hr/clanak/2907/2011-01-11/je-li-hrvatski-kajkavski-kolendar-zadovoljio-ocekivanja-javnosti (http://www.medjimurje.hr/clanak/2907/2011-01-11/je-li-hrvatski-kajkavski-kolendar-zadovoljio-ocekivanja-javnosti)
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 02:03:11 prijepodne


Međimurje, br. 2909 / 2011-01-25

Skribomanski parazitizam

Neshvatljivo je da jedan Horvat može biti toliko ksenofobičan, bojati se ukupne hrvatske nazočnosti u jednom mediju koji osim kajkavskoga s istim pravom nosi i atribut hrvatski. Dakle Hrvatski kajkavski kolendar, a ne samo kajkavski, gospodine Horvat. Upravo zato što je bio svjestan relikata mađaronske svijesti kod nekih svojih sunarodnjaka pokojni je profesor Bartolić uvijek inzistirao na atributima hrvatsko Međimurje i hrvatski kajkavski jezik, pa i u nazivu ovoga glasila, želeći izbjeći podjele i mržnju kojoj smo svjedoci na nogometnim stadionima, a prelijevaju se bjelodano i na stranice tiska.



Autor članka: Ivan Pranjić

Iako s odbojnošću ulazim u polemičku kaljužu s Ivom Horvatom iz Zagreba, zbog mnogih tisuća čitatelja lista Međimurje i Međimurskoga kajkavskoga kolendara dužan sam mu odgovoriti na objede kojima nas već drugi put zasipa. Ničim izazvan, ovaj dokoni gospodin i prije godinu dana, kao i sada, napao je Uredništvo Hrvatskoga kajkavskoga kolendara kako tobože ne objavljuje kajkavske tekstove. Upozorili smo ga da stavi naočale, još jedanput pobroji sve kajkavske stranice i usporedi ih s ranijim godištima našega glasila. Pošto je shvatio da se ne može javnosti u oči lagati ovaj pasionirani djelitelj bukvica jedno vrijeme se primirio, ali nakon novoga broja Kolendara evo njega opet. Kako smo ovaj puta objavili preko osamdeset stranica kajkavskoga teksta, što je jedinstven slučaj u našoj publicistici, na što smo skrenuli pozornost već u Uvodniku, gospodin s podignutim prstom pronalazi nove „nedostatke“. Smeta mu što, osim izvorne kajkavštine u beletrističkom bloku i triju znanstvenih studija o tom fenomenu, nismo pisali o kajkavskim rječnicima dr. Đure Blažeke i njegovih suradnika (Erika Racz idrugi). Slažemo se da dr. Blažeka i njegov rad zavrjeđuju pozornost naše javnosti i upravo smo ga stoga pozvali na suradnju koju je svesrdno prihvatio i u prošlom broju Kolendara (onom koji gospodin Horvat još nije stigao pročitati) objavio petnaest kartica teksta o kajkavskoj jezičnoj problematici. Osim toga, podsjećam „zaboravnog“ gospodina Horvata da je upravo naš Ogranak 2008. godine objavio Blažekinu knjigu Međimurski dijalekt. Zašto, uostalom, gospodin Horvat, umjesto što prigovara, sam nije napisao i poslao kakav tekst o tim rječnicima. Zato što je to ozbiljan posao, a ne puko brbljanje i dijeljenje poslova onima koji ionako previše rade. Zagrebački samozvani arbitar međimuirskih kulturnih prilika ne mora, doduše, znati sve što se na tom planu događa u Insuli Murodravani, ali slučajno sam jedan od rijetkih međimurskih profesora hrvatskoga jezika koji su uključeni u spašavanje kajkavskoga jezičnoga blaga. Već desetak godina, zajedno sa svojim učenicima, sudjelujem u skupljanju i očuvanju već zaboravljenih kajkavskih riječi na čemu nam je i dr. Blažeka zahvalan. Uspjeli smo od potpunog zaborava spasili stotine leksema i frazema koji bi bez tog angažmana ostali u mraku zaborava. Veliku pozornost posvećujem i njegovanju pisane kajkavske riječi u gimnazijskoj populaciji pa je tako moja učenica Ana Ban prošlogodišnja dobitnica Prve nagrade u srednjoškolskoj kategoriji, književnoga natječaja Međimurski motivi, za prozni kajkavski tekst. U svome polemičkom bijesu gospodin arbitar namjerio se na sasvim krivoga čovjeka.

Što nam još zamjera dignuti prst iz Zagreba? U svojoj ljutitoj epistoli ovaj kolumnist rubrike Glas javnosti protestira: Uopće, ne samo u HKK, nedostaje nam pozitivan odnos prema prekomurskoj grani hrvatskih Međimuraca, čiji je autohtoni (samonikli) jezik ogranak međimurskog dijalekta.

Gospodine Horvat!!! Ovo je da čovjek svisne od jada. Upravo broj koji kritizirate donosi na 458., 459. i 460. stranici tekst Davora Dolenčića Hrvatsko kulturno društvo Pomurje – Lendava. Tu su i dvije fotografije Tamburaške i folklorne sekcije HKD Pomurje, te fotografija prostorija Hrvatskoga doma u Lendavi na čijem sam svečanom otvorenju i sam, zajedno s članovima Predsjedništva našega Ogranka, sudjelovao. U novinama Glas Hrvatskog društva Pomurje, ako uopće znate da postoje, u broju 6. iz 2009. možete naći tekst i fotografiju s predstavljanja knjige kajkavskih dramskih tekstova Sedam glavnih, Vladimira Mesarića, na kojoj sudjelujem u Lendavi upravo na poziv HKD Pomurje. To nisu jedini moji susreti s pomurskim Hrvatima. S izaslanstvom našega Ogranka predao sam njihovoj novoosnovanoj knjižnici primjerke svih naših nakladničkih projekata. S profesorom Hranjecom pozvan sam u Uredništvo multikulturne revije Lindua koja je trojezični međunacionalni projekt sa sjedištem u Lendavi. Ne morate gospodine Horvat, dakako, biti upućeni u sve segmente moje angažiranosti, ali Vas prosim kada pišete o Hrvatskom kajkavskom kolendaru, da ga makar pažljivo prolistate jer na čitanje Vas je iluzorno nagovarati. U protivnom, stalno će Vam se događati, kao i do sada, da obmanjujete čitateljstvo lista Međimurje čije Uredništvo Vam benevolentno objavljuje pisma već puna dva desetljeća. Imam za Vas u tom smislu jedan koristan savjet. Na kraju svakog našeg godišnjaka tiskamo jednu zanimljivu rubriku pod naslovom Kazalo. Savjetujem Vam, pošto ima svega nekoliko stranica, da barem nju pažljivo pročitate pa se ubuduće između Vas i čitatelja ovoga lista neće događati toliki tragikomični nesporazumi, a ja ću imati više vremena za bavljenje kajkavskim tekstovima, umjesto Vašim štokavskim.

Čime smo još naljutili ovoga budnog i sveprisutnog pravednika? Srdit je što dajemo prostora i temama izvan kajkavskoga govornog područja. Bijesan je što osim suradnika iz sjeverozapadne Hrvatske donosimo tekstove od Osijeka do Siska, od čakovca do Visa. Poseban problem mu je izvandomovinska Hrvatska: Međutim što čini urednik HKK? Njega, kako se vidi iz Kolendara, više zanimaju pojedini dijelovi Like… Isto je s dolinom Usore i s Dobojem u BiH, o čemu urednik objavljuje posebne tekstove (prozu i liriku). Neshvatljivo je da jedan Horvat može biti toliko ksenofobičan, bojati se ukupne hrvatske nazočnosti u jednom mediju koji osim kajkavskoga s istim pravom nosi i atribut hrvatski. Dakle Hrvatski kajkavski kolendar, a ne samo kajkavski, gospodine Horvat. Upravo zato što je bio svjestan relikata mađaronske svijesti kod nekih svojih sunarodnjaka pokojni je profesor Bartolić uvijek inzistirao na atributima hrvatsko Međimurje i hrvatski kajkavski jezik, pa i u nazivu ovoga glasila, želeći izbjeći podjele i mržnju kojoj smo svjedoci na nogometnim stadionima, a prelijevaju se bjelodano i na stranice tiska. U Kolendaru imamo rubriku Hrvati izvan Lijepe Naše u kojoj smo objavili tekstove pomurskih, čikaških i Hrvata iz Usore, ali prolistate li makar letimično brojeve koje je uređivao prof. Bartolić u svakome ćete naći slične tekstove od Australije preko Kanade i SAD-a do BiH. Usora, Žepče i Lašvanska dolina jedine su preživjele hrvatske enklave u Bosni, nakon posljednjega rata, i jedino se još tamo govori i piše hrvatskim jezikom. Nikakva ksenofobična skribomanija neće nas spriječiti u podršci toj kulturi i tome jeziku. Kako nešto bolje poznajem Usoru to sam njezinim piscima dao malo prostora. Podrška zemlji i kulturi u kojoj je donedavno živjelo osamsto tisuća Hrvata, neće izostati ni ubuduće. Vi licemjerno hvalite u uvodu svoga pisma profesora Bartolića, ali dok je bio živ i dok su ga javno blatili niste mu uputili niti jedan redak podrške u svojim brojnim napisima. To su onda činili prijatelji iz Matice hrvatske zajedno sa mnom, a on danas brani mene svojom ostavštinom na koju se mogu pozivati.

Što još smeta ovom Horvatu kojeg ugrožavaju Hrvati izvan Lijepe Naše? Smeta mu što Uvodnik pišem standardnim hrvatskim, a ne kajkavskim jezikom. Standardni hrvatski jezik zajednička je kulturna stečevina svih Hrvata, a on im je i politička poveznica čiju standardizaciju su započeli isusovci u vrijeme protureformacije. Već su mu tada položeni kameni temeljci; od gramatike preko rječnika do cjelovitog prijevoda Biblije. Proces njegove afirmacije bio je dug i bolan, ali je dovršen i osamostaljenjem Hrvatske konačno je postao slobodnim izrazom nacionalnog kulturnog identiteta. Nositelj sam diplome profesora hrvatskoga jezika Filozofskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta. Mislim, govorim i pišem tim jezikom, a ne nekim idiomom, kolikogod se nikada nisam, niti ću se odricati svoga podrijetla, naprotiv. To je jezik kojim se najbolje izražavam i njime ću pisati dok sam živ. Ako mi i u jednom mediju u Hrvatskoj ikada bude zabranjeno služiti se njime taj medij smatrat ću nehrvatskim. Gospodin Horvat ovako mudruje: Zar bi se recimo u „Slavonskom kalendaru“ mogao pojaviti predgovor na kajkavskom ili čakavskom? Nezamislivo. A štokavski može u kajkavskom kolendaru? Zakaj? Zato kaj kajkavci nemaju samopoštuvanje. Ovako površno izjednačavanje narječja i standardnoga jezika svojstveno je samo jezikoslovnim diletantima. Da sam Uvodnik napisao nekim bosanskim idiomom to bi onda bilo nezamislivo, neukusno, pa čak i uvredljivo za naše čitateljstvo, ali nikada neću moći drugačije, osim kao podvalu, razumjeti tezu da je nedostatak samopoštovanja kod kajkavaca čitanje standardnoga hrvatskog teksta. To onda znači da Horvatovi kajkavci boluju od nedostatka samopoštovanja dok slušaju nastavu, gledaju televiziju i čitaju enciklopedije na standardnom jeziku. To onda znači da i sam Horvat nema „samopoštuvanja“ dok piše ovo pismo jer i ono je, izuzev nekoliko sintagma, napisano standardom. To onda znači da je i svih pet njegovih tekstova koje je objavio u Kolendaru pisano bez „samnopoštuvanja“ jer svi su oni, bez izuzetka, pisani standardom.

