Velika Gorica - neovisni forum

Svakidašnje teme => Odgoj i obrazovanje => Autor teme: Goričanka - Prosinac 16, 2010, 11:47:44 prijepodne

Naslov: O jeziku
Autor: Goričanka - Prosinac 16, 2010, 11:47:44 prijepodne
Ne kužim..... smeta te "suđerica", a "quotati" je o.k.?
Quotati je otprilike isto kao i lajkati  ??? Bar u mom uhu.
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Sledgehammer - Prosinac 16, 2010, 10:59:00 poslijepodne
Ne kužim..... smeta te "suđerica", a "quotati" je o.k.?

Oboje su tuđice, sa jednom b itnom razlikom - za suđericu postoji čista hrvatska riječ (krpa za pranje posuđa, sudna krpa), a za qoute baš i ne - jer ni "citat" nije hrvatska riječ.
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: amarkulin - Prosinac 16, 2010, 11:24:10 poslijepodne
Da, hrvatski se kaže: navod. No, ta riječ nema u svakom kontekstu jednako značenje. Da sam rekao: "zar si morao navesti", u tom kontekstu "navesti" ne znači citirati nego nabrojati. A da sam rekao: "zar si morao navoditi", onda to upućuje na navođene rakete... Da, težak je hrvatski jezik.

Što se tiče korištenja tuđica, na Internetu i u informatici su one puno češće nego u drugim područjima. Jednu trivijalnu rečenicu informatičar će reći ovako: "Windowsi ne rade zato što na hard disku postoje bad sektori, pa se kod bootanja ne mogu inicijalizirati defaultni parametri", a običnom smrtniku bi to trebalo pobliže opisati otprilike ovako: "Operativni sustav Windows ne radi zato što na tvrdom disku postoje neispravna područja, pa se kod učitavanja kontrolnih postavki sklopovlja ne mogu postaviti zadane vrijednosti". Ajd sad ovo drugo reci informatičaru, pa će te blijedo gledati.  :o  :D
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Sledgehammer - Prosinac 17, 2010, 12:39:54 prijepodne
U pravu si, meni je to jasno... to je i jedna od stvari zašto ja uvijek velim da je hrvatski jezik jedan od siromašnijih jezika, jer je u bilo kakvom strukovnom pogledu (tehnika, informatika, strojarstvo, mehanika, itd itd...) hrvatski jednostavno osuđen na korištenje tuđe terminologije i kompletnih tuđica.
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: BobRock - Prosinac 17, 2010, 09:35:03 prijepodne
U pravu si, meni je to jasno... to je i jedna od stvari zašto ja uvijek velim da je hrvatski jezik jedan od siromašnijih jezika, jer je u bilo kakvom strukovnom pogledu (tehnika, informatika, strojarstvo, mehanika, itd itd...) hrvatski jednostavno osuđen na korištenje tuđe terminologije i kompletnih tuđica.

Ma i Njemački ima hrpu takve tuđe (engleske) terminologije, s tim da je to njima normalno jer su te riječi izmislili englezi (ameri) i zakaj da sad za nekaj kaj već postoji i kaj se aktivno koristi izmišljaju neke nove riječi.

Smiješno je kad slušaš japanca pa čuješ koji engleske izraze. A i kad čitaš, oču reći "čitaš" neku njihovu informatičku dokumentaciju, onda se može primjetiti po znakovima koji su njihovi pravi stari znakovi, a koji su znakovi pripasani izgovoru - nove riječi za koje nemaju stari znak.

Znači - nismo jedini. A sad kolko je u kojem jeziku prevedeno, a kolko se koristi izvorna riječ, to je pak stvar za statističare. Ne vjerujem da smo mi tu posebni izuzetak.
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: amarkulin - Prosinac 17, 2010, 11:20:41 prijepodne
U pravu si, meni je to jasno... to je i jedna od stvari zašto ja uvijek velim da je hrvatski jezik jedan od siromašnijih jezika, jer je u bilo kakvom strukovnom pogledu (tehnika, informatika, strojarstvo, mehanika, itd itd...) hrvatski jednostavno osuđen na korištenje tuđe terminologije i kompletnih tuđica.

Siromašan je zato kaj smo lijeni - kao i za mnogo drugoga. Zakaj su Slovenci marketing preveli kao trženje, a naši ga nisu preveli? A zbog iste lijenosti se neke vrlo kvalitetne prevedene riječi nisu "primile", jer je ljudima lakše govoriti tuđice ili gramatički neispravne riječi. Primjerice, imamo savršenu riječ POSLOVOĐA, ali svi više vole da ih se zove MANAGER ili MENADŽER.
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Sledgehammer - Prosinac 17, 2010, 01:34:31 poslijepodne
Ma i Njemački ima hrpu takve tuđe (engleske) terminologije, s tim da je to njima normalno jer su te riječi izmislili englezi (ameri) i zakaj da sad za nekaj kaj već postoji i kaj se aktivno koristi izmišljaju neke nove riječi.

Pa njemački je jedan od rijetkih jezika koji ima svoje vlastite riječi za najveći broj tehničkih i tehnoloških pojmova, tako da je on tu kao primjer svakako jedan od zadnjih koje bi se moglo spominjati.

Odi u informatiku, samo kao primjer jedne od tih grana, pa reci koju englesku riječ koriste...
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Sledgehammer - Prosinac 17, 2010, 01:45:12 poslijepodne
Siromašan je zato kaj smo lijeni - kao i za mnogo drugoga. Zakaj su Slovenci marketing preveli kao trženje, a naši ga nisu preveli? A zbog iste lijenosti se neke vrlo kvalitetne prevedene riječi nisu "primile", jer je ljudima lakše govoriti tuđice ili gramatički neispravne riječi. Primjerice, imamo savršenu riječ POSLOVOĐA, ali svi više vole da ih se zove MANAGER ili MENADŽER.

