Autor Tema: KAJKAVSKI NA INTERNETU  (Posjeta: 5914 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
KAJKAVSKI NA INTERNETU
« : Prosinac 21, 2011, 11:39:00 poslijepodne »
Citat:
7. znanstveni skup
Kajkavski u povijesnom i sadšnjem obzorju
Krapina, 9. rujna 2008.
(vezila iliti linki ( delomično i tekst) sfriškani 2011. pri vundavajnu zbornika)

Andrija Željko Lovrić i Mladen Rac

„ENCYCLOPAEDIA KAYKAVIANA "
I KAJKAVICA NA INTERNETU (WikiKay)


Sadržaj:
Uvod                                                                          329
Encyclopaedia kaykaviana(WikiKay)                            330
Problemi dijalektalnih Wikija                                      331
Tematska struktura u WikiKay                                   332
     1. Kajkavska naselja
     2. Rječnici i tekstovi
     3. Kajkavska ikavica
     4. Glasila i kulturne udruge
     5. Kajkavska etnokultura
     6. Kajkavska dijaspora
     7. Kajkavska socio-lingvistika
     Primjerni tekstovi                                                  333
          1. primjer: stara agramerska inačica molitve „Japa_naš"
          2. primjer: zagrebečki prijevod „Kule babilonske" iz Starog Zavjeta
Početni kajkavski portal Wikikay                               335
     1. Književna tradicija
     2. Brojnost korisnika
     3. Suradnici WikiKay
     4. Upravno-tehnička razrada
     5. Mladi i internet
ENCYCLOPAEDIA KAYKAVIANA
          Jena Wiki-enciklopedia ter medmrežna knižnica vu horvatskoj kajkavici
          Horvatsko-Kajkavska Wikislavia (WikiKay)
          (Dobre prihajali vu Kajkafsko Wikislavio)
                  336
     Kajkavski pregled tema za WikiKay                           338
          (Pozdravleni čitateli)     
          Naravoslovje (naturalne znanosti)
          Naprave i tehnologia
          Humanistične ter društvene znanosti
          Jezikoslovje (lingvistika)
          Veruvanje i tradicija     
          Ine teme etc.
     Proslovne upute za porabilce WikiKay                           339
          Dialektalne Wiki-enciklopedie
          Proslovne pripomene
     Poglavita načela vu WikiKay                                          340
          1.  razrađiva prvič kajkafske teme
          2.  teži obradi vseh kajkafskih tema
          3.  vsi slovanski dialekti, mikro-jeziki i njihove kulture su istovredni i ravnopravni
          4. Jezikovne razlučbe – pisanje na domače klasične kajkavice
          Upute porabilcima:
               1. Nebrisanje tekstof
               2. Vseobuhvatnost
               3. Jezik i prievod
Europa i štokavsko jednoumlje                                            341
INTERNETNE ADRESE NA KAJKAVICI I WIKIKAY                     344
LITERATURA                                                                          344


Uvod

U tiskanom obliku kod nas već postoji niz klasičnih i opsežnih edicija o kajkavici, pa desetak časopisa tomu bar dijelom posvećenih i više radiopostaja s povremenim ili redovnim kajkavskim sadržajima iz sjeverozapadne Hrvatske. Naprotiv je na suvremenomu međunarodnom internetu dostupna dokumentacija o kajkavcima još uvijek vrlo oskudna, premda su ini mikrojezici i dijalekti u Europi mnogo aktivniji i efikasniji preko interneta. Donedavna su skoro jedini stalni elektronski portali s kajkavskim sadržajima bili iz Velike Gorice, Varaždina i Bednje, uz nekoliko povremenih privatnih blogova kraćeg trajanja. Najveći mrežni forum za rasprave i obavijesti o kajkavici i na kajkavici ima već niz godina Velika Gorica (http://www.forumgorica.com/kajkavski/).
     Skoro sve ostalo na internetu iz Hrvatske je uglavnom jednoumno na štokavskom standardu, premda kajkavci još uvijek obuhvaćaju blizu 1/3 Hrvata ili 31% u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pa bi trebali biti puno više zastupljeni na internetu. Također i u najvećoj elektronskoj enciklopediji Wikipedia, koja ima i tzv. „hrvatsku" inačicu (ustvari srbohrvatsku pisanu po Anić-Goldsteinu) s blizu 100.000 natuknica često o posve sporednim temama, o kajkavcima (i čakavcima) nema zamalo ništa osim par redaka o kajkavštini i čakavštini tek kao nekoj marginalnoj folklornoj egzotici, ali tamo nema nijedne jedine izvorne stranice na kajkavskim ili čakavskim tekstovima. Pred par godina se pokušalo među stotinjak inih nacionalnih i dijalektalnih Wikipedija još otvoriti kajkavski (i čakavski) wiki, ali su naši jugo-unitarni „dušobrižnici" štokavskog jednoumlja to na

329

međunarodnoj razini odmah učinkovito blokirali i dosad spriječili u okviru mnogojezične grupe Wikipedia, u čemu su se već dobro uvježbali kad su slično do daljnjega prekinuli i blokirali ostvarenje Crnogorske vvikipedije.
     Nasuprot nama, npr. kulturniji Španjolci, Talijani i ini iz Europske unije zbog dogovorene višejezičnosti, uz svoju Wikipediju na službenom standardu imaju na internetu i javne paralelne elektronske enciklopedije na više svojih glavnih dialekata i minijezika: venetski, sicilski, sardinski, korzički, katalonski, vvelški, flamanski,... itd. Za nedemokratsku istočnu Europu tj. bivše komunističke imperije poput SSSRa i Jugoslavije, takvih minijezičnih i dijalektalnih enciklopedija uglavnom još uvijek nema - pogotovo ne na internetu. Zbog toga je od 2006., iz sibirskog Tomska potaknuta i organizirana na internetu tzv. konfederacija WikiSlavia koja bi ostvarila elektronske enciklopedije na većini važnijih slavenskih dialekata.
     U okviru toga smo od ljeta 2007, poduzeli i uspostavu starohrvatske dijalektalne Wikislavije koja je od početka preko bivšega zajedničkog portala (hr.volgota.com), pretežno obuhvaćala čakavske i kajkavske sadržaje. Potom se od studenoga 2007., tehnički izdvojila posebna čakavska Wikislavija ili Encyclopaedia Adriatica (tj. chak.volgota.com) s preko 500 čakavskih natuknica, nakon čega je zajednička starohrvatska Wikislavia krajem 2007. postala posebna Encyclopaedia Kaykaviana ili kratica WikiKay. U novije doba od ljeta 2008., dosad radi na internetu i treća naša dijalektalna enciklopedija na staroštokavskom (tj. polukorjenskom) hrvatskom na posebnom portalu: http://hr.metapedia.org.