Ono što nikako sebi nisam htio dopustiti to je ulagivačko pisanje kajkavskoga uvodnika koji bi zvučao poput govora robota, poput Horvatovih kajkavskih rečenica. Ne želim pisati standardnom sintaksom, a kajkavskim leksikom. Na svu sreću u Hrvatskoj još ima onih pisaca koji nisu, poput Horvata, izgubili vitalnu vezu s kajkavštinom. Sve koje osobno poznajem pozvao sam na suradnju u Kolendar, a pozivam ih i ovim putem. Kada ćemo imati dovoljno estetski vrijednoga kajkavskoga teksta za 250 stranica Hrvatskoga kajkavskoga kolendara misija će mi biti ispunjena, ali i tada ću pisati uvodnike na standardnome hrvatskome književnom jeziku upravo iz poštovanja prema kajkavštini. Tome ambicioznom cilju ove godine smo se znatnije približili nego prošle i to je ono što razne Horvate brine. Jedan dotepenec, rođeni štokavac, napravit će najbolji Kajkavski kolendar u njegovoj povijesti. Idemo mu skinuti glavu dok to svima ne postane jasno. Jeste li se ikada zapitali kako to da me je Predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske Čakovec izabralo za glavnoga urednika svoga najvažnijeg projekta. Pa valjda zato što nakon smrti profesora Bartolića za taj posao u Ogranku nije bilo kvalificiranijeg čovjeka. Pa valjda zato što sam kao mentor, redaktor i lektor sudjelovao u objavljivanju petnaestak knjiga svojih učenika od kojih su neki danas već značajni hrvatski pisci. Pa valjda zato što me najbolji međimurski kajkavski pisci zovu da sudjelujem u promocijama njihovih knjiga i da im pišem predgovore. Ti ljudi nisu ksenofobični, nego znaju razlikovati ukus od neukusa, umijeće od neznanja i ljubav od mržnje.


Zvir:
http://www.medjimurje.hr/clanak/2909/2011-01-25/skribomanski-parazitizam (http://www.medjimurje.hr/clanak/2909/2011-01-25/skribomanski-parazitizam)
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 02:08:44 prijepodne

Vésnik 11. velačě 2011 / Tribina

Naopaka logika

Ivan Pranjić, urednik Hrvatskog kajkavskog kolendara, navješćuje da će i kada u Kolendaru bude 250 stranica kajkavskog testa, pisati uvodnike na standardnom književnom jeziku »upravo iz poštovanja prema kajkavštini«



IVO HORVAT

Pročitavši u listu Međimurje od 25. siječnja odgovor Ivana Pranjića na moju kritiku sadržaja Hrvatskog kajkavskog kolendara za 2011., opet sam u dvojbi: ima li uopće smisla reagirati na sve ono što Pranjić iznosi?

Za njega ja sam »dokoni gospodin«, »samozvani arbitar«, »obmanjivač« čitateljstva, »budni i sveprisutni pravednik«, »ksenofobičan«, onaj koji »licemjerno hvali kvalitete prof. Bartolića«, »jezikoslovni diletant«, »amater arbitar iz Zagreba« itd., sve etiketa do etikete. Kako razložno polemizirati s takvim čovjekom kad ne uvažava argumente koje sam iznio? Da ponovno doživim vrijeđanje?

A moj osvrt na HKK bio je, kao što se čitatelji sjećaju, dobronamjeran: pohvalio sam veći dio uvrštenih tekstova, ponešto zamjerio što nije tematski prihvatljivo, kritički se osvrnuo na jedan politički tekst, savjetovao što da se objavi u sljedećem broju. Ali, čini se, da sam povrijedio uredničku taštinu gospona Pranjića: što da se tamo neki Horvat kritički osvrće na HKK?! Ili bilo tko. Jer on sebe ocjenjuje najvišom ocjenom pa kaže da ga je Predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske Čakovec izabralo za glavnog urednika HKK »pa valjda zato što nakon smrti profesora Bartolića za taj posao u Ogranku nije bilo kvalificiranijeg čovjeka«. Bilo ih je, samo ih je trebalo pozvati.

Na moju zamjerku što je uvodnik u HKK-u napisao na štokavskom standardu a ne na kajkavskom jeziku, što bi bilo normalno za takvo izdanje, Pranjić prkosno izjavljuje: »Ono što nikako sebi nisam htio dopustiti, to je ulagivačko pisanje kajkavskoga uvodnika koji bi zvučao poput govora robota, poput Horvatovih kajkavskih rečenica.« I navješćuje da će i onda kada u Kolendaru bude 250 stranica kajkavskog testa, pisati uvodnike na standardnom književnom jeziku »upravo iz poštovanja prema kajkavštini«. Tko zna kakva je to naopaka logika gospona Pranjića?

A što se pak tiče moga odnosa prema dr. Bartoliću, čime se - kako veli Pranjić - licemjerno hvalim, što on zna o tome? Prvu polemiku s Bartolićem imao sam 1993. u Vjesniku u povodu istupa nekih intelektualaca u Hrvatskom saboru. To navodim i u svojoj knjizi »U hrvatskoj areni«, treba samo čitati. Surađivali smo godinama, sudjelovali, preko Vjesnika, u subotu sa Stipom Šuvarom u povodu njegovih prijedloga da se promijeni ustavni naziv hrvatskog jezika. Bartolić mi je redovno objavljivao tekstove u Hrvatskom sjeveru. Nisam pristajao na nagovor nekih pojedinaca iz Čakovca da se od njega ogradim, premda se nisam slagao s nekim Bartolićevim istupima. I što je u tome »licemjerno«?

Pranjiću zamjeram što ništa ne objavljuje o kulturnom životu pomurskih Hrvata, onih desetak tisuća naših ljudi s mađarske strane Mure u okolici Velike Kanjiže, pa savjetujem da se objavi razgovor s dr. Erikom Ratz, vrijednom skupljačicom leksičkog blaga u hrvatskim selima uz Muru. A HKK-ov urednik mi odgovara da se varam jer je u Kolendaru objavljen tekst o djelovanju Hrvatskog kulturnog društva Pomurje u Lendavi. Čini se da urednik nema pojma što su i gdje su pomurski Hrvati.

Autor je novinar i publicist iz Zagreba

Zvir:
html: http://www.vjesnik.hr/html/2011/02/11/Clanak.asp?r=sta&c=1 (http://www.vjesnik.hr/html/2011/02/11/Clanak.asp?r=sta&c=1)
pdf: http://www.vjesnik.hr/pdf/2011/02/11/10A10.PDF (http://www.vjesnik.hr/pdf/2011/02/11/10A10.PDF)

i/ili
S takvim taštim čovjekom nema normalnog razgovora
http://www.medjimurje.hr/clanak/2911/2011-02-08/s-takvim-tastim-covjekom-nema-normalnog-razgovora (http://www.medjimurje.hr/clanak/2911/2011-02-08/s-takvim-tastim-covjekom-nema-normalnog-razgovora)
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 02:14:33 prijepodne

Osvrt na Hrvatski kajkavski kolendâr 2011.
(vezano i za polemiku Horvat-Pranjić na stranicam Vésnika i Međimurja 11. / 25.01.2011.)

Krajša ina(t)čica osvrta
Citat:
(Joža) Skok na dûkšu ina(t)čicu:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29063/#msg29063 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29063/#msg29063)
 

Vrbaski kajkavski kolendâr 2011.

I zâjni tzv. Hrvatski kajkavski kolendâr (HKK) za leto 2011. zgledi kak Jajcě na Vrbasu v BiH - nâzivno, zvâna kajkavski, a znûtra ŠTAndardno-štokavski.
Prvi celoviti kajkavski članek pojavlujě sě tek na 419. stranice, a vučeščě kajkavske tekstov jě 4 (računajuč beletristiku 16) posto.
Vuredništvo HKK-a z punum parum déla na dugovečnosti kaja – na žalost, ostvarujûči slogan: "Navék on živi ki zgině poštěno (teroga zatûčemo)”.



Zebrâně misli vuz tzv. Hrvatski kajkavski kolendâr 2011.

Bele-tristika i crne-statistika (tal. triste = tûžno)
Kajkavski čitatel sě nad 5/6 sadržajov HKK-a ščuđâva (jerbo nésu na kajkavskomu), a na 1/16 strânic morě čitati ščuđâvajna na kajkavskomu (pesniki su čuđenjě svéta).

Bosanski klonec
I za vrémě vurednikovajna Zvonkeca Bartličovoga su v HKK-u ovozemâlski sadržaji bili gotovo sklučivo na hrvatistan.dardu. Da jě Pranjič zebrân za glâvnoga vurednika, neki su pomislili: oj us(k)oro dob(r)oje*.
Na žalost, brzo sě spostavilo zâke jě štokavec Pranjič zebrân za usoritoga* kajdinâla HKK-a - da vukině predgovor, vpelatvu na kajkavskomu. Otkajkavizérani člani redakcijě (redukcijě), žmekšě bi našli prikladno opravdâjně za klept-omanjsko* vukinučě toga stečenoga prâva. Praksa je pokazâla da jě Pranjič bosanski klonec svega prethodnika, vuz simboličku râzliku glede jezika pisajna vpelatvě. Sjaši Kurta da uzjaše Murta.

Lepûtek i šlepûtek, šlap(û)rtek
Pranjič v polemike z Horvatom skandalozno, jězično-(k)ras(n)istički zahtéva estetiku kajkavskoga teksta kak preduvet vuvrščejna v HKK, dok jě estetika ŠTAndardnoga štokavskoga vunaprovo kakti od Boga dâna: «Kada ćemo imati dovoljno estetski vrijednoga kajkavskoga teksta za 250 stranica Hrvatskoga kajkavskoga kolendara misija će mi biti ispunjena».
Sliči to na PraNičeanizem: sim ŠTAndardno-štokavski Nadčovek, glasnogovornik, tam pak kajkavski (č)k(o)met, raja.
"Neću van više govorit o zajiku kega me je moja mat navadila, vami je lep vaš, ne zato ča je veći od mojga (i standard) nego zato ča je vaš, ja volin svojga, ne zato ča je mići nego zato ča je moj." (Vedrana Rudan, kolumnistica Nacionala)

Mozgospirateli v obr(e)zovnomu procesu
"Standard nije svetinja. Skandalozno je kad djecu u školi optužuju da ne znaju materinji jezik govoreći im «nemoj tako govoriti», «ružno govoriš», «krivo govoriš». Standard je bitan još samo starim rigidnim jezikoslovcima" (lingvist dr. Mate Kapović v interview-u Globusu).
Na žalost jě med vučiteli hrvatskoga jezika v (polu)kajkavskem / (polu)čakavskem krajem prěveč one teri su črez vlastito „obrazovno“ mozgo-prajn(ičejn)ě zgubili kajkavski/čakavski obraz i sâmi postali hohŠTAplerski mozgospirateli.

Dalekovidni(čki) Helvećani / Švicarsko-njemački TV i radijski model za spas nestandardiziranega kajkavskega (čakavskega)
(pisano čakavski)
Švicarsko-njemački model karakterizera lagana prevlast nestandarda („dijalekta") nad standardon („književnen govoron") na radiju i TV na svešvicarsko-njemačke razine (oko 4.5 milijuna judi).
Ča se pak (među)regionalneh odn. (među)kantonalneh televizij i radij tiče (pojedinačno pokrivaju od nekoliko desetak tisuć do 1,5 milijuna stanovniki), praktički si programi su na nestandarde (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...).


Kajjak na štokavske voda
Kajkavski se ne da štokajuči razvijati, zvučavati, popularizerati, emanciperati, voleti, najmenjše pak zveličavati. Štokajuči, Kaj se efemerizera i dekredibilizera (prof. Željko Funda).
Kajkavski sě něsmě zméjnšati na (le)poeziju i na kajirsku egiptologiju.

Boss i Herzog HKK-a
HKK tréba bossa i Herzoga (šéfa i (s)vojvodu) teri sě bû istinski zalagal za emancipâciju kaja v Kajledâru.
HKK nětreba pilke, sprevoditelě, nek (morebitno, privremeno) prevoditelě na kajkavski.
Ak bi sě nastavila dosadašna protukajkavska hohŠTAplerska politika v HKK-u bi sě ostvârila Krležina prognoza z Khevenhillera: "Pri koncu pak ot-omanjski* potûkel nas sě bû".
Dosti jě protukajkavskoga skrib-omanjskoga* parazitizma v HKK-u.
Živela Matica hrvatska, dole truti (i Bruti protu)hrvatski!


