Velika Gorica - neovisni forum

Baština => Tradicija i baština => Autor teme: shaka zulu - Rujan 25, 2009, 06:24:56 poslijepodne

Naslov: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Rujan 25, 2009, 06:24:56 poslijepodne
Predstavljanje knjige Davora Salopeka “Korablje samobitnosti”
24. 09. 2009. by dpreradus
Ogranak Matice hrvatske Petrinja organizira u četvrtak, 24. rujna, u 19,30 sati u Maloj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji predstavljanje knjige Davora Salopeka “Korablje samobitnosti”. O knjizi govore : akademik Boris Magaš, dr. sc. Željka Čorak, dr. sc. Maja Štambuk, , dipl.ing.arh. Domagoj Vuković, autor i urednik knjige Davor Salopek dok je voditeljica predstavljanja Ana Vukšić. Prigodni program izvodi Muški komorni zbor Matice hrvatske u Petrinji.
http://www.sisak.info/?p=10017624 (http://www.sisak.info/?p=10017624)

Četvrtak, 24.09.2009 21:37  Autor: Marin Fran   
 
Korablje samobitnosti
Zavičajna arhitektura važan dio identiteta
   

(http://img196.imageshack.us/img196/3967/korabljesamobitnostizag.jpg) (http://img196.imageshack.us/i/korabljesamobitnostizag.jpg/)
 
 
PETRINJA – Korablje samobitnosti naziv je knjige autora Davora Salopeka koja je predstavljena u četvrtak u Hrvatskom domu. Nakon koautorskog djela s Brankom Čačićem Hrvatska korablja iz 1971. ovo je drugo djelo na temu zavičajne arhitekture.

Na predstavljanju knjige govorio je akademik Boris Magaš. Istaknuo je kako je korablja dio Hrvatskog identiteta i dodao: „Pojam hrvatske korablje postaje sinonim zavičaja, a priča o hrvatskoj kući, o vlastitom domu i o vlastitom narodu, bez obzira da li se radi o turopoljskoj, posavskoj, ličkoj, primorskoj, ili drugoj kući, postaje arhitektonski događaj koji bi morao ostati u svijesti svakoga koji na ovom tlu sudjeluje u procesu građenja.“, rekao je akademik Magaš. Jedan od akademikovih zaključaka je i da će uskoro u prvi plan morati ući pojam obnove i zaštite seoske arhitekture te da je hrvatska korablja osnov seoskog turizma. Pozvao je autora na daljnje istraživanje korablje.

Sociologinja Maja Štambuk čiji je interes ruralno područje ističe važnost ove knjige za sociologiju te kako se slaže sa svim autorovim stavovima. „Rad arhitekta Salopeka na otkrivanju i istraživanju ruralne graditeljske baštine utemeljen je u struci, što se dobro vidi i u najmanjem prilogu uvrštenom u ovu knjigu. Ono što ovu knjigu čini posve iznimnom i neponovljivom je dinamički suodnos između autorove stručnosti i emocijama premrežene zavičajne pripadnosti.“, rekla je Štambuk.

Arhitekt Domagoj Vuković je na dovitljiv način ispričao priču iz koje je pouka primjenjiva na činjenicu da nismo svjesni svog identiteta, a što se očituje u odnosu prema zavičajnoj arhitekturi. Njenu važnost uočio je pak autor knjige koji se prema fenomenu zavičajne arhitekture odnosi kao dobar gospodar. Sam autor je na kraju poručio da je knjiga napisana za one kojima se ne žuri te da se nikako ne čita 'u komadu' već pomalo.

(http://img242.imageshack.us/img242/7001/salopekkorablje1580f17.jpg) (http://img242.imageshack.us/i/salopekkorablje1580f17.jpg/)

(http://img28.imageshack.us/img28/5628/korabljeprodaja580fc3.jpg) (http://img28.imageshack.us/i/korabljeprodaja580fc3.jpg/)

(http://img254.imageshack.us/img254/6111/korabljepublika5810ad.jpg) (http://img254.imageshack.us/i/korabljepublika5810ad.jpg/)

Na predstavljanju velik broj ljudi
 
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/6827/106/ (http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/6827/106/)

Korablja je inače čardak,pri nami.

Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Rujan 26, 2009, 09:00:22 poslijepodne
Suhozidna kamena gradnja   
  18. rujna 2009.   
     
Tijekom predavanja prof. dr. Aleksandra Faber istaknula je da rušenjem suhozidnih građevina u Hrvatskoj nestaju jedinstveni svjedoci najstarije tehnike gradnje u kamenu koja se primjenjuje od prapovijesti do danas

U Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Benkovac u organizaciji Centra za mirovne studije članica HAZU-a prof. dr. Aleksandra Faber održala je predavanje na temu "Kamen, suhozidna kamena gradnja i krajolik Jadrana".

Predavanju su nazočili ljubitelji suhozidne gradnje, ali i učenici kamenoklesari Srednje škole kneza Branimira Benkovac.

Tijekom predavanja prof. dr. Aleksandra Faber istaknula je da rušenjem suhozidnih građevina u Hrvatskoj nestaju jedinstveni svjedoci najstarije tehnike gradnje u kamenu koja se primjenjuje od prapovijesti do danas. Bez natpisa ili arheoloških ostataka takvu građu vrlo je teško datirati, tim više što je ona kroz stoljeća ostala ista. Premda se pod suhozidima najčešće podrazumijevaju međe ili ogradni zidovi poljoprivrednih i stočarskih površina, suhozidnom tehnikom građene su različite tradicijske građevine: podzidi terasastih poljoprivrednih površina, naplavi cisterni, bunje, torovi, staje i poljske kućice te čitava mala naselja za povremeno stanovanje u polju i na pašnjacima. Suhozidna gradnja karakteristična je za kraško područje, od Like do priobalja i otoka, a obilježava čitav mediteranski krug. Njome je obilježen cijeli prostor između naselja, a problematikom suhozida Europa se počela baviti prije nekoliko godina, kada su osnovane i razne međunarodne udruge za potporu i očuvanje takve gradnje. Europska unija je svojevremeno kroz program Interreg sufinancirala istraživanja i obnovu suhozidne gradnje u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj.

Hrvatska se u program uključila 2005. godine znanstvenim projektom HAZU-a "Kamen, suhozidna gradnja i pejzaž Jadrana" pod vodstvom dr. Faber. Uz veliki broj istraživača različitih struka, geologa, arheologa i arhitekata u projekt su bili uključeni i djelatnici splitskog Konzervatorskog odjela Mininstarstva kulture te se došlo do zaključka da su danas suhozidi nakon što su pretrpjeli i izdržali različite povijesne mijene izloženi nestanku. Razlozi su to bespravnog rušenja pri objedinjavanju parcela i prelasku na drugi način obrade zemlje, rušenje zbog iskorištavanja kamena kao lako dostupnog građevnog materijala za nove gradnje (mljevenje kamena) ili širenje naselja. Stoga su rijetki prostorni planovi koji imaju odredbu da se u novim građevinskim područjima treba maksimalno zaštiti postojeća izgrađena tradicijska struktura. Isto tako suhozidna gradnja, istaknula je prof. Faber, nije samo vrijedno kulturno i povijesno blago, nego i stanište različitih vrsta biljaka i životinja. Tako je prostor koji nije predviđen za gradnju, dakle, onaj između naselja obilježen brojnim tradicijskim građevinama, no u prostornim planovima općina i gradova prikazan je kao bijela površina o kojoj se vrlo malo piše i vrlo malo zna.

www.zadarskilist.hr (http://www.zadarskilist.hr)
 
http://www.benkovac.hr/novosti/277/vijest.html (http://www.benkovac.hr/novosti/277/vijest.html)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Rujan 28, 2009, 07:01:41 poslijepodne
Predstavljanje knjige “KORABLJE SAMOBITNOSTI”

OGRANAK MATICE HRVATSKE   PETRINJA
D A N I    M A T I C E
Pozivamo Vas na predstavljanje knjige

Davora Salopeka
KORABLJE SAMOBITNOSTI
____________________________________

O knjizi govore :

Akademik  Boris Magaš

Dr. sc. Željka Čorak

Dr. sc. Maja Štambuk

Domagoj Vuković, dipl.ing.arh.

Davor Salopek, autor i urednik knjige

Ana Vukšić, voditeljica predstavljanja

* * *

Četvrtak, 24. rujna 2009. u 19,30 sati

u Maloj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji
___________________________________________________________

Prigodni program izvodi:
Muški komorni zbor Matice hrvatske u Petrinji

Cijena knjige (samo na dan predstavljanja) 100 KN





IZVODI IZ RECENZIJA
o knjizi „KORABLJE SAMOBITNOSTI“  rekli su

Dr.sc. Maja Štambuk, sociologinja:

…. Iz autorovih tekstova vidljiv je vladajući nepoticajan ili čak potirujući odnos prema selu i svem izvangradskom prostoru, neprepoznavanje vrijednosti njegove društvene, gospodarske i kulturne komponente koji nikako da postanu ravnopravna sastavnica općeg razvojnog projekta.


