Domaće teme > Turopolje

Kamo na izlet u Turopolju

<< < (2/4) > >>

shaka zulu:
Osim proščenj spomenul bi i kupanje na Kupe i Etno hižu v Dolnem Dragonošcu.

Etno-muzej "Turopoljska hiža" Dragonožec (prezentacija)   
Autor Elvira Ančić, učiteljica, PŠ Dragonožec

„Od zrnja do kruha“
Kamen temeljac ovog muzeja stavljen je 1996. godine u povodu Dana kruha i zahvalnosti izložbama u Zagrebu, Gospiću, Brezovici i Dragonošcu.

Cilj: vizualizirati proces dobivanja kruha našeg svagdašnjeg – od zrnja do blagdanskog stola; istraživati, otkrivati i upotpunjavati postav uz pomoć djece i odraslih – njegujući tako pozitivan odnos prema kulturnoj zavičajnoj baštini. Izložene su brojne vrste žitarica, brašna, kaša, te maketa turopoljske krušne peći, žrnje, drvene, slamnate, glinene i limene posude, te ostali pribor i alat potreban u svakodnevnom poslu pri spravljanju kruha. Posebno je zanimljiv pečnjak (glinena posuda za pečenje kolača) – star oko 100 godina.


Sjemenje

Sjetva

Mlin

Pečenje kruha


„Od lana do platna“ - Kako su to radili naši stari
Naučite više
 Preuzmite PowerPoint prezentaciju učiteljice Ančić, da naučite više.

PPS, 2.7MB

http://www.zbornica.com/images/documents/ancic_od_lana_do_platna.pps

OD LANA DO PLATNA
 

„OD LANA DO PLATNA“ (Kako su to radili naši stari) – postav je prvi put realiziran u Domu kulture u Dragonošcu svibnja 2000. godine u povodu 90-godišnjice dragonoške osnovne škole.

Cilj: osvijestiti cjeloviti proces dobivanja platna posebno onima koji nikada nisu vidjeli kako od biljke nastane konac, doživjeti vizualno i taktilno spoznaju i osjećaj vremenski dugog i fizički iscrpljujućeg rada čiji su rezultat zdrava odjeća, zdrav san, a otpad – za ogrijev ili za prirodnu obnovu tla.

Drveni izlošci izrađeni rukom 1950.-60.-ih god. Funkcionalno dočaravaju preobrazbu lana u vlakno od sjemenke do snovače. Tu su stupa, trlica, greben, vreteno, preslica, kolovrat, rašek, parenica, vitel, klupčenjača, snovača i tkanica ili tkalački stan.


Tkalački stan

Šivanje
Niže se rubenina, posteljina, obleka – „se po domače“; pogled i misao zaustave se i uz bisage („špecerajska vreća“), a nezaobilazni su korito za ravnanje platna, šivaća mašina „singerica“, korito za pranje rublja, „rifljača“, domaći sapun, stara pegla ...

Društvo „NAŠA DJECA“ Dragonožec osnovano je 2000. godine s više programskih odbora; Etno – odbor vodi brigu oko „Turopoljske hiže“.

Etno – muzej „Turopoljska hiža“ – stalni postavi: „Od zrnja do kruha“ i „Od lana do platna“.
Otvorenje muzeja: 28.10.2001. – Drvena kuća (hiža 9x5 m) s dvije prostorije; primjerak autohtone turopoljske gradnje oko Vukomeričkih gorica – iz Lučelnice preseljena u proljeće 2001. godine – uz školsko igralište u Dragonošcu.

Muzej je otvoren u svako vrijeme prema dogovoru od 8:00 do 17:00 sati. Kontakt; radni dani               01/62 50 141       ;               098/46 78 77       ; Škola o kruhu i platnu; ulaznice 10 kn; prospekt 1 kn; razglednica 5 kn; dar – muzejski radni listići prema dječjem uzrastu.

Turopolje (polje zagrebačko – do 16. stoljeća)
Tur = Slaveni imenovali tim imenom divlje govedo koje je živjelo u ovim krajevima. Turopolje je poznato od davnina po građevinskom hrastovom drvetu, gradnji drvenih hiža, kurija, čardaka, kapela; po uzgoju vinove loze, žitarica, domaćih životinja; po obradi lana i konoplje u domaćem rukotvorstvu – po visokoj razini podzemnih voda; po arheološkim nalazištima iz rimskog i prije rimskog doba. (Muzej Turopolja u Velikoj Gorici i lokalni lokaliteti).

Turopolje je kraj južno od Save – između Žumberka i Siska, rijeke Odre i Vukomeričkih gorica. Od 13. stoljeća nadalje Turopoljci na osnovu nasljednih plemenskih prava kontinuirano potvrđuju svoje povlastice kod pojedinih vladara kako bi sačuvali svoje slobode i prava putem statuta, povelja, darovnica, obnavljanjem Turopoljskog bratstva (nasljedno pravo da posjed Turopoljca nikad ne dođe u ruke stranca). Godine 1737. kralj Karlo III. Plemenitoj općini Turopoljskoj daje općinski grb i pečat sa sjedištem u Lukavcu, kasnije u Velikoj Gorici. Djelatnost bratstva je prekinuta 1947., a obnovljena 1992. godine s ciljem povratka otuđene imovine, njegovanja turopoljske tradicije i očuvanja kulture.

