Autor Tema: Tradicija f Tradicije  (Posjeta: 32782 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #15 : Svibanj 17, 2010, 12:57:31 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #16 : Svibanj 17, 2010, 12:57:50 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #17 : Svibanj 17, 2010, 12:58:08 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #18 : Svibanj 17, 2010, 12:58:26 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #19 : Svibanj 17, 2010, 12:58:52 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #20 : Svibanj 17, 2010, 12:59:11 prijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #21 : Svibanj 26, 2010, 07:26:21 poslijepodne »
Ansambl Hegedušić Galeković 1968 - Oj Hlebine

Ansambl Hegedušić Galeković 1968 - Oj Hlebine

jjurinj1 — May 05, 2009
— podravska narodna pjesma martina hegedušića koju on pjeva u duetu sa sestrom terezom posavec

Ansambl Hegedušić-Galeković1968 - Oj Hlebine
Martin Hegedušić rođen je 1923 godine. Svirati je počeo od ranog djetinstava, s dva brata Galekovića, s kojima je i osnovao Narodni ansambl ''Hegedušić-Galeković''. Prvo je u drvu počeo izrađivati instrumente, pa počeo pisati pjesme. Uz to što piše pjesme on ih i sklada. Izdao je jednu knjigu s autorskim pjesmama: ''Žuli z vincem zalejani'' (1971) monografija. Njegova djela spominju se u knjigama: ''Hlebinska jesen'', 1987. (1986) monografija, ''Pjesme o Podravini'' (2000) monografija i ''Slike i skulpture'' (1993) monografija. ''Naseljavanje i razvitak Lebin'' (1996) analitika, članak, autora Martina Hegedušića je usmena predaja, o postanku Hlebina po pričanju svoje bake, koje je njoj ispričala njena baka. Kao muzičar nastupao je u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Francuskoj (Lurd), Americi i dr.

Bavio se je kiparstvom. Njegovi drveni kipovi seljaka nalaze se u mnogim crkvama. Zatim je sudjelovao na mnogim likovnim kolonijama. Na likovnoj koloniji kipara naivaca "Petar Smajić" 1974 godine u Ernestinovu, izradio je kip '' Ernestinovačka mati''.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #22 : Listopad 19, 2010, 09:09:33 poslijepodne »
http://www.musicyoutube.net/video/N_K2LF5FA1U/Tragom-turopoljske-etno-baštine.html

Tragom turopoljske etno - baštine 2008.
OŠ Nikole Hribara Ruđera Boškovića 11 Velika Gorica
Novinarska skupina u suradnji s učeničkom zadrugom Breza
Novinari: Dorotea Stipić, Mirela Kotrman Mihaela Prnjak Daria Prnjak
Mentor: Jasna Gazdić
Snimatelj i montaža: Ljubo Radoš
Mentor: Milan Omrčen
U izradi filma pomogli: Nada Tomašić, Turistička zajednica grada Velike Gorice
Dodatni tagovi: OS Nikola Hribar

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7394
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #23 : Prosinac 04, 2010, 07:33:25 poslijepodne »
U Domu Zrinski 7. večer selskih gucov – uskoro i pod zaštitom UNESCO-a?
Dec 4, 2010

Dom oružanih snaga RH Zrinski u nedjelju će po sedmi puta biti domaćin “Večeri selskih gucov”, tradicionalne glazbene manifestacije posvećene ovom iznimno vrijednom obliku glazbene i kulturne baštine. Guci Karlovačke županije ove su godine ušli na spisak nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na tom će se spisku vrlo uskoro naći i rozganje, specifičan način pjevanja posebnog za širu karlovačku okolicu. Guci su također posebnost karlovačkog, dugoreškog i ozaljskog područja – glazbeni sastavi s jednom ili dvije violine i trostrunim basom.

No, još je zanimljivije kako su oba izričaja kandidirana i za UNESCO-ov Registar kulturne nematerijalne baštine, a uskoro bismo trebali saznati hoće li guci i rozganje biti zaštićeni i kao svjetska posebnost.