…. Rad arhitekta Salopeka na otkrivanju i istraživanju ruralne graditeljske baštine utemeljen je u struci, što se dobro vidi i u najmanjem prilogu uvrštenom u ovu knjigu. Međutim, ono što ovu knjigu čini posve iznimnom i neponovljivom je dinamički suodnos između autorove stručnosti i emocijama premrežene zavičajne pripadnosti. Tako Davor Salopek, djelujući kao socijalni razvojni sudionik, od početka svoje profesionalne karijere otkriva svu uzbudljivost djelovanja identitetskom motiviranošću što ostaje često jedina naknada, jedini ‘interesni’ sastojak takve akcije.

Dr.sc. Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti :




…. Prva Salopekova knjiga iz 1971. već je rezultat ne kratkog prethodnog bavljenja, a za njom slijedi cjeloživotni angažman na afirmiranju baštine koja nije samo etnografska estetska ponuda, nego je model najlogičnijeg i najekonomičnijeg odnosa građe, tehnike, funkcije, konstrukcije, forme, konteksta i, dakako, sanjarije. Davor Salopek želi zaštititi preostali fundus “starih krovova”, ali to je tek jedan vid njegova nastojanja. On u prvom redu hoće da suvremeno stvaralaštvo ne zaboravi smisao tvarnog (koji uzmiče pred virtualnim), vrijednost razlike (u svijetu ujednačenja), udio vremena (u uvjetima njegova iskliznuća iz tračnica), značenje kadra (u stalnoj relativizaciji konteksta). Sjećajući se davnih dana kad su se u Društvu arhitekata u Zagrebu okupljali arhitekti, povjesničari umjetnosti, književnici… razmatrajući teme iz života prostora, Davor Salopek navodi na početku svoje knjige stihove jednoga od njih, pjesnika Bore Pavlovića: “Ono što se traži od arhitekta/ da razumije pejzaž/ do njegova dijalekta”. Možda nema jezgrovitije i primjerenije formulacije od ove za razumijevanje cijele Salopekove knjige.



Akademik Boris Magaš, arhitekt :
Tema vlastitosti stara je koliko je staro i čovječanstvo.

…. Ta je tema posebno bitna za hrvatski narod koji je, vezan tlom na kojem oblikuje svoje životne prostore (uza svu prisutnu raznolikost svoje antropološke morfologije i problematike definiranja povijesne geneze) u vjetrometinama povijesnih zbivanja stoljećima potvrđivao svoju samosvojnost i svoj kulturološki nivo.

…. Pri tome pojam «hrvatske korablje» postaje sinonim zavičaja, a priča o hrvatskoj kući, o vlastitom domu i o vlastitom narodu, bez obzira da li se radi o turopoljskoj, posavskoj, ličkoj, primorskoj, ili drugoj kući, postaje arhitektonski događaj koji bi morao ostati u svijesti svakoga koji na ovom tlu sudjeluje u procesu građenja.

….  Priča o korablji identiteta priča je koja u vremenima suvremenog eklekticizma baziranog na profitu i jeftinom publicitetu postaje kapitalna za formiranje i obnovu zemlje u kojoj živimo.


…. Pred nama je vrijeme u kojem će se na razini države morati riješiti pitanje gospodarstva u rubnim područjima koje su povijesni slijed i nedavni ratovi praktički sveli na preživljavanje. U tom će trenutku tema rurizma u svoj širini svog iskonskog nastajanja s prekrasnim strukturiranjem tipologije definirane već davno hrvatskim jezikom (da se nadovežemo na autorovu analizu odnosa prostora i jezika: naseljavanjem nastaje selo, signiranjem mjesta prebivanja nastaje mjesto, a strukturiranjem mjesta građenjem nastaje grad) morati ući u prvi plan, pojam obnove i zaštite bit će neizbježni element djelovanja, a hrvatska korablja osnov seoskog turizma. Zato dokumentacija prezentirana u ovoj knjizi nije romantična priča o prošlosti, već živo tkivo budućnosti.

(http://img252.imageshack.us/img252/1705/thumbsnewpicture116c568.png) (http://img252.imageshack.us/i/thumbsnewpicture116c568.png/) (http://img213.imageshack.us/img213/6518/thumbsnewpicture216c577.png) (http://img213.imageshack.us/i/thumbsnewpicture216c577.png/) (http://img223.imageshack.us/img223/9891/thumbsnewpicture316c577.png) (http://img223.imageshack.us/i/thumbsnewpicture316c577.png/) (http://img18.imageshack.us/img18/3655/thumbsnewpicture416c587.png) (http://img18.imageshack.us/i/thumbsnewpicture416c587.png/) (http://img87.imageshack.us/img87/4085/thumbsnewpicture516c587.png) (http://img87.imageshack.us/i/thumbsnewpicture516c587.png/) (http://img182.imageshack.us/img182/5748/thumbsnewpicture616c587.png) (http://img182.imageshack.us/i/thumbsnewpicture616c587.png/) (http://img18.imageshack.us/img18/5726/thumbsnewpicture716c597.png) (http://img18.imageshack.us/i/thumbsnewpicture716c597.png/) (http://img80.imageshack.us/img80/9121/thumbsnewpicture816c597.png) (http://img80.imageshack.us/i/thumbsnewpicture816c597.png/)

http://www.maticahrvatskapetrinja.hr/ (http://www.maticahrvatskapetrinja.hr/)

Cena v Petrine 150 kn.
Kmalu se kniga bu mogla najti i v Zagrebu.

Neznam zakaj bivša ravnatelica MUT ne napravi presek svega posla čez leta v jene knige.To bi bilo zanimlivo za imati doma...
Naslov: Poculica kao narodno blago
Autor: shaka zulu - Listopad 28, 2009, 08:25:20 poslijepodne
Utorak, 27.10.2009 20:54  Autor: Kristina Jakopović   
 
Poculica kao narodno blago
Predavanje uz izložbu održao akademski slikar Branko Čačić   

PETRINJA - „Poculica je dio ženskog oglavlja mlade žene u 19. i 20. stoljeću. Nakon što se udala, iza ponoći, kosu plete u kunč (a to je bio komad drveta ili željeza u obliku mjeseca) te tada na spletenu kosu stavlja poculicu i to je bio znak da je ona sad žena." istaknuo je akademski slikar Branko Čačić u svom stručnom predavanju koje je 27. listopada održao u Gradskoj knjižnici i čitaonici. Izložba i predavanje bili su pod nazivom „Poculica-naše kulturno blago", a Čačić nam je otkrio koliko je istine u tom nazivu „To je doista naše kulturno blago jer ima veliku filozofiju života. Upletanje kose u kunč u obliku mjeseca simbolizira mjesečnicu, to je najvažnija stvar za ženu jer to znači da će ona moći roditi, biti majka, a bez majčinstva žena ne može biti ono što je."

                                                            Ovako se poculica stavljala na glavu

Pažljivo su ga i s velikim interesom slušali i brojni učenici Prve osnovne škole, a učiteljica Andrea Gavranović bila je zadovoljna reakcijom svojih učenika koje je rado dovela u knjižnicu na predavanje jer, kako je rekla „našu kulturu i tradiciju moramo upoznati, čuvati i njegovati, a to ćemo najbolje uspjeti tako da je predstavimo mladima i da uče o njoj kako bi oni svoje znanje jednom prenosili dalje. Samo tako se može očuvati tradicija, a možda mlade potaknemo i da se bave folklorom. U svakom slučaju ovo im je bilo vrlo korisno."


 
Izložba i predavanje Branka Čačića održani su u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, a prigodno su pjesmom sudjelovali članovi Kulturno-umjetničkog društva „Poculica" iz Letovanića.

(http://img340.imageshack.us/img340/6445/poculicaglavnae147b1.jpg) (http://img340.imageshack.us/i/poculicaglavnae147b1.jpg/)

(http://img163.imageshack.us/img163/435/poculica1e1483d.jpg) (http://img163.imageshack.us/i/poculica1e1483d.jpg/)

(http://img62.imageshack.us/img62/6814/poculica2e148da.jpg) (http://img62.imageshack.us/i/poculica2e148da.jpg/)

(http://img24.imageshack.us/img24/7681/poculicadjecae14985.jpg) (http://img24.imageshack.us/i/poculicadjecae14985.jpg/)

(http://img340.imageshack.us/img340/2254/poculicakude14a31.jpg) (http://img340.imageshack.us/i/poculicakude14a31.jpg/)

(http://img24.imageshack.us/img24/2227/poculicastarae14abe.jpg) (http://img24.imageshack.us/i/poculicastarae14abe.jpg/)
                                                               Ova je poculica stara stotinjak godina
 
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/7209/106/ (http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/7209/106/)
Naslov: Stare tradicijske papuče kakve su nosili naši preci!
Autor: shaka zulu - Studeni 03, 2009, 11:12:27 poslijepodne
Stare tradicijske papuče kakve su nosili naši preci!       
Četvrtak, 29 Listopad 2009 
 
Njegujući kulturu i tradiciju našega lijepog Zagorskog kraja, zajedno sa svojom učiteljicom Jelenom Mlakar, učenici 4. razreda PŠ Orehovica, na folklornoj grupi pokušali su se prisjetiti: kako su živjeli naši stari i čime su se bavili u ovim dužim jesenskim danima.
Kada bi pokupili kukuruz u jesen, od perušina izrađivali bi papuče koje bi ih grijale u nadolazećim hladnim danima. Učenici su uz pomoć učiteljice pokazali što su naši stari nosili umjesto naših današnjih kućnih papuča. Tako su učenici napravili starinske kućne papuče i oživjeli tradiciju.

