Prédlogi za PO(pu)larizâciju Turopola i turopôlskě kajkâvščině

[Ljudevit Kaj]

http://www.gorica.hr/2010/09/zakljucak-o-potpisivanju-sporazuma-o-sufinanciranju-programa-predskolskog-odgoja-s-djecjim-vrticom-suma-striborova-2/

VRTIĆOM???

http://www.forumgorica.com/kultura-i-umjetnost/malo-pismenosti-molim!/msg22828/#msg22828

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Osobno mě višě sméta «faličnost» interpunkcij, nek ć v izrazu vrtićom
(kajkavci némaju ć)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Glede vrtiča: Vrtni* z Velikě Mlâkě bi rěkli z vrtičom

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Na Mlâke sě govori(lo) ovak:

BÂRKA – list župě Sv. Barbara Velika Mlâka – elektroničko izdâjně
br. 46, Rujen, 2003., Leto 5.

Pût v povest   /  pišě:     Nikola Maković

Ivina iža vuke je živel z sini Ivičom, Pavičom i čerjum Magdum je bila zajdna zdesna pri Kovače. Čer Reza je bila vdana za Števeka Lacković Kolaričkinoga.

Na istom dvorišču vuz drevenu bila je zezidana iža vuku se preselil Pavič z ženum Baričom rodom od Glagolića, sestrum Juriča i Mijiča kem su govorili *vrtni.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-pole-mi(l)o-lepa-nasa-turopolska-po-tisek-turopolski-tisek-na-kajkavskomu/msg1676/#msg1676

Daklem, PO kajkavski sě veli:
- z «Odranskem ribičom»
- z odranskem Ivičom Pašaličom

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Primene i pri Kunte sě na priliku veli z bičom

Kaj je to onaj Tobi kaj je popil batin i batin z bičom?A merlin niš..?
http://www.forumgorica.com/o-forumgorica-com-stranici/novi-global-moderator-sledgehammer/msg20631/#msg20631

V TuroPOlukajkavskomu jě hohštaplerski, kulturtrégerski, šekspiromalograđanski z pismenem il vusmenem bičom tûči po «kajkavskem vulezem» v hrvatištadardu. Sramota i špôt!

Pocetnik:

dr. Zvonimir Bartolić:
Ali mi kajkavski Horvati nigdar nismo rekli kaj nam Karadžić bude krojil jezikoslovnu budućnost. Vezda dok imamo samostalnu Horvatsku Državu potrebno je nekoje, i one najvekše, pogreške ispraviti.
Moramo mahomice reči da se .... misli na .... na novu politiku daljnjega izgrađivanja horvatskoga književnoga jezika. Rečenička zakladnica horvatskoga kajkavskoga i horvatskoga čakavskoga jezika mora biti prevzeta v horvatski književni jezik«.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg3332/#msg3332

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 (PO slovački)

Plieskanie bičom, 00:46

Plieskanie bičom

[Ljudevit Kaj]

Ono kě jě «nepismeno» na jenomu hrvackomu jeziku, morě biti pismeno na drugomu (i obratno).
Hrvâti su višějězični nârod (imaju hrvatištan.dardni i gradiščansko-hrvacki, ter nestandardizérani  kajkavski i čakavski jězek).

Kak primer «nepismenosti» spomenut jě izraz s vrtićom.

POzadina morě (al i němûra) biti  kajkavska deklinâcija zvirno štokavskě réči (vumajnenicě) vrtić (kajkavski nâziv bi bil vrtek ili vrtec).
Kajkavski instrumentâl navedenoga izraza glâsi: z vrtičom.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Željko Funda: Mala kajkavska gramatika, str. 21.
9. Imenke
9.1 Deklinacija imenki mužkoga roda

Jednina
Nominativ: človek / zid / konj / kukec / pocek / špot / Zagorec
Instrumental: človekom / zidom / konjom / kukcom / pocekom / špotom / Zagorcom

MKG.pdf:

MALA KAJKAVSKA GRAMATIKA.pdf
http://www.esnips.com/doc/3ad8343b-3512-41a2-9d1e-b1fd4da2cce8/MALA-KAJKAVSKA-GRAMATIKA
http://www.forumgorica.com/kajkavski/mala-kajkavska-gramatika/msg4330/#msg4330

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

V slovačkomu jeziku instrumentâl imenic mûškoga roda jě sličen hrvackomu kajkavskomu
(Slovâki, kak ni kajkavci, némaju vokativ (râbi sě nominativ)):

Jednina
Nominativ: chlap (dečko), dedo, hrdina(heroj), dub (râst), stroj, bič
Instrumentâl: chlapom, dedom, hrdinom, dubom, strojom, bičom

http://sk.wikipedia.org/wiki/Sklo%C5%88ovanie_v_sloven%C4%8Dine

Lovec v kâlne vode
Lubav za kajkavsku réč
Ali zato itak ostane naš gorni govor - nam najdragši. Pak, dragi amice, ta naša kajkavska reč, to je kakti mati svih dijalektušov slavjanskih. [/b] Am dobro veli fabula, da su Ček, Leh i Meh iz Krapine! Kajkavca razme i Rus i Čeh i svaki Slavjan.
Gospodin s Kaptola, Ksaver Šandor Gjalski

http://lovec.iz.vg/citati/2008/06/08/lubav-za-kajkavsku-rec#comments

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kritizérajně gôrně «nepismenosti» pocéča na izjavu gospona Fuléra: 