* pré(več)štimani glâvni vurednik tzv. Hrvatskoga kajkavskoga kolendâra prof. Pranjić rođen jě v Omanjske, blizu Usore i Doboja, BiH
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 02:20:10 prijepodne

Osvrt na Hrvatski kajkavski kolendâr 2011.
(vezano i za polemiku Horvat-Pranjić na stranicam Vésnika i Međimurja 11. / 25.01.2011.)

Dûkša ina(t)čica članka
Citat:
(Joža) Skok na krajšu ina(t)čicu:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29062/#msg29062 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29062/#msg29062)
 

Vrbaski kajkavski kolendâr 2011.

I zâjni tzv. Hrvatski kajkavski kolendâr (HKK) za leto 2011. zgledi kak Jajcě na Vrbasu v BiH - nâzivno, zvâna kajkavski, a znûtra ŠTAndardno-štokavski.
Prvi celoviti kajkavski članek pojavlujě sě tek na 419. stranice, a vučeščě kajkavske tekstov jě 4 (računajuč beletristiku 16) posto.
Vuredništvo HKK-a z punum parum déla na dugovečnosti kaja – na žalost, ostvarujûči slogan: "Navék on živi ki zgině poštěno (teroga zatûčemo)”.



Zebrâně misli vuz tzv. Hrvatski kajkavski kolendâr 2011.

Bele-tristika i crne-statistika (tal. triste = tûžno)
I zâjni tzv. Hrvatski kajkavski kolendâr (HKK) za leto 2011. zgledi kak Jajcě na Vrbasu v BiH - nâzivno, zvâna kajkavski, a znûtra štokavski.
Kajkavski čitatel sě nad 5/6 sadržajov HKK-a ščuđâva (jerbo nésu na kajkavskomu), a na 1/16 strânic morě čitati ščuđâvajna na kajkavskomu (pesniki su čuđenjě svéta).
Ak sě glediju samo zemâlski sadržaji (daklem, bez vunzemâlskě beletristikě), onda jě na nâzivnomu jeziku HKK-a, na hrvatske kajkavščine, tek 4 posto odnosno 20 strânic - gledeč sumarno (i) sumorno.
Računajûč pak i (pofalnu, ali po očuvâjně kaja tek) beletri(vijali)stiku pisanu na hrvatske kajkavščine, samo 1/6 volumena HKK-a otpada na kaj.

Ka(j)valerija kak ka(j)lvarija
Prvi celoviti kajkavski članek (avutoricě z Konjščině) pojavlujě sě na tek na 419. stranice HKK-a. Bez pardona délaju z kajkavcov (po)kojně.
Kaj jě v HKK-u 419. rupa na vrbaske svirale - valda radi oně biblijskě "Teri sû zâjni, bûju prvi".
Vuredništvo HKK-a z punum parum déla na dugovečnosti kaja - ostvarujûči slogan: "Navék on živi ki zgině poštěno (teroga zatûčemo)".

Kolumbovo kajcě i bosanski klonec
Né profesor (štofesor) Pranjić otkril Ameriku glede protukajkavskě jězičně vuređivačkě politikě v HKK-u. On jě samo nastavil ko-mesârsku praksu svega prethodnika.
I za vrémě vurednikovajna Zvonkeca Bartličovoga su v HKK-u ovozemâlski sadržaji bili gotovo sklučivo na hrvatistan.dardu. Bila jě to dûga Bartolomejska nôč i kmica po kaj v HKK-u. Da jě Pranjič zebrân za glâvnoga vurednika, neki su (pozâbeč Murphyja, odn. da navek morě biti još goršě) pomislili: oj us(k)oro dob(r)oje*.
Na žalost, brzo sě spostavilo zâke jě štokavec Pranjič zebrân za usoritoga* kajdinâla HKK-a - da vukině predgovor, vpelatvu na kajkavskomu. (jerbo kakti ni posle 20 lét med hrvatski kajkavci němrě napisati jěnu stranicu na kajkavskomu, ili pak pozabi predgovor dati prevěsti (i) na kajkavski). Otkajkavizérani člani redakcijě (redukcijě), žmekšě bi našli prikladno opravdâjně za klept-omanjsko* vukinučě toga stečenoga prâva. Praksa je pokazâla da jě Pranjič bosanski klonec svega prethodnika, vuz simboličku râzliku glede jezika pisajna vpelatvě. Sjaši Kurta da uzjaše Murta.

Lepûtek i šlepûtek, šlap(û)rtek
Pranjič v polemike z Horvatom skandalozno, jězično-(k)ras(n)istički zahtéva estetiku kajkavskoga teksta kak preduvet vuvrščejna v HKK, dok jě estetika ŠTAndardnoga štokavskoga vunaprovo kakti od Boga dâna: «Kada ćemo imati dovoljno estetski vrijednoga kajkavskoga teksta za 250 stranica Hrvatskoga kajkavskoga kolendara misija će mi biti ispunjena».
Ovo jě eksplicitno kulturtrégerstvo, na linije negérajna (nogérajna) hrvatskě jězičně râznolikosti, bitnoga eleměnta našoga nacionalnoga identitéta.
Sliči to na PraNičeanizem: sim ŠTAndardno-štokavski Nadčovek, glasnogovornik, tam pak kajkavski (č)k(o)met, raja.
"Neću van više govorit o zajiku kega me je moja mat navadila, vami je lep vaš, ne zato ča je veći od mojga (i standard) nego zato ča je vaš, ja volin svojga, ne zato ča je mići nego zato ča je moj." (Vedrana Rudan, kolumnistica Nacionala)

Ozaljoščena porodica / Tromeđimurjě
Da bi kakti vis major oprâvdal nesrâzmernu prisutnost štokavskoga ŠTAndarda v HKK-u (96 posto ne računajûč bele-tristiku, 84 posto računajuč ju), Pranjič sě poziva i na Zrinskě, teri su prôbali napraviti jěn standard od se tre hrvatske jezikov (ozaljski kniževni krûg).
Vuto imě v HKK jě vuvrščen i jen krâtki čakavski (zapraf cakavski) članek z otoka Visa. To jě pofalno, al sě němre zlorabiti kak alibi za kalendârsku supremâciju štokavskoga ŠTAndarda i za (vis)majorizâciju kaja v HKK-u.

Jajčani šamp(i)on za kajkavskě glâvě
Dok jě na priliku gradiščansko-hrvatski kaledâr 95 posto pisan na gradiščansko-hrvatskomu jeziku, v Kajlendâru (HKK-u) čak ni predgovor, vpelatva né na kajkavskomu.
Odgovarajûč Horvatu (teri pišě da kajkavci némaju samopoštuvajně, pak im sě v HKK-u namečě čak i štokavski pisan predgovor) Pranjič poručujě kajkavcem da ne išču dlaku (kajkavski) v jajcu, jerbo bi to značilo da "kajkavci boluju od nedostatka samopoštovanja i dok slušaju nastavu, gledaju televiziju i čitaju enciklopedije na standardnom jeziku".
Prema trenutočne situâcije kajkavci su betežni od viška samo i samo ŠTOvajna v spomenutem medijem, čak i na (med)regionalne razine.

Mozgospirateli v obr(e)zovnomu procesu
"Standard nije svetinja. Skandalozno je kad djecu u školi optužuju da ne znaju materinji jezik govoreći im «nemoj tako govoriti», «ružno govoriš», «krivo govoriš». Standard je bitan još samo starim rigidnim jezikoslovcima" (lingvist dr. Mate Kapović v interview-u Globusu).
Na žalost jě med vučiteli hrvatskoga jezika v (polu)kajkavskem / (polu)čakavskem krajem prěveč one teri su črez vlastito „obrazovno“ mozgo-prajn(ičejn)ě zgubili kajkavski/čakavski obraz i sâmi postali hohŠTAplerski mozgospirateli.

Dalekovidni(čki) Helvećani / Švicarsko-njemački TV i radijski model za spas nestandardiziranega kajkavskega (čakavskega)
(pisano čakavski)
Švicarsko-njemački model karakterizera lagana prevlast nestandarda („dijalekta") nad standardon („književnen govoron") na radiju i TV na svešvicarsko-njemačke razine (oko 4.5 milijuna judi).
Na TV (postaje SF1, SF2) je od informativno-kontaktnih emisij samo dnevnik (bez prognoze vremena i bez sportskega pregleda) na standarde. 
Prognoza vremena i športski pregled su jenu šetimanu na zuerišken , drugu šetimanu na baselsken (ki ima podosta francuskeh besed), treću šetimanu na bernsken itd.
Ostali program (vlastita produkcija) je prevladavajuće na "dijalekte". Va kontaktneh  emisijah (alla Latinica, Otvoreno, Nedjeljom u 2, Lijepom našom, ..) voditelji i sudionici govore isključivo na (saki svojen) zavičajnen govore.
Na standarde se emitiraju emisije posvećene obrazovanju i kulture va užen smisle (gosti i voditelji tu znaju bit z Njemačke al Austrije).
Ča se pak (među)regionalneh odn. (među)kantonalneh televizij i radij tiče (pojedinačno pokrivaju od nekoliko desetak tisuć do 1,5 milijuna stanovniki), praktički si programi su na nestandarde (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, ...).


Uskoro čakavska enciklopedija
Izdavačka kuća »Adamić« uskoro izdaje čakavsku enciklopediju, a nastavit će i s ukoričavanjem dobrih stvari koje stižu iz “Besede”. U svakom slučaju, radi se o izvanrednoj rubrici koja je uspjela otrgnuti domaći jezik od zaborava (“čakavska Beseda” izlazi u riječkom Novom listu svaki četvrtak na 4 stranice).
(Goran Moravček Izdavačka kuća »Adamić« Rijeka / Beseda - prveh 15 let, Studeni 2008.)  

Kajjak na štokavske voda
Kak mu i sam nâziv veli Hrvatski kajkavski kolendâr trebal bi prevladavajučě biti pisan na hrvatskomu kajkavskomu jeziku (nâziv HKK posredno veli da sě ne déla o Slovenskomu kajkavskomu kolendâru).
(V. Geričov: Konstataciju da je kajkavski – jezik više ne treba »braniti«. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu (nekadašnja JAZU) objavljuje Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika već 15 godina).
Zapraf, mejně jě vâžno jel sě bû râbil nâziv kajkavski jězěk, govor, nârečjě, izvustjě, dijalekt, subdijalekt, ili neke skroz drugo. Bitno jě da sě v (polu)kajkavske Hrvatske kajkavski râbi v semi mediji, nâročito v onem slušno-vidnem (TV, radio).
Némci na priliku, nominalno gledeč,  némaju jězek – imaju govor (Sprache).
Kajkavski se ne da štokajuči razvijati, zvučavati, popularizerati, emanciperati, voleti, najmenjše pak zveličavati. Štokajuči, Kaj se efemerizera i dekredibilizera (prof. Željko Funda).
Kajkavski sě něsmě zméjnšati na (le)poeziju i na kajirsku egiptologiju.

Boss i Herzog HKK-a
HKK tréba bossa i Herzoga (šéfa i (s)vojvodu) teri sě bû istinski zalagal za emancipâciju kaja v Kajledâru.
HKK nětreba pilke, sprevoditelě, nek (morebitno, privremeno) prevoditelě na kajkavski (dok sě ne skupi dost zvirne kajkavske tekstov).
Nedopustivo jě da Hrvatski kajkavski kolendâr (HKK) zgledi kak Jajcě na Vrbasu v BiH - nâzivno, zvâna kajkavski, a znutra štokavski.
Ak bi sě nastavila dosadašna protukajkavska hohŠTAplerska politika v HKK-u bi sě ostvârila Krležina prognoza z Khevenhillera: "Pri koncu pak ot-omanjski* potûkel nas sě bû".
Dosti jě protukajkavskoga skrib-omanjskoga* parazitizma v HKK-u.
Živela Matica hrvatska, dole truti (i Bruti protu)hrvatski!


* pré(več)štimani glâvni vurednik tzv. Hrvatskoga kajkavskoga kolendâra prof. Pranjić rođen jě v Omanjske, blizu Usore i Doboja, BiH
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 27, 2011, 02:34:27 prijepodne

Citat:
Međimurje, br. 2909 / 2011-01-25
Skribomanski parazitizam
Neshvatljivo je da jedan Horvat može biti toliko ksenofobičan
Autor članka: Ivan Pranjić
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29060/#msg29060 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29060/#msg29060)

Citat:
Vésnik 11. velačě 2011 / Tribina
Naopaka logika
S takvim taštim čovjekom nema normalnog razgovora
Autor članka: Ivo Horvat
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29061/#msg29061 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29061/#msg29061)

Međimurje, br. 2912, 15. Veljača 2011

Em dêjtê najte!

