du ju spik kroejschen?

[Muzh]

Otpiram ovu temu za rasprave i priloge o najezdi tudjica u Hrvatskom jeziku.

Za pochetak chlanak iz danaschneg Vecernjeg teri govori o graditeljstvu.

Daklem "Developeri" u akciji:
http://www.vecernji.hr/vijesti/u-2010-bez-investicija-ocekuje-se-cak-15-000-otkaza-graditeljstvu-clanak-45941

U hrvatskom imamo rech graditelj (v bosanskom se reche i neimar) i zakaj sad moramo na silu koristiti amerikaniziranu englesku rijech koja izmedju ostaloga u schirem smislu ima puno vische znachenja: software developer, game developer, land developer dakle neko kaj nekaj razvija.

Potencijalni izvor upotrebe"developera" u Hrvatskom: Pischev brat od strica radio na konstrakshn u jameriku pa nauchio sinovca kako se to kazhe u cbety

[Muzh]

Josch jedna nebuloza je "Celebrity" ko zamjena za slavni ili proslavljeni. Che basch na prvi pogled rech "celebrity" smeta prirodnom hrvatskom govorniku/sluschatelju, morti i ni bez veze se te "nazovi slavne" i nazivati celebritijima a izraze proslavljeni i slavni koristiti za stvarno slavne ljude.

[Sledgehammer]

Muzh, riječ "developer" ne znači "graditelj", već je developer osoba koja nešto razvija, jer riječ "development" doslovno znači - razvoj... znači, nema veze sa graditeljima, a ti si izvukao takav zaključak koji mi govori dvije stvari - 1. ne znaš engleski jezik, i 2. nemoj pokretati temu na temelju osobnih zaključaka jer se taj pojam slučajno našao u kontekstu graditelja stanova...

I ja sam protiv brda tuđica, koje potvrđuju da je hrvatski jezik jedan razmjerno siromašan jezik, pogotovo čim se uđe na područja bilo koje struke, tehnike, umjetnosti itd itd...

[Točkica]

U ona strašna, mračna vreemena do 1991.  godine kada je bauk socijalizma svoje crne skute vijorio nad ovim našim napaćenim prostorima i kada je tadašnjoj kliki bilo mrsko sve što je imalo predznak "hrvatsko" jedan smo školski predmet mi neupućeni klinci zvali "zemljopis". Tako nam se čak i pisalo u svjedodžbama.

A sada su došla neka nova moderna vremena u kojima je ta hrvatska riječ postala neprihvatljiva  i nepodobna, pa se sada taj isti predmet zove "geografija".

Može li mi netko dati razumno objašnjenje za ovo?
I što je sljedeće? Možda da "geografima" predložimo da na isti način "pohrvate" i imena naših gradova i sela. Pa zašto onda recimo jedno Veliko Trgovišće ne bismo mogli preimenovati u Supermarket? Ili Dugopolje u Long Field?

[Muzh]

Vevo pak struchnak za sve znano i neznano pod Suncem zharkim:)

O developerima vam vische nem pojaschnaval jer je dosti jasno. A che nechete videti kaj vam ja morem.

Vama se more chiniti da je Hrvatski jezik siromaschan ali to sekak ne znachi da je istina nek morti indicera da je vasch vokabular siromaschan.

Dakle:

1. Ja sem godinama delal na interdiscilpinarnim studijama visoke tehnologije na Anglischkom jeziku te na istom napisal desetak znanstvenih radova objavlenih na prestizhnim svetskim simpozijima tak da mi o engleskom nemate kaj spochitavat.

2. Vi na srechu niste tu taj teri bu odredjival gdo bu i kak postavlal teme.

Kaj drugo da zakljuchim nek da se razmechete s neznajnem.

U veze s vaschem znajnem anglischkoga dovolno govori da ste na starom forumu prek leto dan imali fusnotu u stilu: "Did it fired six bullets or just five?" dok vam nis objasnil da je rechenica pogreschna zato jer ima dva proschla vremena (did i fired). Tolko o znajnu anglisckoga. Svaschta.