Relja Bašić
- Bio sam peta generacija zagrebačke Akademije za dramsku umjetnost, i u toj petoj generaciji bio sam prvi Zagrepčanin koji je uspio ući. Smatralo se da Zagrepčani, bez obzira na urbanost, zbog kajkavskog okruženja akcentološki nisu pravi, dobri štokavci, za razliku od mojih prijatelja Vanje Dracha, pokojnog Fabijana Šovagovića ili pokojne Semke Sokolović.)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg3161/#msg3161

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

dr Mate Kapović

Skandalozno je što djecu u školi optužuju da ne znaju materinji jezik: standard je bitan još samo starim rigidnim jezikoslovcima

Protivnik sam negativna odnosa prema nestandardnomu jeziku. Pogotovo u osnovnim školama gdje mnogi profesori govore učenicima «nemoj tako govoriti», «ružno govoriš», «krivo govoriš», što je skandalozno!. Nekome govoriti da nepravilno govori materinji jezik!

 http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg3151/#msg3151

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

MIJO LONČARIĆ
Nakon roditeljskoga doma, veoma su važne jaslice i vrtići, jer oni su zamjena za roditeljski dom. Tamo se djeca sada uče samo književni jezik. Trebalo bi razmisliti bi li uz njega bilo dobro služiti se i dijalektom, kao što se to primjerice radi u takvim ustanovama u Gradišću, u Austriji, gdje djeca uče i književni njemački, a služe se i hrvatskogradišćanskim jezikom.
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg14822/#msg14822

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Jězično-politički stavi i vukusi su râzličiti.

Za nekě su ispravki spomenute i slične POgr(j)eški kristalno jasno vu korist pismenosti.

Za jězično neodzavičajeně turopôlskě kajkavcě, imajuč vu vidu srâmni POložaj turopolskôga pisanoga govora, ovakvo isprâvlajně jě antikrist.alna kâlna pissmen.ost.

Dosti jě instrumental.izérajna na račun tura i kaja!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

vrtič, vritič, turič, turek

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

literate & ill-literate,         («betěžno» pismen / nepismen) 
literate i zliterate,
alfabeti i anal.fakbeti   (nem. Bett = POstel)
alfabeti i komegazeti    (kome-ga-zeti)

[Ljudevit Kaj]

Beus. ripid: Kiks i lopovluk na scene Gorica


Ov tjěden bila jě (trémi i) premijera prectavě Kiklop po Euripidu na turbine sceně Gorica.

Kiklopovo imě* morebitno jě imelo (i) znâčejne "kradlivec stokě" (od indoevropskoga korena za stoku i grčkoga korena klop, klep- za lôpova i krađu).
 
Tâti stokavski, kradlivci tura, věč po 17., 18. pût za redom jězično-temacki POnižâvaju domâču kajkavščinu i Turopolě. 

Homer pripovéda jě zatočeni Odisej kiklopu Polifemu dâl nerazređénoga vina da ga napijě. Da ga jě Polifem pital kak sě zově, Odisej jě rěkel - Nigdo. Da jě div pijan zaspal, Odisej i negvi ludi su ga očoraveli.
Polifem jě jâfkal i zapomagâl, a drugi su ga Kiklopi čuli i pitali dô mu jě prěbil oko. On jě povedal -Nigdo. Kiklopi su otišli misleči da jě polûdel ii jě žrtva bogôv.

Dô jě kriv kě na POzornice jedinoga turopôlskoga profesionâlnoga kazališča néma mesta za turopôlski govor?
Nigdo, daklem, latinski rečěno (HaNSov kapetân) Nemomučeči na jâfkajně i zapomâgajně tura i kaja.

Hrvacki nârodni strânci, demokroati, teri na scene Goranica hohštaplerski, kulturtrégerski, šekspiromalograđanski, pijano procesuéraju i beskonačno POTkrâdaju tur i ostalu domâču stoku (sitnoga i krupnoga zûba) nésu nikakvi demokrati, nek idemo.krasti.   


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Ko to kaže, ko to laže ... da prectava Kiklop néma vezě z Turovem Polem?