Sve 5, pogotovo ono boldano...

A poslovođa "ne živi" zato jer previše podsjeća na glavnu osobu u skladištu ili u nekakvom dućančeku, a premalo na "direktora", što je u ušima preiskompleksiranog naroda previše "out"...
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: BobRock - Prosinac 17, 2010, 03:53:47 poslijepodne
Pa njemački je jedan od rijetkih jezika koji ima svoje vlastite riječi za najveći broj tehničkih i tehnoloških pojmova, tako da je on tu kao primjer svakako jedan od zadnjih koje bi se moglo spominjati.

Odi u informatiku, samo kao primjer jedne od tih grana, pa reci koju englesku riječ koriste...
Computer
Microcontroller
Processor
Compiler
Linker
Software
Hardware
Bus
Stack
Emulator
Applikation
Ressource
Source Code
Offline
Online
Audit
Spezifikation
Bootloader
Default
Konfiguration
Offset
Mapping
...

Znam da bi se za neke našel i njemački izraz, ali te riječi koje sam nabrojao se aktivno koriste u firmama koje se bave informatičkom tehnologijom, vjerovao ti meni ili ne.
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: koko-vg - Prosinac 17, 2010, 04:11:26 poslijepodne
fakat, ovih zadnjih par postova taman spadaju u temu iz naslova ...
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Sledgehammer - Prosinac 17, 2010, 05:42:44 poslijepodne
Computer
Microcontroller
Processor
Compiler
Linker
Software
Hardware
Bus
Stack
Emulator
Applikation
Ressource
Source Code
Offline
Online
Audit
Spezifikation
Bootloader
Default
Konfiguration
Offset
Mapping
...

Znam da bi se za neke našel i njemački izraz, ali te riječi koje sam nabrojao se aktivno koriste u firmama koje se bave informatičkom tehnologijom, vjerovao ti meni ili ne.

Za SVE te izraze njemački jezik ima i vlastite izraze (ne zanima me da li to neka tvrtka koristi ili ne - možda i koriste engleske riječi kada posluju sa stranim tvrtkama, no poanta je u tome da njemački jezik IMA vlastite riječi za sve te pojmove, dok hrvatski - uglavnom NEMA... u tome je razlika u bogatstvu jezika).
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Neo - Prosinac 17, 2010, 07:45:52 poslijepodne
Pošto su engleski i njemački germanski puno je lakše prevesti nego na slavenske jezike. Uostalom Njemačka je uvijek bila tehnološki jaka i napredna tako da neke riječi su oni uveli.
Tako da to s bogatstvom jezika nema apsolutno nikakve veze.
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Sledgehammer - Prosinac 17, 2010, 09:07:19 poslijepodne
Mislim da ti ta teorija o germanskim jezicima ne drži vodu, jer stručne riječi uopće najčešće nisu niti slične između engleskog i njemačkog. I opet probaj napraviti usporedbu kroz informatiku, pa mi reci koje su slične...  ^-^

HardDisc = FestPlatte? Printer = Drucker? Speaker = Lautsprecher? RAM = Arbeitsspeicher? Computer = Rechner? NetCard = Netzwerk? OS = Betriebssystem?

Htjedoh reći da oni imaju svoje riječi - na isti način koji smo mi ismijali kada se to htjelo napraviti kod nas... iako je informatika i sama za njih jednako nova znanost kao i za nas, nemaju Nijemci te riječi od srednjeg vijeka! I 99% tih stvari u informatici nisu ni oni stvarali niti izmišljalim kao niti mi, morali su preuzeti gotova rješenja. Što ne znači da su morali pokupiti i pojmovnik istih.

Možda se to kod nas radilo pomalo isforsirano (no tako se to radilo više-manje svugdje!), no činjenica je da smo mi sami najčešće svoji najveći neprijatelji, i da smo sami najčešće skloni ismijavati sami sebe - naravno, zato jer oni koji to rade sami nisu svjesni da to čine, jer im je svijest o zajedničkom probitku potpuno nepoznat pojam...
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: amarkulin - Prosinac 17, 2010, 09:31:15 poslijepodne
Ti si pojednostavnio - problem je JOŠ VEĆI. Mi se nemremo dogovoriti niti oko osnovnog PRAVOPISA!?!  :o

U Hrvatskoj danas postoje najmanje TRI službena i odobrena pravopisa. Pa ako se "uvažena" gospoda akademici ne mogu dogovoriti o JEDNOJ stručnoj podlozi našeg JEDINOG jezika, kako onda očekivati da će običan puk koristiti standardni jezik...
Naslov: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Neo - Prosinac 17, 2010, 09:51:21 poslijepodne
Daj malo pogledaj spisak koji ti je napisao Bob, a pogledaj i svoj spisak pa m to reci na hrvatskom.
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: amarkulin - Prosinac 17, 2010, 10:19:53 poslijepodne
HardDisc = tvrdi disk
Printer = pisač
Speaker = zvučnik
RAM = radna memorija
Computer = računalo
NetCard = mrežna kartica
OS = operativni sustav