Autor članka: S. Hranjec

Dràgi moj Gorčenec, em dêjtê najte! Najrajši bi, na priliku, z Vami vu našem sêli, na Vaš imendan posljušav kak nam bandisti ili pak naši HKUD-ovci igrajó ili popevajó «Na Ivanje v Gorčeni proščenje», ali kak precednik čakovečke Matice horvacke móram rêči šteru réč potli Vašega pisma vu zadnjem «Međimurju». Nikak zàto kaj bi vas «etiketirav» ili pak bràniv mêga urednika – ozbiljni ste ljudi i povedali ste jen drugomu kaj i kak več jeste. Jà imam nakanu objasniti neštere stvàri štere se vlečeju z broja v broj a mislim da se krivo ili napól krivo tolmačijò.

1.Naš godišnjak zove se «Hrvatski kajkavski kolendar». To znamenuje da je i kajkavski (prazaprav: horvacki) i hrvatski, daklem, da ima i naše, domàče teme ali i širje, z cele zemlje. E, vêzda, segurno je da se moči spominati kuljko je čega več ili menje. O tem smo se na Precedništvu Ogranka spominjali i dogovorili, med drugem, da budu od vezda književne stranice SAMO kajkavske.

2. O našim Horvatima s préka (pomurskim Horvatima) trebalo bi, a to i kànimo, čudaj več od jenoga spominka z profesorjicom Erikom Rac, mojom pajdašicom. I to ne samo Matica: to Vam néje poznàto, ali od ovoga leta presmotra «Međimurske popevke» se bode priredila i pri njima, z njivim popevàčima (najvekša fala za to ide našem novinarju Francu Preložnjaku; jà pak sam precednik stručnoga povjerenstva). Ali, ak je več o tomu reč, rekev bi Vam ovo: prešev sam celi té kraj, od Kerestura (prafzapraf: Murskih Križevci) do Sumartona (prazapraf: Svetoga Martina) i morem, na našu veljku žalost reči da je njihov kaj (oni ga zoveju: horvacki) na vumoru! To zgledi v jenoj familiji ovak: pokojni japa Štef govorili só trdo po domàčem («veto», «prle», «kepenjek»…), njihov sin, a moj pajdàš Feri mi znà vu govoru rêči – Štef, kak se ono veli, njegov sinek veli(na mađerskom) da nekaj razme a za njegvu decu je to potpunoma stràni govor. Naravski, si móramo ( ne samo Matica ili «Kolendar») pomoči delati kaj se bar nekaj očuvle, makar samo zbog radi naše mirne savjesti.

Ja vas kao predsjednik Matice iskreno pozivam na nastavak suradnje. Ne ovakve; naš kratak život trebamo drukčije iskoristiti i sadržajnije osmisliti.


Prof. dr. sc.
Stjepan Hranjec,
predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 15, 2013, 10:34:04 poslijepodne
HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2012.
GODIŠNJAK OGRANKA MATICE HRVATSKE U ČAKOVCU

Uredništvo
Luka Babić, Josip Bajuk, Tomo Blažeka, Jurica Cesar, Stjepan Hranjec, Ivan Petriš, Ivan Pranjić, Đuro Ružić, Vera Zemunić

Glavni urednik
Ivan Pranjić

Pomoćnik glavnog urednika
Tomo Blažeka

Lektura i korektura
Nada Čatlaić, Zdravka Skok, Ivan Pranjić

Tajnica uredništva
Ana Marciuš

Priprava
Dizajn studio
Praxis vision, Čakovec

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI
KAJKAVSKI
KOLENDAR
2012.


mh
maticahrvatska
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu

ČAKOVEC, 2012.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dragi čitatelji!

Evo nas opet, po treći put zajedno, ali u nešto proširenom sastavu. Uredništvu su se priključili Josip Bajuk, profesor fizike, koji će se baviti temama iz prirodoslovlja i Luka Babić, gimnazijalac, kao predstavnik mladeži. S nama su i dvije profesorice hrvatskoga jezika, Nada Čatlaić i Zdravka Skok, koje su, osim vrijednim prilozima, pomogle u lekturi i korekturi.

Tema ovoga broja dvadeseta je obljetnica međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Prigoda je riječju i slikom prisjetiti se toga važnoga povijesnog događaja i okolnosti u kojima je došlo do njega. Naša ondašnja krvava svakodnevica treba ostati duboko urezana u narodnoj memoriji, a glasilima poput ovoga zadaća je osnaživati ju. Međunarodna zajednica tada je činom priznanja Lijepe Naše kao neovisne države pokazala brutalnom agresoru što misli o njegovim nakanama. Prva je to učinila Sveta Stolica s najdražim nam papom, blaženim Ivanom Pavlom II. Nakon njega oglasili su se i drugi državni poglavari. Slavilo se u svim hrvatskim selima i gradovima, a oni najnapaćeniji ojačali su vjeru u mogućnost obrane i nepopustljivo ostali na svojim bedemima. Ovaj čin bio je početak inicijacije Hrvatske u red civiliziranih društava, a Pristupni ugovor s Europskom Unijom krajem 2011. završetak. Unatoč svim poteškoćama kroz koje smo prolazili i još uvijek kao zajednica prolazimo, raduje činjenica da nije sve bilo uzalud. Onima koji su izgubili živote na putu prema ovome cilju dugujemo vječnu zahvalnost. Bez njihove žrtve još bismo vjerojatno živjeli u robijašnici koja nam je skoro cijelo jedno stoljeće zveckala lancima.

I Hrvatski kajkavski kolendar slavi ove godine istu obljetnicu. Dvadeseta je ovo godina njegova kontinuiranoga izlaženja. Godišnjak je izrastao na tradiciji Međimurskoga kalendara čiji je prvi broj izašao 1885. godine iz tiskare Filipa Fischela u Čakovcu (vidi D. Feletar, HKK 1993.). Između dva svjetska rata izlazi pod nazivom Hrvatski Medjimurski kalendar, a nekoliko godina nakon Drugoga svjetskoga rata prestaje izlaziti. Godine 1969. grupa prijatelja predvođena Dragutinom Feletarom tiska godišnjak pod nazivom Međimurski kalendar. On će 1970. promijenitili naziv u Kajkavski kalendar, a onda, prema kajkavskom izvorniku u Kajkavski kolendar. Početkom 1972. godine počinje partijska hajka protiv nakladnika, Kulturno-prosvjetnog društva „Zrinski" koje je ukinuto, a Kolendar zabranjen. Dobar dio njegove naklade zaplijenje uništen zbog navodnih nacionalističkih sadržaja, a zapravo bila je riječ o pjesmi Željka Sabola koja počinje ovako:

Kad izgovorim tvoje ime: Hrvatska
preda mnom je lice onog koji se podrijetla svoga odrekao
pa ostaje sam na putu, zatravljen pred ponorima
ne sjeća se svojih mrtvih, onih što su sve iskusili...


Nakon toga Kolendar više nije izlazio, a članovi Uredničkog vijeća iz 28 hrvatskih mjesta više nisu mogli surađivati.

Dvadeset i jednu godinu nakon toga, obnovljeni Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu ponovno pokreće godišnjak i od te 1993. godine do danas, puna dva desetljeća izlazi u kontinuitetu, pod nazivom Hrvatski kajkavski kolendar. Prvi obnoviteljski broj uređuje dr. Stjepan Hranjec, sljedećih šesnaest dr. Zvonimir Bartolić, a posljednja tri moja malenkost.

Uredništvo Kolendara nastoji sačuvati duh tradicije koju ovo glasilo njeguje, ali u dosluhu sa suvremenošću biti okrenuto i budućnosti. U tom smislu snažno podržavamo mlade autore i dajemo im puno prostora. Posebno nam je stalo do mladih kajkavskih pisaca koje potičemo i književnim nagradnim natječajem Međimurski motivi preko Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. U rubrikama Studije i Recenzije objavljujemo tekstove mladih znanstvenika (fragmenti doktorskih radova) koji se publiciraju prvi put.

Kolendar je, dakako, glasilo svih generacija pa i stariji u njemu imaju što reći. Tu su naše već tradicionalne rubrike: Sjećanja, Povjestnice, Kronike itd. Kolendar okuplja i sve slojeve hrvatskoga društva. Preko stotinu naših suradnika dolazi iz različitih staleža; od poljoprivrednika preko poduzetnika do sveučilišnih profesora. Unatoč recesiji Hrvatski kajkavski kolendar ima svoju vjernu publiku i nema poteškoća s prodajom.
Nadamo se da će i sljedećih dvadeset godina ovoga godišnjaka biti sretnih dvadeset godina i da više nikada neće biti diskontinuiteta izazvanih represijom.

                                                            Urednik


Nastavek na sledečomu listu

Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 15, 2013, 10:38:22 poslijepodne
Nastavek (z) prethodnoga lista
 

KAZALO HKK 2012.

Uvodnik............................................5
Kolendarij................................... ........7

I. TEMA BROJA: 20. OBLJETNICA REPUBLIKE HRVATSKE
Ladislav Radek: Hrvatskim vitezima . . ......................14
Stjepan Hranjec: Hrvatska kao država, međunarodno priznata .... 15
Ante Nazor: Proces osamostaljenja te okupacije i oslobađanja
         Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.............. 20
Davor Domazet Lošo: Međunarodno priznanje Hrvatske    ........26
Željko Sabol: Kad izgovorim tvoje ime............ ........... 29

II.  STUDIJE
Jurica Cesar: Razvoj arhivske službe i zaštite arhivskog gradiva
         na prostoru Međimurja (1957.-2010.).................33
Kristian Novak: Vuk i Gaj . . .............................46
Zdravka Skok: Frazeologija mjesnoga govora Serdahelja    .......57
Ivana Martinović: Standardni jezik vs. dijalekt   . . . ............ 73
Đuro Blažeka, Ivana Kučar: Semantička polja kojima pripadaju
         germanizmi u kajkavskim govorima   ..................87

III.  PORTRETI
Hrvoje Petrić: Prof. dr. se. Dragutin Feletar - u povodu 70.
         obljetnice života................................ . 99
Stjepan Hranjec: Horvatski hmira........................ 105
Nikola Sebastijan Jambrošić: Florijan Andrašec - 50. obljetnica
         smrti........................................112
Tatjana Pintarić: Florijan Andrašec - junak našeg doba?    ...... 120

(581)

Matija Berljak: Msgr. dr. Dominik Premuš   .................123
IN MEMORIAM - Marija Ružić   ........... .....................132

IV.  POVJESTNICE
Hrvoje Petrić: Najstarija povijest školstva u Koprivnici   ........137
Marija Milas: Doprinos Pavlina kulturnom napretku Hrvatske    . . 142
Lojzo Butorac: Još o žrtvama u Međimurju 1945. godine  .......145
Franjo Talan: Osvrt na 20. obljetnicu osnivanja Komisije
         sabora RH za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava
         Drugog svjetskog rata te 10. godišnjicu odluke Sabora
         o njenom ukidanju 2002. godine....................150

V.  FOLKLORISTIČKE TEME
Marija Vuk: Spričavanje (stari svadbeni običaj)..............175
Gorčana Marta Matunci: Fašenjak naš bilogorski............ 181
Josip Janković: Hrvatske kajkavske poslovice iz Međimurja koje
         govore o trećoj životnoj dobi....................... 189
Milka Jagić: Od preje do roubače........................194
Vladimir Miholek: Podravec - od mentaliteta do identiteta   .....197
Danijela Šantalab: Čuvati i štititi narodno blago   .............202

VI.  KRONIKE
Fra Stanko Belobrajdić: Sveti otac, papa Benedikt XVI.........207
Vladimir Mesarić: Sveti otac, papa Benedikt XVI. u Hrvatskoj    . . 213
Đuro Horvat: Živjeti pošteno!...........................221
Vladimir Kapun: I župe imaju svoje jubileje................ 228
Tomo Blažeka: Svetkovanje u Prelogu   ....................234
Bojan Kocijan: Štrigova - kardinal Tomko u posjetu Međimurju . . 240
Barbara Turk: Svetište hrvatskih mučenika................ 242
Anto Lončarić: Zasavica u bosanskoj Posavini    ..............245
Josip Črep: Razvoj tehničke kulture Međimurja 1948.-2011.....252

