Autor Tema: Turopôlski vekopisi  (Posjeta: 4487 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Turopôlski vekopisi
« : Svibanj 24, 2010, 02:05:09 prijepodne »

Tema jě POsvečena znamenitem turôpolskem mûžem i žěnam.

Nâslov jě prevzet od istoimenoga biografskoga leksikona Turopola.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Turopôlski vekopisi
« Odgovori #1 : Svibanj 24, 2010, 02:06:18 prijepodne »

(I)steknuti turopôlski političar strâdal od "nârodně vlâsti" leta 1945. 

KOVAČEVIĆ, STJEPAN Načelnik
(Buševec, 1899 - Kerestinec (?), 1945)
,
aktivni član DVD i HRSS, jedan od pokretača i osnivača "Seljačke sloge" u Buševcu 1920. i njen prvi tajnik. Zaslužan za gradnju "Prosvjetnog doma" u selu, aktivan i uspješan političar. Kao dobar govornik cijenjen u narodu, a time i opasan za velikosrpski režim, zbog čega je bio stalno u opasnosti. Kao načelnik upravne općine Vukovina 1925-1927. potiče asanaciju u Mraclinu 1926. godine. Nakon smrti Stjepana Radića surađuje s Vladkom Mačekom. Postaje tajnik Kotarske organizacije HSS-a u V. Gorici i zapovjednik Narodne zaštite za kotar V. Gorica, Sisak i Dugo Selo. Kada je 1934. osnovan NK "Seljak" u Buševcu, on postaje njegov trener. Za načelnika općine Vukovina imenovan je ponovno1940. godine. Piše poeziju, ali je ne objavljuje. Sačuvana je zbirka pjesama Osjećaji duše iz 1944. godine. Na izborima za turopoljskog komeša 1935. bio je protukandidat Miji Pučku, ali nije dobio potreban broj glasova. Jedan je od pokretača i osnivača Zadruge u Buševcu 1939. godine. Tijekom II. svjetskog rata suprotstavljao se ustašama i komunistima, odnosno, nije se dao upregnuti u njihova totalitaristička kola. Nakon proglašenja NDH zatvoren je od ustaša u podrum, danas Studentski dom na Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu, a u srpnju 1941. nalazi se u logoru u Kerestincu. Prilikom organiziranja bijega iz logora, Kovačević ne bježi, već odvezuje ustaške stražare. Poslije je boravio i u zatvoru Lepoglava. Iz ustaških zatvora biva otpušten i vraćen kući. Nakon partizanskog napada na Buševec 14. lipnja 1944. partizani su Stjepana i njegovu ženu poveli u šumu. Na sreću nailazi na njih partizanski liječnik dr. Vjekoslav Stančić iz Vukovine, a znajući što bi se Stjepanu moglo dogoditi od "narodne vlasti", pušta ih kući. Nekoliko dana poslije toga, partizani su došli po njega i njegova sina koji je bio u domobranstvu. Kako ih nisu zatekli kod kuće, upregnuli su  njegove konje, ubili i utovarili dva krmka i nekoliko krava, te se zaputili put gorica. On se sklanja na "liječenje" u Vinogradsku bolnicu kod dr. Panca. Kada su 1945. došli na vlast, komunisti su ga zatočili u Kerestinac, vršili su pritisak na njega da napusti HSS i pređe na stranu komunista. Pritom je bio mučen i maltretiran. Kada je sve ponude odbio bio je svjestan da ga čeka smrt, ali se nije dao pokolebati. Jedne ljetne večeri 1945. odvežen je kamionom u pravcu Jaske, odakle se nikad nije vratio zajedno s još jednim zatvorenikom, gdje je najvjerovatnije pogubljen.
Vjerovatno za boravka u bolnici u proljeće 1944. napisao je neku vrst programa ili upute/ odnosno savjeta hrvatskom seljaku i državi što im je činiti nakon svršetka II. svjetskog rata pod naslovom Znati znači predvidjeti i moći, pod motom Nigdar ni bilo, da nebi nekak bilo! Tekst sadrži 25 stranica rukopisa sastavljenog od pet cjelina i to: Uvodni dio, Obnova, Osiguranje, Gospodarska općina i Zaglavak.
U Uvodnom dijelu osvrće se na stanje hrvatskog gospodarstva, o potrebi njegove modernizacije, nabavke strojeva, ali se protivi komunističkoj ideji da sve treba biti zajedničko vlasništvo. U Obnovi govori kako nakon rata treba besplatno pristupiti obnovi porušene zemlje, ali i izražava sumnju prema potezima koje će poduzeti nove vlasti. U poglavlju Osiguranje piše o zemlji kao dobru svih ljudi, o veleobrtu, te o brizi za život seljaka i radnika. U poglavlju Gospodarska općina, zalaže se za uzorno gospodarstvo, za izgradnju zajednice u kojoj će narod biti prosvjećen i naobražen. U Zaglavku iznosi namjeru zbog čega je sve to napisao i završava ga rečenicom : "Zato sa vjerom u Boga i zajedničkom snagom na posao čim se prilika pruži". Pored navedenog, sačuvana su još dva Zapisnika sa stranačkih skupova iz 1928. i 1937. godine, Okružnica, Zapovijed zaštitarima, ali i Imenik Hrvatske seljačke zaštite (za kotar Sisak) u kojem se nalaze 1.442 imena zaštitara. Zbirku pjesama Osjećaji duše Kovačević piše u Zagrebu 1944. Neobjavljena je i sačuvana u rukopisu. Sadrži 40 pjesama od kojih ćemo navesti neke: Rat, Junaci, K selu, Oraču, Vatrogasci, Genij roda moga, Hrvatskom seljaku, Domovina, Badnjak 1944, Ruža i djevojka, Kraljica Hrvata i druge (J. K.)   