Ovo gore je jednostavno. Dolje ima i nekih riječi grčkog ili latinskog porijekla, koje nemaju veze s popularnim engleskim pojmovima. Ima i izvornih tehničkih pojmova koji se nikako ne mogu prevesti, jer nitko ne bi znao što znače (npr. kompajler - baš me zanima kako ga zovu Slovenci ili Nijemci).
Microcontroller = mikroupravljač
Processor = procesor
Compiler = kompajler
Linker = linker
Software = softver
Hardware = sklopovlje
Bus = sabirnica
Stack = stog
Emulator = emulator
Applikation = aplikacija
Ressource = resurs
Source Code = izvorni kod
Offline
Online
Audit = revizija
Spezifikation = specifikacija
Bootloader
Default = zadano
Konfiguration = konfiguracija
Offset = pomak
Mapping = mapiranje
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Sledgehammer - Prosinac 17, 2010, 10:26:17 poslijepodne
Tako je, ne treba inzistirati se na svemu, no činjenica je da bi se puno stvari moglo potpuno bezbolno prevesti i koristiti, a dapače mnoge riječi i postoje prevedene - pitanje je zašto pokondirene tikve to i ne koriste? Srame se svog jezika?
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Stjepan - Prosinac 17, 2010, 10:50:08 poslijepodne
linker - poveznik
compiler - skupnik
processor - obradnik
specification - postav
default - bolje odgovara uobičajen ili pretpostavljen
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Sledgehammer - Prosinac 17, 2010, 11:03:52 poslijepodne
Default bi moglo i nešto tipa "temeljnih postavki", ili "osnovnih postavki"... problem je što ljudi streme da se ti pojmovi izražavaju jednom riječi, što je u hrvatskom, koji je siromašan jezik i time osuđen na opisnu terminologiju, teško, a još je teže to predstaviti kao poželjan oblik izražavanja.

Njemački jezik je tu u prednosti, jer izrazito lako veže dvije i više riječi u jedan novi pojam, koji činjenično je JEDNA riječ - ali očito sastavljena od više zasebnih, opisnih pojmova. U hrvatskom je to teško, i tu je jedan od uzroka "nepoželjnosti" korištenja vlastitih pojmova.
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Sledgehammer - Prosinac 18, 2010, 03:02:47 poslijepodne
Za one manje stručne u informatici, mali dio tumačenja informatičkih kratica:

TCP/IP - tri crna piva / i pelinkovac
DHCP - dva hladna crna piva
WINS - vina ima, natoci svima
ASP - ajmo svi pit'
SLIP - sad litru i pelinkovac
PPP - pijem pivo popodne
DVD - daj vodu drugima
ISA - idu stari alkosi
GPS - gorki pelinkovac svima
GIS - gorki i stella
ODBC - odnesi dva ballantinesa curama
DNS - daj nam sol-a
ARP - ajmo radije piti
PAP - prekaljeni alkoholičari piju
ADO - alkohol dolazi odmah
.NET - neka etanol teče
IRC - Ipak Rakiju Curama
PHP - Pošalji Hladno Pivo
HTTP - Hoću Tamno Točeno Pivo
CGI - Cirkaj Game Ipak
SCSI - Svi Cugamo Sipaj Isto
AGP - Alkohol Gospoda Piju
DDR - Donesi Domaću Rakiju
MIRC - Ma ipak rakiju curama
ICQ - isključivo rakiju qpujem
FTP - fermentaciju toplo preporučujem
UTP - uveliko tekilu pijem
DSL - duplu sauzu lemam
AGP - Ajde gruni pivo
URL - Ujutro riješeno liječenje
FTP - Fermentacija tocenog piva
TELNET - Točena efikasno litra noću eliminira tegobe
PERL - Ponesi evo rakije litru
PING - Pivna industrija nikad gora
WWW - Votka vodi vandalizmu
3D - 3 domaće
GPRS - Gulimo prvo rakiju subotom
WAP - Veoma alkoholno piće
BMP - Bićeš mamuran poslije
CNC - Cijele Noći Cugam
URL - Unicum Radi Lijepo
JS - Jagermajster Sipaj
HTML - Hladan Tuborg Mamurluk Liječi
USB - Uspi Straight Bourbon
JPG - Jedno Pivo Gospođici
DSL - Daj Svima Lozu
P2P - Pošalji 2 Piva
CSS - Cugaj Samo Smirnoff
DOS - Daj Opet Smirnoff
CPU - Cirkaj Pivo Uvijek
HDD - Hajde Domaću Donesi
ISDN - Isto Samo Duplo Natoči
PDF - Pijemo Do Fajrunta
TTF - Toči Tu Finlandiju
UPS - Udri Po Sljivovici
UTF8 - Uspi Točenih Fostersa 8
WIN XP - Votku Isključivo Na EKS Pijem
ZIP - Ženama Ipak Pivo
PPD - Pelinkovac Prvo Donesi
MySQL - Metaxu Jednu Stavi Kocku Leda
ISDN - Idi Sestro Donesi Nikšičko
CABLE - Cevčim Absint Bijući Ludu Esmeraldu (stanje zvano koma)
T3 - Tuborga Tri
LOL - Laško Olvejz Laško
VoIP - Vinjak odmah ispij pijanduro
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Zagorec BP - Prosinac 19, 2010, 11:25:59 prijepodne


      Ovo je predobroooooo.... 8) 8) 8)


Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Newbie - Prosinac 19, 2010, 12:22:04 poslijepodne


      Ovo je predobroooooo.... 8) 8) 8)




Pa je, za pijance:)
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Zagorec BP - Prosinac 19, 2010, 04:17:00 poslijepodne

Citat:
Pa je, za pijance:)

Pa kaj ak' sam pijanac, važno je da nisam alkoholičar.
Tješi me da je pijanac - stanje, koje ipak može proći, a alkoholičar je dijagnoza.  He..he...he...