Encyclopaedia kaykaviana (WikiKay)

U odnosu na klasično tiskane dijalektalne tekstove, ovi na internetu su osobito važni za naš dijalektalni podmladak, jer je već dobro poznato kako je danas informiranje preko interneta najprivlačnije za suvremenu mladež kojima se često neda čitati tiskovine. Iako su takve dijalektalne enciklopedije na internetu u načelu jednojezične, u praksi su većinom poliglotne jer objavljuju ne samo tekstove na pripadnom minijeziku ili dijalektu, nego i na državnom standardu ili na svjetskim jezicima (engleski ili ini) - ali pod uvjetom da su uglavnom posvećeni dotičnoj dijalektalnoj etnokulturi. Naprotiv, uneseni

330

dijalektalni tekstovi na dotičnom minijeziku mogu biti o bilo kojoj tematici iz svijeta, npr. priroda, umjetnost, pjesme, kuharski recepti, citati, poslovice, horoskopi ili slično, - ali samo na tom dijalektu ili minijeziku*. Također se očekuju detaljni opisi i povijest svih važnijih naselja s tim dijalektom ili minijezikom, te životopis autora koji su pretežnjo pisali tim dijalektom (minijezikom).
     Naša kajkavska elektronska enciklopedija s kraticom WikiKay, bila je neslužbeno dostupna na internetu od 11. listopada 2007, a službeno-formalno je za svjetsku javnost otvorena dne 21. studenoga 2007, dok je od početka 2008. je bila registrirana i lakše dostupna preko 2 najveće svjetske tražilice „ Google " i „Altavista ". Do kraja 2008. je obuhvaćala 290 natuknica o kajkavici ili na kajkavici i dotad je u izradbi ove enciklopedije sudjelovalo 34 ubilježenih suradnika (većinom pseudonimi) za unošenje novih tekstova ili dopunjavanje postojećih, dok je broj pasivnih anonimnih čitatelja puno veći. Do kraja godine 2009. u prosincu je već narasla duplo veća s 590 raznih članaka o kajkavici ili na kajkavici. Napomena: pridjevak ,,Kaykaviana" (s ypsilon) je zato što izvorno u latinskom nema slova ,j" nego se y čita kao naš ,j". Povrh toga je i za zapadne strance Kajkav... nezgodno čitati, jer to npr. Englezi shvaćaju kao Kakev..., Francuzi kao Kažkav..., Španjolci kao Kahkav... i slično, dok im je Kaykav... jasnije i jednoznačno.

Problemi dijalektalnih Wikija

     Sličan je razvitak imala i mlađa 'sestrinska' Jadransko-čakavska Wikislavia (Encyclopaedia Adriatica) s kraticom WikiCha, koja je otvorena za javnost od 12. svibnja 2008. i odmah je uvrštena u tražilicu „Google". Nakon dvadesetak mjeseci postojanja tj. do prosinca godine 2009. je taj WikiCha već imao 546 raznih članaka o čakavici ili na čakavici, tako da su zajedno obje naše dijalektalne WikiKay + WikiCha do kraja 2009. imale ukupno 1.I36 članaka na nestandardnim dijalektima ili o hrvatskim dijalektima. Istodobno i paralelno izvan WikiCha, istrijanski autonomaši su također pustili preko interneta još svoj manji dijalektalni wiki-leksikon nazvan „Čakapedija" (Chakapedia), koji je konceptualno i ideološki imitirao jugo-

* U lingvistici postoji termin mikrojezik, a ne minijezik. (Nap. ur.)

331

štokavske Wikipedije. Ipak je taj zbog slabe podrške i lošeg uvida u tematiku, nakon par godina početkom 2010. dostigao tek stotinjak manjih člančića uglavnom o Istri na štokavskom standardu. Od god. 2010. je ta paralelna 'Čakapedija' privremeno zatvorena i praktički ugašena uz najavu nove bolje koncepcije, koja dosad nije ostvarena. Dotle je na istomu internetnom portalu Istrijana, umjesto toga sad otvoren poveći mješoviti rječnik raznih istarskih narječja (slavenskih + romanskih) s oko stotinjak tisuća natuknica.
     Istodobno sa Čakapedijom su god. 2009. počeli i tehnički napadi za razaranjem i uništenjem neovisnih WikiKay i WikiCha, jamačno usmjereni i organizirani od naših štokavskih „dušobrižnika" iz Wikipedije. Pritom su više elektronskih jugo-hackera na mjesec-dva uspjeli nazmjence srušiti softverski wiki-sustav za WikiCha pa WikiKay i isto ponovo, dok je istodobno niz internetskih vandala brisao tekstove ili u njih ubacivao gluposti i obscene sadržaje bez veze s temom. Nažalost se to uskoro poklopilo s političkim smjenama u sibirskom Tomsku i Rusiji gdje su glavni internetski serveri cijeloga tehničkog sustava Wikislavia: Uskraćena su im sredstva za dalji rad, pa je cijela višejezična Wikislavia s desetak raznih slavenskih sekcija, uključivo Hrvatsko-kajkavski i Jadransko-čakavski wiki, formalno zatvorena i ugašena od 15. prosinca 2009. Od onda su u god. 2010. dosad dostupne na internetu samo za pasivno čitanje (bez proširenja i novih članaka) ranije kraće verzije WikiKay i WikiCha do kraja 2008, koje se mogu naći preko Internetnog Arhiva (vidi dolje na kraju net-adrese). Također su u zipanom obliku spremljene njihove najveće završne inačice iz prosinca 2009, za budući slučaj moguće obnove neke slične dijalektalne wiki-enciklopedije, gdje bi to poslužilo kao temelj buduće nadogradnje. Osim toga su barem polovica tih brojnih tekstova u vezi hrvatskih dijalekata na internetu prekopirani u treću neovisnu wiki-enciklopediju tj. u Hrvatsku sekciju višejezične grupe Wikinfo (www.wikinfo.org).