[Trs]

Ja sam imal dvadeset let dve vizitke. Na jednoj je pisalo "Developing Designer" a na drugoj "razvojni projektant". Fakat je glupo za reči koje odavno imamo koristiti tuđe.  Mislim, službeno, na TV-u, u novinama itd. Drugo je u žargonu, neformalno. Tam lepo sednu i strenđer i šteker i šalter i škvadra i kvart i frtalj.
Al meni je isto glupo na silu izmišljati nove, nespretne reči za neke stvari iz novih tehnologija. Na primer, već čuveni pokušaj da se hardver (hardware) krsti kak očvrsje, televizija kak dalekovidnica, radio – krugoval, zrakomlat i tak dalje. Zakaj onda ne bi i monitor (kištru s ekranom) krstili kak motriteljna kutija ili nadglednik, radar kak krugovalni otkrivač i položajoodređivač ili tak nekak, projektant - pothvatitelj. I tak dalje. 
Ne znam ni zakaj se loptaju s Evropa i Europa, ni jedno ni drugo nije hrvatska reč.
Inače, hrvatski jezik svrstavaju među one jako teške za naučiti, kao francuski i njemački, zbog ogromnog fonda reči i jako razvijene gramatike (plus – teški izgovor, za većinu stranaca).

[Goričanka]

"Developer" je onaj koji nadograđuje, razvija, dograđuje, proširuje, poboljšava, čini nešto boljim, unapređuje.
Sam prijevod ovisi o kontekstu u kojem pojam dolazi.

Isto kao i junction, kaj ne 
Evo čega nas koštaju tuđice u hrvatskom jeziku!

[Muzh]

Slazhem se. Glupo bi bilo na silu koristiti rechi za nove pojave ili naprave za tere ni rechi v hrvatskom, no meni se vidi da je treba koristiti hrvatske rechi gde je to moguche a pogotovo gde hrvatska rech bolsche opisuje dotichni pojam.

Gradjevinci, graditelji ili chak investitori u svakom sluchaju prosjechnom Hrvatu bolje opisuje nekoga tko se bavi gradnjom kucha i stanova nego developer.

Na anglischkom se kolokvialno more govoriti o "developers" bez atributa ako se zna o chemu se govori. Na primer v gradjevine su land developers,  v informatike su software developers. U konkretnom sluchaju od zgora bi se u duhu hrvatskog jezika govorilo ili o graditeljima ili o investitorima a ne o developerima ili josch gore razvijachima zemljischta

Josch jen problem vezan za prevodjennje je slabo znajne jezika s teroga se prevadja, na teroga se prevadja ili obadva. Naveli ste famozni primer "očvrsje" za hardware. Hardware je u Hrvatskom vech nazhalost udomachen iako i u anglischkom ima vische znachenja. Hardware na anglischkom oznachava pribor ili skupinu alata potrebnih za izvrschavajne nekteroga zadatka ili procesa. Dakle computer hardware bi bil rachunalni pribor.

Isto je tak pri prevodjenju treba znati od kud izraz na izvornom (anglischkom u ovom sluchaju) vleche korjene. Na primer "Brand" i "Branding".

Brand je zhig teri se utiskival v blago i razne proizvode s vruchim zhelezom. Tak da ne vidim razlog kaj tu fali hrvatskoj rechi zhig.

Screening je josch jen primer teri se chesto koristi v novina u smislu pregledavajna, prochischavajna i dorade dokumenata. Sam izraz dolazi od screen (sito ili rescheto). Anglizhi recheju da "screening sand" kad prosijavaju pesek. Dakle kad se nekaj prosijava, prechischchava upotrebili bi izraz screening. To se more lepo prevesti na hrvatski sa prochischavajne ili pregledavajne dokumentov kaj bi onda saki Hrvat razmel.

Da sezhmem. Mene se vidi da se strajnske izraze rabi mahom iz dva razloga. Prvi je pomodarstvo tipova teri misliju da zglediju spametnejsche che rabiju strajnske izraze tere vekschina slushatelov ne razme. Drugi je razlog neznajne.

[Trs]

Tak je, slažem se sa svim. Jedino, kaj je hardver kod nas udomaćen strogo u kontekstu s kompjuterom, njegovim delovima i "opipljivom" opremom pa nema straha da bu neko zbunjen ak uz tu reč nije dodano i "kompjuterski" il "računalski". U svakom slučaju, ak bi se to baš moralo prevoditi, trebalo bi izmisliti normalniju reč koja ne mora nužno biti pokušaj točnog prevoda jer onda ispadne sprdačina. Možemo se poslužiti i onim izrazima koje otprije imamo, kao "dijelovi računala", "komponente", "sklopovi", i tak dalje. Meni se sad ne da razmišljati al zmislilo bi se nekaj i bez naturanja "očvrsja". Ne moraju nam jezikoslovci uvek glumiti inovatore.