(582)

VII.  OBLJETNICE
Franjo Marciuš: Obljetnice hrvatskih književnika, znanstvenika,
         domoljuba, udruga i važnih događaja s područja sjeverozapadne
         Hrvatske   .....................................263
Govori na svečanosti obilježavanja 75. obljetnice osnutka Matice
         hrvatske u Čakovcu (Stjepan Hranjec, Stjepan Damjanović,
         Bojan Kocijan, Dragutin Feletar, Zoran Vidović)
.......271-283
Tomo Blažeka: Hrvatski narodni preporoditelj Međimurja
         Luka Purić (uz 130. obljetnicu rođenja) . . ............. 283
Mladen Genc: Devedeseta obljetnica rođenja Ivana Rabuzina    . . . 285
Vera Zemunić: Ivanu Rabuzinu    ...........................288
Mladen Genc: Dvadeseta je obljetnica smrti slikara Slavka
         Stolnika iz Donje Voće.......... .................290
900 ljeta spomena župne crkve u Visokom.............294
Matin Mihaldinec: 133 godine rada Čitaonice u Virju    .........297

VIII.  GOSPODARSTVO
Nera Horvat: Turistički kompleks Cimper - finalist izbora
         Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) za 2011.........305
Franjo Martinez: Kako nadići doba plastike?...................311
Ratimir Orlovac: Mala sunčana elektrana Vincetić - Čakovec   ... 316
Stavko Lajtman: Poslovanje obiteljske zadruge Cirkvenčić od
         1880. do 1890. godine   .........................................322
Josip Puklavec: Motika   ...............................328
Dunja Horvatin: Kruška tepka   ..........................334

IX.  SJEĆANJA
Tomo Blažeka: Druženje u Čakovcu (spomen na HKK 2011.)  .... 337
Vladimir Pletenac: Kad sam bio mali...................... . . 339
Juraj Matunci: Dok sem bil dečec   ........................347
Stanko Križnih: Kuljko-tuljko..........................352

(583)

Daniel Šantalab: Sjećanje na minule dane.................. 354
Damir Pilko: Tko se sieča..............................358
         Prihaja Vuzem..............................., . 359
Klara Dobranić: Čehara   .......... . . . .....................360
Željko Pospiš: Želja za istinom..........................361
Dražen Hočuršćak: Spomenik Stjepanu Križancu.............365

X.  KULTUROLOŠKE TEME
Dunja Horvatin: U carstvu majstora Tome.................369
         Oplakivanje.................................. . 371
Franjo Šantalab: Želimer - tajanstveno brdo iznad Bednjanske
         kotline.......................................373
LukaBabić: Posjet zapadnom Srijemu....................375
Dragutin Šafar: O kavi našoj svagdašnjoj   .................. 377
Martin Lukavečki: Presečno - carstvo vapnara............. .381
Ivan Petriš: NK MTČ Čakovec, amaterski doprvak bivše države . . 386
Željko Šinko: Dvadeset godina od izlaska prve poštanske marke
         RH iz Zrinskog............... ..... .................................. . . ...........389

XI.  BELETRISTIKA
Žarko Skok: Tone Žumberački...........................399
Ida Ivek: Podsmijeh muza............................ . 403
         Dragi putniče..................................404
         Kiša koja muti staklo............................. 405
Vera Zemunić: Božični dar........... ...................407
Anica Barković: Nevjesta slomljenog krila................. 408
Danica Škudar: Zaboravljen............................ 411
Matija Hlebar: Pramen smeđe kose.......................413
         Jedva te prepoznajem............................414
         Proljeće.................................... . . . 414

(584)

         Djetinjstvo................................. 414
          (Put)........................ . ............... 414
Ana Horvat: ***.................................... 415
         Moriar . ...................................... 415
         P.S......................................... .416
         Cognicionem....... ............................417
          (C'est la vie   . . . .................................417
         ,,B" strana................ ................. . . . . 418
         Lady Liar..................................... 419
         Ptica....................................... .419
         25. sat.......................................420
Kristina Štebih: Obična Kuća  . ........................ . . 420
         Prosjek? . . ................................... .......421
         Violončelo..........................................422
         Među odabranima...............................423
         Rasipanje.....................................424
         O tvojim ustima.................................... 424
         Na sjever  ..........:..........................425
         Priča o smrti......... . ........................ 426
         Goli golubovi................................... 427
Marina Katinič: Članak urbane trakavice.................. 428
         Echo resurrectionis . . . ........................... 429
         Goranovo proljeće u NSK-u.........................430
         Jednom ćemo................................... 432
         Modravska bilješka...............................433
         Novela od smrti   . ............................... 434
         Poslovni svijet jezera.......................... . . . 435
         Redoviti obrok čežnjače na naglo....................436
         Ruke........................................437

(585)

Ljubica Kolarić-Dumić: Hoće li se ikada prestati bojati.........438
Vlatko Vukelić: Stalno.......................... . ......440
Mirko Šoltić: Jesen u meni............................. 440
Jerka Faj: Ne znam...................................441
Ivica Jembrih Cobovički: U vinogradu...................... 442

XII. BELETRISTIKA KAJKAVIANA
Đuro Bel: Tretja sneha................................ 445
Miroslav Gakić: Kurosawa, Kurosawa, tupa si ti glava   ........459
         Pročelnici vode narod............................ 460
Branka Jagić: Zlobirant.................... . . .........462
Magdalena Vlah-Hranjec: U jednome selu živi Antun Tun   .......465
Božidar Glavina: Nagradna igra.........................468
Đuro Bel: Zebrane misli...............................472
Željka Skledar: Fsukanec..............................476
         Posvitek......................................477
         Nefas, facinus est................................479
Branka Jagić: Pituojnska.............................. 480
         Živiš senek . . ..................................481
         Veruvajnje.................... .................482
Magdalena Vlah-Hranjec: Kupica za soze    ..................483
         Potli dežđa - sonce..............................484
Maja Cvek: Trpeti je, čkomeč........................... 485
         Tri Zagorca....................................486
         Jesenska...................................... 487
Kristina Štebih: Kak da idem živa...................... . 488
         Tpremnina........... . ........................488
         Prijatel ........................................ . 489
         Stiska.......................................490
         Žalobni den ....................................491

(586)

         Jampot.......................................491
         Jandraš Prišepni................................492
         Predbožićna...................................493
         Nesem..........................................493
         Čuda kriča za nikaj . . ............................495
Horvat Ana: ***........................................496
         Međimurski blues.............................. .497
         Sagdašnja......................................... 498
         Vek na poto....................................498
         Moja pravica   ..... .............................499
         Tempora..................................................499
         Času čas...................................... 500
         Crux.........................................500
         Zdignute glave.................................501
         Homo deus.....................................501
         Okrhnjena pesma...............................502
         Nemir........................................502
         Boleča noč........................... . ........503
         Prijatel čas....................... .............503
Ivica Procaj: Međimurski potepuh....................... 504
Marija Hunjadi: Misel me vleče.........................514
         V naši stori hiži................................515
         Mojčica   . . . ...................................516
Ivica Jembrih Cobovički: Na kalvarije...................... 517
Katarina Jovan: Križni puoti...........................518
         Negda i denes..............:................... 519
Ana Mikelec Gotal: Moja domovina Horvatska   . . .............520
         Bez krova nad glavom . . . .......................... 521
Spomenka Marciuš: Trsek............................, . 523
DamirPilko: Zrinjevec.................................524
         I ime bi ti zeli..................................524

(587)

Rajka Trokter: Z očmi ti šepečem.......................525
         Mimo istine ..................................... 526
         Odakle ti pravo................................. 527
         Pesme po suzaj dišijo . . . ..........................527
Ljubica Ilijaš: Mama................................. 528
Vladimir Miholek: Kaj je hrast...................... . . . 529
         Peščena vura.................................. 530
Vinko Rojko: Zakaj  ........ ........................................531
         Meni se još ne staja........... ................... 531
Anastazija Anka Balent: V malom Međimurjo.............. . 533
         Mislim na tebe................................... 533
Jakov Skok: Jalša.................................... 534
Ana Stanković: Sveca za soseda........... ............. 535
Nagrađeni radovi učenika na natječaju Ogranka Matice
         hrvatske u Čakovcu MEĐIMURSKI MOTIVI (Lidija Balog,
         Dominik Padarić, Viktorija Fundak, Laura Horvat, Irena
         Vuk)
   . ................................... .536-543

XIII.  RECENZIJE
Nada Catlaić: Rječnik pomurskih Hrvata................... 547
Andrijana Kos-Lajtman, Nina Plantak: Svijetla i (su)mračna lica
         suvremene vampirške fantastike....................550
Vlado Mihaljević - Kantor: Romanopisac Marjan Krajcer Vitez -
Nikola Zrinski -Tatarska strijela. .....................558
Martin Okun: Nenad Pivar i novija međimurska književnost    .... 561
Franjo Talan: Knjiga Općina Cestica - naselja i stanovništvo
         poveznica prošlosti i sadašnjosti
..................... 569
S. Klaudija Buran: Hrvatski martirologij XX. stoljeća......... 573

XIV.  PROMIDŽBENE PORUKE   .......................591

(587)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2012.
Godišnjak Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

Nakladnik
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu
Park Rudolfa Kropeka 2
Tel./fax. 040/314-080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr

Za nakladnika
Stjepan Hranjec


Tiskano u studenome 2011.

Naklada
2000 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

ISSN 1332-2141
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 02, 2013, 10:46:18 poslijepodne
List „Međimurje”
Broj izdanja: 2958
Datum izdanja: Utorak, 3. Siječanj 2012

OSOBNI POGLED

Autor članka: Ivo Horvat

Jednostranost urednika HKK-a

Kao što je u polemici sa mnom svojevremeno najavio, uvodnik je glavni urednik napisao na štokavskom standardu. Za inat. Rekel bom: ftruc kajkavcom v kajkavskom Kolendaru, ftruc Međimorcom, šteri se zasigurno pitaju: zakaj mu je Predsedništvo Ogranka Matice to dopustilo? Ako ne zna kajkavski, a ne zna, mogel mu je nešči to napisati.



Najprije pohvale. Drago mi je što je Hrvatski kajkavski kolendar 2012 objavio kajkavske pjesme Marije Hunjadi iz Svete Marije. Obratila mi se pismom prošlog ljeta doznavši za moju adresu od Društva novinara. Odmah sam ocijenio da se u njoj krije rijedak dar za pjesničko oblikovanje svojih misli i osjećaja. Zamolio sam predsjednika čakovečke Matice dr. Stjepana Hranjeca da se Marijine pjesme objave u HKK-u. To je i učinjeno. Od Marije Hunjadi za koju godinu možemo očekivati i knjigu kajkavske lirike.

Beletristika kajkaviana zaprema stotinjak stranica. Uz poznata imena Ivice Jembriha, Magdalene Vlah i dvadesetak drugih, objavljeni su i uspjeli radovi učenika na natječaju Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, među njima i kajkavski tekst Lidije Balog iz Graditeljske škole Međimurska grlica (mentorica Emilija Kovač). Književnu valorizaciju objavljenih učeničkih radova očekujemo od profesoric Emilije Kovač kao najkompetentnije.

Na štokavskom standardu javilo se 13 autora, među njima se ističu Vera Zemunić, Kristina Štebih i ponovo Ivica Jembrih.

Od folklorističkih tema valja istaknuti onu neumornog Josipa Jankovića: Hrvatske kajkavske poslovice u Međimurju koje govore o trećoj životnoj dobi.

Razgovor s Erikom Racz

Osobito me se dojmio razgovor Stjepana Hranjeca s profesoricom Erikom Racz iz Kerestura, točnije Murskih Križevaca, na lijevoj obali Mure, na mađerski strani, kako vele Međimurci. Poznata je, između ostalog, po tome što je zajedno sa sveučilišnim profesorom Istvanom Nyomarkanyjem i Đurom Blažekom, višegodišnjim skupljanjem građe, pridonijela izdavanju Rječanika pomurskih Hrvata, velebnog djela hrvatskog kajkavskog jezikoslovlja. Razgovor je vođen na pomurskoj varijanti kajkavštine, što će čitatelje iz Međimurja posebno zainteresirati.
Tu su i studije Jurice Cesara, Kristiana Novaka, Zdravke Skok, Ivana Martinovića i, što se tiče kajkavštine, značajan rad Đure Blažeke i Ivane Kučar o germanizmima u kajkavskim govorima.