Kiklopi su imě za plemě divov z jeném okom, daklem plemenitâši.
Kiklop Polifem jě zapraf Turopolifem.
Homer = Homek = Domek turopôlski
Bulić jě Turič, Turek.
Buljan jě  (Hača) Turjan.
LET3 = Turopolet3
LET3 = SLÉTNA, POLETNA I PRELETNA STEZA (PLESO3)
LET3 = GODINE3.
Kiklop Polifem jě sin Posejdona i netjak Zeusa. Prectava Kiklop posredni jě gréj (engl. sin) Beusa.
Euripid, Euritid, Euturid = europski tur.
Satir (ska igra) = sa-tur= z turom (nem. : Tier = životina)
Satir(a) / Satura quidem tota nostra est: „Satura (satira) medtém POTpuno jě naša“.
Vuostalom, mislim da Kajtagu tréba satirati.
Relkovič: satir iliti divlji čovik, beustija  (tal. bestia, bestiame = stoka)
De jě (velika) gorica (trsjě) tu jě navék i neki klopotec.
De jě Euripid, Grk(lan) tu jě i podgutnica.
De jě Kiklop tu jě i kikla


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Drâma / engl. drum ---> drumski râzbojniki oko sceně Gorica.
De jě scena tu jě i me(s)cena. Proračunska céna né v pitajnu.
 
Zamazani teater:
Zoran Prodanović Prlja vu kazališču. Ja – Senka- Huraaa (nem. Hure = kurva, b(ull)itch)
Prljavo kazalište – Jasenko Houra.

BakanalijěKiklopa scene Gorica – balkanalijě,  balkan(anom)alijě
 
Deveto pevajně Homerově Odisejě – Turopôlci pâk (i)zdevetani.

Odiseja – Odi Seja (proč).
Valda je jě Kiklop labudovo popévajně na scene Gorica.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ko to kaže, ko to laže ... da prectava Kiklop néma veze z kajkavščinum?

Ima (maker né z hrvackum i né na scene Gorica)

Let 3 - Kiklop

Petek, 01 Oktober 2010, 20:07 

Je čas za tragedijo in je čas za komedijo. Nova predstava gledališča Scena Gorica vam ponuja nekaj vmes. Edina ohranjena Evripidova satirična drama ‘KIKLOP’ v režiji Ivice Buljana in v priredbi Gorana Ferčeca je premierna uprizoritev besedila za katerega je, zaradi njegove izredne žanrske neopredeljenosti, vedno primanjkovalo pogumnih.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/kaj-kaj-kajzertum-slicnost-i-razlikovnost-hr-i-si-kajkavscine/msg23140/#msg23140 

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

*  Κύκλωψ zvedenica jě od grčkě réči "kotâč" (κύκλος) i "oko" (ωψ). Mogûče jě i da jě imelo znâčejně "kradlivec stokě" (od indoevropskoga korena za stoku i grčkoga korena klep- za lôpova i krađu).

KIKLOP - nova premijera Scene Gorica

http://www.forumgorica.com/dogadaji/prectave-'scene-gorica'-puckoga-oprtoga-vucilisca-velika-gortica/msg23141/#msg23141

[shaka zulu]

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Dr. sc. Ivana Kurtović-Budja
Kravarsko važan kamenčić u kajkavskom mozaiku