[Točkica]

A koliko vrijede te novokomponirane, izmišljene i navodno "hrvatske" riječi pokazuje i činjenica da veliki broj njih nikada nije zaživio među pukom i ne upotrebljava se u svakodnevnom govoru.

Nasilno guranje i naturavanje idiotskih kovanica (poput "kopnice" za AIDS ili ovog "očvrsja" koji ste spomenuli) u ljudima izaziva podsmijeh i otpor i   postiže samo suprotno.

[shaka zulu]

Kak se prinami veli karijera?

[Muzh]

Pri nami bi se reklo sluzhba a morti more i poziv.

No karijera je vech sazhivela u govornom jeziku i postala standardnom hrvatskom rechi.

[Sledgehammer]

Vama se more chiniti da je Hrvatski jezik siromaschan ali to sekak ne znachi da je istina nek morti indicera da je vasch vokabular siromaschan.

Dakle:

1. Ja sem godinama delal na interdiscilpinarnim studijama visoke tehnologije na Anglischkom jeziku te na istom napisal desetak znanstvenih radova objavlenih na prestizhnim svetskim simpozijima tak da mi o engleskom nemate kaj spochitavat.

2. Vi na srechu niste tu taj teri bu odredjival gdo bu i kak postavlal teme.

Kaj drugo da zakljuchim nek da se razmechete s neznajnem.

1. Blago vama. Možda da ste se bavili hrvatskim jezikom, bilo bi nam svima bolje.

2. Onaj tko je tak to shvatio očito ima problema sa elementarnim shvaćanjem i razumijevanjem.

Kriv vam je zaključak - ja sam to prepisao c/p sa sa jednog američkog sajta, pa ako i je lapsus lingua - tko veli da to nije dozvoljeno? BTW, svaki vaš post je mučenje i čitatelja i tipkovnice inzistiranjem na nekakvom tradicionalnom jeziku, počesto i netočan (da, jer ima riječi koje nisu točne!!), pa nisam ništa rekao...

Moj vokabular (zašto tuđica, imamo hrvatsku riječ za to?..) je sasvim zadovoljavajući, i odraz je velikog broja knjiga koje sam pročitao. I tvrdim ono što i je - hrvatski jezik je siromašan, usporedivo sa bogatstvom drugih jezika... nisam sretan ni zbog toga, kao niti vašim mrcvarenjem nekakvih tradicijskih vrijednosti, dok istodobno ne poštujete ni hrvatski standardni jezik...

[Sledgehammer]

Inače, hrvatski jezik svrstavaju među one jako teške za naučiti, kao francuski i njemački, zbog ogromnog fonda reči i jako razvijene gramatike (plus – teški izgovor, za većinu stranaca).

Složio bih se sa svime osim sa - "ogromnim fondom riječi"... hrvatski standardni književni jezik je patuljak prema, npr., engleskom književnom jeziku (koji je i inače najbogatiji svjetski jezik), ali niti njemački, francuski, španjolski itd. ne zaostaju... i to je lako dokazivo na primjerima bilo kakve stručne terminologij.;

Mislim da je kod nas pogrešan pristup razvoju jezika - svjetski jezici, npr. engleski, razvijaju se prirodnim putem, uključujući (a ne odbacujući) nove i tuđe pojmove koji ulaze u njega, dok hrvatski želi izmišljati nove pojmove, koji onda ostaju neprihvaćeni...

[Muzh]

List of English words of French origin

From Wikipedia, the free encyclopedia

A great number of words of French origin have entered the English language to the extent that many Latin words have come to the English language. Most of the French vocabulary now appearing in English was imported over the centuries following the Norman Conquest of 1066, when England came under the administration of Norman-speaking peoples. According to different sources, between one third and two thirds of all English words have a French origin. This fact suggests that at least 30,000 words should appear in this list (however the following list only contains about 1,600 words).

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_English_words_of_French_origin