O poznatom međimurskom pučkom pjesniku i skladatelju Florijanu Andrašecu iz Dekanovca objavljena su dva priloga: Nikole Jambrošića i Tatjane Pintarić. Na Andrašecovo djelo valja se češće podsjećati.

A sada o nečem drugom u HKK-u. Kao što je u polemici sa mnom svojevremeno najavio, uvodnik je glavni urednik napisao na štokavskom standardu. Za inat. Rekel bom: ftruc kajkavcom v kajkavskom Kolendaru, ftruc Međimorcom, šteri se zasigurno pitaju: zakaj mu je Predsedništvo Ogranka Matice to dopustilo? Ako ne zna kajkavski, a ne zna, mogel mu je nešči to napisati.


Zvir:
http://www.medjimurje.hr/clanak/2958/2012-01-03/osobni-pogled-jednostranost-urednika-hkk (http://www.medjimurje.hr/clanak/2958/2012-01-03/osobni-pogled-jednostranost-urednika-hkk)
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 02, 2013, 10:48:19 poslijepodne
Međimurske novine, 06 Studeni 2012

U završnoj fazi Hrvatski kajkavski kolendar2013.

Osobitost ove sve popularnije publikacije - godišnjaka je što u kontinuitetu izlazi već 21 godinu u zavidnim nakladama od 2000 do 2500 komada, koja je gotovo redovito uvijek rasprodana. Time se, kako je kazao Hranjec, ostvaruje i jedan od ciljeva djelovanja Matice, približavanje “popularnog štiva” što većem broju čitatelja. Druga vrijednost ovog izdanja je što se samofinacira i ostvaruje pozitivan financijski rezultat, koji se potom investira u nove nakladničke projekte.

http://www.mnovine.biz/novo/index.php?option=com_content&view=article&id=15083:u-zavrnoj-fazi-hrvatski-kajkavski-kolendar-2013&catid=290:vijesti&Itemid=506 (http://www.mnovine.biz/novo/index.php?option=com_content&view=article&id=15083:u-zavrnoj-fazi-hrvatski-kajkavski-kolendar-2013&catid=290:vijesti&Itemid=506)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar za 2013. godinu

Ogranak Matice hrvatske Čakovec nastavio je svoju bogatu izdavačku djelatnost i u petak 23. studenog predstavio je novi, 21. po redu Hrvatski kajkavski kolendar 2013.

I ovogodišnji Kolendar donosi brojne zanimljive i poučne tekstove te poeziju, a tema godišta su obljetnice. Tako je posebno poglavlje posvećeno 20. obljetnici Međimurske županije, 30. obljetnici Zavoda HAZU Varaždin, te 100. obljetnici „Vajde“ Čakovec.

I u ovom broju Kolendara mogu se pronaći tekstovi mlađih i starijih autori te je time približen svim generacijama čitatelja.

Predstavljanje se održalo u restoranu „Pilka“ u Čakovcu, a o Kolendaru su govorili prof.dr.sc. Stjepan Hranjec, glavni urednik i predsjednik Matice hrvatske Ogranak Čakovec, mr.sc. Vladimir Kalšan, direktor „Vajde“ Čakovec, prof.dr.sc. Slobodan Kaštela, član-suradnik HAZU, te Ivan Perhoč, župan Međimurske županije. U programu su sudjelovali mladi župe Sv. Jelene Križarice iz Šenkovca i članovi etnoradionice Dječjeg vrtića „Vrapčići“ iz Šenkovca


http://emedjimurje.hr/udruge-i-klubovi/predstavljen-hrvatski-kajkavski-kolendar-za-2013-godinu (http://emedjimurje.hr/udruge-i-klubovi/predstavljen-hrvatski-kajkavski-kolendar-za-2013-godinu)
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 02, 2013, 10:52:58 poslijepodne
HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2013.  
GODIŠNJAK OGRANKA MATICE HRVATSKE U ČAKOVCU

Uredništvo
Josip Bajuk, Tomo Blažeka, Jurica Cesar, Stjepan Hranjec, Ivan Petriš, Đuro Ružić, Vera Zemunić

Glavni urednik
Stjepan Hranjec

Pomoćnik glavnog urednika
Tomo Blažeka

Lektura i korektura
Katarina Bajuk

Tajnica Uredništva
Adela Jadan

Priprava
Dizajn studio
Praxis vision, Čakovec

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI
KAJKAVSKI
KOLENDAR
2013.


mh
maticahrvatska
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu

ČAKOVEC, 2013.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Riječ-dvie na začetku

Prepoštuvani štitelji i takaj prepoštuvane gospe štitateljice,

      Evo mene k vam, odkak sam se nazaj rodil, vu dvajsti prvom leti!

      Kaj sam vam donesel? Od sega nekaj, kakvi kolendari jesu. Se razme, na prvom mesti je dvajsti let Međimorske županije. Velki je to dogodek, osobito zato kaj se njezin začetek malo steška pripečal kajti so jeni unda mislili da je bole kaj bi Međimorje bilo vu sastavu Varaždinske županije. Ali, Međimorci so, poradi preteklih teških cajtov, šteli biti kak se veli: "svoj na svojemu". I nesu se fkanili, meli so praf!
 
     Druga pak je važna tema 30 let Akademijinoga Zavoda za znanstveni rad vu Varaždinu, pravzapraf - vu severni Horvatski, šteri je Zavod vu tim letima vnogo fčinil vu navuki na čudaj područji.

     Tretja pak je tema 100 let čakoske "Vajde" štera je firma sa ta leta hranila i nahranila kaj-kaj naraštajov, se razme, ne samo vu Međimorju.

     Potli toga nadaljujem ze sakefelejočkim člankima mojih vuglavnom redovitih autorjov. Tak poštuvani prof. Berljak piše o jednoj povelji Mikloša Zrinskoga Sigetskog, šterom se on pokazal kak zaščitnik katoličke vere vu Međimorju, Vladimir Miholek o starom đurđevskom penezu, Mladen Genec o dva interesantna lista kardinala Stepinca, Josip Črep o međimorskim dečkima-leventašima, Vladimir Kapun o prečasnom provincijalu o.Vendelinu Vošnjaku i njegovi zaslugi za obrambu horvatskoga Međimorja, Ivan Haramija o dotepencima kajti se i sam tak čuti, Martin Lukavečki lindra po dolini spod Ivanščice i odonud je napisal preliepi putopis, Mladen Genc piše o bednjanskom govoru, točnejše - o bednjouinske ženjeitve, vlč. Janković piše o materi vu horvatskim i drugim prirečjima, Slavko Lajtman je poslal liepo spišuvanje med popievačicom Katom Lajtman i akademikom Žgancom, Pavel Jurinec i Vladimir Pletenac pišejo o rokometu vu Čakovcu i Međimorju i kaj-kaj išče toga...

     Osobito pak me veseli kaj so međimorski župan Ivek Perhoč i plebanoš fare macinske vlč. Štef Markušić poslali ono kaj so rekli na Europski dien zmišljuvanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima 23. kolovožnjaka, a isto tako i Franjo Talan o plebanušima, bogoslovima i častnim sestrama šteri so si bili, bez soda, spotomljani za 2. rata a išče več potli njega.

     Kaj nam pozabil spomenuti da sem donesel, kak i navek do ve, bogati literarni blok, a vu njem i vriedni sestavki školarcov šteri su nagrajeni vu natječaju "Navik on živi ki zgine pošteno".

     Nadjam se, na koncu, kaj mi jen gospon - šteri je čudaj stareši od mene - nebo nazaj napisal da sem ja, Kolendar, "izazvao prijepore svojim uvredljivim političkim tekstovima pod uredništvom zna se koga". Za takve so gospone naši stareši znali reči: - Dej mo več jempot, dragi Božek, pravo pamet!

     Živimo vu teškim cajtima, ali se nadjam da bodem i ovo leto, kak i sako drugo do ve, došel vu roke mojih poštovanih i dragih štiteljov.

                                                                                     Vaš Kolendar


     Potli pisanja: vu člankima na horvatskom jeziku neštere so reči označene z nadslovnim znakima (aksanima) kaj bi se bole razmelo, na priliku: Međimorje, ja i tak slično. To neso znaki za akcente neg za bolj otpreto ili zapreto čitanje.

     Isto tak sam članke napisane na horvatskom (kajkavskom) uglavnom ostavil tak kak so napisani, makar bi nešterne rieči trebalo zmeniti kajti njivi avtorji miešaju rieči ze standardnoga jezika s kajkavskima.

(5/6)

Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 02, 2013, 11:06:12 poslijepodne
Nastavek (z) prethodnoga lista
 

KAZALO HKK 2013.

Rieč-dvie na začetku.......................................................................................5
Kalendarij...7

I. TEMA GODIŠTA: OBLJETNICE
1.  20. OBLJETNICA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
              Josip Bajuk: Dvadeseta obljetnica Županijskog ustroja
                                   Republike Hrvatske i uvođenja Međimurske
                                   županije   ..................................................................17
              IZJAVE ŽUPANA...............................................................................39
2.  30. OBLJETNICA ZAVODA HAZU VARAŽDIN
             Franjo Ruža i Eduard Vargović: O Zavodu za znanstveni
                    rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u
                    Varaždinu  ................................................................................47
             Kaštela Slobodan: Andre Mohorovičić i Hrvatska akademija
                    znanosti i umjetnosti.................................................................56
             Joža Skok: Akademik Miroslav Šicel (1926. - 2011.)........................63
3.  STO GODINA ČAKOVEČKE „VAJDE"
            Vladimir Mesarić: Sto godina "Vajde" Čakovec....…………….........…....73

II.  IN MEMORIAM
       Joža Horvat (1915. - 2012.)  ...................…………………………......................89
       Milivoj Slaviček  .........................………………………………...............................92

III.  POVIJEST
Matija Berljak: Nikola Zrinski Sigetski - zaštitnik katoličke vjere
       u Međimurju...............................…………………………………......................…...97
Hrvoje Petrić: Zašto su Zrinski seljacima oko Vrbovca dali status
       slobodnjaka?.......................................................................................106

(395)

Vladimir Miholek: Srebrni đurđevčan!   ......................................................111
Daniel Šantalab: Purge - naselja uz burgove    ........................................115
Željko Pospiš: Obitelj Majcen  ..................................................................118
Daniela Šantalab: Nevolje žitelja brdskih predjela Varaždinske
        županije prošlih stoljeća........................... .......................................121
Franjo Šantalab: Miestnomu školskom nadzorništvu u Višnjici . ............ .123
Mladen Genc: Dva pisma blaženika, kardinala Alojzija Stepinca . . .........126
Dragutin Feletar: 60-ljetnica drvenoga mosta kod Doljnje Dubrave .......130

IV. LJUDI, DOGAĐAJI, SUDBINE
Uz Europski dan sjećanja na žrtve: Ivan Perhoč   ............……….......….…..137
        vlč. Stjepan Markušić   ............................……………………….................138
Franjo Talan: Svećenici - žrtve 2. svjetskog rata i poraća iz
        Varaždinske biskupije    ..................................................................140
Vladimir Kapun: I fratar je branio hrvatsko Međimurje   .......................153
Josip Črep: Međimurski mladići-leventaši teško stradali na kraju
        Drugoga svjetskog rata   .................................................................158
Lojzo Buturac: Tri časne sestre - hrvatske mučenice............................ 164
Lojzo Buturac: Vilim Cecelja 1909. - 1989..............................................168
Barbara Turk: In memoriam - Zvonimir Tuksar (1921. - 2011.)...............171
Anto Lončarić: Rudolf Fizir, ludbreški konstruktor   ................................172
Đuro Horvat: Gdje naći slobodu i uspješnu budućnost   ........................176
Ivan Haramija: Dotepenci    ..................................................................183
Pavao Juršić: 40 godina organiziranog igranja ženskog rukometa
        u Čakovcu i Međimurju    ................................................................187
Vladimir Pletenac: Veliki i mali rukomet u Čakovcu   ..............................192