Na 7. večeri selskih gucov, u nedjelju u 20 sati, nastupit će desetak sastava iz Karlovačke županije, a ulaz je besplatan.
http://www.kaportal.hr/vecer-selskih-gucov

-

«7.Večer selskih gucov» u Domu OSRH Zrinski
Predano od: Webmaster na Pro 02, 2010 - 10:01 AM Kultura 

Očuvanje običaja

Odlukom Ministarstva kulture RH 2010. godine guci su upisani u nacionalnu listu zaštite nematerijalne kulturne baštine
Sedma po redu «Večer selskih gucov» održat će se u 5. prosinca u 20 sati u Domu OSRH „Zrinski“. Na smotri koju organizira Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca nastupit će Guci KUD-a "Sv.Juraj" Draganići, Guci Knez Gorice, Kamanjski guci, Poljički guci, Guci KUD-a "Lipovac" Generalski Stol, Guci KUD-a "Mostanje", Zadobarski guci, Vrhovački guci, Veseli muzikaši iz Netretića, Guci KUD-a "Izvor" Generalski Stol, Guci KUD-a "Sv.Margareta "Velika Jelsa, "Drajsani s Vučjaka", Mahičanski guci “Ledena berba".
Koncert „Večer selskih gucov“ održava se od 2004 godine u Karlovcu u organizaciji ZOAKD Karlovac, s ciljem njegovanja muziciranja guca – tradicijskih sastava Karlovačka županije, koji su odlukom Ministarstva kulture RH 2010. godine upisani u nacionalnu listu zaštite nematerijalne kulturne baštine. Sudjelovanje guca u folklornoj glazbenoj praksi Karlovačke županije izravno je potvrđeno u 19.stoljeću,no velika je vjerojatnost da su postojali i prije, u 18.stoljeću.U njihovu su sastavu prvotno bila zastupljena samo gudačka glazbala: jedna ili dvije violine(gusle) i trostruni bas veličine violončela (bajs). Organizator je ovim koncertom želio osnažiti negdašnju ulogu violinista i potaknuti njihovo veće uključivanje u sastav guca. Rezultat je tog nastojanja posljednjih godina lagan, ali ipak zamjetan porast mladih svirača, među kojima se izdvaja nekolicina već vrsnih violinista koji i svirkom i ponašanjem suverenih svirača plijene pozornost i oduševljavaju publiku. Upravo na to koncertu, daleko više nego na smotrama folklora, gucima je pružena prilika za izravno i potpunije predstavljanje publici. Koncert „ Večer selskih gucov“ potaknuo je i obnavljanje rozganja, koje je također jedno od istaknutih dobara tradicijske kulture Karlovačke županije. Naime,uz gotovo svaku skupinu guca nastupaju i izvođači rozgalica (samica,glasnica).U početku su to uglavnom bile pjevačice i pjevači starije dobi, a posljednjih godina odvažili su se zarozgati i mlađi izvođači. Od utemeljenja „Večeri selskih gucov“ zamjećuje se da je rozganje sve zastupljenije i u programima folklornih skupina.
R. Badovinac
http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=3592

-

Večer selskih gucov
 
Javni događaj

Vrijeme
5. prosinac · 20:00 - 22:00

Lokacija
Dom HV Zrinski

Autor
KUD "Sveta Ana - Vučjak" Karlovac

Više informacija
Glazbeni izričaj guci posebnost je tradicijske kulture središnjeg i sjevernog dijela Karlovačke županije te temeljen rješenja Ministarstva kulture imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
http://hr-hr.facebook.com/pages/Karlovac-Croatia/KUD-Sveta-Ana-Vucjak-Karlovac/440267500257
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7394
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #24 : Prosinac 29, 2010, 04:07:30 prijepodne »
7.Večer selskih gucov

održana je u

nedjelju, 5. prosinca 2010. godine

u Domu OSRH „Zrinski“ Karlovac


Pokrovitelj: Grad Karlovac


Sudjelovali su:      Guci KUD-a „Sv.Juraj“ Draganići

Guci Knez Gorice

Kamanjski guci

Poljički guci

Guci KUD-a „Lipovac“ Generalski Stol

Guci KUD-a „Mostanje“

Zadobarski guci

Vrhovački guci

Veseli muzikaši iz Netretića

Guci KUD-a „Izvor“ Generalski Stol

Guci KUD-a „Sv.Margareta“ Velika Jelsa

„Drajsani s Vučjaka“

Mahičanski guci

„Ledena berba“


VEČER SELSKIH GUCOV 2010.