http://en.wikipedia.org/wiki/Newbie (http://en.wikipedia.org/wiki/Newbie)   8) :P
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: BobRock - Prosinac 20, 2010, 08:57:25 prijepodne
linker - poveznik
compiler - skupnik
processor - obradnik
specification - postav
default - bolje odgovara uobičajen ili pretpostavljen


Ove riječi nikad čuo. Zvuči ko da su hrvatske, jesu li?  :)
Naslov: Odg: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: BobRock - Prosinac 20, 2010, 09:13:12 prijepodne
Za SVE te izraze njemački jezik ima i vlastite izraze ...
Kaj ima? Baš za SVE?
Pa ne bi reko... Ima vjerojatno ko i hrvatski jezik.
Evo, baš sam pogledao neke njemačke izraze:

Compiler: Umwandlungsprogramm? Übersetzer?
Linker: Programmbinder?
Software: Computerprogramm? EDV-Programm?
Hardware: Apparatur? Computer-Teile?

Da koristiš te izraze u stručnim dokumentima niko te ne bi skužil. Niko, bar niko od stručnjaka. Možda neki jezikoslovac. Smatrali bi da si teški laik. Ili da pišeš nešto ko "Computer for dummies" i da ih zajebavaš.

Stručna njemačka literatura i važni dokumenti u njemačkim firmama koriste samo takve izraze jer to svi razumiju, i jer su to priznati stručni izrazi. Sve drugo bi bila bedastoća. Zakaj bi kod nas MORALO biti drugačije? Ne vidim razlog. Zakaj nekaj siliti gdje nema potrebe?
Naslov: Odg: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Sledgehammer - Prosinac 20, 2010, 01:26:23 poslijepodne
Sve drugo bi bila bedastoća.

Bila bi??

Samo zato jer ti misliš da bi bila?  ::) ::) ::)

BTW, to što većina "stručnjaka" nešto koristi ne znači da njemački jezik i nema te riječi. No treba prije shvatiti da su to dvije potpuno različite stvari. Koje, usput, sa tvojom "logikom" nemaju veze.
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: amarkulin - Prosinac 20, 2010, 02:11:10 poslijepodne
Sledge, pa imamo mi u hrvatskom informatičkom jeziku "lijepe" prijevode:
hardware = očvrsje
software = popudbina

Samo pazi da ti netko svojim očvrsjem ne napravi popudbinu u stražnjoj rupi, pa da bude:  :o

:D
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Sledgehammer - Prosinac 20, 2010, 02:26:16 poslijepodne
Slažem se sa očvrsjem, no za "popudbinu" čujem i ja prvi puta.

Stvar je i u tome što ljudi ne rade analize stranih riječi, jer da rade - mnogo toga bi im bilo itekako smješnije negoli su domaći nazivi poput "očvrsja", koje - BTW - i predstavlja maltene doslovni prijevod ""tvrde robe" (umnog li naziva, sasvim normalnog, no ja ne smatram da je stoput ponovljena laž postala istina, kao i da je "hardware" normalna riječ samo zato jer je toliko postala uobičajena...).

Hardware je čista sprdačina od riječi, jedna šatra koju su smislili klinci koji su se time bavili za kutiju u koju su smještali komponente. No onome tko ne zna ništa od toga, to je obrazac "normalnoga".
Naslov: Odg: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: BobRock - Prosinac 20, 2010, 03:35:48 poslijepodne
Sve drugo bi bila bedastoća.

Bila bi??

Samo zato jer ti misliš da bi bila?  ::) ::) ::)

BTW, to što većina "stručnjaka" nešto koristi ne znači da njemački jezik i nema te riječi. No treba prije shvatiti da su to dvije potpuno različite stvari. Koje, usput, sa tvojom "logikom" nemaju veze.

Da, mislim, zato to i velim. Bilo bi bedastoća pisati neke stručne dokumente, knjige koje drugi stručnjaci ne razumiju.

Kao što vidiš, "njemački" rječnik ima te riječi, ali niko ih ne koristi jer nisu niti će ikada zaživjeti jer zvuče u najmanju ruku glupo. Tako da ih ima ko i naš - nema ih. Zbog toga tu njemački jezik nije ništa bolji. A nisu niti drugi. Glede toga nemamo se kaj posebno jadati nad našim jezikom kao što ti to radiš.

I ne brkaj moju logiku s time, ako ćeš malo pažljivije čitati primijetit ćeš da ja ovaj put logikom nisam ništa argumentirao.
Naslov: Odg: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Sledgehammer - Prosinac 20, 2010, 04:07:26 poslijepodne
Kao što vidiš, "njemački" rječnik ima te riječi, ali niko ih ne koristi jer nisu niti će ikada zaživjeti jer zvuče u najmanju ruku glupo.

Znači da ih IMA... obzirom se ja nisam zabavljao sa smislom ili korištenjem istih, već samo sa time da li ih IMA, obzirom je to bogatsvo jezika, a hrvatski ih NEMA... i o tome ja govorim cijelo vrijeme.

Korištenje određenih pojmova je priča za sebe - i mi koristimo brdo tuđica iako imamo vlastite, stare, hrvatske kniževne riječi za to, no zbog pogrešnog mentaliteta i shvaćanja, ispada da je tuđe govno draže od domaćeg kolača, samo zato jer je netko "provalio" kako sa vlastitim riječima "nisi moderan", ili još bolje, nisi "IN".
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: amarkulin - Prosinac 20, 2010, 06:18:18 poslijepodne
Znači da ih IMA... obzirom se ja nisam zabavljao sa smislom ili korištenjem istih, već samo sa time da li ih IMA, obzirom je to bogatsvo jezika, a hrvatski ih NEMA... i o tome ja govorim cijelo vrijeme.

