Autor Tema: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA  (Posjeta: 19032 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« : Listopad 20, 2009, 07:24:24 poslijepodne »

Offline Marek

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 10
  • Karma: +0/-0
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #1 : Veljača 25, 2010, 08:12:43 poslijepodne »
super, evo konečno se more kajkavski uvest kak izborni v škole  O0

shaka zulu

  • Gost
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #2 : Veljača 25, 2010, 08:50:45 poslijepodne »
Imam skromna očekivajna po tem pitajnu če se ravnam iskustvenum metodum.

Offline Marek

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 10
  • Karma: +0/-0
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #3 : Veljača 27, 2010, 06:48:47 poslijepodne »
a gde šteka?

shaka zulu

  • Gost
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #4 : Veljača 28, 2010, 01:26:17 prijepodne »
Treba je imati fundomenta da bi tak nekaj predaval drugem a ak ga ni treba bi organizerati školajne.Neznam do bi ga organizeral,za koga i do bi držal obuku.Če misliš drugač,il imaš kakove druge informacije podeli je znami.Od vučitelke neznam v terem % moremo govoriti da "aktivno" koriste kajkavski,most je vekši tal one kaj "pasivno" koriste il razmeju KAJ al te da teško moreju voditi biloKAj.
Mislim.

Offline Marek

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 10
  • Karma: +0/-0
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #5 : Ožujak 07, 2010, 05:11:54 poslijepodne »
Stran I

Napučenje za prav izgovarjati

DEL PERVI

Od slov i njihovoga glasa

Vsaka reč, to jest izgovor jedne misli more se na stanovite proste glasnike razvezati, vu kojih se nikaj več prostoga razlučiti nemre. Vzemimo za peldu reč: kip.
Ova rel je iz treh glasnikov skup spravlena i more se na nje pak razvezati: k-i-p. Tak prosti glasniki, iz šterih reči spravlene jesu i na štere se pak razvezati moreju, kak tulikaj vidljivlje znamenke, po šterih se ovi prosti glasniki vu knigah i pismih zaznamlaju, imenujemo slove.

Zvir: Napučenje za Horvatski prav čteti i pisati, 1808.
« Zadnja izmjena: Ožujak 07, 2010, 05:22:57 poslijepodne Marek »

Offline Marek

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 10
  • Karma: +0/-0
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #6 : Ožujak 07, 2010, 05:20:08 poslijepodne »
Treba je imati fundomenta da bi tak nekaj predaval drugem a ak ga ni treba bi organizerati školajne.Neznam do bi ga organizeral,za koga i do bi držal obuku.Če misliš drugač,il imaš kakove druge informacije podeli je znami.Od vučitelke neznam v terem % moremo govoriti da "aktivno" koriste kajkavski,most je vekši tal one kaj "pasivno" koriste il razmeju KAJ al te da teško moreju voditi biloKAj.
Mislim.

Kuliko znam, na Kroatistiki imeju nekaj predmeti, ili jeden, o izgovarjanju kajkavskih glasov, vnuter dijalektologije.
Poredbena gramatika bi se vsikak mogla predstajti. Tim več kaj je osnova pisanja denešnjeg jezika (i štokavskeg!) napisana na Kajkavskom.
Sam kaj ni baš popularno pokazivati ju jer bi se za njeno razumjevanje trebalo navčiti Kajkavski :D Pri tom se isto tak vidi da su osnove za pisanje štokavskog napisane na Kajkavskom, pak bolše to nikak ne spominjati, odnosno da je Kajkavski trebal biti službeni jezik v Hrvatski kak je do unda i bil!  :o
Tak da je ta osnova pravopisanja hičena nekam v kramu povjesti kak i ostatek Kajkavskog jezikoslovlja, eventualno se sme pokazati 1. stran da se vidi kak tak nekaj postoji i to je dost!  >:D

shaka zulu

  • Gost
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #7 : Ožujak 24, 2010, 11:16:06 poslijepodne »


Nekaj je bilo govora ob tem pred izbore,sad neznam jel bu kaj stoga.Al,moremo pitati!

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #8 : Ožujak 28, 2010, 12:55:07 prijepodne »



Vučeniki Osnovně škôlě Sveti Križ Začretjě zborili su sě da v zebirne nâstave imaju zavičajni govor kak posebni predmet

Vuspeli su v svemu nâumu jel vučeniki 6. rěda, ne 14, v sve zebrine nâstave pod voctvom vučitelicě Marijě Smolič imaju dve vurě tjědno zavičajni govor.
Vučeniki  dobivaju oceně, vupisuju sě v svedođbě, sě službeno kak spâda.
”Malo imamo problemov jel némamo gramatike i pravopisa. Vučitelica Smolić sâma jě osmislila program.