Tematska struktura u WikiKay

1. Kajkavska naselja: Po svojoj tematskoj strukturi, najveća tematska skupina po tekstovnom opsegu u ovoj kajkavskoj enciklopediji su prikazi kajkavskih i polukajkavskih naselja sjeverozapadne Hrvatske, nazočnih s preko pedesetak natuknica.

332

2. Rječnici i tekstovi: Daljnja važna tematika su sažeti pregledi kajkavskih rječnika i neki primjerni uzorci izvornih kajkavskih tekstova (vidi niže npr. Očenaš i Kula babilonska), pa neki strukovni rječnici npr. računalni i internetski pojmovi na kajkavici, kajkavski nazivi stranih država i slični. Također se daju popisi s tumačem kajkavskih zoonima i fitonima, ter kajkavski pučki nazivi raznih zvijezda i nebeskih pojmova.
3.  Kajkavska ikavica: Drugu glavnu i veliku tematsku skupinu u WikiKay čini 14 povezanih natuknica sa složenim razradama dosad slabo poznate kajkavske ikavice i većine svih pisaca koji su ju rabili - pa je to među najdetaljnijim pregledima kajkavske ikavice kod nas i svakako najopsežnije na cijelom internetu.
4. Glasila i kulturne udruge: Treću tematsku skupinu članaka tvori desetak sažetih preglednih prikaza s popisima kajkavskih udruga, časopisa i radiopostaja koje pretežno ili bar dijelom i povremeno promoviraju našu kajkavsku etnokulturu.
5.  Kajkavska etnokultura: Obilna heterogena skupina još su i raznoliki aspekti stare domaće etnokulture kajkavskih krajeva sjeverozapadne Hrvatske. Tu se nalaze npr. stari recepti pučke kuhinje i kajkavskih kulinarskih delicija: štrukli, bunceki, češnjofke, bazlamača, ter ini oblizeki.
6.  Kajkavska dijaspora: Među inim natuknicama su važne i one koje obrađuju staru kajkavsku dijasporu izvan Hrvatske u Europi (Prekodravje, Gradišće itd.) kao i novije kajkavske iseljenike u prekomorskim zemljama (npr. Kansas, Perth) s kraćim opisom važnijih stranih gradova sa značajnom kajkavskom manjinom.
7.  Kajkavska socio-lingvistika: Osim brojnih pojedinačnih natuknica, u paralelnim većim prilozima uz ovu glavnu kajkavsku enciklopediju su i posebni tematski leksikoni o nekim inače važnim, ali još slabo poznatim sadržajima. Prvi i najveći takav je npr. tema: Urbani kajkavci ili purgeri u gradovima srednje i sjeverozapadne Hrvatske.
 
Primjerni tekstovi

Ovdje se daju naslovi ponekih najvažnijih, opsežnih i razrađenih članaka iz WikiKay, od kojih su većina dosad već prekopirani (ili bar prevedeni) u Hrvatski Wikinfo: npr. Kajkavica, Kajkavska diaspora, Kajkavska ikavica, Kajkavska kozmogonija, Kajkavski wiki-rječnik,

333

Kajkavsko-čakavski iskon, Kajkavska prekomorja, Kajkavski festivali, Kajkavski fitonimi, Kajkavski zoonimi, Kajkavsko kulinarstvo, Kajkavsko Prekodravje, Kansas i kajkavci,... itd. Niže tu slijede dva kraća primjera kajkavskih tekstova iz WikiKay:

1. primjer: Danas već umalo zaboravljena, stara agramerska inačica molitve „Japa_naš" (iliti Očenaš) po arhaičnom izgovoru domaćih bakica iz Laške vulice vu cirkvi Sv. Martina 1950-ih godina - koja služi kao trajni uzorak izvornoga višestoljetnog jezika Agramera iz starijeg Zagreba (austrougarski Agram). Agramerski Očenaš laško-vuličanskih babeka f' cerkve Sv. Martina:
     „Japa_naš ki_si f' nebe, nek'se svete ime tvoje, nek' prihaja cesarstvo tvoje, nek 'bu volya tvoja kakti na_nebe tak_pa na_zemle. Kruhek_ naš sakdajni nam_daj denes i_odpuščaj nam_duge naše, kakti mi_ odpuščamo dužnikom našim i_naj nas_fpelati vu_skušnje, neg'nas zbavi od_sekih hudobah. Z' Japom, Sinekom i z' Duhom svetim, f' se veke vekov, amen! Sveta Marija milošče puna, Gospon s' tebom, nek' buš blažena med' ženami, nek' bu blažen plot od_terbuha tvojek, Jezuš-Kristuš! Mamek Božji moli za_nas, f'se veke vekov, amen! "*