Kako nema?  :o
Pa ja sam ti napisao neke, a Štef i više njih... Kak možeš reći da ih nema? Hoćeš još koju?  :)

Jel ti znaš uopće kak se na hrvatskom kaže computer? Kompjuter? Računalo? Šipak!

REDNIK

(I Španjolci imaju naziv istog korijena: ORDENADOR, i uredno ga koriste - ja bio tamo.) Jel moram objasniti odakle taj naziv?

Da ti netko veli: "daj dojdi do mene doma na rednik" ziher bi mislil da te zove na orgiju.  :D
Naslov: Odg: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: BobRock - Prosinac 20, 2010, 11:09:18 poslijepodne
Kao što vidiš, "njemački" rječnik ima te riječi, ali niko ih ne koristi jer nisu niti će ikada zaživjeti jer zvuče u najmanju ruku glupo.

Znači da ih IMA... obzirom se ja nisam zabavljao sa smislom ili korištenjem istih, već samo sa time da li ih IMA, obzirom je to bogatsvo jezika, a hrvatski ih NEMA... i o tome ja govorim cijelo vrijeme.
Kak nema kad ima. Em ti je Anđelko neke prevel, em Stjepan, a ti i dalje tvrdiš da nema. Ima ih, ali su tak glupe, ili dvoznačne, da nema nikakvog smisla koristiti ih. I to ti oču reć, da je ista situacija i u Dojičlandu. U praksi ne postoje. A ti sad dalje moreš po svome kolko hočeš. Meni se više neće.
Naslov: Odg: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Sledgehammer - Prosinac 21, 2010, 12:19:43 prijepodne
Kak nema kad ima. Em ti je Anđelko neke prevel, em Stjepan, a ti i dalje tvrdiš da nema. Ima ih, ali su tak glupe, ili dvoznačne, da nema nikakvog smisla koristiti ih. I to ti oču reć, da je ista situacija i u Dojičlandu. U praksi ne postoje. A ti sad dalje moreš po svome kolko hočeš. Meni se više neće.

Ja nisam rekao da ih uopće nema, no velikim dijelom ih ipak - NEMA.

Da li su glupe, ili dvoznačne (WTF?), ne znam - mislim da tu nema mjesta subjektivnim dojmovima.

I praksa NIJE ista, jer u velikom dijelu ipak postoje u praksi. Pogledaj samo reklame po dućanima sa specifikacijama računala, pa mi reci da nema njemačkih riječi u više od pola ponude...
Naslov: O jeziku
Autor: amarkulin - Prosinac 21, 2010, 09:57:47 prijepodne
Ja nisam rekao da ih uopće nema, no velikim dijelom ih ipak - NEMA.

Jesi, rekao si.  :)
Nedvosmisleno, i to velikim slovima.  ;D

a hrvatski ih NEMA

A evo ti opet dokaza da ih ima jako puno  - listu sam našao na netu, nije izmišljena bezveze - iako mnogi prijevodi baš tako zvuče  :P

>access time - pristupno vrijeme
>acquistion - usnimba
>actuator - pokretalo
>addressable locations - oslovljena smjestišta
>adresni dekoder - oslovljeni razaznačnik
>algorithm - postupnik
>alpha-beta pruning - krajnostna kljastritba
>analog computer - razmjerno računalo
>analyse - razglabati
>analytical engine - razglobni stroj
>animation - živoris
>application software - primjenbena naputbina
>arithmetic logic unit - računsko mislovna jedinica
>audio - ozvuka
>augmented transition network - prošrena prijelazna mreža
>authortext - sročiteljski orječak
>automatic programming - samonaputba

>backtracking - uzmak
>batch - naredbena datnica
>batch-processing - kupna obrada
>bistabil - dvostanjac
>bit map - dvojnični uoblik
>brute force attack - zahvat grubom silom
>buffer - suspremica
>bus - magistrala
>button - vrtka
>byte - slovnjak

>cache - ostava
>central processing unit - središnja obradna jedinica
>characteristics - značajke
>clock - takt, dobnjak, kucalo
>clones - pastrojci (sukladnici)
>coaxial cable - suosnik
>coding - uznaka
>coding system -znakovnik
>common sence reasoning - prosud po zdravom razumu
>communication - općitba
>communication software - općajnik
>compilers - skupnici
>computer - računalo ili rednik
>computer art - strojna umjetnost
>computer program - strojni naputak
>computer science - računarstvo
>computerization - učinak ostrojbe
>concept - zamisao
>configure - oblikovati
>conjecture - naslut
>constant - nemjenljivica
>constraint - ograničbeni
>contradiction - proturječje
>current - trenutno

>data bus - dvosmjerna datkovna tračnica
>data field - datkovno polje
>data processor - datkovni obradnik
>data transfer - prijenos dataka
>databank - datarnica
>database - datara
>database management system - poslovnja datkovna podklada
>dataflow - datotočni
>debugging - razgodba
>declarative - najavni
>decoder - razaznačnik
>decompilers - razkupnici
>default - nenavodni
>default reasoning - prešutna posudbina
>diagram - crtuljnik
>diamond - kosa četvorina
>difference engine - razlikovni stroj
>digital signature - znamačni podpis
>digitalization - uznamčitba
>dimension - protega
>discourse - besjeda
>discrete - razlučni
>disipacija - rasipanje
>disk buffer - učitnična suspremica
>disk drive - učitnik
>disortion - izoblik
>display - predočavalo
>distinctive features - razlikovna obilježja
>documentation - podkrjepa
>domain - područje
>drafting - nacrt
>drain - odvod
>DRAM - obnovni upisnik
>draw program - crtovnik
>driver - pogonič
>dynamic system - protočan sustav