Obširnešě:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg13968/#msg13968
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

shaka zulu

  • Gost
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #9 : Travanj 11, 2010, 10:17:21 poslijepodne »
Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Mutimir i Braslav
Izvor: Wikizvor
< Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)

21. Mutimir i Braslav
...
Slabe nam se vijesti sačuvaše i o posavskoj Hrvatskoj. Ovuda su god. 863, u Moravsku putovala sveta braća Ćiril i Metod. Oni su na poziv moravskoga kneza Rastislava pokrstili Slavene, koji stanovahu u području rijeke Morave, Njitre, Vaga i Grona. Istodobno (god. 861.—874.) je knez Kocel, sin Pribinin, vladao nad Slavenima oko Blatnog jezera. To bijahu t.zv. panonski Slaveni, od kojih se prigodom provale avarske (god. 568.) velik dio odijelio i nastanio po susjednim Alpama. Zato su još i u ovo doba Slovenci i panonski Slaveni govorili istim jezikom.
...
Svatopluk se junački održao do smrti svoje (god. 894.) Naslijediše ga njegovi sinovi (Mojmir i Svatopluk), koji se izmire s Arnulfom. Medjutim zaprijeti jednima i drugima velika pogibelj od Magjara. Ovima se naime dopade ugarska ravnica, u kojoj imade obilje paše za konje njihove. Pošto su im Bugari (g. 894.) poharali prijašnju domovinu, nastane se Magjari god. 896. u sredini današnje Ugarske. Odavle će sada punih 60 godina provaljivati u tudje zemlje, da robe i pale. Prva je postradala susjedna Panonija (izmedju Drave i Dunava). Zato kralj Arnulf (g. 896.) ovu nekadašnju Kocelovu državu predaje banu Braslavu, neka ju brani od Magjara. Tako je Braslav zavladao gotovo u cijeloj staroj (rimskoj) Panoniji od Kupe preko Save i Drave do Dunava. Ipak ju ni Braslav nije mogao dugo obraniti. Bježeći pred nasilnim Magjarima, dopriješe mnogi panonski Slaveni k banu Braslavu u posavsku Hrvatsku. Tako je ovdje miješanjem Hrvata s panonskim Slavenima postalo narječje kajkavsko.
http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Mutimir_i_Braslav

-

Bela je osobito nastojao oko toga, da se i u sjevernoj Hrvatskoj razvije gradjanski stalež. Zato ovamo doziva obrtnike iz tu-djine, osobito iz Njemačke. Ovi se stranci kao „gosti" (hospites) naroda hrvatskoga naseljuju u Zagreb, Varaždin, Samobor i u druga mjesta.
http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Kralj_Bela_III.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #10 : Studeni 06, 2010, 03:05:05 poslijepodne »

Prvě kajkavskě gramatikě (na nemačkomu)

Prvu kajkavsku gramatiku (na njemačkome) napisao je Ignacij Szent-Mártony (Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Deutsche, Varaždin, 1783.), a na njemačkom su i gramatike Franza Korniga (Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche die kroatische Sprache in kurzer Zeit gründlich zu erlernen, 1795), Josipa Matijevića (Horvatzka Grammatika oder kroatische Sprachlehre, 1810.) i Ignaca Kristijanovića (Grammatik der Kroatischen Mundart, 1837.), dok je gramatika Josipa Đurkovečkog dvojezična (Jezičnica horvatzko-slavinzka - Kroatisch-slavische Sprachlehre, Pešta, 1837.).

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #11 : Studeni 06, 2010, 03:08:52 poslijepodne »
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Vol.31 No.1 Veljača 2006.
 
Izvorni znanstveni članak
    
Barbara Štebih:   

Kajkavska gramatika Ivana Vitkovića   
   
Puni tekst (Hrvatski) Str. 329 - 353:
(pdf, 142.89 KB)
http://hrcak.srce.hr/file/14439
   
    
Sažetak
U radu se prikazuje rukopisna gramatika Ivana Vitkovića Gründe der Croatischen Sprache zum Nutzen der deütschen Jugend verfasset iz 1779. godine. Razmatra se struktura gramatike, jezik koji se u njoj opisuje, gramatici dodan aneksni rječnik te mjesto te gramatike među ostalim kajkavskim gramatikama.   
    