2. primjer: noviji zagrebečki prijevod „Kule babilonske" iz Starog Zavjeta:
     Jedn je na celom svete bila jena špreha z'istim rečima. I poklem su oni putovali od zehoda, su prihajali do jene doline vu zemli Šinar i tam su se naselili. Ondak su rekli jeni drugima: „Bumo si zdelali cigle i bumo njih spekli", pak su njim te cigle rabile namesto kamena, ter ilovec kakti malter. Ondak si veliju: „ Bumo sebi zdelali jenoga velkega grada i vu njem turanj do nebesih, pak bumo si zeli imena dok se ne razbimo po svetu ". I ondak Sevni zide dol za videt tega grada i turanj ktere su delali ljudski sini. Ondak je Sevni rekel: „Pogl, oni su jen narod z' istom šprehom i oni su to začeli delat. Ampak bi trebalo sprečiti se kaj bi šteli zdelati? Bumo zišli dol i bumo j im zbantuvali jezika, pak jeni drugima več ne buju razmeli kaj veliju ". I tak njih je Sevni odtud raztepel diljem sveta, ter su oni prestali delati tega grada. Zato ga je On nazval „Babilon ", ar im je tam zbantuval šprehe od celoga sveta i od tam je njih Sevni raztepel diljem sveta.

* Zacijelo privatni Očenaš, za koji nema potvrde u postojećim standardnim molitvenicima, što se vidi i po uporabi riječi „Japa" i „mamek" (Nap. gl. ur.)

334


nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: KAJKAVSKI NA INTERNETU
« Odgovori #1 : Prosinac 21, 2011, 11:43:20 poslijepodne »

nastavek prethodnoga lista


Početni kajkavski portal Wikikay

Tekstovi članaka za taj WikiKay su načelno pisani po dva jezična modela: ako su na kajkavici onda obuhvaćaju bilo koju temu iz svijeta, ali su tu također prihvatljivi i dopušteni bilo koji ini susjedni ili svjetski jezici, - ali samo kad im je tema kajkavica i kajkavci (iz tehničkih razloga su nepoželjni strani alfabeti izvan latinice). U slučaju namjenskih članaka o kajkavici pisanih štokavskim standardom, ovi trebaju načelno biti u skladu sa školskim pravopisom tzv. „Londonac,, (Babić-Finka-Moguš: niz izdanja od 1994. do danas), ali tu nikako nije prihvatljiv hibridni novosadski Vukopis (Anić-Goldstein) pod lažnohrvatskim naslovom.
U slučaju kajkavskog teksta, taj može biti na bilo kojoj inačici u okviru kajkavice (Ivšić 1937, Lončarić 1996), samo je za rjeđe i manje poznate govore poželjno navesti kojoj varijanti pripadaju. Ipak se za opće širje teme i pogotovo inozemne (samo na kajkavici), preporuča ako je moguće neka budu na zagrebačkoj kajkavskoj inačici tj. „zagrebečka kajkavica" ili „agramerska špreha" (Magner 1966, Bauer 1991, Šojat i surad. 1998, Lovrić i sur. 2006 i 2011), ili bar minimalno srednjohrvatska polukajkavska koiné (Magner 1971), zbog više praktičnih razloga:
1. Književna tradicija: Na kajkavici manjeviše sličnoj zagrebečkoj je napisana i objavljena većina klasičnih djela hrvatsko-kajkavske književnosti od 17.-19. stoljeća.
2.  Brojnost korisnika: Najbrojnija povezana populacija aktivnih kajkavaca i polukajkavaca danas živi u velegradskom okružju Zagreba, gdje su polovica grada ili oko 410.000 kajkavci ili bar polukajkavci.
3.  Suradnici WikiKay: Od registriranih 34 suradnika u WikiKay, njih 3/4 su većinom bili iz gradskog okružja Zagreba.
4.  Upravno-tehnička razrada: U manjim kajkavskim gradićima i selima je kajkavski razvijen više za poljodjelstvo i obične svakodnevne potrebe, pa je prikladan za lijepu kniževnost, pjesništvo i sl. Međutim, za današnji svakodnevni život i izražavanje o upravnim, tehničkim i znanstvenim temama suvremenog jezika na razini moderne Europe je to u praksi ipak nedovoljno, pa je za te širje i sveobuhvatne svrhe zadovoljavajuća tek velegradska kajkavica Zagreba

335

i možda donekle iz Varaždina i Velike Gorice: npr. mlažnjak (avion), telkač (TV), mobič (mobitel), kompač (računalo), ...itd.
5. Mladi i internet: Glavni korisnici te internetske enciklopedije WikiKay trebaju biti mladi (polu)kajkavci ispod nekih 30 godina, a takvih ima najviše u gradu Zagrebu i dijelom u manjim kajkavskim gradićima, dok mladi iz kajkavskih sela imaju tek lošiji i povremeni pristup internetu ili ga uopće ne rabe.
Sada niže slijedi iz internetnog arhiva kao primjerni uzorak, početni portal ,,Encyclopaedia Kaykaviana" (WikiKay), tj. uvodna stranica (Poglavito strana) i pripadna početna uputstva (Proslovne upute) na kajkavici:



ENCYCLOPAEDIA KAYKAVIANA

Jena Wiki-enciklopedia ter medmrežna knižnica vu horvatskoj kajkavici
Horvatsko-Kajkavska Wikislavia (WikiKay)

Dobre prihajali vu Kajkafsko Wikislavio

ktera je sestavni člen združbe svobodnih Slovanskih enciklopedia, gdi seki more spredelati nekateri členek il napisati kigot nevi. Wikislavia je svobodna internetna enciklopedia. Zasnovala ju je grupa wiki-disidentof kteri su sterani z' ruske Wikipedie zbogradi svojih štandpunktof ter nacionalnih progona. Wikislavia ima seobjemnu politiku ter oglašuva ne sam členke, nek takaj wiki-izvire ter obrazovne soderžaje. Skupni broj oglašenih stran je višje nek 200.000 uz zbrzani rest. Wikislavia zdrževa strane na puno slovanskih i turkijskih jezikof. Obaviesti su mogoče, al morajo biti objavlene vu enciklopedijskem stilu zlaganja. Morete zisem svobodno zvestiti kaj got bute šteli il probat ostaviti Vaš trak vu poviesti. Naši sodelafci vu paralelnemu projektu z' desetak jezikof so vu zahodnoj Europi: Metapedia.org. Ova neva skupina Metapedia - Wikislavia z' dvatset jezikof, denes ima skorom 250.000 enciklopedičnih členof, ter je seda druga najvekša skupina svobodnih enciklopedij zvun Wikipedie.
WikiKay iliti Horvatska medmrežna enciklopedia f' kajkavici: Dobre prihajali vu WikiKay-jenu svobodnu Wiki-enciklopediu ter internetnu pismohranu f ' kajkavici, ktera je odprta vu listopadu