>edit buffer - prirednična suspremica
>electrochemical - munjokrčbeni
>electronic - munjkovni
>electronic digital - munjkovno znamčani
>emission - odašiljka
>encoded - uznačene
>encoding - uznaka
>erasable - obrišljiv
>erogeneous - raznorodnost
>error-checking - razgodljiv
>evaluation - vrijednotba
>eventualan - možebitan
>execute - izvršavati
>exensible - proširen
>exhaustive - izcrpno
>explanation facility - objasnitbena pomagala
>explicit - skrovit
>expression - izraz
>extended character set - prošireni slovored

>feedback - povratna sprega
>fetch - dohvaćati
>fiber-optic cable - vlakneni svjetlovod
>file cabinet - spisnik
>final - završno
>finder - nalaznik
>finite state - konačni
>firmware - ugrađenica
>fleksibilan - promjenljiv
>flip-flop - dvostanjac
>flowchart - tokovnik
>form meaning - oblik značenje
>formule - obrazica
>forward chaining - odsprjednja prosuda
>frame - oris (orisnik)
>front-end processor - obradnik-prjednjak
>function - presličnica
>functional - preoblični
>fuzzy relations - labavi suodnosi
>fuzzy sets - razplinuti skupovi

>generation - proizvedba
>generators - izvodnici
>goal appliers - svrhovnici
>graph - crtulja
>graph representation - crtuljni prikaz
>graphics - likoris

>hardware - strojevina
>hash table - razpržnica
>help - pomoć
>heuristic - iznalazno
>heuristic minimax search algorithm - iznalazni krajnostni pretraznik
>hierarchic - supodredni (svetoredni)
>hierarchized - supodređeni
>high level - viši red
>high-level programming languages - viši naputni jezici
>human interface - porabična sučelja
>hybrid - znamčano razmjerni
>hypermedia - sverabnik

>identification - istovjetba
>idiom - ustaljenica
>imperative - zapovjedni
>implementacija - provedba
>implicit - izričit
>impulse - sunak
>indenpedent variables - nezavisne promjenjivice
>index - pokazatelj
>induction - uzvod
>inferencer - prosudnik
>initial - početno
>input output ports - ulazno izlazna priključišta
>integral - cjelovit
>integral storage - unutarnji spremnik
>interactive - suopćajan
>interakcija - međudjelovanje
>interface - sučelje
>internal schema - unutarnji osnovnik
>interpretation - tumačba
>interpreters - tumačnici
>inventory - popis
>invertor - okretalo
>iterative - opetovno

>jump - skok

>keyboard buffer - izpisična suspremica
>knowledge engineering - mjerništvo znanja
>knowledge system - znatara

>laboratory conditions - pokusnične prilike
>laser priter - svjetlostni (svjetlosni) pisač
>learnable - naučljiv
>learning system - samouki sustav
>leaves - vrške
>linear-bounded automaton - omeđeni stroj
>linearise - unizovitost
>linearize - unizoviti
>link -veznik
>linker - poveznik
>list - spisak
>literature - upotrebljena građa
>logical hierarchy - mislovna suporedba
>logical level - mislovna razina

>machine code - strojni znakovnik
>machine instruction - strojna uputa
>magnetic disk - željezo tezni kolut
>main - glavni
>maintenance - obsluga
>manipulator - rukovalo
>mapping - preoblika (prieslika)
>maximum - najvišak
>maze - nedohod
>mechanical - strojstveni
>memory - pamtilo
>menu - ponuda
>message parameter - poručenica
>microwave - sitnoval
>millisecond - tisućinka sekunde (trenutka)
>minimax - pretražnik
>mnemonic - jezik prisjetnik
>model - tvorilo
>modem - pretvornik
>monitor - predočnik
>monotonic - jednoliki
>move generator - potezni proizvodnik
>network - mrježna datara
>networking - umrježje
>neuron - živčana stanica
>next - iduće
>nodes - račvišta
>noise - buka (šum)
>nonvolatile - stamen

>octett - osmak
>odd parity - provjera liha
>one time pad - jednokratni ključ
>one-to-one mapping - supreslika
>ontology - bitoslovlje
>operating system - radni sustav
>operator - obslužnik
>optical filtering - svjetlostni procjed
>optical processing - svjetlostna obrada
>ordinal - redni
>output - izvrat
>overflow - pretočak

>packing - sažetba
>page layout program - tiskopisnik
>period - bodak
>peripheral - okolnjak
>personal computer - osobni rednik
>phoneties - zvukovlje
>pixel - piknja (piknjica)
>plan appliers - zasnovnici
>plotter - crtač
>polymorphism - mnogolikost
>popularan - općeshvatljiv
>portable - prenosan
>position update - obnovnik položaja
>postscript - oblikovni jezik
>pragmatics - poraba
>predecessor-successor - prednik-slijednik
>predicate - priročni
>prefix notation - predmetačni zapis
>presence - uzočnost
>procedure - supostupak
>process oriented - doktovni
>processing - obrada
>processor - obradnik
>production rule - proizvedbeni propis
>program documentation - naputbena potkrjepa
>project - nacrtak
>projection - uzmet
>prolog - mislovni jezik
>PROM - naputljiv izčtnik
>PROM burner - užeznik
>prompt - značka
>propositional - sudno
>protection - zaštita
>prototyp - pralik
>proximity detector - blizinomjer (blizinsko osjetilo)
>publication - objavak
>punched cards - rupčanice
>push-down store - potisni spremnik