Ključne riječi
kajkavska gramatika; kajkavski književni jezik   


http://hrcak.srce.hr/9406
« Zadnja izmjena: Studeni 06, 2010, 03:24:08 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #12 : Studeni 06, 2010, 03:14:11 poslijepodne »

Filologija, No.49 Prosinac 2008.

Izvorni znanstveni članak
    
Željka Brlobaš; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Hrvatska
Nada Vajs; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, Hrvatska    


Hrvatsko kajkavsko gramatičko nazivlje u gramatici latinskoga jezika Antuna Rožića   
    
   
Puni tekst (Hrvatski) Str. 1 – 36:
(pdf, 258.68 KB)   
http://hrcak.srce.hr/file/53628



Sažetak
Antun Rožić autor je gramatike latinskoga jezika koja je izdana u dvije knjige od kojih prva, Pervi temelyi diachkoga jezika za pochetnike vu domorodnom jeziku, Varaždin, 1821., uvodi u morfologiju latinskoga jezika, a druga, Kratko naputjenye vu kruto hasznoviteh, i zevsema potrebneh temelyih diachkoga jezika, Budim, 1820., donosi sintaktičke napomene o uporabi padeža, aktiva i pasiva, veznika i zamjenica te gerundiva i supina. Ti su opisi gramatičkih temelja latinskoga jezika za nas posebno zanimljivi jer su pisani hrvatskim kajkavskim književnim jezikom. Ta je gramatika zapravo hrvatska preradba gramatike latinskoga jezika Jozsefa Grigelya Institutiones Grammaticae in usum scholarum grammaticarum regni Hungariae et adnexarum provinciarum koja je objavljena u nekoliko izdanja (prvo 1809.), a izrađena je prema načelima gramatike Emmanuela Alvaresa. Rožićevo tumačenje latinske gramatike na materinskom jeziku umjesto Grigelyeve posve se uklapa u terezijansko-jozefinske reforme školstva započete u drugoj polovici 18. stoljeća u Habsburškoj Monarhiji.

Ključne riječi
hrvatski kajkavski književni jezik; gramatičko nazivlje; gramatika latinskoga jezika Antuna Rožića



http://hrcak.srce.hr/33694
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #13 : Prosinac 19, 2010, 08:35:40 poslijepodne »


Prvě kajkavskě gramatikě (na nemačkomu)

Prvu kajkavsku gramatiku (na njemačkome) napisao je Ignacij Szent-Mártony (Einleitung zur kroatischen Sprachlehre für Deutsche, Varaždin, 1783.), a na njemačkom su i gramatike Franza Korniga (Kroatische Sprachlehre oder Anweisung für Deutsche die kroatische Sprache in kurzer Zeit gründlich zu erlernen, 1795), Josipa Matijevića (Horvatzka Grammatika oder kroatische Sprachlehre, 1810.) i Ignaca Kristijanovića (Grammatik der Kroatischen Mundart, 1837.) , dok je gramatika Josipa Đurkovečkog dvojezična (Jezičnica horvatzko-slavinzka - Kroatisch-slavische Sprachlehre, Pešta, 1837.).
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje

Kajkavska gramatika* na nemačkomu Ignaca Kristijanoviča z leta 1837. i prilog** te gramatike z leta 1840. oblizéki su za nemački čitajûčě kajolubcě i lubicě.
Gramatika ima 274 stranice (vuklučivo predgovor), a prilog 264 stranice (vuklučivo réčnikě: horvatsko-nemački (oko 3200 reči), ter nemačko-horvatski (oko 1050 reči)).

V prilogu su zanimlivi dvojezično (horvatski i nemački) pisani sledeči sadržaji:
râzne poslovicě  i govorâncijě, izrekě, spomenki rad véžbajna horvatskoga i rad pridobivajna fl(u)ě(n)tnosti  v horvatskomu jeziku, râzně pripovesti, prijatelski listi ( pisma), pot(v)rdě i sl.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gramatika
horvatskoga izvustja



Zmenil i vundal
Ignaz Kriztianovich

Vlč. pri cirkve v graničarske regimente sv. Jurja.