U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu prije nekoliko je godina pokrenut projekt
Proučavanje kajkavskih govora. Zašto kajkavskih i kako proučavati kajkavske govore danas kad se pod utjecajem globalizacije sve jače potiru razlike među narodima, ljudima, jezicima i govorima?
Hrvatski su kajkavski govori bogatstvo hrvatskoga jezika. Oni su, uz čakavske i štokavske govore, nositelji hrvatske tradicije i različitosti u svijetu. Suvremeni način života sve više utječe na nestajanje mjesnih govora - oni se polako mijenjaju
pod utjecajem škole, medija, ali i zbog prestiža. Često se govornici kojega lokalnoga govora srame svojega govora
pa ga u svakoj prilici pokušavaju prikriti prestižnim, u naše vrijeme, zagrebačkim gradskim govorom. Tako dolazi do smiješnih situacija da kajkavci mijenjaju svoj govor zbog zagrebačkoga gradskog govora kojemu je osnovica također kajkavska, ali su se u njemu izgubile, na primjer, fonetsko-fonološke karakteristike kajkavštine. Najbolje će se to vidjeti iz primjera. Kako bi svaki učenik koji je rodom iz Kravarskoga i okolice spontano rekao da nema čarape? Naravno, rekao bi da nema lačice. Ali, tako sigurno neće reći kad je u Zagrebu ili gdje drugo. Razumljivo je, jer standardni jezik i služi tomu da se ljudi iz različitih govornih područja razumiju. No, polako će se i u Kravarskom umjesto lačica sve više moći čuti čarape.
Ili, umjesto un sve više će se govoriti on, a i megla, laket i ogen polako će postajati samo magla, lakat i oganj. O fonetskim osobinama govora, osobinama koje moramo čuti jer se odnose na izgovor glasova ne može se napisati. Njih je najbolje čuti. Eto, na primjer, izbrojimo do deset na kravarskom i na književnom pa ćemo čuti da je glas a u broju ‘dva’ nekako bliži glasu o, a da je glas e u ‘deset’ nekako “otvoreniji”, bliži glasu a. Te “zvučne” crte kravarskoga govora lako će se potisnuti kada se ne govori s Kravarščanima. Zagrebački ih je gradski govor davno izgubio. Zbog svega toga začet je projekt proučavanja kajkavštine i jedan od stotinjak tzv. punktova, mjesta čiji se govor istražuje, jest i Kravarsko.
Izabrati najboljeg predstavnika svojega govora može biti veoma teško i mučno. Nerijetko se dogodi da tjedan dana dijalektolozi hodaju po selu tražeći pouzdanoga ispitanika. No, doskoči se i tome raznim “trikovima”. Onaj koji najbolj “pali” jest zamoliti mjesnoga župnika, ravnatelja škole ili kolegu, profesora hrvatskoga jezika, da nas upoznaju s ljudima za koje drže da su dobri govornici lokalnoga govora. Nerijetko tada ispitanici postaju najstariji stanovnici kojega sela. Na primjer, ja sam prije tri godine istraživala govor Podgore, u Makarskome primorju, i većina ispitanika je imala između 80 i 86 godina!
Govor Kravarskoga se istraživao i prije. Vrijedna je i ugledna studija Antuna Šojata o turopoljskim govorima gdje je i Kravarsko jedno od istraženih sela. U toj su studiji istraženi još i Mraclin, Dragonožec, Šiljakovina, Dubranec, Lomnica i ostali.
Podrobno istraživanje kravrskoga govora povjereno je meni uz nadzor dr. Mije Lončarića, koji je voditelj cijeloga projketa i koji je do sada napisao nekoliko knjiga i mnoštvo članaka posvećenih kajkavštini. Uz njegove upute i nakon što sam pročitala literaturu u kojoj se spominje govor Kravarskoga preko ravnatelja škole, gosp. Nikole Tonkovića došla sam do profesorice Komljenović koja mi je predložila troje ispitanika: dva Štefa (učenici Stjepan Pejak i Stjepan Gvozdanić) i gospođu Maricu Trnjar, spremačicu u školi. Izborom tih govornika prof. Anastazija Komljenović je obavila trećinu ispitivanja
jer su sve troje bili izvrsni – ni na jednom terenu nisam imala tako sjajne ispitanike. Radili smo prema zadanom upitniku. Njih troje su tako dobro “kužili” što hoću da smo za nekoliko sati ispunili skoro polovicu upitnika od oko 1000 pitanja. Nevjerojatno! Kad je dr. Lončarić u Zagrebu provjeravao popunjeno rekao je: “Dečeci su sjajni!” U Kravarsko moram doći još nekoliko puta, ispuniti i pregledati što lani u studenome nismo dovršili. Ne sumnjam da ćemo zajedno opet uspjeti spasiti govor Kravarskoga od nestanka. Zašto sam još sigurna da je govor Kravarskoga još živ i da ljudi rado govore njime? Zato što se ne može opisati radost i zanos kojim su dečki govorili kad sam ih upitala kako se u Kravarskom
reče za pticu čeljugar. Rekli su: štiglec i o tom ispripovijedali takve zgode da bi i sam Slavko Kolar ostao začuđen!
Učeći književni hrvatski jezik možemo postati svjesniji i ponosniji na svoj govor. I njegujući svoj materinski
govor značajno sudjelujemo u njezi i književnoga jezika te u očuvanju hrvatske jezične baštine.
http://www.os-skolara-kravarsko.skole.hr/upload/os-skolara-kravarsko/multistatic/42/breza004.pdf

[Ljudevit Kaj]

sused: ........ tzv. turopoljski jezik .....

Velika Gorica - Sûsedgrâd


Né šija nek jě vrât

Kineska POslovica veli da né vâžno kakvě jě fârbě mačka – glâvno jě da mišě lovi.

Mejně jě vâžno jel sě bû râbil nâziv turopôlski jězek, govor, nârečjě, izvustjě, dijalekt, subdijalekt, ili neke skrôz drugo.

Bitno jě da sě turopôlski râbi prvenstveno v slušno-vidne mediji (krugovaldio, dalěTěVidnica).

Némci na priliku, nominalno gledeč;  némaju jězek – imaj govor (Sprache).

Turopôlski kajkavski tâl jě hrvackoga kajkavskoga jezika.

»Konstataciju da je kajkavski – jezik više ne treba »braniti«. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu (nekadašnja JAZU) objavljuje Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika već 15 godina.»
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23621/#msg23621

Turopôlski govor
http://www.forumgorica.com/kajkavski/predlogi-za-po(pu)larizaciju-turopola-i-turopolske-kajkavscine/msg2502/#msg2502
 
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Komšija kom vrât

Ak nés PObrkal lončekě forumski sûsed deli POlitičkě svetonâzorě Demokrackoga Centra.

Ak bi Demokracki Center delil sûsedově jězično-političkě stavě i teorecki i praktično negéral turopôlski (jězik, govor, ...), onda bi tzv. DC za jězično neodzavičajeně turopôlskě kajkavcě bil pemokrastki center, idemokrastki center, něbi vrédel ni cent(r )a.

Bil bi to POs(t)rani VéŠ od DeCe, protuturopôlskě (ma)škare iliti fâšnik od jězičně ravnoprâvnosti.