>RAM - promjenljiv radni spremnik
>range - doseg
>read only memories - izčitnice
>read-write - upisnik-izčitnik
>retrievable - ponalažljiv
>retrieval - pohrana
>return - izvrat
>ripple - nazubljenost
>robotology - robotoslovlje
>root - izhodište
>row - složak
>rule - propis

>scan - omatrati
>scene - prizor
>script - zgodovnik
>search - pretražnja
>secondary storage medium - drugotni spremnik
>self-addressable - samooslovljivo
>self-documenting - samopodkrjepan
>semantic network - značbena mreža
>sensor - osjetnik (osjetilo)
>source-object - izvorište-odredište
>specifican - isključiv
>specification - postav
>speech recognizer - govorni prepoznatnik
>spinoff - omašak
>SRAM - statni upisnik
>stereo vision - prostorni vid
>storage - pohrana
>string - nizanica
>strobe - omogućavanje
>structure - ustrojba
>subroutine - skret
>substitution - podmjena
>superprint - razpis
>symbol-value - oznaka-vrijednost
>symptom - pobolica
>syntax - skladnja
>synthesized voice - umjetni govor

>table - križnica
>technology - obrtoslovlje
>terminal - postaja
>terminator - završetnik
>text - orječje
>theme appliers - djelovnici
>theorem proving - dokazba poučaka
>theory of algorithms - nauka o postupnicima
>theory of intelligent systems - nauka o razumnim sustavima
>tools - pomagala (alati)
>transduced - preoblikač
>transfer - odašiljba
>translator - prevodnik

>univerzalan - sveobuhvatan
>univerzalno - sveobuhvatno
>unrestricted - opći
>update - nadopuna
>upgrade - unaprjedba
>urle-oriented - stavkovni
>user interface - porabničko sučelje
>utilities - uslužni naputci

>value - vrijednost
>vector - vrstica
>video - oslika
>virtual storage - prividni spremnik

>word processing - orječna priredba (prirednik)
>workpiece - prijenos obradka
>writable - pisak
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Sledgehammer - Prosinac 21, 2010, 10:12:46 prijepodne
Svaka čast, daj još samo link, jer ovo na mnogim mjestima zvuči kao predobra zajebancija...  ;) ;) ;)

Znači, ipak nisam u pravu, hrvatski je i prebogat jezik... makar i u dijuelu koji je manje živ od latinskog!

No ne odustajem od tvrdnje da, pod istim uvjetima, Nijemci ipak pun o više koriste svoje riječi u informatici od nas...
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: amarkulin - Prosinac 21, 2010, 10:56:14 prijepodne
Nemam izravni link, nego je to objavljeno na forumu:
http://www.forum.hr/archive/index.php/t-12646.html (http://www.forum.hr/archive/index.php/t-12646.html)

Ali vidi se da je to pisao neki nadobudni zagovornik korjenskog pristupa gramatici hrvatskog jezika. Izgleda da penzije akademika i nisu tak male, kad je imal vremena za ovo sve izmisliti...  :)

Ovo su mi najbolji biseri:
application software - primjenbena naputbina
authortext - sročiteljski orječak
digitalization - uznamčitba
keyboard buffer - izpisična suspremica  :D  :D  :D
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Newbie - Prosinac 21, 2010, 01:24:25 poslijepodne
Svaki jezik koji je u upotrebi zivi i mijenja se. Neznam bas da bi me nagovorili da ovo izgovaram kaj tu pise, mogu jezik polomiti na tome. Ako se udomaci neka strana rijec, pa ok, udomacila se, i u upotrebi je, laksa je za razumjeti i za napisati, onda cemo je upotrebljavati. A da mi neko namece ovako nesto, ma daj naj molim te.
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: amarkulin - Prosinac 21, 2010, 01:40:34 poslijepodne
Nitko nije ništa nametnuo, ali neki izrazi su se "primili":
>interface - sučelje (a ne interfejs)
>contradiction - proturječje (a ne kontradikcija)
>storage - pohrana (a ne sejvanje)

Možda se uskoro još poneki izraz udomaći. Ja tipujem na ovoga:
>personal computer - osobni rednik  :P
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Stjepan - Prosinac 22, 2010, 09:24:58 poslijepodne
http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm (http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm)

Autor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Bulcs%C3%BA_L%C3%A1szl%C3%B3 (http://hr.wikipedia.org/wiki/Bulcs%C3%BA_L%C3%A1szl%C3%B3) ,  hrvatski jezikoslovac i informatolog koji govori oko 40 jezika.



Naslov: Odg: O jeziku
Autor: amarkulin - Prosinac 22, 2010, 10:21:26 poslijepodne
Fala Štefu, orječnom uobličitelju, na izvornom linku.  :D
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: kuntakinte - Travanj 01, 2012, 08:39:43 poslijepodne
Zaklada dr. Ivana Šretera proglasila pobjednika
"Zatipak" najbolja nova hrvatska riječ. Znate li što znači?
Prvi puta ove je godine dodijeljeno priznanje za promicanje hrvatskog jezika u poslovnoj komunikaciji, a dobila ga je tvrtka Coca-cola Hrvatska
http://www.vecernji.hr/kultura/zatipak-najbolja-nova-hrvatska-rijec-znate-li-sto-znaci-clanak-393306 (http://www.vecernji.hr/kultura/zatipak-najbolja-nova-hrvatska-rijec-znate-li-sto-znaci-clanak-393306)
Naslov: Odg: O jeziku
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 02, 2012, 09:07:34 poslijepodne
(ne) znati-pak

"Zatipak" mesto "tipfelera": joj mene, joj!