Zagreb,
tiskano pri Franzu Suppanu, c.k. priv. tiskara.
1837.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Grammatik
der
Kroatischen Mundart



Neu bearbeitet und herausgegeben
von
Ignaz Kriztianovich
 
Pfarrer zu Kapela im St. Georger Grenz-Regimente

Agram,
gedrückt bei Franz Suppan, k. k. priv. Buchdrucker.
1837.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PR1


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Inhalt / Sadržaj

Vorrede / Predgovor               Seite / Str.
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PR11

Erster Theil / Prvi tal

Lehrregeln / Regule vučejna
 
1. Abschnitt – Von der Aussprache der Buchstaben      
1. oddelek  - Izgovor slov               1
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA1

2. Abschnitt – Von den Tonzeichen oder Accenten      
2. oddelek  - Naglaski                  3
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA3

3. Abschnitt: Von Silben und Wörtern         
3. oddelek  - Slogi i reči                4
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA4

4. Abschnitt: Von dem Wort- und Redetone         
4. oddelek  - Naglašavajne reči i rečenic         5
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA5

Zweiter Theil / Drugi tal

Von den Redetheilen der kroatischen Sprache      
Tali rečenice v horvackomu jeziku            

Einleitung / Vuvod                   6
 
Erstes Hauptstück / Glava prva
Von abänderlichen Redetheilen / Premenlivi tali rečenic


1. Abschnitt – Von dem Nennworte (Nomen)      
1. oddelek  - Ime (imenska reč)                6
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA6

          Einleitung / Vuvod

          Vom Hauptworte / Imenica (= samostavno ime)

          I Erklärung                         
          I Objašnejne                  7
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA7

          II Bestimmung des Geschlechtes der Hauptwörter         
          II Određivajne roda imenic             7
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA7

          III Bestimmung des Geschlechtes der Hauptwörter bei der vielfachen Zahl      
          III Određivajne roda imenic pri množine       9
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA9

          IV Zahl der Hauptwörter                  
          IV Broj imenic                   11
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA11

          V Endungen der Hauptwörter                  
          V Padeži (padanja) imenic             12
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA12

          VI Abänderungsarten der Hauptwörter            
          VI Deklinacija imenic                12
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA12

          VII Unregelmässige Abänderungen               
          VII Neprvilne deklinacije            26
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA26


          Vom Beiworte / Pridev (= pridavno ime)

          I Erklärung                         
          I Objašnejne                  30
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA30

          II Eintheilung                         
          II Vrste (klasifikacija)               31
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA31

          III Ausgänge der Beiwörter                         
          III Nastavki pridevov               32
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA32

          IV Bildung des Geschlechtes der Beiwörter                  
         IV Tvorba roda pridevov            33
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA33

          V Abänderungsarten der Beiwörter            
          V Deklinacija pridevov                35
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA35

VI Steigerung der Beitwörter            
V Komparacija pridevov             39
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA39


          Vom Zahlworte / Broj (brojnik)

          I Erklärung                         
          I Objašnejne                  42
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA42

          II Eintheilung und Abänderung                     
          II Vrste (klasifikacija) i deklinacija         42
 http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA42
         

2. Abschnitt – Vom Fürworte      
2. oddelek  - Zamenica (zaime)                

          I Erklärung                         
          I Objašnejne                  50
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA50

          II Eintheilung                         
          II Vrste (klasifikacija)               50
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA50

3. Abschnitt – Vom Zeitworte      
3. oddelek  - Glagol (vremenoreč)                

          I Erklärung                         
          I Objašnejne                  60
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA60

          II Arten der Zeitwörter                         
          II Vrste glagolov               60
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA60

          III Zeiten der Zeitwörter                         
          III Glagolska vremena               61
 http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA61
 
         IV Personen der Zeitwörter                         
          IV Osobni i neosobni glagoli            62
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA62

          V Bildung der Zeitwörter                         
          V Tvorba glagolov               70
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA70

          VI Abwandlungsarten der Zeitwörter                      
          VI  Konjugacija glagolov            82
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA82

          VII Zeitdauer der Zeitwörter                      
          VII  Trajanje (vremena) i glagoli         98
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA98

4. Abschnitt – Vom Mittelworte      
4. oddelek  - Particip (delnoreč)             113
 http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA113
Anhang von Vertretungs- und Lagewörtern, dann von den von Zeitwörtern gebildeten Nennwörtern                              
Prilog: gerundivi i supini, ter imena (imenske reči) napravlene z glagolov    115   