* * * * * * * * * * * *

DC / Douglas Caravelle / daglas karavela / dâ-glâs kara-vesna  ( tur(opôlsk)ski: kara = crna)

* * * * * * * * * * * *

Zlobniki bi, sûdeč po sûsedovomu jězično-političkem stajališču, mogli pomisliti da jě sûsed shortkrat.ica za igranku: «Igrale (su) se delije, nasred zemlje ....», ili pâk za suspected, sumlivo licě (B. Njušić: The Suspect).

* * * * * * * * * * * *

Kad su se dva bracanina ..
 
Ansambl Dalmacija - Dva Bracanina, 02:07

Ansambl Dalmacija - Dva Bracanina

[Ljudevit Kaj]

TURO.POLISRANKOVIĆA ALEKSANDRA


Kajkavsko-turopoljski POsranče, pazi da ŠTO rabiš u Velikoj Gorici *

Na stranicam elektrônskě tiskovině nâziva „Moja Gorica“ Aleksandar Božić tobož(ić)ě od jutrenoga kol.umnista Branimira Pofuka (štovatela Scenkě B(ul)itch) brâni Goricu i Turopolě, „turopôlski selački folklôr i vatrogâsně zâbavě“.

O tempora, o mores!
Jěn vûk sě našel braniti ovcě od drugoga (Po)fuka, jěn lisec brâni kokoši od drugoga (PO)fuksa (nem. Fuchs = lisec, lisica).
Licemerjě na kvadrât!


Vera vu (mâloga) Boga (Božića) i selačka slova

Pocetnik na posranicu Aleksandra Božića (Reporter 256, str. 4., Lučićev kajkavski):
“No, tko bi od Velikogoričana ozbiljno shvaćao inicijative uvođenja „turopoljskog jezika“  u osnovne škole ?!“


Štokavska slôga  (nem. štok, Stok = batina)

Poréklom (okolo)sisečki štokavec Aleksa Božič poručil jě domorodnem turopôlskem kajkavcem da jě (POfuk.ultativno) vučejne nijovoga materinskoga jezika v škôla dalek.san-dar teri bûju dočekali na sveto nigdârjevo.

Isto to podupira Branimir POfuk brâneč bivšu sravnatelicu POV-a Velika Gorica, Senku Buličovu, za čijoga velikoštokajna sě v napravlene (17-18) prectavi v nijéne né mogla čuti ni kajkavska réč, ni turopôlska tema.


Kajkavsko-hrvatogâsci

Něznaš teri jě vekši hohštapler i kulturtréger, teri PO fuka višě: Aleksandar Pofuk il Branimir Božić.


Gâsnik Turopola
(kajkavskoga)

Na portâlu Moja (štokavska) Gorica dosledno sě ignoréra turopôlski kajkavski.
Da sě očě moglo bi sě neke nafčiti na priliku od Šibenčanof:
Šibenski leksikon
http://www.sibenskileksikon.com/

Jenâko tak v Reportéru Štoportéru néma kajkavske tekstof.
Kak sě jězično POštenešě déla morě sě videti čitajûč kajkavskě kolumně v Zâgorskomu listu, Međimurske novina, Varaždinske vésti, 7plus Regionâlnomu tjědniku, ili pak listajuč bogâtu čakavsku/ikavsku kolumnistiku v Nôvomu listu (Beseda – 4 stranicě v četrtek, S kamika i mora), Šibenskomu listu, Glâsu Istrě, ...
Tjědnik „Šibenski list“, br. 2403, 23.01.2010.
6 člankov na nestandardne hrvacke čakavske ikavice
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pocakaj-(po-ca-kaj)-lipa-nasa-cakavska/msg11336/#msg11336

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

PO(T) – Plemenita Občina (Turopôlska)
www.turopolje.hr

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Turopôlski govor
http://www.forumgorica.com/kajkavski/predlogi-za-po(pu)larizaciju-turopola-i-turopolske-kajkavscine/msg2502/#msg2502

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

DOMEK TUROPOLSKI
Vezila na sě stranicě pojedinačno:
http://www.forumgorica.com/turopolje/domek-turopolski/msg22263/#msg22263

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

* Stranče, pazi što radiš u Velikoj Gorici
TUROPOLIS Aleksandra Božića
http://www.mojagorica.com/strance-pazi-sto-radis-u-velikoj-gorici/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Turushit tjedna
Aleksandar Božić: Lučićev kajkavski (Reporter 256, str. 4.)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/predlogi-za-po(pu)larizaciju-turopola-i-turopolske-kajkavscine/msg2500/#msg2500

[kuntakinte]

Predstavljena prva dugoselska kajkavska slikovnica – „Zabava pri patulku“

Ponedjeljak, 07 Veljača 2011 14:54

Gradska knjižnica Dugo Selo u subotu 5. veljače predstavila je svoje izdanje - prvu dugoselsku kajkavsku slikovnicu „Zabava pri patulku“ prema tekstu Milana Dobrovoljca Žmigavca, a ilustrirano od strane djece iz skupine „Mali knjigoljupci“ čija je voditeljica Maja Mihaliček Ožvatić.