Zvir:
Turopôlski vekopisi (Turopoljski vjekopisi) - Biografski leksikon Turopola, Bibliotéka „Albatros“, Velika Gorica 1996.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Turopôlski vekopisi
« Odgovori #2 : Studeni 25, 2011, 11:22:13 poslijepodne »

KOKOT, JURAJ (18. IV. 1901 -18. X. 1972), napredni poljoprivrednik i aktivan društveno-politički radnik. Živio je na roditeljskom imanju u Krašiću. Osnovnu školu završio je u Jastrebarskom, a poljoprivrednu školu u Daruvaru. Godine 1920. odlazi u Ameriku odakle se vraća 1937. godine. Bio je član KPH i sudionik NOB-e. Poslije II. svjetskog rata bio je rukovodilac izgradnje zgrade Zadružnog doma, danas Narodnog sveučilišta Velika Gorica. Zaslužan za razvoj knjižnice i čitaonice. Dugi niz godina Narodno sveučilište nosilo je njegovo ime. Zaslužan je za osnivanje Poljoprivredne zadruge u Velikoj Gorici pedesetih godina, te je bio njezin prvi predsjednik. U suradnji s J. Cundekovićem istakao se u uzgoju jorkširske svinje, proizvodnji kukuruza i krumpira. Dugogodišnji je sudac porotnik i organizator jurjevskih manifestacija. (Z. Š.)


Zvir:
Turopolski vekopisi – biblografski leksikon Turopola, Velika Gorica, 1996,
Vurednik: Dr. Branko Dubravica
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Turopôlski vekopisi
« Odgovori #3 : Rujan 27, 2012, 10:46:29 poslijepodne »
Nikola Šubič Zrinski, 02:14

"Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se v Sigetu." Četiri preživeli sigetski braniteli su kesneše otkupleni, a mejdnimi su bili nečak Zrinskoga Gašpar Alapič Vukovinski, ter dijak i komornik Franjo Črnko (z Buševca), teri je kesneše na hrvatskomu, nemačkomu i latinskomu jeziku verno i podrobno opisal sigetsku katastrofu. Kak su iscrpleni Turki zgubili više od 30 000 vojnikov, ne im bilo druge neg da odustanu od invazije na Beč i Europu.

Nikola Šubić Zrinski
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Turopôlski vekopisi
« Odgovori #4 : Svibanj 08, 2013, 12:35:42 poslijepodne »
Fabijančić Đuro Šostar (Kuče, ? – 1927), prvi predsjednik HSS u Kučama (1924-1926). On i brat mu Petar zbog sukoba s Franjom Čunčišem načelnikom, napustili su HSS i pristupili SDS* Svetozara Pribičevića. Za njegova posjeta Kučama 1927. organizirana djeca napala su ga jajima, tako da mu je to bio posljednji posjet Kučama. Ubrzo potom od tuberkuloze (1927) umrla su oba brata Đuro i Petar (Z.L.)

* Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke ((k)wikipedia).


Zvir:
Turopôlski vekopisi (Turopoljski vjekopisi) - Biografski leksikon Turopola, Bibliotéka „Albatros“, Velika Gorica 1996.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kavaliri - Šuoštor - TV Spot, 02:50
Kavaliri - Šuoštor - TV Spot
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Turopôlski vekopisi
« Odgovori #5 : Svibanj 11, 2013, 09:45:44 poslijepodne »
Fabijančić Stjepan Japa (1903-1667).
Rođen u selu Kuče, prvi predsjednik Kotarskog NOO Velika Gorica, koji je osnovan 10. lipnja 1943.
Jedan od naprednijih i prvih članova Mljekarske zadruge u selu Kuče, primljen u KPJ krajem 1941. i uključen u mjesnu partijsku ćeliju. Oko 20. siječnja 1944. odlazi s dužnosti predsjednika Kotarskog i biva imenovan potpredsjednikom Okružnog NOO za Pokuplje. Prije stupanja u KPJ bio je predsjednik HSS-a u selu Kuče, inače poznat po lijevoj orijentaciji,
Bio je predsjednik općine Velika Gorica i javni tužitelj grada Zagreba (B.D.)


Zvir:
Turopôlski vekopisi (Turopoljski vjekopisi) - Biografski leksikon Turopola, Bibliotéka „Albatros“, Velika Gorica 1996.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549