(http://img689.imageshack.us/img689/3139/pape2.jpg) (http://img689.imageshack.us/i/pape2.jpg/) (http://img525.imageshack.us/img525/9151/pape1.jpg) (http://img525.imageshack.us/i/pape1.jpg/)

Ljubica Gorički
http://www.bedekovcina.com/ (http://www.bedekovcina.com/)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Ožujak 29, 2010, 10:57:27 poslijepodne
Zdravko Lučić: „...
 To je jedno i druga stvar, malo tradicionalna, što se mene tiče, naime evo imamo primjer Kurilvec gdje su dvije kurije. Jedna Jelačićeva, jedna Josipovićeva, a mi znamo pred 150 godina oni su bili malo i u sukobu, no u svakom slučaju i jedna i druga, evo Jelačićeva se srušila, a Josipovićeva je na tom putu. Kada je nama oduzeto, tj. Plemenitoj općini kada je to oduzeto, one su bile u dobrom stanju do te mjere da je u Josipovićevom dvoru, kako se to tamo veli, su za vrijeme Domovinskog rata i poslije njega stanovali izbjeglice itd. Sada Jelačićeva se srušila, no ostali su planjki, možda bi se dalo tu u nekoj kombinaciji nešto napraviti, a što se tiče Josipovićevog tu svi skupa čekamo da se sruši. Molim vas da mi odgovorite, da li se nešto na tome radi?“

Gradonačelnik: „...
Što se tiče Josipovićevog dvora, samo ću kratko reći da su u nekoliko navrata održani sastanci i komunicirano je i sa vijećem gradske četvrti Kurilovec, a to vam može potvrditi i gospođa koja je ovdje i nazočna iz vijeća i da je i njihov interes uvažavan i da sam imao već nekoliko susreta sa biskupom Šaškom gdje smo razgovarali o budućnosti, odnosno o statusu tog kulturnog dobra obzirom da se on nalazi na zemljištu čiji je korisnik župa Navještenja Blažene Djevice Marije iz Velike Gorice. Mi smo već i pisano zatražili, i mi i Vijeće gradske četvrti Kurilovec, da se ono zaštiti trenutno dok se ne nađe bolje rješenje da ne bi došlo do daljnje devastacije i da ne bi došlo do ozljeđivanja nekoga, uglavnom mlađih sugrađana koji žive u Kurilovcu. Da je to veliki problem je veliki problem, rješavamo ga i eto nadam se da ćemo uskoro imati rješenje koje ćemo i objaviti javnosti jer ne smijemo dozvoliti da nam ono nasljeđe koje smo dobili da nam propada, kao što nam je propala kurija Jelačić.“

Zdravko Lučić: „...
Što se tiče ovog drugog, dakle prvo Jelačićeva se srušila, no međutim drvo još postoji, moždi postoji nada da se nešto kasnije napravi, pa da se drvo zaštiti. Što se tiče Josipovićevoga, tu prije svega, da vlasnik je župa jer je to naše poklonjeno. Župa ne može graditi i što sada? Prema tome, mislim da se tu doista ozbiljno treba ići, a što se tiče vlasništva, župa je vlasnik. Prijašnji vlasnik je bio Grad. Prijašnji vlasnik je bila sučija i Plemenita općina turopoljska, slijed vlasništva se mora znati.“
http://www.gorica.hr/2010/03/aktualni-sat-7-sjednice-gradskog-vijeca/ (http://www.gorica.hr/2010/03/aktualni-sat-7-sjednice-gradskog-vijeca/)

Kak se mene čini i Jelačičevo i Vuzipovičevo je privatno vlasništvo i tu prestaje sa briga i nebriga o
tem.Ak se dobro sečam,Globus je šenkal Cirkve Vuzipovičevo ali je ona imala nektere druge plane,sl. kak i štala na farofu i kapelica na groblju na Peščenice...Vlasnik Jelačičevoga se obavezal,kakti,ak se dobro sečam,da bu ak mu se da napraviti zgrade napravil/popravil kuriju.Stara toga ni mogla dočkati...Tu je vlasništvo bilo kak vruči krumper; OPZ - Konzum - ?...
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Travanj 04, 2010, 04:14:11 prijepodne
Buduči Dvor Jurjevec.
Bivša zgrada Turn-Taxis,Šumarije i škole...
U dogledno vreme napravil se bu etno kompleks,čardak,vinski podrum i drvena kapela a nastoji se občuvati i stareša vegetacija.
A vi Goričanci,il Goričanini,čekajte da se oko vas "il vaše" propadne.
"Konačno."

(http://img215.imageshack.us/img215/7038/jurjevec20100403009.jpg) (http://img215.imageshack.us/i/jurjevec20100403009.jpg/)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Travanj 04, 2010, 04:14:49 prijepodne
(http://img43.imageshack.us/img43/6376/jurjevec20100403026.jpg) (http://img43.imageshack.us/i/jurjevec20100403026.jpg/)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Travanj 04, 2010, 04:15:08 prijepodne
(http://img195.imageshack.us/img195/7488/jurjevec20100403030.jpg) (http://img195.imageshack.us/i/jurjevec20100403030.jpg/)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Travanj 04, 2010, 04:15:26 prijepodne
(http://img218.imageshack.us/img218/129/jurjevec20100403037.jpg) (http://img218.imageshack.us/i/jurjevec20100403037.jpg/)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Travanj 04, 2010, 04:15:41 prijepodne
(http://img231.imageshack.us/img231/8359/jurjevec20100403003.jpg) (http://img231.imageshack.us/i/jurjevec20100403003.jpg/)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Svibanj 20, 2010, 09:34:26 poslijepodne
Počinje sanacija kurije Modić-Bedeković
20.05.2010. Aktualno 
Počinju građevinski radovi na kuriji Modić Bedeković u Donjoj Lomnici. U sanaciju ovog turopoljskog spomenika kulture i povijesti Grad planira uložiti 1,3 milijuna kuna, a do kraja godine uredit će unutrašnjost objekta te izraditi projektnu dokumentaciju za uređenje krajobraza.
http://www.rvg.hr/index.php?id=2993 (http://www.rvg.hr/index.php?id=2993)

Do bu to delal?
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: Mlačanin - Svibanj 21, 2010, 07:59:18 prijepodne
Vidim Kunta da se stalno trudiš progovoriti ,slikom i tekstom  o našoj tradiciji ,ljepoti drvene arhitekture kojom se malo tko može danas pohvaliti .
Na žalost tu se ponašamo maćehinski,neodgovorno.Za primjer iznosim slučaj jedne od malobrojnih drvenih kuća u Velikoj Mlaki.
Starosjedioci su poumirali,ostala je kuća i gospodarski objekti,sve drveno. Kako se sve nalazi u neposrednoj blizini  kapele Sv.Barbare,objekt se može samo obnoviti, a rušenje naravno ne dolazi u obzir. Nasljednici očito nemaju takove namjere (moja pretpostavka) jer sve stoji zapušteno već dugo vremena. I tako to ide sve dok se uslijed nemara sve samo od sebe ne sruši.
E, tada se dozvoli rušenje i ponovna izgradnja,ali sada više nema drvenjare. Sve cigla i beton.

Dakle sami uništavamo svoja dobra i nasljeđe.Uzalud nam sva ministarstva za kulturu, kad et kulture nema nigdje.
A zavod za zaštitu spomenika kulture je priča sama za sebe,jer od te mele nigdar ni kruha.
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: plemenitashica - Svibanj 21, 2010, 01:57:54 poslijepodne
.....
Na žalost tu se ponašamo maćehinski,neodgovorno.Za primjer iznosim slučaj jedne od malobrojnih drvenih kuća u Velikoj Mlaki.
Starosjedioci su poumirali,ostala je kuća i gospodarski objekti,sve drveno. Kako se sve nalazi u neposrednoj blizini  kapele Sv.Barbare,objekt se može samo obnoviti, a rušenje naravno ne dolazi u obzir. Nasljednici očito nemaju takove namjere (moja pretpostavka) jer sve stoji zapušteno već dugo vremena. I tako to ide sve dok se uslijed nemara sve samo od sebe ne sruši.