Zweites Hauptstück / Glava druga
Von unabänderlichen Redetheilen / Nepremenlivi tali rečenic


1. Abschnitt – Vom Nebenworte      
1. oddelek  - Prilog (pristavek)                116
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA116

2. Abschnitt – Vom Vorworte      
2. oddelek  - Predlog (predstavek)            132
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA132

3. Abschnitt: Vom Bindeworte         
3. oddelek  - Veznik                   139
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA139

4. Abschnitt: Vom Zwischenworte         
4. oddelek  - Uzvik (medstavek)            142
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA142

 

Dritter Theil / Trejti tal

Von der Wortfügung      
Tvorba rečenice                  146
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA146

Erstes Hauptstück / Glava prva
Von der Wortfügung der Übereinstimmung / Tvorba rečenice i vusklađenost

1. Abschnitt – Von der Übereinstimmung der Nennwörter      
1. oddelek  - vusklađenost imen (imenske reči)          146
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA146

          I Hauptwörter                         
          I Imenice                  147
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA147

          II Beiwörter                         
          II Pridevi                  150
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA150

          III Zahlwörter                         
          III Glagoli                  151
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA151

2. Abschnitt – Von der Übereinstimmung der Fürwörter      
2. oddelek  - vusklađenost zamenic (zaimen)          153
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA153

3. Abschnitt – Von der Übereinstimmung der Zeitwörter      
3. oddelek  - vusklađenost glagolov             160
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA160

          Anhang / Prilog

          I Von den unabänderlichen Redetheilen                   
          I Nepremenlivi tali rečenic            180
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA180

          II Von der Redenart im Kroatischen                      
          II Vrste rečenic v Horvatskomu         185
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA185


Zweites Hauptstück / Glava druga
Von der Wortfügung der Abhängigkeit / Tvorba rečenice i gramatička ovisnost
     186
                  
1. Abschnitt – Von der Abhängigkeit der Nennwörter      
1. oddelek  - gramatička ovisnost imen (imenske reči)          186
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA186

          I Hauptwörter                         
          I Imenice                  186
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA186


          Anhang / Prilog

          Von der Zeitbestimmun im Kroatischen                   
          Određivajne vremena v horvatskomu         193
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA193
 
         II Von Hauptwörtern, die eine Stadt, ein Dorf, ein Land bedeuten          
          II Imenice, tere znače grad, selo, zemlu      198
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA198

          III Beiwörter                         
          III Pridevi                  199
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA199
 
          IV Zahlwörter                         
          IV Broji                     202
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA202

2. Abschnitt – Von der Abhängigkeit der Fürwörter      
2. oddelek  - Gramatička ovisnost zamenic (zaimen)          204
 http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA204
   

3. Abschnitt – Von der Abhängigkeit der Zeitwörter      
3. oddelek  - Gramatička ovisnost glagolov (vremenoreči)         205
 http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA205
   

4. Abschnitt – Von der Abhängigkeit der Mitelwörter      
4. oddelek  - Gramatička ovisnost participov (delnoreči)          214   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA214

5. Abschnitt – Von der Rection der Nebenwörter      
5. oddelek  - Rekcija prilogov (pristavkov)         215   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA215

6. Abschnitt – Von der Rection der Vorwörter      
6. oddelek  - Rekcija predlogov (predstavkov)       216   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA216

7. Abschnitt – Von der Rection der Bindewörter      
7. oddelek  - Rekcija veznikov               217   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA217

8. Abschnitt – Von der Rection der Zwischenwörter      
8. oddelek  - Rekcija uzvikov (medstavkov)         217   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA217



Drittes Hauptstück / Glava trejta
Von der Wortfolge / Redosled reči v rečenice
      218
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA218
                  
1. Abschnitt – Von der Nennwörter      
1. oddelek  - imena (imenske reči)             218
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA218

          I Hauptwörter                         
          I Imenice                  219
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA219

          II Beiwörter                         
          II Zamenice                  220
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA220

          III Zahlwörter                         
          III Broji                     222
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA222
                  
2. Abschnitt – Von der Fürwörter      
2. oddelek  - zamenice (zaimena)            222
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA222
                  
3. Abschnitt – Von der Zeitwörter      
3. oddelek  - glagoli (vremenoreči)             224
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA224
                  
4. Abschnitt – Von der Mittelwörter      
4. oddelek  - participi (delnoreči)             225
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA225