To pomalo deluje zad(i)rkivajuče, kak bežanija od germanizmov kak bi se primeknuli neznam komu.


Po-te logike bi Englezi trebali od(h)ititi jenu trejtinu vokabulara (one reči tere su došle z romanske jezikov). No oni, pametni, delaju se i po tomu pitajnu Englezi.

Tipka ili dirka
K tomu je prevod polovičen, jerbo je othičen «feler», a ostavlen(a) "tip-ak" ("tip-ka").

Citat:
NJEMAČKE POSUĐENICE I HRVATSKI EKVIVALENTI
U svojoj knjizi Hrvatski ili srpski jezični savjetnik (1924.), Tomo Maretić je podvrgnuo kritici sve riječi koje nisu u narodnom jeziku našem ili koje se ne slažu s duhom našega jezika kako bi što više približio hrvatski i srpski jezik. To su u prvome redu bile riječi njemačkoga podrijetla. Ako se sve to uzme u obzir, lako se može shvatiti zbog čega danas u hrvatskome standardnom jeziku ima malo njemačkih posuđenica.
http://www.forumgorica.com/kajkavski/agram(er)ski-iliti-zagrebecki-stikleci/msg29318/#msg29318 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/agram(er)ski-iliti-zagrebecki-stikleci/msg29318/#msg29318)

Citat:
Zar će se kajkavska riječ održati samo u popijevkama?
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg14821/#msg14821 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg14821/#msg14821)

Citat:
Joj mene, joj! (Veselo je društvo naše)

Koj na srcu ima feler,
Joj mene joj, joj mene joj,
Navek mora jesti celer,
Joj mene mene mene joj.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/popevke-sem-slagal-i-recice-bral-kaj-danke-i-kaj-nocke/msg43507/#msg43507 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/popevke-sem-slagal-i-recice-bral-kaj-danke-i-kaj-nocke/msg43507/#msg43507)

Naslov: Odg: O jeziku; »Hrvatski ni u zagradama – Globalizacijska jezična teturanja«,
Autor: kuntakinte - Siječanj 09, 2013, 03:11:13 poslijepodne
Nives Opačić: Tuđice preuzimamo bez razmišljanja, bez svijesti o vlastitu jeziku kao nacionalnoj vrijednosti i bez pameti
 Jezik je jedna od najvećih vrijednosti koje su nam ostavljene u naslijeđe i briga o njegovoj čistoći dužnost je svakoga tko skrbi o vrijednostima svoje nacionalne baštine – rečeno je nedavno u Zagrebu na predstavljanju nove knjige autorice Nives Opačić»Hrvatski ni u zagradama – Globalizacijska jezična teturanja«, piše Novi list.
...Autorica se u knjizi ne buni protiv tzv. anglizama – riječi engleskoga podrijetla već udomaćenima u hrvatskome jeziku, već govori o »zastranjenjima«, o preuzimanju tuđica, najčešće izgovornih i šatrovačkih riječi, u jednakom obliku u kojem se one javljaju u jeziku iz kojega su preuzete. Poseban naglasak, kako napominje, stavlja na loše, pogrešne i/ili polovične prijevode tih izraza, koji po njezinu mišljenju rezultiraju »bastardnim« hrvatskim jezikom.
– Taj nam bastardni jezik nitko ne nameće, već sami hrlimo ka tom »hrengleskom« jeziku, bez razmišljanja, bez svijesti o vlastitu jeziku kao nacionalnoj vrijednosti i bez pameti – smatra Opačić.
...Knjiga »Hrvatski ni u zagradama – Globalizacijska jezična teturanja« objavljena je u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, i svojevrsni je nastavak na knjigu »Hrvatski u zagradama. Globalozacijske jezične stranputice« iste autorice iz 2006. godine.
http://hrsvijet.net (http://hrsvijet.net)
Naslov: Odg: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
Autor: Tazika - Siječanj 14, 2013, 02:19:09 poslijepodne
U pravu si, meni je to jasno... to je i jedna od stvari zašto ja uvijek velim da je hrvatski jezik jedan od siromašnijih jezika, jer je u bilo kakvom strukovnom pogledu (tehnika, informatika, strojarstvo, mehanika, itd itd...) hrvatski jednostavno osuđen na korištenje tuđe terminologije i kompletnih tuđica.

Možeš to prestati govoriti, jer je hrvatski izuzetno bogat jezik. Pogledaj engleski, koji ni ne potoji. Ono što je nama "Rječnik stranih riječi" kod Engleza je "Rječnik engleskoga jezika", jer oni svojih riječih jedva da imaju tu i tamo.

evo što struka kaže:

Engleski jezik je latinski pogrešno izgovaran i bez gramatike.

i još jedan, glavni razlog zašto je engleski postao međunarodni jezik: svaka budala ga može naučiti.
Hrvatski nemože. Prebogat je, prekompliciran.

Ako nismo izmislili npr motor na unutarnje sagorijevanje nego ga uvezli, uvezli smo i termine za njegove dijelove i pohrvatili ih, i odlično funkcioniraju u našem jeziku.
Meni je muka kad dobijem u ruke mobitel ili komp naštiman na hrvatski (neki novi, loše preveden i sklepan kao-hrvatski) - odmah ga prebacujem na engleski, jer je taj informatički engleski postao međunarodni meta-jezik.
Tako je i njemački međunarodni meta-jezik za motore na unutarnje sagorijevanje, pa ako se strancu ili nama u stranoj zemlji pokvari auto, traktor, pila ili avion, odlično ćemo se sporazumijeti i riješiti kvar.