Primjer 2:

Pričao mi je g. Jovičić da je ne tako davno pronašao kućicu koju je bila sama i napuštena, poput te u VM i odlučio stupiti u kontakt s ljudima da je kupi i preseli u svoje Etno selo Kravaščicu. Postigao je dogovor i naravno, trebalo je vremena dok se odrade neke radnje da se kuća može preseljavati. Ali su vlasnici (ZNA SE) saznali da se čovjek zove za njih  „nepristojnim“ imenom i prezimenom i odustali od prodaje njemu (pogazili riječ), nego su brže bolje pod hitno prodali kuću koja je idući dan spiljena i prodana kao drvo za ogrijev samo da je ne kupi onaj koji nije podoban.

Primjer 3:

Ovaj primjer ima i sudski epilog, čak mislim da je još uvijek dijelom u spisima tj nezavršen, a radi se o poklonu, pa kupnji, pa obustavi prijevoza... ma komplicirano, a sve zato jer se čovjek zove Radivoje Jovičić. (ostalo razmete)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Svibanj 25, 2010, 11:27:13 poslijepodne
Kurija u D.Lomnici postat će muzej 25.05.2010

Kurija Modić-Bedeković koja se nalazi u Donjoj Lomnici uređuje se kako bi se prenamijenila u muzejski prostor koji će izvornim namještajom prikazati kako se živjelo u 19. i 20. stoljeću u ladanjskim kućama vlastelina.

Od 1998. godine u očuvanje ove kurije uloženo je preko milijun kuna, a prošloga tjedna započeli su radovi vrijedni dodatnih 944 tisuća kuna kojima će se sanirati međustropne konstrukcije i temelji, ugradit elektro instalacije te uredit pročelje građevine. Radovi će trajati do listopada, a paralelno s njima restaurira se i namještaj iz same kurije. Daljna dinamika radova uskladit će se s konzervatorima i potrebnim sredstvima.

Kurija Bedeković u privatnom je vlasništvu obitelji Kallay, Perak i Perak Kroll. Krajem 2008. godine Grad Velika Gorica, Muzej Turopolja i vlasnici kurije potpisali su Sporazum o načinu korištenja, javnog prezentiranja i upravljanja kurijom Bedeković u Donjoj Lomnici kojim je dogovoreno da se kurija obnovi kao stalni muzejski postav i otvori za javnost. Sporazum je potpisan na 15 godina, a za kuriju će se brinuti Muzej Turopolja.

- Ovakve kurije treba sačuvati i šteta je što ih više nemamo sačuvano. Zahvaljujem se vlasnicima što su nam dali na upravljanje svoju imovinu da ju uredimo i otvorimo za javnost - rekao je gradonačelnik Barišić prilikom obilaska kurije.

Vlasnici kurije tom prigodom su rekli da im je drago što će se kurija očuvati za generacije koje dolaze jer sami sa svojim sredstvima ne bi mogli to ostvariti te su upravo zbog toga predali kuriju bez naknade. Inače sestre Bedeković su u kuriji živjele do 1976. godine, a i sada u njoj živi domar.

Kurija je jedan od rijetkih relativno dobro sačuvanih primjeraka drvene stambene arhitekture vlastele u Turopolju s početka 19. stoljeća, a građena je 1806.godine. Osim objekta zaštićen je i cjelokupni inventar kurije odnosno namještaj i ostali upotrebni i ukrasni predmeti.

- Sav izvorni namještaj je uskladišten i ići će na restauraciju, te će se vratiti u kuriju kao postav nakon muzeološke obrade. Postav muzeja zadan je time kako je kurija izgledala u izvorniku - rekla je ravnateljica Muzeja Turopolja Margareta Biškupić te najavila kako će kroz 2 godine kurija biti spremna da primi prve posjetitelje.

Hoće li iste sreće biti kurija Alapić u Vukovini, Zlatarić u Bukevlju, Josipović u Kurilovcu ili će se poput Jelačićeve urušiti?!
http://www.vgdanas.hr/kurija-u-d-lomnici-postat-ce-muzej-1200.aspx (http://www.vgdanas.hr/kurija-u-d-lomnici-postat-ce-muzej-1200.aspx)

Kaj ni nekakov spor oko Alapičeve?
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: shaka zulu - Svibanj 30, 2010, 02:39:33 poslijepodne
(http://img295.imageshack.us/img295/7891/josipovievo20100530001.jpg) (http://img295.imageshack.us/i/josipovievo20100530001.jpg/)

Nekakova nova mreža osvenula na Vuzipovičevomu...
I ni trajala ni jen den.
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 18, 2010, 08:52:21 poslijepodne

DOMEK TUROPOLSKI
POVODIČ ZA ONE S PITAJNI A NA TROAGU ZAVIČAJNOSTI I OSOBNOSTI
Miesečni dobopis                 
Broj 1. / Velika Gorica 27. srpnja 2010. leta / Doarek za strošek!
         

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

str. 10
ZAŠTO JE PROPALA RURALNA KULTURA GRAĐENJA U TUROPOLJU

      R
uralna kulturna baština  u Turopolju je mišljena prvenstveno sa jedne od naredne dvije pozicije: kao folklor u nematerijalnoj sferi, a vizualiziran kroz svečane nošnje te kao ruralno graditeljstvo, a ono pak u nematerijalnoj baštini mišljeno kao praiskonski ambijent domaće kajkavske riječi.
      Obadvoje, i folklor i turopoljska kajkavština kao nematerijalni segmenti baštine, pokazali su se pri naletu novovremenih problema tvrđi od najtvrđe hrastovine otvrdnuvši u vrijeme najjačih napada prije 100-150 god.
      Za izvorni folklor to je bilo doba pučkog manirizma druge polovice 19 st, koje uglavnom danas poznajemo pod pojmom koreografirani folklor, a približno u isto vrijeme je izvorna kajkavska riječ u Turopolju i širem arealu napadnuta pod pojmom ilirizma čiji je produkt danas poznat kao štokavski, standardni hrvatski govor, kojemu se Turopolje otvoreno suprotstavljalo i to znatno jače od drugih hrvatskih kajkavskih uporišta.
      Teškog srca moram priznati da je spomenuto turopoljsko pučko graditeljstvo daleko lošije prošlo te ga danas desetkovanog možemo prepoznati samo u obrisima, zastajući pored in situ preostalih pojedinačnih primjeraka velikih čardaka, ukliještenih između još većih ciglano-betonskih zdanja.
      Nažalost moramo priznati da uz sve prizivanje božje pomoći nisu naši djedovi uspjeli istesati toliku hrastovu gredu koliku mi danas gredu možemo odliti u betonu, a da Boga za milost niti ne pitamo.
Konzervatorsko-muzeološka znanost i zakonodavna regulativa od sredine 20.st. na ovamo nisu uspjeli pronaći recept za spas pučkog graditeljstva kao vrijedne baštine od uništenja.
      Pojava nekih jeftinih, a ne tradicijskih materijala u građenju je uzela danak zanemarivanjem i odbacivanjem ustabiljenih vrijednosti u repertoaru koji se tisućljećima predajno taložio.
Najkvaliteniji simboli predajnog graditeljstva su odbacivani postepeno i to znatno prije spomenute sredine prošlog stoljeća, pa možemo reći da je klica gubitništva posađena u ono isto vrijeme 19.st. koje
spominjem i u koreografiranju folklora i standardiziranju govora.
      Već 1867. godine je u Mraclinu sagrađen čardak Kundić, a da na zabatnom licu ne strše glave nadšutnih tramova, niti glava plafonskog slemena. Tako je statičko-vizualni simbol čvrstoće kuće opčeo odlaziti iz repertoara nezaobilaznih vrijednosti.
      Još bar 50 godina prije toga bilježimo zadnje gradnje drvenih kuća u Turopolju postavljenih na kamenove ugaone, a zamjenjuje ih ciglani ili zidani temelj. Kuća Bobetko (1816) iz Crnca kod Siska, a prenesena u Etno-selo Kravaščica je među posljednjima koje su postavljene na antičko kamenje pobrano sa lokaliteta antičke Siscije. Otišavši još malo dalje dolazimo do vremena odustajanja od ognjišta i ujterivanja boga vatre u zidano-zemljane peći te i vrijeme kada se počinje proizvoditi planjke raspilavanjem debala na polovice čeličnom pilom za drvo, umjesto prethodnih gradnji od okruglica i poluoblica nastalih nepreciznim cijepanjem uz pomoć klinova.
      Vraćajući se od tada na ovamo, pitamo se naravno je li napredak bilo moguće i je li bilo potrebno zaustaviti? Bilo bi radikalno anakrono da nešto takvoga spočitavamo našim djedovima, ali analizirajući spomenute evolutivne procese, možemo prepoznati razlike dobrih od loših inovacija, u povijesnom razvoju pučko ladanjskog graditeljstva u Turopolju.
      Tako došavši do onog prijelomnog, zaključujemo da je bilo bezrazložno potpuno odustajanje od građenja od drveta nakon 2. svjetskog rata jer drvene mase kao graditeljskog materijala nije manjkalo i ne manjka niti danas. Vidljivo je također da su neki drugi europski zavičaji održali ladanjsko-pučko graditeljstvo od drveta, a u nemogućnosti zaštite ambijentalne vrijednosti in situ, oni su kvalitetne primjerke zaštitili dislociranjem i stvara
njem ambijentalne vrijednosti u obliku etno sela, u muzeološko-obrazovne i turističke svrhe.
      Odbacivanja izvrsnog hrasta lužnjaka kao građevinskog materijala leži u kombinaciji 2 primarna razloga:
      1.  Prenaglašeno i neselektivno uzimanje urbanih obrazaca življenja od strane seljačkog stanovništva, kao višom vrijednošću.
      2.  Odustajanje seljaka od praiskonski ustabiljenog aktivmog odnosa čovjeka i kuće.
      Sa drvenom kućom se trebalo aktivno surađivati: jednom u 25-50 god. sasvim promijeniti pokrov i sanirati podseke, jednom u par godina popravljati otvore (vrata i prozori), svake sezone obnavljati blato po zidovima i krečiti, aktivno suzbijati nametnike i na posljetku i ujedno najvažnije: drvenu kuću treba provjetravati svaki dan.
      To sve zbrojena odbacuje stanar koji više nema vremena niti emocionalnih rezervi za pokloniti ih svojem obitavalištu, pa možemo reći da je to vrijeme pasivnog odnosa čovjeka prema svojoj kući.
      Seljak našeg vremena vidi ideal kuće jednako    kao    i stanovnik    grada  na način da želi  sagraditi kuću na kojoj   nema   što dirati niti pregledavati, a kamoli popravljati i to što duži niz godina. Ideal   je   postao objekt  kojeg   se niti djelomično ne amortizira bar jedan radni vijek.
Tako je otišlo sasvim van centra misaone i kreativne preokupacije kompletan set vjekovne ljudske aktivnosti i to zajedno sa svom pratećom duhovnošću i onoga što pjesnički predočavam kao „ljubav između čovjeka i kuće".
      U sljedećem broju Domeka turopoljskog rado ću ponuditi svoj novi recept za spas od uništenja ruralnog graditeljstva Turopolja.