V. PUTOSITNICE
Željko Pospiš: Mostovi    .......................................................................201
Martin Lukavečki: U sunčanoj dolini podno visova Ivanščice   ............. 204
Dragutin Em. Šafar: S putovanja svijetom i hodočašća velikanima... ....212

(396)

S. Klaudija Ana Đuran: Radosti božjega naroda - susreti sa živom
       Crkvom u Rimu   ...........................................................................219

VI.  PRIRODOSLOVLJE
Dunja Horvatin:   Točkice za sreću.......................................................227
Gordana Marta Matunci: Korizma u snazi bilja.....................................229
Franjo Martinez: Ponešto iz odnosa ptica i čovjeka  ..........................236
Hrvoje Petrić: Zabilješke o malom ledenom dobu...............................245

VII.  KULTUROLOŠKE TEME - KNJIŽEVNE, JEZIČNE..
Mladen Genc: Bednjanski govor proglašen hrvatskim kulturnim
        dobrom...................................................................................251
Martin Mihaldinec: Kongres hrvatskih esperantista u Koprivnici. ........258
Dunja Horvatin: Nemam serce na himbarije vadno..............................261
Stjepan Hranjec: Književni zavičaj Kalmana Mesarića.........................263
Mladen Genc: Inovaciju kipara Izidora Popijača svojataju drugi!   .... 269
Marija Milas: Matoš u Križevcima.........................................................271
Tomo Blažeka: Rokovo u Međimurju...................................................274
Tomo Blažeka: Godine kapitalnih ostvarenja......................................282
Tomo Blažeka: Mjesec Matice hrvatske - Ogranak Čakovec   ........ ....286
Tomo Blažeka: Druženje u „Pilki" Čakovec..........................................290

VIII.  FOLKLORISTIČKE TEME
Josip Janković: Međimurske i druge poslovice o majci........................ 295
Slavko Lajtman: Kata Lajtman, „vižarica" i suradnica dr. Vinka
        Žganca ........................................ .............................................302
Juraj Matunci: Proščenje....................................................................309

IX.  PRIKAZI, OSVRTI
Tomo Blažeka: Lepšega ne kak je Međimorje - Portreti kulturno-
        -umjetničkih udruga u Međimurskoj županiji...........…….........……317

(397)

Tomo Blažeka: O jeziku novih medija Blaženke Filipan Žignić
        - Kvare li novi mediji suvremeni jezik?.............…………...........…..319
Tomo Blažeka: Oko naše gore Ivanščice Franje Martineza    ..…......321
Stjepan Hranjec: Dragocjen leksikon o međimurskim vjerskim
        pastirima  ...................................…………………………................…..323
Stjepan Hranjec: Spomen na briljantan domovinski čin   .....…......…..325

X. BELETRISTIKA
Nagrađeni đački radovi:
        Dora Turk: Moja zemlja..........................…................................329
        Filip Korent: Petru Zrinskom.....................................................330
        Dora Kovač: Katarinina žalost na papero  ...............................331
        Sandra Tomašić: Navik on živi ki zgine pošteno   ....................331
Anastazija Anka Balent: Zadnja želja..............................................333
Anica Barković: Priča žute ruže   .....................................................334
Đuro Bel: Zebrane misli...................................................................336
        Tretja sneha..............................................................................342
Maja Cvek: Ščera, denes, zutra........................................................349
Anton Derk: Vraćam ti se    ..............................................................349
Božica Drakulić: Trači  ......................................................................350
Ljerka Faj: Poslije tebe.....................................................................351
Božidar Glavina: Te Šekspir..............................................................352
Stjepan Graš: Preloški kosci   ..........................................................355
Blaženka Hunjadi-Bašek: Nada.......................................................356
Marija Hunjadi: Pismo sinu v tuđinu    ..................……………...............357
Ljubica Ilijaš: Polje................................…………………………................ 358
Branka Jagić: Črljeni mak f šenice....................................................358
        Tam..........................................................................................359
Ivica Jembrih: Marija.........................................................................361
        Na pnječku vbitoga hrasta.......................................................362
        Šarga.......................................................................................364

(398)

        Lovec Martin Muftek   ............................………………...............….367
        Zdavnja vremena   ................................………………….............…369
Katarina Jovan: Probudi se, svijete.....................……………......….....371
        Snehini jadi   ................................………………………...................372
Ljubica Kolarić-Dumić: Svjedok da budem......................……..........373
Ana Mikelec-Gotal: Moj tata klepač   ....................…......................374
Damir Pilko: Draga moja Dubrava.....................…….......................376
        Popefke za falu . . . ...............................................................376
Ladislav Radek: Epigrami i amorizmi    ..........................................377
Vinko Rojko: Kakti ljubavna..........................………………...............….382
        Zemlja međimorska.............................…...............................383
Željka Skledar: Vrak bu došeu po svoje?......................................384
Rajka Trokter: Kaj je, tu je   .........................................................385
Magdalena Vlah-Hranjec: Črv vu vuhi   ........................................386
        Grlice pod strehom  .............................................................389
        Moja zemlja..........................................................................389
Josip Vrček-Peharček: Moštek    ..................................................390
Vlatko Vukelič: Od 1842............................... ...............................391
Vera Zemunič: Lijepi naš jezik   ..................................................392

XI. PROMIDŽBENE PORUKE........................................................401

(399)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2013.
Godišnjak Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

Nakladnik
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu
Park Rudolfa Kropeka 2
Tel./fax. 040/314-080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr 

Za nakladnika
Stjepan Hranjec


Tiskano u studenome 2012. godine

Naklada
2000 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

ISSN 1332-2141


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 02, 2013, 11:08:35 poslijepodne
Nastavek (z) prethodnoga lista
 

Đuro Bel
Čakovec

ZEBRANE MISLI
(LK: 29 od vukupno 109 misli, iliti stranica i pol od vukupno 5 i pol stranic)


Seks je ne kak vino, neje bolši dok je stareši.

Nejpredi je ljubezen luknja vu srco, posle je ta luknja nekaj niže.

Kuliko delamo, med Međimorcaj ga več oslekov nek med Dalmošaj.

Neje lefko denes moški biti, niti žene nas več ne nucajo. I deca se brez nas delajo.

Lopov je on šteri nutri meče, kak i ona štera drži.

Sosed Pišta je tak dugo prepovedal štiklece o policijskom načelniku dok je ne marica došla po jega.

Bokci čuda vejčpot senjajo peneze neg' kulaki.

Lenčine nejvečpot same sebi idejo na živce sam to nečejo priznati.

Nigdar smo ne zadovolni z onim kaj imamo, navek nam lačne oči iščejo nekaj vejč.
Imam te rad oblečeno, ali čuda rajši slečenu.

(336)

A što bi jiv znal, što bi jim vpetil! Ženam je prekratko, a mo-škim pregloboko.

Furt me gvinta: - kaj bi bilo da je Eva nej zela stvar v svoje
roke?

Kušlec je da gori i pitaš je li je doli fraj.

Čuda je žen palo zabadav, a dostik je i onih štere so se opene-
zile.

Kak radi imamo hujše ljude od nas, a jako teško trpimo bolše.

Naši težaki so jako slabo plačeni, a i to jako retko. Na srečo, jerbo i mali penez kvari čoveka. Tak bar velijo oni šteri preveč imajo.

Dok sam još bil dečec, dragi Božek mi je obečal da me bode pazil od hudih žen. Nebrem nikak zazvediti zakaj je bil stiha dok sam se ženil?

Nebrem veruvati! Još je nišči nej odišel z visokoga položaja tak kaj bi mo bila mamica.

Ne bodete veruvali, i žene so negda stiha. Dragi Božek, zakaj je to tak retko?

Prešli so z reči na dela čim so spazili šveckoga stola.

Samo so od hmanjih majmuna postali ljudi. Po kazni.

Pak zakaj se vsi rivlejo na vlast? Je još kaj ostalo za fkrasti?

Nej vse veruvati kaj čuješ, več je Eva v rajo počela lagati.

V zadje vreme, ženo mi v saki čas viđavlejo po krčmaj. Ne znajo da mene išče.

Nikaj zato kaj je nej fajna, bar je sam moja i Božekova.

Božek pari ljude. A nikak nebrem zazvediti komo je itak prepustil žene?

Teško moreš sam meti ono kaj je vsem lejpo. Več sam se privčil pak ne bajam ženi.

Vse smo pozabili. Več so i soze sfalile pre zidima plača.

Sit nikaj lačnomo ne verje; on nikomo ne verje. Zna kak mo je bilo dok je bil lačen.

(337)
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar 2014. (protuhrvatski kojekajkavski štolendar?)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 31, 2014, 01:33:19 prijepodne
HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2014.
GODIŠNJAK OGRANKA MATICE HRVATSKE U ČAKOVCU

Uredništvo
Josip Bajuk, Tomo Blažeka, Jurica Cesar, Stjepan Hranjec, Ivan Petriš, Đuro Ružić, Vera Zemunić

Glavni urednik
Stjepan Hranjec

Pomoćnik glavnog urednika
Tomo Blažeka

Lektura i korektura
Katarina Bajuk

Tajnice Uredništva
Adela Jadan
Dijana Fekonja

Priprava
Dizajn studio
Praxis vision, Čakovec

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

Na naslovnoj stranici: unutrašnjost crkve Pohoda Blažene Djevice Marije u Macincu

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI
KAJKAVSKI
KOLENDAR
2014.


mh
maticahrvatska
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu

ČAKOVEC, 2014.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Rieč-dvie na začetku

         Prepoštuvani štitelji i takaj prepoštuvane štitateljice!

         Kak vidite, dragi moji pajdaši i pajdašice, pak sem tu med vami, dvajsti drugo leto po redu! Makar nas stiščeju i žmičeju od seju stràn, makar več nekuliko let v moju hižu, Maticu horvatsku, dohàjaju penezi na žličku (kak betežniku, tekar tuljko kaj nabo odišev dràgom Božeku na račun!), pak se zàto moj brat, časopis „Hrvatski sjever", moral vgasnuti a za knjige štere smo štàmpali avtori su se morali sami pobrigati za peneze -ja, vaš Kólendar, itak sam med vami!

         A zakaj, prosim vas lépo? To je bar lefko odgovoriti: radi vas šteri mi pošiljate svoje delo i radi vas šteri me čitate. Dosti je samo pogledati Kazalo da se vidi kuliko je avtorov i kuliko je temi vu njem nanizano. A nikoga nesem posebno pozival, sami ste poslali svoje članke. Poradi toga sem moral dojti pred vas!

         A med temi člankima najde se zbiljam jako lepih i dragocenih. No, na prvom mestu vu ovom godištu je glavna tema -225 let kak su v Međimorju osnovane nove fare. To je svakak važno leto vu hištoriji, a posebno pak v cirkvenom životu Hortusa Croatiae, zato sem tu temu del na prvo mesto.

         No, niti druge obljetnice nesu menje važne. Med njimi najpredi spominjem 100. obljetnicu narojenja Vinka Kosa, horvatskoga književnika z Vučetinec v Međimorju, šteri je vu 31. leti „zbog torture na Križnom putu nestao neznano gdje", kak piše Katarina Bajuk, vučiteljica i njegva - bumo rekli - dalešnja sóseda. Isto tak je važna obljetnica priločkoga „Pikača", o šteromu šaljivo (a kak bi drugač!) piše naš karikaturist Ivan Haramija Hans. Išče jen navučitelj, Vilko Šercer, piše o 75. obljetnici labodoritrške družine z njegvoga mesta, NK „Kraljevčana, i tak je pokazal da se v Međimorju zdàvnja počel igrati nogomet. A Vladek pak Kapun pedantno, kak samo on zna, pobràja obljetnice važnih dogotkov i osoba, kaj nam je sema skupa jako važno znati.

         Med sakefelejàčkim temama iz historije spominjem sam dvà: Joža Bajuk piše zakaj su se stvorile županije vu Republiki Horvatski, posebno zakaj Međimorska županija, a časna sestra Klaudija Đuran piše o važnoj vlógi varaždinskih uršulinki.