Inače, slikovnica je 12 izdanje Gradske knjižnice Dugo Selo, rekao je Predrag Topić, urednik ovoga izdanja u uvodu te nadodao kako je Milan Dobrovoljac Žmigavac bio vrlo plodan kajkavski pjesnik koji je između ostalog neke od svojih radove posvetio i najmlađima. Upravo jedan od takvih radova  je i ova vesela priča o patuljcima i kukcima koja je objavljena prvi puta u jesen 1935. godine u dječjem prilogu zagrebačkog dnevnika „Jutarnji list“.

Velik doprinos u nastanku ove slikovnice dala su i djeca iz skupine „Mali knjigoljupci“ koji su nažalost prošle godine prestali sa radom tako da su oslikavanjem ove slikovnice zaokružili svoje djelovanje. Njihova voditeljica Maja Mihaliček Ožvatić izrazila je žaljenje radi prestanka rada koji se dogodio prvenstveno zbog nedostatka prostora.

Brojni mali posjetitelji ovoga predstavljanja uživjeli su se u ovu veselu priču koju je vjerodostojnim kajkavskim govorom prikazao Želimir Novak, član Glumačke družine KUD-a „Preporod“.

Osim toga, za bolju atmosferu pobrinuli su se i članovi Glazbene škole Dugo Selo koji su glazbenim trenucima uljepšali ovo predstavljanje
http://www.dugoselo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1167:predstavljena-prva-dugoselska-kajkavska-slikovnica-zabava-pri-patulku&catid=3:novosti&Itemid=88

[kuntakinte]

KUD "ZAGOREC" I OŠ SIDE KOŠUTIĆ
RADOBOJ
ORGANIZIRAJU
FAŠNIK H RADOBOJU
H NEDELJU,  06.03.2011. OB 2 VURE POPOLDAN

SVI ZAMASKIRANI NEK DOJDEJU NA IGRALIŠTE PRI OSNOVNE ŠKOLE POLEG ŠPORTSKE DVORANE. IGRALA NAM BU JEDNA OD NAŠE TRI PLEH MUŽIKE A NAJBOLJE ZAMASKIRANI BUJU DOBILI NAGRADE. SVI STE POZVANI DA DOJDETE ZAMASKIRANI.

P.S.   LJETES BUJU NAČELNIK OPČINE I NJEGOV ZAMENIK OB SVOJEM TROŠKU SKUHALI VINE, ČAJ I KLOBASE

http://www.radoboj.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=97:fanik&catid=1:latest-news&Itemid=50

d d d

[Ljudevit Kaj]

Kompliménti „delta force“ na vuporabe zavičajně kajkavščině.
Samo naprovo!

Negâtori višějězičnosti (bitnoga eleměnta našoga nacionalnoga identitéta) standardno «dél(t)a.JU norcě» z horvatskoga, severnohrvatskoga iliti kajkavskoga (nestandardizéranoga oblika hrvatskoga jezika). Věč viđeně, déjà-vu-érajučě  spač(k)ě (z) lab.oratorijě velikoštokavske.

----------------------
Pogledaj medalju s druge strane, dok se ni parkiranje plačalo kod D.Zdravlja, nikad nisi mogel najti mesta za stati (već od 7 vur v jutro), kad si išel k doktoru (sad ga navek imaš koliko očeš).
Jeli znaš kak je bilo stanarima na Trgu M.Tita, Magdaleničevoj, M.Hrvatske itd. dok se ni naplačivalo i biloogranićevo parkiranje, je bilo je grozno. Dojdeš doma, a nemaš de stati, jer je parking pun padobrancov kaj tu parkeraju i idu vu Zagreb na posel, ti odi v Kurilovec, ostavi tam auto, odi doma pešice i razmišljaj jel ti ga bu ko fkral ili oštetil.
Od kad se tam naplačuje navek ima mesta za stati, a i imaš prav kupiti parkirnu kartu za stanare za smešnih 30 kn/mj (1kn/dan).
E sad je frka stanarima oko T.S.Radića jer su se svi ti padobranci preselili tam, a i tak je tam bilo ludilo i parkeralo se sekud, nisi se ni mogel voziti po ceste, ni sparkerati da podigneš dete z vrtića. I tam se bu problem rešil s naplatom parkiranja i s kaznama prometnih i komunalnih redara (na žalost, naš čovek razme samo kad ga se vudri po žepu), a i pauk bi dobro došel za ove kaj se parkeraju po tratuvaru, biciklističke staze, ispred smetlarnikov, na izlazima s parkirališta ....
Pa ko voli nek izvoli, nek se parkera de nesme, pa kad plati kaznu, drugi put bu pazil de se bu stal.
Svuda (van HR) se moremo pridržavati reda i diviti se kak je vani sve lepo i organizerano, samo doma ne.
Kad se vu dvorišču oće napraviti reda, odma neko ima nekaj protiv, odma tu ima prste HDZ, SDP, HSS, HNS i ostala bagra. Ja nis vu ničijem stranačkom toru,ali pozdravljam dobre poteze s kojeg god čopora dolaze, reda treba biti, ali za sve, za vuke i ovce.

Daj se prvo nauči pisati pa se onda javi, mogao bi malo pogledati osnove hrvatskog jezika.