336

2007, kakti pervi i doseda jedini wiki na kajkavici. Ovo je Poglavita strana nove kajkafske vehje vu mednarodnoj Wikislaviji ter vu vekšoj evropejskoj Metapediji. Tu je jeno proslovje na kajkafskemu ter angleškemu z' poglavitim temami ter inim zvezami za uporabo i sodelafce. WikiKay obuhvaća takajše jenu Medmrežnu knižnicu ze kajkafskih pesni, proznih teksti, obrazbenih materialih i stručnih novicah itak. Of Wiki mora biti največ pisan kajkafski, al členki moreju biti takaj na štokafskemu il angleškemu - samor kad govoriju o kajkafcih il kajkavici. Ak je pa členek napisan f ' kajkavici -ondak more bit o kteri got temi na svetu. Členki moraju imeti pervi titul na kajkafskemu ter drogi takaj angleški, al vekši teksti morajo imeti takajše pervi del kak English Abstract za tuje čitatele. Načela Wikislavie su: puna svoboda brez cenzure, sovremeni pristop zi nevih podatkih od 21. stoletja, verna istinitost podatkof, moralnost i odprtost takajše za skrite tabuje kteri su drugdi izostavleni. Vu Wikislaviji je prepovedano: lažliva demagoška cenzura i farizejni pristop, zamegleni problemi nepodobnih tema, ter ine nepravice z' Wikipedie. To ne sam jen popularni wiki, neg ozbiljna databaza za medmrežnu naobrazbu, pak su členki na 3 nivoja: 1. Provizorni nevi načrti dostopni za vse i anonimce, 2. Zreli pravi členki za registruvane izdavače, 3. Recenzirane strukovne razprave ktere su zaklučane sam za eksperte.
     Vu tem času imamo 590 členkof.
     Wikislavia takaj prima i objavljuje neve raziskave, izvirne tekste, slovare, citate ter ine soderžaje ktere ne prima Wikipedia.
     Zakaj pa Horvatsko-Kajkavska Wikislavia?
     1. Ar so kajkavci jur denes 1/3 il tristjeden % vseh Horvatof!
     2. Ar pol Zagrepčancof vu horvatskoj prestolnici pa govoriju kajkavski.
     3. Ar je ot šesnajsteg do devetnajsteg stoleča, kajkavski bil javni-službeni jezik f' Horvatskoj ter je imel bogatu kniževnost, ktera je seda zahitjena.
     4. Ar vu dosedajnoj Wikipediji nema skorom nikaj o kajkafcih ter nijeden vekši kajkafski tekst.
     5. Ar temelna ljudska pravica je izvirna kultura ter informacia f' mamekovoj šprehi, kaj za 1/3 kajkafskih Horvatof ne balkanezerski jezik (jugoslovanski  'Vukopis').

337

Kajkavski pregled tema za WikiKay

Pozdravleni čitateli: Wikislavia je nevi evropejski projekt za zdelati enciklopedie f različnih jezikih vu svobodnom bezplatnem pristopu ter brez idejne cenzure. Još denes kajkavski privatno govoriju blizo 1/3 vseh Horvatof ter pola Zagrebčancof, al vu dvajsetem stoletju kajkavica je f Jugoslaviji pa bila potisnuta i zbantuvana, ter samor kak jeno provincialno narečje za folklor i pesni dopuščena: Sedaj je vu ovoj kajkavskoj Wikislaviji prvič zneva zdignuta kak jen javni jezik na mednarodni internet. Vu pravlenju ove kajkavske enciklopedie moreju sodelovati vsi kteri znaju pisati kajkavski, al takaj i stranci il naši izseleniki na angleškemu il štokafskemu samor kat pišeju o kajkavcih i kajkavici (takove tekste bumo potem preveli f kajkavski).
     Naravoslovje (naturalne znanosti): Biologia - živali, biline, bakcili - Ekologia, rezervati, endemi - Fizika, podnebje, meterologia - Geologia ter okamine - Hidrologia, morja ter oceani - Kemija
- Matematika ter geometria - Vraštvo ter antropologia - Zemlepis, orsagi, kartografia - Zvezdoslovje ter astrofizika.
     Naprave i tehnologia: Dizajn - Elektrotehnika ter elektronika
- Ekonomia i tergovina - Hižništvo ter gaštronomia - Industria ter obrti - Internet i telekomunikacie - Lađarstvo ter ribičija - Novine, krugoval i dalekovidnica - Poljodelstvo ter prehrana - Promet i vozila - Strojarstvo i tehnika - Šumarstvo ter vrtlarija - Turizem ter ugostitelsatvo - Vojska ter rati - Zidarstvo i urbanizem.
     Humanistične ter društvene znanosti: Demografia ter naši iseleniki - Etnologia, folklor, mitologia - Filmi ter stripi - Glasba (muzikologia) - Kazališče i estrada - Kniževnost i pesništvo, kružnice
- Mudroslovje ter logika - Pedagogia ter naobrazba - Poviest (hištoriografia)- Pravica ter adminištracia - Psihologia ter duhovnost -Politika i strajnke - Rekreacia, zabava, igre - Sociologia - Starinarstvo ter prapoviest - Šport i hobi - Umetnost, slikarstvo i kiparstvo.
     Jezikoslovje (lingvistika): Horvatski: kajkafska gramatika, jezikoslovje, slovari - Domače menše jeziki: albanski, čiribirski, židofski, cigajnski - Sosedni jeziki: taljanski, krajnski, nemški, magjarski, serbski, bosanski, črnogorski - Svetski jeziki: angleški, španjolski, francezki, ruski, arabski, kitajski - Mertvi jeziki: latinski, sanskrt babilonski, stari slovanski -Zmišleni jeziki: esperanto,