5. Abschnitt – Von Nebenwörter      
5. oddelek  - Prilogi (pristavki)                225   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA225

6. Abschnitt – Von der Vorwörter      
6. oddelek  - Predlogi (predstavki)            227   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA227

7. Abschnitt – Von der Bindewörter      
7. oddelek  - Vezniki                  227   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA227

8. Abschnitt – Von der Zwischenwörter      
8. oddelek  - Uzviki (medstavki)             229   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA229


Vierter Theil / Četrti tal

Die Orthographie      
Ortografija                     230
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA230

1. Abschnitt – Einleitung      
1. oddelek  - vuvod                  230
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA230

3. Abschnitt – Allgemeine Grundsätze der Orthographie      
3. oddelek  - Obča načela ortografije            231   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA231

          I Gebrauch der Selbstlaute                         
          I Vuporaba samoglasnikov            232
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA232

          II Gebrauch der Mitlaute                         
          II Vuporaba suglasnikov            236
                  1 Im Allgemeinen / Občenito   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA236
      
                  2 Im Besonderen / Posebni slučaji       237      
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA237

4. Abschnitt – Vom Gebrauche der grossen Buchstaben         
4. oddelek  - Vuporaba velike slov            242   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA242

5. Abschnitt – Von der Abtheilung der Silben         
5. oddelek  - Rastavlajne slogov            243   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA243

6. Abschnitt – Von der Unterscheidungszeichen         
6. oddelek  - Znaki razlikuvajna            245   
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA245


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PR1


Nâstavek na sledečomu listu.
« Zadnja izmjena: Prosinac 19, 2010, 08:51:05 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA
« Odgovori #14 : Prosinac 19, 2010, 08:38:03 poslijepodne »
Nâstavek z prethodnoga lista:


Prilog gramatike
horvatskoga izvustja


Vuklučeno:

Zbirka potrebne reči (rečnik)
v
horvatsko-nemačkomu i nemačko-horvatskomu izvustju

ter

razni izrečni izrazi i načini govora, izreke, spomenki rad vežbajna horvatskoga i rad pridobivajna fl(u)e(n)tnosti  v horvatskomu jeziku, razne pripovesti, prijatelski listi ( pisma), pot(v)rde i sl.


Zmenil i vundal
Ignaz Kriztianovich

Vlč. pri cirkve v graničarske regimente sv. Jurja.

Zagreb,
tiskano pri Franzu Suppanu, c.k. priv. tiskara i prodaja knig.
1840.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Anhang zur Grammatik
der
kroatischen Mundart


Enthaltend:

Eine Sammlung der notwendigen Wörter
in der
kroatisch-deutschen und deutsch-kroatischen Mundart,

nebst


verschiedenen sprichwörtlichen Ausdrücken und Redenarten, Sprichwörtern, Gesprächen im Umgange zur Übung im Kroatischen und zur Erlangung der Geläufigkeit in der kroatischen sprache, verschiedenen Erzählungen, freundschaftlichen Briefen, Zeugnissen ec.

Neu bearbeitet und herausgegeben
von
Ignaz Kriztianovich
 
Pfarrer zu Kapela im St. Georger Grenz-Regimente

Agram,
gedrückt bei Franz Suppan, k. k. priv. Buchdrucker u. Buchhändler.
1840.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Inhalt / Sadržaj:

Sammlung der notwendigen Wörter *
Zbirka potrebne reči (rečnik)


A) Kroatisch - deutsche
A) Horvatsko-nemački            1-79
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA1

B) Deutsch-kroatische                
B) Nemačko – horvatski            80-139
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA80

Verschiedene sprichwörtliche Redensarten und Ausdrücke
Razni izrečni načini govora i  izrazi         140-160
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA140

Sprichwörter (Prirechja)
Izreke                     161-186
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA161
      
Gesprächen im Umgange zur Übung im Kroatisch-Reden und zur Erlangung der Geläufigkeit in der kroatischen Sprache
Spomenki rad vežbajna govorejna horvatskoga i rad pridobivajna fl(u)e(n)tnosti  v horvatskomu jeziku               187-222
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA187

Vermischte Erzählungen
Različite pripovesti               223-238
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA223

Verschiedene Briefe
Razni listi (pisma)               240-261
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=RA1-PA240

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
http://books.google.com/books?id=7nMtAAAAYAAJ&pg=PA253
« Zadnja izmjena: Prosinac 19, 2010, 08:42:10 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549