         Vu velikom delu, „Ljudi, događaji i sudbine", donesel sam takaj razne zanimljive teme. Teško je izdvojiti one naj-, ali bi itak izdvojil posebno zanimlive članke od dva profêsora: Franjo Martinez piše o malim, interesantnim ljudima „koji učestalo dolaze kućama, odnosno uvijek ophode kuće - pokućarci", a Vladimir Pletenac pak piše Branku Lustigu o „problemu interkulturacije" ali je listeka poslal na moju adresu. Zaključil ga je onak kak je najbolje: „Tam deje ljubav, nega mržnje". Takaj bi bilo dobro prešteti i članak Ante Lončarića o velikom horvatskom izumitelju Slavoljubu Eduardu Penkali. Se razme, i se druge članke.

         Kak i lanjsko leto, donašam i prirodoslovne teme, med njimi spominjem pisanje o đurđevečkoj hruški, zato kaj to pisanje ne govori samo o prirodoslovlju, točneše, da se i med njega zméšaju neprirodoslovne (neprirodne) teme!

         Blok „Kulturološke teme" posebno donaša članke šteri predstavljaju nazaj skupsloženi Ogranak Društva horvatskih književnikov i to - kaj mora biti na diku - i onih z Varaždina i z Čakovca; što bo drugi ak ne avtorji lepe reči, delali moste prek Dràve!

         A med „Putositnicama" posebno izdvajam članak veterana „reportera-landravca" Martina Lukavečkoga o Cerju Tužnom de su ljudi - veseli. Tak, na priliku, jen med njimi, Ivan Brlek-Vainčik, šteri je - kak pravi selski veseli mudrijaš - ovak znal šalno govoriti:

          Dok je bil Hvaljen Bog, ja sam v štali imal dvajsti nog.
          Ve dok je Zdravo, imam samo jedno kravo.

Kak se čudaj veli vu samo dva stiha; to je izvorna pučka kušnoča!

         Med folklorističkim temama posebno su važne one o međimorskoj popevki kajti je ona i službeno postala nematerijalno kulturno dobro. Tu je i bogati literarni blok i vriedni sastavki školàrcov šteri su nagrajeni na natječaju „Obitelj".

         I tak bi mogel i dale nabrajati. Bole je itak da se to kaj sam spomenul - preštete i siguren sam da bum vam dràgi pajdaš vu vašem domu.

         A sem nam skupa želim kaj se bomo vidli, to znači kaj bomo živi i zdravi, kaj bomo na svétó i ve i k leto!
                                                              Vaš Kólendàr


Potli pisanja: vu člankima na horvàtskom jeziku neštere só reči označene z nadslovnim znakima (aksanima) kaj bi se bolje razmelo, tak na priliku dràgi, Međimórje. Tó nesó znaki za akcente, neg za bole otpréto ili zapréto čitanje.

(5, 6)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Hrvatski kajkavski kolendar 2014. (protuhrvatski kojekajkavski štolendar?)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 31, 2014, 01:35:49 prijepodne
Nastavek (z) prethodnoga lista


KAZALO HKK 2014.

Rieč-dvie na začetku    ................................     5
Kolendarij    ........................................      7

I. TEMA: OBLJETNICE MEĐIMURSKIH ŽUPA

1.  225 GODINA MEĐIMURSKIH ŽUPA

Vlč. Pavao Markač i Anđela Frančić: Župa Sveta Marija......    17
Vladimir Kapun: Postanak i opstanak Župe sv. Nikole
biskupa Čakovec...................................    23
Mato Vonić: Župa Draškovec.........................    29
Vlč. Mirko Pilaj: Župa Donja Dubrava...................    41
Stjepan Hranjec: Povijest Župe Goričan..................    49
Bilješke o povijesti župa i župnih crkava u Dekanovcu,
Gornjem Mihaljevcu, Kotoribi, Macincu i Vratišincu
(autori Anđela Horvat i Rudolf Horvat) ...................   59

2.  DRUGE OBLJETNICE
Katarina Bajuk: U povodu 100. obljetnice rođenja hrvatskog
pjesnika Vinka Kosa   ...................    77
Vlč. Ivica Puškadija: Prijedlog obilježavanja 100. obljetnice
rođenja Vinka Kosa    .............................    87
Ivan Haramija - Hans: Jedna pikeča obljetnica............    88
Josip Bajuk: Dogodilo se to 19. prosinca prije 25 godina.....    95
Tomo Blažeka: Prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić.............    97
Eduard Vargović: Obljetnice koje obvezuju   . . .............  101
Jurinec Pavao: 120 godina distribucije električne energije u
Čakovcu......................................  106
Vilko Šercer: NK "Kraljevčan 38" iz Donjega Kraljevca
proslavio 75 godina postojanja   .....................  111
Vladimir Kapun: Obljetnice hrvatskih književnika, znanstvenika, domoljuba, udruga i posebno važnih događaja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj   ................117

(433)

II.  POVIJESTNE TEME
Josip Bajuk: Povijesni razlozi županijskoga ustroja Republike
Hrvatske i ustrojstva Međimurske županije  ..............131
Marija Milas: Crkva sv. Križa u Križevcima................148
S. Klaudija Buran: Osvrt na odgojno-obrazovni rad
varaždinskih uršulinki   .............................150
Željko Pospiš: Grofovi Celjski u Hrvatskom zagorju    . . . .......169
Željko Pospiš: Krapinski sudec    .........................172
Branimir Bunjac: Bitka za Podturen 4. travnja 1945..........174
Lojzo Buturac: Dva zapisa od prije 100 godina  ..............177
Stjepan Blagus: Demografsko kretanje u Međimurju
posljednjih 50 godina   ..............................179
Josip Črep: Gdje su negdašnji čakovečki potoci i mostovi?    .....182
Josip Črep: Crni potok u Čakovcu na razglednicama i
fotografijama....................................190
Vladimir Pletenac: Svjedoci povijesti rukometa..............193

III.  LJUDI, DOGAĐAJI I SUDBINE
Franjo Martinez: Pokućarci  ............................201
Anto Lončarić: Penkala i njegovi izumi....................212
Vladimir Pletenac: Pismo oskarovcu Branku Lustigu koje mu
sigurno nikada ne ću poslati.........................216
Pozdrav Apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj
nadbiskupa Alessandra D' Errica na koncu svečanog
euharistijskog slavlja u Župi Sveta Marija.................219
Ivana Mikec Dodlek: Posvećeno schönstattsko svetište
u Maloj Subotici    .................................223
Martin Mihaldinec: Mirakul u Bakovčici...................225
Juraj Matunci: Dijak prvak..............................228
Mladen Gene: Župnik u mjestu koje su komunisti zvali - škola
revolucije.......................................232
Mladen Genc: Nakon 20 godina pronađena jedna od
najvrjednijih ukradenih slika    ........................237
Mladen Genc: Haški sud oslobodio Momčila Perišića..........240

(434)

IV.  PRIRODOSLOVLJE
Dunja Horvatin: Zujeći sladokusac   .......................247
Vladimir Miholek: Kruška đurđevačka trorotka   .............249
Franjo Martinez: Prirodoslovna sastavnica u djelu Milana
Kučenjaka, svećenika prosvjetitelja....................253
Josip Črep: Erozije i opasna pomicanja zemljišta.............257

V.  KULTUROLOŠKE TEME
Tomo Blažeka: Knjižnica i čitaonica i Muzej Croata insulanus
grada Preloga....................................265
Danijel Šantalab: O Ruži Klein održan skup u Višnjici   .........272
Vera Zemunić: Kaj je to - Bok?   .........................274
Obnovljen rad Ogranka Društva hrvatskih književnika
- Ogranak Čakovec-Varaždin   ........................277
Ivica Jembrih: Hrvatski haški uznici, Vsako telo vu sebi skriva   . . 278
Ladislav Radek: Iverje svakodnevice   .....................281
Petrana Sabolek: Kaša s hudeh misel, Lice sjenokoše, Ruže
mrtvih boja   .....................................283
Biserka Težački Kekić: Dan njene rasutosti, Sama sebi
domaćica, Ribama domaćica    ........................286
Stjepan Hranjec: Sudbina kaja u suvremenom dječjeknjiževnom
kontekstu.......................................287

VI.  PUTOSITNICE
Martin Lukavečki: Cerje Tužno - ljudi veseli................295
Ivica Jembrih: Put na Ivanščicu.........................300
Dunja Horvatin: Bajka na dlanu, lokot i daska   ..............303

VII.  FOLKLORISTIČKE TEME
Međimurska popevka - kulturno dobro!    ..................309
Dragica Karolina Šimunković: Međimurska narodna pjesma živi
i u svom je trajanju podložna promjenama...............315

(435)

Lidija Bajuk: Od etnografskih terenskih istraživanja
Udruge Matapur do zaštite hrvatskih tradicijskih
napjeva Međimurja ................................320
Josip Janković: Mjesne osobitosti u nekim hrvatskim
kajkavskim izrekama iz Međimurja....................327
Tomo Blažeka: Kak se prelo v Čavcima....................332
Gorčana Marta Matunci: Babotučka vojna..................335

VIII: GOSPODARSTVO
Đuro Horvat: Zašto ne možemo sretno živjeti?...............343
Tomo Blažeka: Petnaest godina uspješnoga rada tvrtke
Bernarda  .......................................347

IX.  PRIKAZI, OSVRTI
Tomo Blažeka: Pak sam tu   ....... . . ...................355
Stjepan Hranjec: Novi naslovi, unatoč besparici . . . ...........358

X.  IN MEMORIAM
Dragutin Feletar: Dragutin Šafar (1915. - 2013.}   ............365
ĐuroBel: Stjepan Juras-Štef (1947. - 2013.)   ...............367

XI.  BELETRISTIKA
Nagrađeni učenički radovi:
Maja Horvat: Moja familija - Horvati    ..................373
Lea Carović: Moja obitelj    ...........................375
Klaudia Vrbičić: I nakon tuliko lejt.....................376
Martina Kolarić: Tak je to pri nas   .....................377
Anka Anastazija Balent: De su ta leta, Vu tom dragom kraju .... 378
Anica Barković: Bingo (malo, crno, kitnjasto)  ...............380
Đuro Bel: Zebrane misli...............................383
Đuro Bel: Tretja sneha...............................390
Kristijan Curila: Moj deda   .............................396

(436)

Božica Drakulić: Dojdi vu moje senje, Ledene rože, Čovek je
kak i sveca......................................398
Goran Gatalica: Sfumato ognjišča, Kulikogoder, Zadnjim cugom
prejdeš    ........................................400
Božidar Glavina: Kaj je denes sigurno?  ....................402
Stjepan Graš: Zvijezdo, Sreća...........................406
Marija Hunjadi: Jutro, Ivanu Mustaču-Kantoru  ..............408
Ljubica Ilijaš: Ruža  ..................................410
Branka Jagić: Cuček mali prestrašeni, Smetišče   . . . ..........410
Josip Janković: Sveta noč (prepjev).......................414
Katarina Jovan: Jedan dan iz mog dnevnika.................415
Đorđe Klisurić: Gospodine (Gospod, prepjev Ivica Jembrih)    .....416
Ljubica Kolarić-Dumić: Dok ih promatram među lijehama.......417
Spomenka Marciuš: Dnevi su kak slike....................419
Ana Mikelec Gotal: Podari, prijatel, Naša hranitelica zemla,
Žedna zemla.....................................420
Barbara Moćnik: Oda Suncu, Kamenjari Kornata.............422
Damir Pilko: Kroz život koračam s Tobom, Naj živiju stari cajti . . 423
Vinko Rojko: Ta duha, Samo one  ........................ 425
Barbara Turk: Spomen na Zrinske i Frankopane, Mučenika
znamen........................................427
Magdalena Vlah-Hranjec: Prosim Boga.....................429
Josip Vrček-Peharček: Fala    ............................430
Vlado Vukelić: Naš dragi  ..............................431
Vera Zemunić: Cvjetnica...............................431

PROMIDŽBENE PORUKE.............................439

(437)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2014.
Godišnjak Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

Nakladnik
Ogranak Matice hrvatske Čakovec
Park Rudolfa Kropeka 2
Tel./fax.: 040/314 080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr

Za nakladnika
Stjepan Hranjec

Tiskano u studenome 2013. godine

Naklada
2000 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

ISSN 1332-2141