      Radivoje Jovičić, (viši konzervator - reastaurator i osnovatelj Etno sela Kravaščica u Vukomeričkim goricama)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Ožujak 19, 2011, 09:03:19 poslijepodne
Obnova drvene kapele sv Ivana Krstitelja u Buševcu,2011 03 17 (http://www.youtube.com/watch?v=JhW0jKlCygE#)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Ožujak 22, 2011, 06:28:15 prijepodne
Obnova drvene kuće u Ščitarjevu,2011.02.17.,MuT (http://www.youtube.com/watch?v=RwVZgp17PTI#)
Naslov: Odg: Obnova Stare Škole na Gorice
Autor: kuntakinte - Travanj 23, 2011, 06:25:53 poslijepodne
Obnova Stare Škole na Gorice,2011.04.07. (http://www.youtube.com/watch?v=ZSzPh7rxfd0#)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Svibanj 21, 2011, 11:05:40 poslijepodne
(http://img811.imageshack.us/img811/8755/imgp2129a.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/811/imgp2129a.jpg/)

Jurjevec,Turn&Taxis,šumarija,škola a sad do zna kaj
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Svibanj 21, 2011, 11:06:06 poslijepodne
(http://img710.imageshack.us/img710/457/imgp2130a.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/710/imgp2130a.jpg/)

Jurjevec,Turn&Taxis
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Svibanj 21, 2011, 11:06:31 poslijepodne
(http://img694.imageshack.us/img694/4419/imgp2131a.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/694/imgp2131a.jpg/)

Jurjevec,Turn&Taxis
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Svibanj 21, 2011, 11:06:57 poslijepodne
(http://img405.imageshack.us/img405/9756/imgp2132a.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/405/imgp2132a.jpg/)

Jurjevec,Turn&Taxis
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Svibanj 21, 2011, 11:07:21 poslijepodne
(http://img709.imageshack.us/img709/6761/imgp2132b.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/709/imgp2132b.jpg/)

Jurjevec,Turn&Taxis
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Svibanj 21, 2011, 11:07:58 poslijepodne
(http://img716.imageshack.us/img716/9931/imgp2132c.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/716/imgp2132c.jpg/)

Jurjevec,Turn&Taxis
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Svibanj 22, 2011, 01:30:57 prijepodne
Obnova čardaka,2011 05 19 (http://www.youtube.com/watch?v=0TVZBh8l2Sw#)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Srpanj 02, 2011, 12:57:24 prijepodne
Goranska drvena kuća

Ideja izrade tipične goranske drvene kuće potekla je od g. Ivana Butkovića (načelnika Općine Mrkopalj) i g. Marijana Kavrana (HGK, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo). Nekako u isto vrijeme od strane PGŽ tiskane su publikacije „Goranske kuće standardima prema budućnosti“ i  „Planiranje i standardi gradnje autohtonih objekata Goranska i Kvarnerska autohtona kuća“ čiji su autori prof. dr. sc. Vidoje Vujić i mr.sc. Marko Franković. Publikacije sugeriraju budućim projektantima i investitorima  pravac izgradnje,a koje su dobar pokušaj da se spriječi arhitektonska degradacija izgradnje kuća na širem goranskom području.
Slijedom svega toga, a osluškujući potrebe tržišta Zadruga si je postavila zadatak napraviti prototip i dizajn Goranske drvene kuće. „Smatram da bi se realizacijom navedenog projekta stvorio prepoznatljiv drvni brend Gorskog kotara, kao finalnog proizvoda više poduzetnika okupljenih u Zadrugu, jačanje tradicionalne gradnje drvom, bolje i racionalnije korištenje lokalne sirovine, popunjavanje tržišne praznine u segmentu ponude drvenih kuća, da bi se stvorila nova radna mjesta te ušteda u potrošnji odrđenih energenata, niskoenergetska kuća.“ 

Kako bi sam projekt imao smisla i bio ozbiljan, smatrali smo da je potrebno da se u projekt uključe sve relevantne institucije. Napravljena je  Studija izvodljivosti, koja je financirana od strane PGŽ, a koju je izradio Centar za razvoj i marketing u DI. Održano je više sastanaka u koje su bili uključeni predstavnici PGŽ, UO za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu, RRA PORIN, PINS-a, Centra za razvoj i marketing u DI, te arhitekta MF arhitekti, načelnik Općine i upraviteljica. Svi su dali punu podršku projektu, te naglasili kako žele aktivno učestovati u njemu.

Aktivnosti:
- Kandidiranjem na  natječaj od MRRŠVG, dobivena su bespovratna namjenska sredstva, koja će se izrealizirati za izradu projektne dokumentacije Goranske drvene kuće, izrada prototipa i dizajn. U međuvremenu je pronađena fotografija stare drvene mrkopaljske kuće, koja je srušena 1978. g. Temeljem  nje izrađeno je idejno rješenje „Goranske drvene kuće“. 
- Projekt je prezentiran na poglavarstvu Općine Mrkopalj, koje je održalo  ideju izrade takve kuće, te naglasili kako je projekt bitan za razvoj lokalne zajednice. 
- Projekt je prezentiran i na Skupštini Zadruge, (12mj/2008), gdje su zadrugari dali suglasnost o nastavku daljnjih planiraniranih aktivnosti, koje se tiču  goranske kuće.
- Uspostavljen  je kontakt sa Šumarskim fakultetom (11 mj/2008), Drvnotehnološkim odjelom, te je  održan sastanak kojem su nazočili  izv. prof. dr. sc.  Andrija Bogner, dekan Šumarskog  fakulteta, prof. dr. sc.  I. Grbac, predstojnik Zavoda  za namještaj i drvne proizvode, izv. prof. dr. sc.. Radovan Despot, prodekan Drvnotehnološkog odsjeka, prof. dr. sc. dr. h. c. Boris Ljuljka , profesor emeritus te načelnik Općine Mrkopalj g. Butković i upraviteljica Zadruge S. Kasunić. Na sastanku je projekt „ Goranske drvene kuće“ prezentiran, te je dogovoreno da će temeljem        pismenog zahtjeva Zadruge Šumarski fakultet napraviti ponudu. Koordinator od strane Šumarskog fakulteta će biti  izv.prof.dr. sc. Radovan Despot, a od strane Zadruge upraviteljica.  Ponuda obuhvaća definiranje sirovine (vrijeme sječe, namjenski rez, itd), definiranje i funkcionalne osobine tradicijske goranske kuće, kemiijsku zaštitu drva, konstrukcijska rješenje (spojeve, krovišta, itd), te izradu mišljenja i preporuke. 
- Kako je u opisu projekta navedeno da bi prototip bio i niskoenergetski, održan je sastanak u Fondu za energetsku učinkovitost, sa mr.sc. Marijom Šćulac Domac, koja je podržala projekt i obećala financijsku pomoć, dok  se definiraju faze projekta.
- Od strane PGŽ-a,  Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu, imamo i dalje, kao i prošle godine podršku, te su i ove godine  rezervirana sredstva u proračunu
- Održan je sastanak i u RRA PORIN, sa gđom D. Sošić, predsjdnicom Uprave, koje je dala punu podršku Zadruzi. Dogovoren je seminar o edukaciji članova zadruge. Također je dogovoreno kako će PORIN po završetku idejnog projekta napraviti Plan poslovne opravdanosti projekta. Na sastanku je dogovorena i suradnja sa Regionalnom energetskom agencijom REA „Kvarner“.
- Uspostavljena je suradnja  sa HGK ŽK Rijeka,gdje je, također prezentiran projekt predsjedniku komore g. Mičetiću.
Slijedom tog sastanka, iniciran je sastanak u HGK ŽK Otočac, koji se i održao 5. veljače 2009. Iz tog sastanka proslijedila je suradnja između Zadruge i ŽK Otočac.
- HGK ŽK Otočac je izradila Programsko i idejno rješenje drvene montažne gačanske kuće, koja bi uz postojanje udruženja drvoprerađivača pri ŽK Otočac bila osnova za gospodarski program proizvodnje navedene kuće.
Na sastanku se uvidjelo da se problemi  i ciljevi podudaraju, te su donijeti zaključci o nastavku daljnje suradnje na projektima, čiji će koordinator na području G kotara i Gacke biti Zadruga, te da će se na području Općine Mrkopalj i grada Otočca izgraditi ogledni primjerci prototipovi, navedenih kuća.