Dragonožec Donji – naselje na sjeverozapadnim obroncima Vukomeričkih gorica s manje od 1000 žitelja. Prvi put u zapisu spominjan u 15. stoljeću, škola – 1909., ambulanta – 1938., vodovod – 1939. (s prirodnim padom pitke vode sve do danas), javna rasvjeta – 1959., Kapela – 1960., javni prijevoz – 1964., asfalt – 1970., Pošta – 1991., Dom kulture – 2000. (započet 1971.), ljekarna – 2001.
http://www.zbornica.com/index.php?option=com_content&view=article&id=73:etno-muzej-qturopoljska-hiaq-dragonoec&catid=104:prezentacije&Itemid=96

shaka zulu:
Jel teri medičar ima organizerane posete da se more prinjem pogledati i kupiti gverca,čisla i dr i sl.?

shaka zulu:
Kulturni turizam

Price,obicaji i krajevi s dusom

Hrvatska kulturna i povijesna baština je zaista velika,od starih jezgri gradova,crkvi i katedrala preko dvoraca i povijesnih nalazišta pa sve do narodnih običaja,recapata i festivala.Da,Lijepa naša ima mnogo toga za ponuditi.

Kulturni turizam je jedna od najbrze rastucih grana turizma u svijetu. Mnoge drzave, poput Italije, Francuske ili Spanjolske vec odavno privlace milijune turista svojom bogatom kulturnom turistickom ponudom. lako Hrvatska jog uvijek nije iskoristila veci dio svojih potencijala u turistickom smislu, napravila je odredene korake u zastiti svojih kulturnih i povijesnih dobara. UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) je svjetska krovna organizacija cija je zadaca promovirati suradnju medu narodima na podrucjima obrazovanja, znanosti i kulture u cilju unapredenja opceg postovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Hrvatska trenutno ima sedam dobara upisanih na Unescovoj listi svjetske bastine i svako od njih je toliko posebno i jedinstveno da ih se svakako isplati posjetiti: Dioklecijanova palaca i srednjovjekovni Split, Stari grad Dubrovnik, Nacionalni park Plitvicka jezera, ranokrscanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Porecu, povijesna jezgra Trogira, katedrala Sv. Jakova u Sibeniku i Starigradsko polje. Osim ovih zasticenih podrucja, mozemo navesti i crkvu Sv. Kriza u Ninu, poznatu kao najmanja katedrala na svijetu, grad Zadar, ali i brojne dvorce u Hrvatskom Zagorju te stare gradove i utvrde sagradene za obranu od Turskih napada. Od arheoloskih svjetski poznatih nalazista izdvajamo nalaziste neandretalskog covjeka u Krapini, Vucedolsku neolitnu kulturu kod Vukovara i Salonu, najveci kompleks antickih spomenika i metropolu rimske provincije Dalmacije.

Osim ovih materijalnih dobara i nalazista, postoji jos jedna dimenzija kulturnog turizma: nematerijalna dobra; obicaji i naslijede. Vjerovanja, znanja, vjestine, usmena predaja, folklorno stvaralastvo, tradicijski obrti i sajmovi su doiivljaji koji se tesko mogu prepricati ili uhvatiti objektivom kamere. Da bi covjek mogao shvatiti obicaje nekog podrucja mora osobno upoznati ljude koji ih prakticiraju i sam istraziti njihove unutarnje motive i poslusati price koje se prenose usmenom predajom.

Hrvatska, bez obzira na svoju velicinu, ima puno toga za ponuditi. Svaki dio prica svoju pricu i svaki kraj je poseban sa svojim djelicem povijesti utkanim u obicaje i ponasanje stanovnika. Od utvrda i starih gradova koji su radeni na uzvisinama kako bi stitili bedemom opasane gradove od najezde Turaka, preko palaca i katedrala koje su gradili rimski carevi kako bi ovjekovjecili svoje ime, pa sve do Dubrovacke republike, velike trgovacke velesile - sve j e to dio nase povijesti i bogatog kulturnog naslijeda koje samo ceka da bude ispricano.

www.oglasnik.hr



Čitaj zmed redov.

shaka zulu:
12. listopada,utorak
Turopoljske skitnje
Topla poetska riječ,glazba,vrući kesteni i
kipući mošt.Cjena skitnji-60 kn

Početak u 12.00 h ispred
Doma kulture Galženica
http://content.yudu.com/Library/A1pdbb/besplatnivodikrozdog/resources/index.htm?referrerUrl=

Nekoga kole tajming da su to stravi...  ???
F tork ob poldan!  :o
F tork!
Ob poldan!
Više ni petek ni dober...

Alo!?
Sobota?Nedela?
Niks feršten?  8)

shaka zulu:
Prva pješačka staza u Vukomeričkim goricama
15.10.2010.
Prva pješačka staza u Vukomeričkim goricama bit će službeno otvorena u subotu, 16. listopada. Uredili su je Grad Velika Gorica, Turistička zajednica, Planinarsko društvo Velika Gorica i Hrvatske šume.


Program otvaranja:

10:00 Okupljanje na Lakovici, pozdrav sudionicima
i start pješačenja uz podjelu kupona za nagradno izvlačenje

12:30 – 13:00 Dolazak na cilj na Krušaku
13:00 – 15:00 Glazbeno zabavni program te izvlačenje nagrada za sudionike pješačenja

14:00 Obraćanje gradonačelnika Dražena Barišića sudionicima
pješačenja i službeno otvaranje Poučne pješačke staze “Šumarica”

Pozivamo vas da i vi budete sudionici i pješačite s nama.
http://www.gorica.hr/2010/10/prva-pjesacka-staza-u-vukomerickim-goricama/#more-6437

Videl sem večeres nekakov putokaz pri Šumarije na Krušaku "Lakovica 2.5 km -> " il tak nekaj.

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

[*] Prethodna stranica

Idi na punu verziju