[Ljudevit Kaj]

“Hrvatski učenici bolji su od srpskih, a lošiji od slovenskih“
Iz čitalačke pismenosti zauzeli su 36. mjesto, iz prirodoslovne 37., a iz matematičke 40. mjesto. To je lošije čak i od rezultata koje su hrvatski učenici postigli 2006. kada smo prvi put sudjelovali u tom istraživanju.

Z gledišča jezično neodzavičajenoga hrvatskoga kajkavca gorna tvrdna (o čitalačke pismenosti) samo je v morti jene trejtine točna / reprezentativna, z obzirom da hrvatski kajkavski i čakavski govoreča deca nemaju mogučnost  ne samo proveruvati znajne svega materinskoga (hrvatskoga kajkavskoga / čakavskoga) jezika, nek ni  vučiti se istoga.

Kad se pak zna na teri način kajkavska deca puno put vuče štokavski standard (na račun negerajna i ponižavajna kajkavskoga/čakavskoga jezika*), zabegne neodzavičajenomu kajkavcu sako vesele na morebitno postignutomu vuspehu kajkavske dece z piss-men-osti v (osakačenomu) hrvatskomu standardu.

* Za “štiri” umjesto četiri zaradila se sočna pljuska, nepodobni pa “krušku” po glavi

Dozvoljavalo se tući djecu, maltretirati izgovorom. Tako na primjer za “štiri” umjesto četiri zaradila se sočna pljuska, nepodobni pa “krušku” po glavi. Djeca su pišala od straha (nešto je bilo objavljeno i u vašome listu!), padala u nesvijest. O ocjenama da ne govorim. Danas je situacija sofisticiranija. Mobing nad djecom od strane pojedinih učitelja, djece nad djecom gori je od starih batina. U novije doba Štrigovom su prodefilirale sve moguće kombinacije učitelja iz RH i Bosne. U većini djece prevladao je duh “domaćeg”, pa se u općoj upotrebi i dalje govori “štiri”, dedek i babica itd. Zašto taj kontroverzni pristup odgoju naše djece? Želite uništiti kajkavski jezik? Štrigovsku kulturu i identitet? Na to nemate pravo!!

Međimurje, br. 2896,  26.10.2010 / Premali interes za učenje slovenskog jezika (2.)
http://www.medjimurje.hr/clanak/2896/2010-10-26/premali-interes-za-ucenje-slovenskog-jezika-2

Usmenost i piss-men-ost

Još je vekši problem (ne)usmenosti v hrvatskomu kajkavskomu / čakavskomu jeziku. Za javne medije (daleTeVidnicu, krugovadio) su, čak i na regionalne razine, kajkavski i čakavski parole non grate. Sramota i špot.

Vevo se vidi kak to (na TV, jezično nestandardno) delaju nemačko govoreči Švicarci:

Na švicarsko-nemačkomu radiju i TV širom su oprta vrata nestandardizeranomu schwitzerdütschu (s tem da su germanski Helvečani totalno nepismeni v svemu govoru – praktički nigdar najnemu nesu pisali; pišu samo na standardu).

Evo primera zajne “TV-Arene” (alla parlaonica / latinica) posvečene otklonu od koriščejna nuklearne energije v CH. Si gosti (vuklučivo predsednike vodeče švicarske stranki) vuru i pol se spominaju na (saki svemu) nestandardizeranomu jeziku. Samo predsedniki SP-a (z francuskoga tala CH) i FDP-a (z taljanskoga tala CH) se spominaju na kniževnomu nemačkomu, z tem da razmu švicarsko-nemački nestandard i ne im za istoga treba prevoditela.

Obširneše:

http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg33114/#msg33114 

Zašto intelektualci u kajkavskim krajevima ne govore kajkavski

Školovani ljudi u kajkavskim krajevima govore štokavski. Koriste se samo pokojom kajkavskom riječju ili frazom. Školovani kajkavci već misle na štokavskom, a ne na svojem materinskom kajkavskom jeziku.... Je li ikad župan varaždinski ili onaj međimurski održao svoj referat (govor) na kajkavskom, što bi bilo normalno s obzirom na kajkavsko pučanstvo?
Hoćemo li dočekati da listovi u kajkavskoj Hrvatskoj objavljuju uvodnike na kajkavskom, kao što čini primorski »Novi list« na čakavštini?

Gjalski spočitava hrvatskim vukovcima što su »svu svoju dušu dali obrani Vukovoj i zagospodovanju seljačkog ličko-hercegovačkog govora u sferama knjige i književnosti. Nije se našao nijedan, ama nijedan jezikoslovac koji bi se latio posla da proučava hrvatsku kajkavštinu. A ipak je ta kajkavština toga vrijedna...« U najuglednijim se salonima govorilo i pisalo domaćim kajkavskim govorom, pa su se doseljeni Nijemci morali naučiti hrvatski i postali su Hrvati, kako nam to potvrđuju ugledne aristokratske obitelji, npr. Rauch, Kulmer, Cavanagh i drugi.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg24204/#msg24204

[Ljudevit Kaj]

... od-329-studenata-bas-nitko-nije-rijesio-test-pismenosti

To ja tvrdim već godinama. Dovoljno je pogledati i na ovom forumu - većih dokaza ne treba...

http://www.forumgorica.com/odgoj-i-obrazovanje/hrvatski-ucenici-bolji-su-od-srpskih-a-losiji-od-slovenskih/msg33098/#msg33098

Na žalost, neki još navek pismenost v hrvatskomu jeziku (i na ovomu forumu) ograničavaju na sadašni velikoštokavski standard, zanemarujuči da je jezična raznolikost biten element našega nacionalnoga identiteta.