GORSKA DRVENA KUĆA SA TRADICIJSKIM ELEMENTIMA
Temeljem toga sastanka i uspostavljene suradnje, u prostorijama načelnika Općine Mrkopalj 5.3.2009. održan je sastanak s temom Drvene tradicijske kuće , a sastanku su nazočili:
-          g. Marijan Kavran, HGK, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, pomoćnik direktora
-          g. Vinko Mičetić, HGK ŽK Rijeka, predsjednik komore
-          g. Joso Brajković, HGK ŽK Otočac, predsjednik komore
-          g. Milan Kranjčević, HGK ŽK Otočac, tajnik komore
-          gđa. Doris Sošić, RRA PORIN, Predsjednica Uprave
-          gđa. Blaženka Kulić, PGŽ, Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu
-          g. Marko Franković, MF arhitekti d.o.o.
-          g. Ivan Butković, načelnik Općine Mrkopalj
-          gđa. Svjetlana Kasunić, POZ „Gorski kotar“
Zaključak sastanka je , da se projekti „Goranska drvene kuća“ i „Drvena montažna gačanske kuća“ pretaču u jedan pod nazivom „Gorska drvena kuća sa tradicijskim elementima“, sa ciljem podizanja projekta na nacionalnu razinu, koordinator projekta je i dalje Zadruga „Gorski kotar“.
Na sastanku se govorilo i o recesiji, te se došlo do zaključka da je možda prilika za nove razvojne projekte, postojeći drvoprerađivači bi se  u ovim  teškim vremenima mogli preorijentirati na druge proizvodnje. Naglašeno je kako je DRVO  hrvatski nacionalni identitet.   
Definirana je i radna grupa koja će raditi na realizaciji idejnog rješenja, idejnog projekta i izvedbenog projekta. To su g. J.Brajković (ŽK Otočac), g. V.Mičetić (ŽK Rijeka) te koordinator gđa. S. Kasunić. Potrebno je da izvedbeni projekt bude gotov do kraja lipnja/2009.  Nadamo se da će prvi prototip biti izgrađen do ljeta iduće godine.
Smatramo kako uz sve uključene aktere i podršku naše Općine, projekt može uspjeti i time doprinijeti većem razvoju našeg kraja, ali i cijelog Gorskog kotara.
http://zadruga-gorskikotar.com/projekt_goranska_kuca.html (http://zadruga-gorskikotar.com/projekt_goranska_kuca.html)

-

Uređenje drvene kuće
12.10.2007 // 19:07
 
Za razliku od priobalja i Jadrana, unutrašnost Hrvatske puna je kuća od drva.
 
Drvene juće u unutrašnjosti prevladavaju u Podravini, Pokuplju, Zagorju te Moslavini.
Te kuće datiraju još i iz 18 stolječa, a nije rijetkost da se nađe kuća stara i do 300 godina. Pošto se prohujale godine dobro vide na tim starim zdanjima, potrebno je znati na koji načim će se obaviti adaptacija.
Drvene kuće sastavljane su isključivo od drvenih oblica debljine ok 10 do 20 cm, koje su slagane sistemom "pero u utor". Rubovi su sastavljani deltasto, tako da su se teško rastavljale.
Često su te kuće građene na samoj zemlji bez ikakvih temelja, a većina ih ima temelje ili podrume ispod.
Ukoliko su temelji još donekle u funkciji, trebamo odlučiti dali će takav oblik i biti zadržan.

Drvene oblice treba skinuti na specifičan način.
Nakon skidanja krovišta, oblicu po oblicu se skida iz utora, sa pažnjom da se utori ne oštete jer će kasnije biti teško sve natrag složiti.
Trebamo označiti komad po komad jer u protivnom teško će se složiti sve na svoje mjesto.
Najbolje bi bilo da svaka strana kuće odnosno zid po zid se složi odvojeno sa pojedinačnim oznakama oblica kako smo ih skidali.
Ukoliko je temelj oštećen, skinut ćemo oštećene dijelove te rupe i pukotine zaliti betonom.
Zalijevanje treba biti vijencem po cijelom obodu zidova kako bi temelj za polaganje obnovljenih oblica bio ravan.
Oblice treba pogledati jednu po jednu, popraviti oštećenja, po potrebi neku zamijeniti novom od istog materijala.
Kad se oblice slože natrag kako su bile, njihove kuteve zabiti drvenim klinovima koje ćemo izraditi iz kestenovog drveta. Zašto kesten?
Hrastovi klinovi nisu dobri jer su zbog čvrstoće kruti i mogu rascijepiti oblicu
Kesten je tvrdo drvo koje se prilagođava pukotini, odnosno rupi u koju je zabijen.
Na završetku zida složenih oblica, učvrstiti završni slog oblica i poravnati ga da može na njih doći osnova za polaganje nosača krovišta.
Grede za nosače rogova neka budu od jelovine, malo šire od oblica. Dobro ih učvrstiti također klinovima pogotovo na uglovima kuće.
Na nosače rogova vodoravno položiti suhe fosne (daske min 5 cm debljine).
Fosne s donje strane neka budu hoblane jer će to biti vidljivo iz unutrašnjosti soba.
Na fosne s gornje strane stavljamo 10 cm mineralne vune u balama. Na tu se vunu polaže deblja PVC folija kao parna brana.
Sa gornje strane po gredama zabit ćemo daske 25 mm (colerice) po kojima će se moći hodati bez problema.
Napominjem da raspon greda na koje polažemo fosle, nesmije biti šire od 100 cm.
Maksimalni raspon greda smije biti 4 metra pod pretpostavkom njihovih dimenzija 140 x 200 mm. Grede slagati tako da je visina 200 a širina 140 zbog jačine na pritisak.
Kad smo zabili rogove, poprijeko njih zabijamo letve za crijep. Razmak letvi ovisi o vrsti crijepa.
Zabatne strane kuće obijamo brodskim podom od 20 mm koji ima utore.
Brodski pod mora biti suh kako se nebi odvajao i rasušio.
Bočne strane krova zaštitimo limenim opšavom koji če štititi krov protiv jakog vjetra
http://www.napravi-sam.com/CMS/0091/Content.aspx?EID=3183 (http://www.napravi-sam.com/CMS/0091/Content.aspx?EID=3183)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Srpanj 07, 2011, 11:21:44 poslijepodne
Na temelju članka 20. Poslovnika o radu Gradonačelnika Grada Velike Gorice (Službeni glasnik GVG br. 14/09.), a u svezi s člankom 13. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi (NN 110/07 i 125/08), Gradonačelnik Grada Velike Gorice dana  10. svibnja  2011. godine, donosi
Z A K LJ U Č A K
o izmjeni i dopuni Plana nabave roba, radova i usluga  Grada Velike Gorice za 2011. godinu

I.
U Planu nabave roba, radova i usluga Grada Velike Gorice za 2011. godinu, Klasa: 030-08/2011-01/02, Urbroj: 238-33-10-2011-1, vrše se izmjene i dopune koje glase:

Rbr   Pozicija Proračuna   Broj konta   CPV oznaka   Predmet nabave   Procijenjena vrijednost nabave   Planirana vrijednost u Proračunu za 2011.g.   Ukupna planirana vrijednost predmeta nabave Dinamika   Vrsta postupka
                                                                                                          NABAVA USLUGA


296.   R0342   412   74222000
   
 Kurija Josipović- troškovnik rada za uklanjanje građevine   

3.860,00   4.748,00      2011.   Izravno ugovaranje
...
http://www.gorica.hr/dokumenti/odluke-gradonacelnika/zakljucci,2011,05.zip (http://www.gorica.hr/dokumenti/odluke-gradonacelnika/zakljucci,2011,05.zip)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Studeni 09, 2011, 09:09:32 poslijepodne
Slušam des na Lekeničkomu radiju da kreče obnova kurije Josipović.Formalni investitor je Cirkva prek čijega se računa bu delalo a penezi su od Grada jel je Cirkva vlasnik (JOŠ NAVEK!!?).Skida se krov i kaj ja znam kaj još,kaj je zdravo konzervera se a se drugo... neznam.
Po običaju večine vesti z dotičnoga radija ni na medmrežju pak se moram pozivati na Alzenhajmera...
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Studeni 15, 2011, 09:17:22 poslijepodne
Počela razgradnja kurije Josipović
Počeli su radovi na demontaži kurije Josipović u Kurilovcu, a danas je obavljen i uviđaj u tijek radova, kojeg su s pročelnikom Konzervatorskog odjela Tomislavom Petrinecom obavili gradonačelnik Dražen Barišić, pročelnik Zvonko Kunić, savjetnica za kulturu Vesna Župetić, te župnik RKT Župe Navještenja Blažene Djevice Marije vlč. Vlado Razum.

Kurija Josipović u Kurilovcu preventivno je zaštićeno kulturno dobro rješenjem Ministarstva kulture. Od 2003. godine kurija je u vlasništvu  Župe Navještenja Blažene Djevice Marije koja je planirala obnoviti objekt za potrebe  novog vjerskog središta u Kurilovcu. Izrađena je projektna dokumentacija temeljem koje je dobivena lokacijska dozvola za gradnju prema utvrđenoj namjeni objekta. U međuvremenu,  Župa je odustala od izgradnje vjerskog središta u Kurilovcu,  a samim tim i od obnove objekta te je  zatražila pomoć Grada u rješavanju lošeg stanja građevine. Nakon uvida i procjene stanja objekta, dogovoreno je da se objekt demontira.

Postojeća građevinska dokumentacija dopunjena je i prilagođena novim okolnostima te je  zatražena dozvola za uklanjanje objekta.  U skladu s mišljenjem i smjernicama konzervatorske službe, tvrtka Arhitektura Leder d.o.o. iz Kurilovca  izradila je troškovnik radova za uklanjanje građevine. Dogovoreno je da će se   objekt  djelomično razgraditi, drveni, gornji, dio kurije pohranit će se unutar zidova od cigle, sve će se zaštititi postojećom krovnom građom te će se na taj način osigurati izvorni materijal za obnovu objekta kad se za to stvore uvjeti.  Grad Velika Gorica osigurao je sredstva u iznosu od 85.000,00 kuna za izvođenje radova demontaže kurije. Izvođač radova je tvrtka Piramida Božić. 

- Na ovaj način kurija će biti zaštićena od urušavanja i propadanja, a nakon toga će se izraditi projekt buduće namjene i uređenja iste - kažu u gradskoj upravi.

http://www.vgdanas.hr/Info/Clanak/3523/pocela-razgradnja-kurije-josipovic.aspx (http://www.vgdanas.hr/Info/Clanak/3523/pocela-razgradnja-kurije-josipovic.aspx)

http://www.gorica.hr/2011/11/pocela-razgradnja-kurije-josipovic/ (http://www.gorica.hr/2011/11/pocela-razgradnja-kurije-josipovic/)

http://www.cityportal.hr/vijesti/pocela-razgradnja-kurije-josipovic/ (http://www.cityportal.hr/vijesti/pocela-razgradnja-kurije-josipovic/)

Mislim...Si su bili tam a na se stranice se vrte iste slike.
???
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: Jaguar - Studeni 15, 2011, 10:40:47 poslijepodne
I eto nema Kurije više, tko zna kad i tko zna gdje....šteta.
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Prosinac 20, 2011, 08:43:57 poslijepodne
(http://img823.imageshack.us/img823/4160/imgp3336f.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/823/imgp3336f.jpg/)

Prije rušejna je 3/4 drvene građe bilo na suvem a sad..?
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Ožujak 27, 2012, 11:06:17 poslijepodne
(http://img546.imageshack.us/img546/7707/imgp4089s.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/546/imgp4089s.jpg/)
In situ
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Ožujak 27, 2012, 11:07:43 poslijepodne
(http://img593.imageshack.us/img593/8601/imgp4093.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/593/imgp4093.jpg/)
Hlapič-grad
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Ožujak 27, 2012, 11:08:31 poslijepodne
(http://img268.imageshack.us/img268/222/imgp4099c.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/268/imgp4099c.jpg/)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: BobRock - Ožujak 28, 2012, 10:47:28 poslijepodne
A di je to?
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Ožujak 28, 2012, 10:55:06 poslijepodne
Počela razgradnja kurije Josipović
...Dogovoreno je da će se   objekt  djelomično razgraditi, drveni, gornji, dio kurije pohranit će se unutar zidova od cigle, sve će se zaštititi postojećom krovnom građom te će se na taj način osigurati izvorni materijal za obnovu objekta kad se za to stvore uvjeti.  Grad Velika Gorica osigurao je sredstva u iznosu od 85.000,00 kuna za izvođenje radova demontaže kurije. Izvođač radova je tvrtka Piramida Božić. 
- Na ovaj način kurija će biti zaštićena od urušavanja i propadanja, a nakon toga će se izraditi projekt buduće namjene i uređenja iste - kažu u gradskoj upravi.

Kurija Josipović(evo), Vuzipovičevo, za domače; Dvor.
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Lipanj 19, 2012, 09:58:45 poslijepodne
(http://img560.imageshack.us/img560/3092/imgp5028.jpg)

A, bome se imate ščem kititi...
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Lipanj 19, 2012, 09:59:20 poslijepodne
(http://img10.imageshack.us/img10/7642/imgp5033.jpg)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Lipanj 19, 2012, 09:59:57 poslijepodne
(http://img594.imageshack.us/img594/8543/imgp5034g.jpg)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Lipanj 19, 2012, 10:00:35 poslijepodne
(http://img580.imageshack.us/img580/259/imgp5035a.jpg)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Lipanj 19, 2012, 10:01:17 poslijepodne
(http://img444.imageshack.us/img444/5172/imgp5039i.jpg)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Lipanj 19, 2012, 10:02:06 poslijepodne
(http://img546.imageshack.us/img546/279/imgp5041.jpg)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Lipanj 19, 2012, 10:02:43 poslijepodne
(http://img411.imageshack.us/img411/3630/imgp5044t.jpg)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Srpanj 03, 2012, 11:06:46 poslijepodne
Obnova kurije Bedeković
Programom obnove kurije Bedeković za 2012. godinu planirani su radovi na uređenju interijera te restauracija pokretnog inventara. Danas je održano javno otvaranje ponuda za izvođenje radova u interijeru kurije, a u okviru programa obnove pokretnog inventara kurije restauriran je dvoprežni fijaker, proizvođača „I. Winter S.S.& Wien.; Jos Heiser, Gaming“ s austrijskim grbom i serijskim brojem: 19635.