Koncert „Večer selskih gucov“ održava se od 2004 godine u Karlovcu u organizaciji ZOAKD Karlovac, s ciljem njegovanja muziciranja guca – tradicijskih sastava Karlovačka županije,koji su odlukom Ministarstva kulture RH 2010. godine upisani u nacionalnu listu zaštite nematerijalne kulturne baštine.

Sudjelovanje guca u folklornoj glazbenoj praksi Karlovačke županije izravno je potvrđeno u 19.stoljeću,no velika je vjerojatnost da su postojali i prije,u 18.stoljeću.U njihovu su sastavu prvotno bila zastupljena samo gudačka glazbala:jedna ili dvije violine(gusle) i trostruni bas veličine violončela (bajs).

Organizator je ovim koncertom želio osnažiti negdašnju ulogu violinista i potaknuti njihovo veće uključivanje u sastav guca.Rezultat je tog nastojanja posljednjih godina lagan,ali ipak zamjetan porast mladih svirača,među kojima se izdvaja nekolicina već vrsnih violinista koji i svirkom i ponašanjem suverenih svirača plijene pozornost i oduševljavaju publiku.Upravo na to koncertu,daleko više nego na smotrama folklora,gucima je pružena prilika za izravno i potpunije predstavljanje publici.

Koncert „ Večer selskih gucov“ potaknuo je i obnavljanje rozganja,koje je također jedno od istaknutih dobara tradicijske kulture Karlovačke županije.Naime,uz gotovo svaku skupinu guca nastupaju i izvođači rozgalica (samica,glasnica).U početku su to uglavnom bile pjevačice i pjevači starije dobi,a posljednjih godina odvažili su se zarozgati i mlađi izvođači.Od utemeljenja „Večeri selskih gucov“ zamjećuje se da je rozganje sve zastupljenije i u programima folklornih skupina.

Sve navedeno pokazuje da je ovaj,inače iznimno dobro posjećen koncert znatno pridonio obavljanju,daljnjem njegovanju i populariziranju ne samo prakse tradicijskih guca nego i rozganja,te da bi njegovo daljnje održavanje i ubuduće bilo jedna od najučinkovitijih mjera njihove zaštite.
http://www.zoakd.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=58%3A7-veer-selskih-gucov&catid=1%3Aposljednje-vijesti&Itemid=50&lang=hr

MOV09804
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7394
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #25 : Prosinac 29, 2010, 04:08:30 prijepodne »
7. veče selskih gucov
7. veče selskih gucov
Guci KUD-a "Mostanje"
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7394
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #26 : Prosinac 29, 2010, 04:09:20 prijepodne »
Remete 1936. godine
Remete 1936. godine
Paspin dokumentarni film o Remetama iz 1936. godine.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7394
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #27 : Veljača 28, 2011, 10:13:27 poslijepodne »
EDUKACIJA KROVOPOKRIVAČA ŠKOPOM  Radio Zlatar
 
Udruga "Naš zavičaj" poziva zainteresirane osobe na sudjelovanje u edukaciji krovopokrivača s raženom slamom tzv. "škopom".
Udruga će eduakcijski tečaj provoditi tijekom ove godine, u cilju očuvanja tradicijske, kulturne i graditeljske baštine Hrvatskog zagorja.
Zainteresirane osobe koje bi željele sudjelovati u tečaju do 31. ožujka mogu dostaviti svoje zamolbe s kratkim životopisom na adresu:
Udruge „Naš zavičaj“, u Velikoj Vesi
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7394
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7394
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Tradicija f Tradicije
« Odgovori #29 : Ožujak 09, 2011, 12:26:41 prijepodne »
wwwg tablice