338

volapuek, interlingua - Kolonialni hibridni jeziki i lingua franca: srbo-horvatski, agramerski, anglo-kajkafski, franglais - Stara horvatska pisma: glagolica i bosančica.
     Veruvanje i tradicija: Islam (muhamedanstvo) - Judaizem -Katoličanstvo - Mitologia i legende - Nevi svetonazori - Pravoslavje (ortodoksi) - Protestanti - Ine stare vere.
     Ine teme etc: Futurologia ter proročanstva - Himne, gerbi, horugve - Kolendariuš i horoškop - Kritike ter alternativa - Popis horvatskih gradof - Poviest horvatske znanosti - Problemi i neve ideje - Popis orsagof - Tematske skupine - Kralji, predsedniki, ini poglavari - Životopisi pokojnikof i sodobnikih.*

Proslovne upute za porabilce WikiKay

Dialektalne Wiki-enciklopedie: Poglavito kulturno načelo Metapedie i Wikislavie je solidarno prihvaćanje glavnih narečji z' evropejskih jezikovnih skupin kakti punopravnih inačica f ' informiranju pripadajočih kulturnih zajednica: Isto odseda vredi takaj za nevi WikiKay, gdi buju se svobodno pisali področni teksti na kultiviranoj kajkavici, ampak takaj se na čakavici vu paralelnoj Čakavskoj Wikislaviji (il WikiCha). Ak je poznato, pri titulu vsakega členka vu Kajkavskoj Wikislaviji potrebuva f' zaporki dodati njegof čakafski sinonim (ak ne - bu ga dodal tehnični urednik).
     Proslovne pripomene: Poglavita načela neve evropejske skupine „Meta - Wikislavia", kterima se jasno razlučeva ot popularne Wikipedie jesu:
     1. Najvekša otprtost, svoboda čitanja i uređenja, gdi more sodelovati seki pismen i samor je zbogradi onemogučenja zlonamernih vandalof poželjna ubilježba (registracija).
     2. Teme so zisem svobodneg izbira i trebajo biti enciklopedijskeg zgleda ter kulturno pisane.
     3. Izbir i stil pisanja je otprt i jasen brez taboo-temah, o vsemu se more pisati kritički-eksplicitno, poštiva se izvirni tekst i popravlaju se samor očigledni tipfeleri i vraguvanje.

* Predočeni tekst po svojim obilježjima jest kajkavski, ali nije rečeno o kojem je kajkavskom idiomu riječ. Rečeni tip kajkavice sigurno nije reprezentant, a niti prihvaćena kajkavska jezična norma. (Nap. gl. ur.)

339

     4. Ne ideopolitične cenzure, ne demagogie samovolnih administratorof, postoji tekar širje kolektivno ravnatelstvo za tehnično zdrževanje ter demokratsko sodelavstvo vu podeli poslof.
     Vu ovu panevropejsku obitel otprtih i moralnih wiki-enciklopedij, seda se na internete združeva takaj ova naša neva WikiKay. Zato vabimo vse dobronamerne i zainteresirane sodelafce z' domovine i emigracie, takajše one z' Wikipedie, nek se poklen registracie zvrstaju f' nekateri koristni posel na ovoj kajkafskoj inačici: ak imeju prave kvalifikacie kak spisateli tekstof, il da inač sodeluju bar f' njihovoj tehničnoj opremi, lekturi, prepisuvanju i zvrstavanju, vu nabavki slika i karata, il f' nalaženju koristnih informativnih poveznic (ne politične reklame ni trgovački spam). Ovo je naš združeni kajkafski projekt za bolšu informatičnu budučnost kajkavice, pak so f' njemu vsi dobrodošli - osim zlonamernih vandalof ter ideoloških žbirof kterima priporočamo svobodno čitanje brez smetanja.

Poglavita načela vu WikiKay

WikiKay je „specializirana" enciklopedia na verodostojno-dokumentarnim načelim, pak treba postati sovremena elektronična panorama kajkavice, kajkafcih, kajkafske kulture i naravi njihovega kraja. Normalno je za očekivati da bu nekatereg preklapanja zmed WikiKay i Horvatske Wikipedije, takajše kak ima preklapanja zmed elektronične Wikipedije ter vnogih enciklopedij na papiru, al njimi so način obrade i širina podatkof drugači. WikiKay i Wikipedia se načalno razlikuju po jeziku, tematskom izbiru, načinu prikazbe, obsegu tekstof i metodskom pristopu:
     1.  WikiKay razrađiva prvič kajkafske teme, a ine opče-svetske tekar f' kratkem na kajkavici, vekšinom kak odlomki širih tekstof - a vu Wikipediji je vekšinom obratno.
     2.  WikiKay teži obradi vseh kajkafskih tema, a inozemnih tekar ak imeju nekatere zveze z nami: na pr. sosedni orsagi, emigracija, naši istraživači ter slične zveze.
     3. Poglavito načelo cele WikiSlavie je kak so vsi slovanski dialekti, mikro-jeziki i njihove kulture istovredni i ravnopravni pak se morajo bližje predstaviti vu materinskoj inačici kakti naši kajkavski i čakavski. Horvatska Wikipedija je samor na novemu kniževnom štandartu (Vukopis), a dialekti se tam tekar spominaju kak lokalna folklorna egzotika brez detaljof i brez primernih tekstof.