Pretpostavlja se da je fijaker proizveden na prijelazu iz 18 u 19 stoljeće. Istražnim radovima otkriveno je da ovo nije njegova prva restauracija. Popravke i preinake fijakera izveo je 1921. godine Rado Mrkša Sedlar iz Brežica. U 2012. godini restauratorske radove: kovačke, bravarske, tapetarske, kožarske, galanterijske, stolarske, ličilačke i strojarske radove izveo je TORZO, obrt za restauriranje umjetnina iz Zagreba
http://www.gorica.hr/2012/07/obnova-kurije-bedekovic/#more-12341 (http://www.gorica.hr/2012/07/obnova-kurije-bedekovic/#more-12341)

ZAKLJUČAK
o potpisivanju Ugovora o korištenju sredstava Ministarstva kulture za program zaštite kulturnih dobara:  kurija Bedeković, konzervatorsko-restauratorski radovi na peći

I.
Grad Velika Gorica zaključit će Ugovor o korištenju sredstava Ministarstva kulture za program zaštite kulturnih dobara:  kurija Bedeković, konzervatorsko-restauratorski radovi na peći, u iznosu od 30.000,00 kuna.
http://www.gorica.hr/dokumenti/odluke-gradonacelnika/zakljucci,2012,06.zip (http://www.gorica.hr/dokumenti/odluke-gradonacelnika/zakljucci,2012,06.zip)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Prosinac 30, 2012, 11:07:33 poslijepodne
Uspješnosti SI-MO-RE
...Isto tako Grad Glina za Turističko-kulturno - informativni centar u Glini dobio je 118.125 kn, POU Hrvatski dom Petrinja za projekt Sanacija krovišta glavne dvorane POU Hrvatskog doma Petrinja dobilo je 10.950 kn, a Općina Jasenovac za Referentni centar za drvene kuće 152.100 kn.
http://www.portal53.hr/vijesti/sisacko-moslavacka-zupanija/98-smz/7220-uspjesnosti-si-mo-re.html (http://www.portal53.hr/vijesti/sisacko-moslavacka-zupanija/98-smz/7220-uspjesnosti-si-mo-re.html)

Referentni centar za drvene kuće!??
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: Tazika - Siječanj 24, 2013, 09:15:28 poslijepodne
Kad sam bila friška ovdje, pred jedno 5-6 godina, "guglajući" naletjela sam na tada vrijedeći natječaj: do nekog skorog (ali ne prošlog) datuma trebalo je predati molbu uz par fotografija i opis autohtone drvene kuće, i imali ste šansi dobiti nešto novca i pomoć za obnovu.
Poveselila sam se tome, jer dvoje mojih susjeda imaju lijepe "stare iže" u dvorištima (prekopšuta novih u kojima žive), a jedni čak još uvijek žive u lijepoj autohtonoj drvenoj iži, lozom ovitoj. Otrčala ja prvo k njima, pa onda i drugima, sva sretna i sigurna kako će dobiti novac za obnovu. I začudilo me što oni samo kimaju glavama, govore kak je to lepo, ali ne pokazuju nikakve volje za akciju.
Ja ih na odlasku još i fotografiram na pragovima njihovih kuća, kažem neka ipak razmisle, pomoći ću im da složimo molbe.
Pričam ja to nekom trećem lokalcu, i još se čudim kako taj natječaj nije bio na Oglasnoj ploči Općine koju redovito čitam, a taj mi veli: državni novac za obnovu drvenih iža? Taj ti je već potrošen. Obnovili su onu praznu ižu tam-i-tam, i još jednu il dve, već je to gotovo.
- Kako gotovo kad još ima 5 dana do završetka natječaja?!

Ja se razljutila, skoro pa pobunila, a sada znam da je to tak. Zato su i susjedi samo kimali glavama: nisu znali kamo točno su otišli ti novci i čije kuće su uredili, ali znali su da do njih i njihovih starih drvenih iža nebuju došli.

"Nešto je trulo u državi Danskoj", rekli bi oni kaj vole citirati Shakespearea.

Ili, tko više voli domaće pjesnike: tako je to "u zemlji seljaka na brdovitom Balkanu"
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Siječanj 24, 2013, 09:28:52 poslijepodne
Jedino ak v takve iže napraviš bertiju, restoran, hotel, bla-bla onda čini mi se dobiš povrat nekaj penez inače jok. Bar ja neznam da je do dobil na lepe oči a i vlasniki takve iže su i stari, letargični, informatički nepismeni i dok to do nje dojde... A da vidiš te projekte kaj su dobili potpore, oče ti se plakati- to više k sebe ni spodobno. Je drvena ali istu su takvu mogli i zezidati.
Biseri (nevezano za projekte); jelovi obluki v trgovačkem formatu, čast inteligencije kaj je napucala i plastične, obluki od 4m2, satelicke antene, klimavi uređaji, kotač od kol il vager na zidu,...
Kaj misliš zakaj centar Gorice zgleda kak da je čera rat završil? Da se tak penezi dele am bi si navalili...
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Lipanj 02, 2013, 08:45:58 poslijepodne
ZAKLJUČAK o sklapanja Sporazuma o međusobnim odnosima s Rkt župom Navještenja Blažene Djevice Marije
 Grad Velika Gorica i Rkt župa Navještenja Blažene Djevice Marije iz Velike Gorice, Šetalište Franje Lučića 25, sklopit će Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama.
Nakon izrade posebne geodetske podloge i parcelacijskog elaborata za nekretnine označene kao k.č.br. 863, i  k.č.br. 865, obje upisane u z.k.ul. 1998 k.o. Kurilovec, a u skladu s rješenjem o zemljištu nužnom za redovitu uporabu građevine, Rkt župa Navještenja B.D.Marije darovati će Gradu Velikoj Gorici dio zemljišta s kurijom Josipović i višenamjenskim sportskim terenom.
http://www.gorica.hr/dokumenti/odluke-gradonacelnika/zakljucci,2013,04.zip (http://www.gorica.hr/dokumenti/odluke-gradonacelnika/zakljucci,2013,04.zip)
Naslov: Odg: Obnova tradicijskih drvenih kuća
Autor: kuntakinte - Rujan 10, 2014, 10:43:39 poslijepodne
Etno imanje udruge Riznica Moslavine
... Na web stranici www.riznica-moslavine.hr (http://www.riznica-moslavine.hr) moguć je virtualan obilazak imanja (od 30.8.20014.), uz slike su i popratni tekstovi koji posjetitelja upoznaju sa životom na imanju.
...Svake nedjelje od 16 sati sam na etno imanju i čekam posjetitelje. I dok tako čekam vrijeme mi prolazi u tišini i miru. Sjedim na trijemu, na staroj klupi uz ulazna vrata, na onom istom mjestu gdje su i stari vlasnici sjedili. I ponekad taj mir preraste u samoću i dosadu pa se sjetim svih tih starih ljudi naših sela, kako u samoći, na trijemu svojih kuća troše posljednje dane. Meni koji nisam na tom imanju proveo život, dođe žao te tišine. Nema ni mačke da se ispruži, a kamoli kakve kokoši  ili krave da zamuče iz štale, da se čuje život … Kako je tek tim starim ljudima koji sami, već pomalo eksponati kao i sama kuća i predmeti u njoj, trpe to vrijeme. Pred živim im očima, vrijeme dan po dan razlaže, rastače i briše njihovo postojanje i čitav njihov život. Dasku po dasku, ciglu po ciglu. A mi putnici, prolaznici, ne hajemo, samo prođemo, nekad uz dobar dan, nekad i bez tog. Za desetak  godina kada kuće zarastu, uruše se od nebrige, ili ih pak novi vlasnici sravne sa zemljom nećemo se ni sjetiti da je tu netko živio. Posve nesvjesni da odlaskom tih starih ljudi nestaju i one uspomene koje su izgradile i nas i sve što vidimo oko sebe. Tu i tamo će se pojaviti ovako neki poput rizničara i čeprkat će po prašini, po zaboravu, tražeći rep i glavu predmetima u prašini i kućama u prašumi. No ni mi takvi ne možemo spasit dušu … priču predmeta koju su znali oni koji su živjeli tu priču i sa kojima je ista nestala. Možda ponekad, kad ste od volje i vremena, zastanite pa popričajte sa starom bakom ili djedom, nek vam prenesu dio priče, možda vi postanete novi čuvar od zaborava – rizničar!
http://www.opcina-kriz.hr/kriz/etno-imanje-udruge-riznica-moslavine (http://www.opcina-kriz.hr/kriz/etno-imanje-udruge-riznica-moslavine)
Naslov: Odg: Obnova tradicijske drvene iž / (sine)kurija Alapič, Vukovina
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 10, 2019, 06:48:13 poslijepodne
Citat:
Hoće li iste sreće biti kurija Alapić u Vukovini, Zlatarić u Bukevlju, Josipović u Kurilovcu ili će se poput Jelačićeve urušiti?!
Kaj ni nekakov spor oko Alapičeve?

Kurija Alapič, Vukovina
 
Alapičeva kurija z druge polovice 18. stoletja je pripadala družine (familije) Alapič, tera je došla z Vugerske. Posed v Vukovine je kupil Baltazar Alapič od herega Ivanisa Korvina leta 1496. Po povesnemi podatki vujne je se do smrti boravil Baltazar Alapič (mrl v Vukovine leta 1520.) i Gašpar Alapič (mrl leta 1584. takaj v Vukovine).

Buduči da je kurija fundana nebrigum i nerešenemi imovinsko-pravnemi odnošaji, v novešu dobu Konzervatorski zavod („šakret“) zvodi zaštitna dela i sanaciju na očuvajnu tega objekta. V delu kurije nalazi se atelje kipara Mladena Mikulina čija dela krase i veliko dvorišče i park pred kurijum.


http://www.zhrmku.org.mk/hrvatska-kulturna-bastina/dvorci-kurije-ljetnikovci/srednja-hrvatska/kurija-alapi%C4%87,-vukovina

Slika Kurije Alapič
(https://www.locator-tzzz.com/images/points/2015/10/21/1445434187_af767eae29a163da1da274bb9c8d1c1e_600.jpg)