Jezično neozdavičajeni hrvatski kajkavci, naravno, misle drugač.
»Vi štokavci i jezično odzavičajeni (negdašni) kajkavci volite vašega (štokavskoga standarda) ne zato ča je veći od mojga nego zato ča je vaš, ja volin svojga, ne zato ča je mići nego zato ča je moj." (Vedrana Rudan, kolumistica «Nacionala»).


Bartolić: »Mi kajkavski Horvati, iz negdašnjih ostanjkov svete nam Horvatske zemlje složili smo se da nam štokavsko izvustje bude skupno izvustje za celi narod horvatski. Ali mi kajkavski Horvati nigdar nismo rekli kaj nam Karadžić bude krojil jezikoslovnu budućnost. Vezda dok imamo samostalnu Horvatsku Državu potrebno je nekoje, i one najvekše, pogreške ispraviti.
Denes vnogi narodi, kojih je jezik imel takvu sudbinu kak i horvatski, obnavljaju svoj jezik. To delaju Velšani, Škoti, Katalonci, Bretonci, tulikajše i Hebreji (Židovi), kak i drugi. To moramo napraviti i mi Horvati.
Gda se o tomu govori, misli se na novu politiku daljnjega izgrađivanja horvatskoga književnoga jezika. Rečenička zakladnica horvatskoga kajkavskoga i horvatskoga čakavskoga jezika mora biti prevzeta v horvatski književni jezik«.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg3332/#msg3332

[kuntakinte]

Događanja u rujan 2011.
... 
04.09.2011 - 11.09.2011
Trg Ljudevita Gaja, Galerija grada Krapine, Festivalska dvorana ,ulicama i trgovima Grada Krapine
Tjedan kajkavske kulture
46. Tjedan kajkavske kulture tradicionalna je manifestacija kojom se nastoji kajkavski jezik i običaji Zagorja sačuvati i obogatiti. Izložbe, „Kaj u riječi, slici, pjesmi i plesu“, „Kaj najmlajši je najslajši“, sajam „Gde se još to kupiti more“, 20 novih kajkavskih popevki, samo su neka događanja u sklopu Tjedna. (www.kajkavske.popevke.hr)

rujan 2011.
Klanjec
Svečanost obilježavanja 150. godišnjice smrti Antuna Mihanovića
Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske obilježava se 150. godišnjica smrti Antuna Mihanovića, autora hrvatske himne uz brojne kulturne, znanstvene i druge programe te otvaranjenovouređenog Spomen parka kao dijela turističkog puta vezanog uz ime Antuna Mihanovića
...

16.09.2011
Kumrovec - Stara škola
Kumrovečke plave kmice
Na toj večeri kajkavski pjesnici predstavljaju svoje pjesme. Dobrodošli su svi koji pišu kajkavskim jezikom neovisno o tematici. Čujte kako zvuče kajkavske popevke u kumrovečkoj staroj školi iz doba austrougarskog cara Franza Jozefa I . (www.kumrovec.hr) (www.tz-zagorje.hr)
...

17. rujan 2011. g. subota, 17:00 sati
prostor Muzeja ˝Staro selo˝ Kumrovec
Zagorska svadba (subota)
posjetitelji se mogu upoznati sa tijekom tradicijske svadbe kumrovečkog kraja (od prošnje mladenke, zaruka, vjenčanja, do skidanja venčeca tj. trenutka kada mladenka postaje mladom ženom). Cijeli tijek svadbene svečanosti odvija se po starim regulama kumrovečkog kraja s prijelaza iz 19. st. u 20. st. (www.kumrovec.hr) (www.mhz.hr)
...

zadnji vikend u rujnu
Pregrada
Branje grojzdja
Manifestacija kojom se njeguju kulturno-etnološka obilježja kraja te običaj branja i prerade grožđa u vino. Organizira se prikaz odlaska u berbu ili iz berbe uz mnoštvo starih alata i pomagala koje su koristili "naši stari". (www.pregrada.hr)

posljednji vikend u rujnu
Zlatar
Dani kajkavske riječi
Program se odvija u nekoliko dana (izložbe u Galeriji izvorne umjetnosti, promocije knjiga u Gradskoj knjižnici, dječja likovna priredba, festival dječje kajkavske popevke…). U sklopu manifestacije održava se i cijeli niz sportskih i zabavnih priredbi, a vrhunac je PAJDAŠKO SPREHAJANJE s prikazom starih običaja. (www.zlatar.hr)
http://www.tzkzz.hr/hr/dogadjanja/2011/09/