340

4. Jezikovne razlučbe: „Horvatska" Wikipedija je doseda vekšinom napisana na novosadskem Vukopisu (Anić-Goldstein), a WikiKay je brezuvetno na domaćoj klasičnoj kajkavici. Tu moreju biti na našem štandartu il na angleškomu samor nekateri tematski členki ak pišejo ob kajkavici i kajkafcih (pak buju potem prevedeni na kajkavico ak su dobre).
Upute porabilcima: Metapedia, Wikislavia i naša nova WikiKay su seriozni informativni projekti za sodelavo odgovornih intelektualcof, prvič za verodostojno informiranje i modernu naobrazbu brezplatnih porabilcof na razini 21. stoletja. Zbogradi tega WikiKay nije debatni klub za brezkonečne diskusije ob vsemu il ničemu: zainteresuvani za ovo se moreju obratiti na brojne diskusijske forume diljem interneta.
1. Nebrisanje tekstof: Vu popularnoj Wikipediji moreju zlonamerni pojedinci il cele interesne grupne pritiskom i nadglašuvanjem zbrisat i hitit vun cele teme i natuknice ak su njimi idejno nepodobne il interesno nepoželne. Ovdi tehnično nema takove mogućnosti, pak jednom napisana tema i natuknica tu ostaju zanavek t.j. moreju se samor popraviti i preraditi il dopuniti - al ne fkinuti ni zbrisati pod kterim got izgovorom.
2. Vseobuhvatnost: Seki tekst tu mora biti sodrževan i informativen z' dost faktof, a ne razvodnjen i polprazen tekar z' občim frazami (model: „puno piše - malo reče)." Prilogi moraju biti pisani serioznim stilom brez vraguvanja (vu protivnem buju takove rečenice brzo zmeknjene il predelane). Teksti nek buju jasni, al z' malo straneg žargona i fraza t.j. razumlivi vsekomu pismenem intelektualcu kteri zna kajkafski.
3. Jezik i prievod: Teksti za WikiKay se načelno pišeju horvatskom kajkavicom tj. klasičnim kultiviranim jezikom hrvatske kajkafske kniževnosti do 19. stoletja. Ak je zbogradi bilo česa prilog napisan na drugačem sličnem jeziku zven granice kajkavice, tad se prevodi na kajkavicu. Slično vredi takaj za kajkafske emigrante kteri več malo znaju il ne znaju kajkafski, pak moreju dostavit svoj engleski il ini strani tekst, kteri se potem prevodi na kajkavicu.


nastavek na sledečomu listu

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: KAJKAVSKI NA INTERNETU
« Odgovori #2 : Prosinac 21, 2011, 11:46:22 poslijepodne »

nastavek prethodnoga lista


Europa i štokavsko jednoumlje

Kajkavci i polukajkavci su danas 1/3 ili 31% hrvatskog pučanstva tj. kajkavski bar povremeno i u obitelji kod nas govori barem 1.400.000 Hrvata. Stoga su udjelom kajkavci razmjerno najveća kulturno-jezič-

341

na manjina, ne samo u Hrvatskoj, nego i među svim inim europskim državama, gdje nijedna nema toliku sličnu jezičnu manjinu iznad 1/4 svog pučanstva, da bi još bila tako potisnuta i kulturno-jezično obespravljena kao naši kajkavci. Drugi još veći jezični apsurd hrvatskoga pučanstva jesu većinski ikavci: pri postanku Jugoslavije oko 1. svjetskog rata je ovih bilo na hrvatskom ozemlju oko 46%, ali su kasnije dosad narasli čak na 61% ili 3/5 svih Hrvata, najviše zbog novijeg prelijevanja većine čakavaca (danas tek 11%) asimilacijom u štokavske ikavce.
     Naprotiv, izvornih štokavskih jekavaca koji dosad gospodare štokavskim jednoumljem diljem Hrvatske, pri nastanku Jugoslavije oko 1. svj. rata na današnjemu hrvatskom ozemlju je bilo jedva 7% ovdašnjeg pučanstva: katolički Hrvati samo oko Dubrovnika i Slunja, te pretežno jekavski pravoslavci Like i dalmatinske Zagore. Tijekom Jugoslavije je u 20. stoljeću broj jekavaca na današnjem ozemlju Hrvatske narastao na 15% - 18%, ali su nedavno nakon Domovinskog rata većina pravoslavnih jekavaca odselili izvan Hrvatske u Bosnu i Srbiju: Tako danas u Hrvatskoj živi tek desetak posto izvornih jekavaca kojima je to stvarni materinski jezik u djetinjstvu odmah od rođenja sličan službenom standardu.
     Svih ostalih 90% nejekavskih Hrvata tj. 31% kajkavci + 61% ikavci + 11% čakavci, tim manjinskim jekavsko-štokavskim standardom nauče govoriti uglavnom od škole s nekih desetak godina starosti, pa je to za većinu Hrvata tek lažni „materinski" jezik tj. jezik neznatne manjine nametnut svima inim nejekavskim Hrvatima. Sličan manjinski državni jezik je inače nepoznat drugdje u Europi i takvi absurdni slučajevi postoje uglavnom samo u bivšim engleskim i španjolskim kolonijama, najviše u Africi i Južnoj Americi. Ovaj jezični apsurd Hrvatske nam djelotvorno dokazuje po posljedicama, kako je u 20. st. Hrvatska ustvari bila kulturno-jezična kolonija velikosrpske Jugoslavije, koliko god se ta žalosna istina kod nas zaobilazi i prešućuje.
     Naprotiv u suvremenoj i civiliziranoj Europskoj Uniji kao dogovornoj multikulturnoj i mnogojezičnoj zajednici su takvi hrvatski kulturno-jezični absurdi načelno nemogući, jer tamo i puno manje kulturno-jezične manjine imaju garantirani osnovni standard kulturne i jezične autonomije: U ovom su pod pritiskom ostalih

342

konačno morale popustiti i takve donedavna tvrdo-unitarne države kao Francuska, Grčka i slične, gdje ranije jezične manjine službeno „nisu postojale" kao ni kod nas, a mi smo priznali takva prava samo pograničnim Talijanima pod pritiskom jačih susjeda i njihova moćnog europskog zaleđa. Zato sada u EU već postoji bar desetak službeno priznatih manjina s kulturno-jezičnim autonomijama, manjinskim školstvom, dvojezičnim natpisima i inim sličnim pravima, kajkavcima analognih mikrojezika i dijalekata: npr. venetski, sicilski, sardinski, korzički, katalonski, baskijski, bretonski, welški, flamanski, valonski,. .. itd.*
     Stoga već prije toga, naši trećinski kajkavci trebaju biti dobro pripremljeni i organizirani za ovu jedinstvenu priliku kulturno-jezičnog izjednačenja u EU s inim sličnim europskim manjinama. Međutim u samoj Hrvatskoj i istočnom susjedstvu se može očekivati žestoki otpor tomu iz idućega unitarnog razloga: Ako se kulturno-jezična autonomija kajkavaca napokon u EU uspješno ostvari, iz ovoga može nastati dalje lančana reakcija. Izlaz iz toga mogu biti 3 moguća rješenja, jer je sadanje stanje jezične anarhije po interesnoj direktivi vukovaca dugoročno neodrživo i pogubno za Hrvate i Hrvatsku:
     1.  Vjerojatno bi se ubrzo nakon priznanja kajkavaca probudili i naši većinski ikavci (61% = 3/5 Hrvatske), - a kada oni u EU priupitaju za svoja većinska prava u Hrvatskoj - to će biti dogledni kraj Vukova kolonijalnog „standarda" u Hrvatskoj. Odonda će samo još naši manjinski jekavci moći zatražiti u EU svoju jugokulturnu i jezičnu autonomiju.
     2.  Drugo je moguće, ali za nas manje realno rješenje tzv. „švicarski model" grupne mikrojezično-dijalektalne autonomije s pet glavnih javnih jezika (njemački, francuski, talijanski, retoromanski i engleski) + još desetak javnih švicarskih dijalekata na kojima tamo normalno govore državni predstavnici i mediji.
     3. Treće je moguće i dugoročno za Hrvatsku možda nazdravije rješenje „norveški model", gdje paralelno postoje 2 službena i jednakopravna javna jezika: izvorni domaći nynorsk i kasniji hi-

* Kajkavci i čakavci nisu u RH nacionalna manjina, pa je pitanje jezične autonomije pitanje političkog kosenzusa. (Nap. gl. ur.)

343

bridni bokmal kao nametnuti kolonijalni prijelaz između danskoga i norveškog iz prethodnih stoljeća, kada su Danci vladali Skandinavijom (ovaj je analogan srbohrvatskom jugojeziku i Vukopisu). Po iskustvu tog modela bi se moglo i u Hrvatskoj postaviti 2 službeno-javna standarda: dosad nametnuti manjinski srbohrvatski jugojezik (tzv. „zapadna varijanta štokavštine") + istodobno vratiti Franko panski standard kajkavske ikavice koja će pokrivati većinu Hrvata tj. 31% kajkavaca + 61% ikavaca.


INTERNETNE ADRESE NA KAJKAVICI I WIKIKAY

Kajkavski forum Velike Gorice: http://www.fonimgorica.com/kajkavski/

Wikinfo - članci za dijalekte: http://www.wikinfo.org/index.php/Croatian_topics

Wikinfo o WikiKay: http://www.wikinfo.org/index.php/Hrvatsko-kajkavskiWiki

Wikinfo o WikiCha: http://www.wikinfo.org/index.php/Jadransko-%C4%8DakavskiJViki

Web-Arhiv 2008 za WikiKay: http://web.archive.org/web/20071221070116/hr.volgota.com/index.php/Glavna_stranica

Web~Arhiv 2008 za WikiCha: http://web.archive.org/web/20080528060431rn_1/chak.volgota.com/index.php/Main_Page


LITERATURA

Bauer, I. 1991: Zagreb Kajkavian (summary of distinctive characteristics). Medieval & Renaissance texts & studies, General Linguistics 31/1, State University of New York at Binghamton.

Ivšić, S. 1937: Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU 48: 47-88, Zagreb.

JAZU 1984-1995: Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika, I - III / 1-7.Zavod za hrvatski jezik, Zagreb.

Lončarić, M. 1996: Kajkavsko narječje. Školska knjiga, Zagreb, 198 str.

Lovrić A.Ž., Rac M., Mileković M.H. 2006: Agramerski slovar i rani iskon zagrebečke kajkavice. Zbornik: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem okružju, str. 381-391, Muži zagorskog srca, Zabok-Krapina.

Lovrić A.Ž., Rac M., Negro A. 2011: Purgerska špreha zagrebečka, sisečka i petrinjska (Jen agramerski slovar). Znanstveno društvo za etnogenezu, Zagreb-Sisak (u tisku).

Magner, T.F. 1966: A Zagreb Kajkavian dialect. Pennsylvania State University,
Studies no. 18.


345

Magner, F. 1971: Kajkavian Koiné. Svmbolae in honorem Georgii Y. Shevelov,
Miinchen.

Šojat A., Barac-Grum V., Kalinski I., Lončarić M., Zečević V. 1998: Zagrebački
kaj
(govor grada i prigradskih naselja). Institut za hrvatski jezik, Zagreb, 217
str.

346
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: KAJKAVSKI NA INTERNETU
« Odgovori #3 : Prosinac 21, 2011, 11:51:03 poslijepodne »


kajkavski portal trnac.net

http://trnac.net


Vladimir Ruždjak 1975 - Vu plavem trnaci, 04:36

Vladimir Ruždjak 1975 - Vu plavem trnaci
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549