Autor Tema: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland  (Posjeta: 27418 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« : Rujan 16, 2009, 12:07:33 prijepodne »


Visti  iz Gradišća
2009-08-05


Novi CD Kajkavcev "10 zlatnih godina"

Tamburaški sastav Kajkavci iz Umoka je izdao novi CD s naslovom "Deset zlatnih godina". Na njem je snimljeno 16 jačak, i to novokomponiranih jačak, veli Janoš Szallmer, bivši peljač umočkih tamburašev.
   
    Kompaktna ploča sadržava na primjer dvi uglazbene pjesme Marka Dekića i jedna s muzičkom obradom Adama Horvata, sadašnjega dirigenta sastava.

CD se prodaje za 2500 forintov ili deset eurov. Nova kompaktna ploča će se prezentirati 21. i 22. augusta prilikom svečevanja 20 ljet Umočansko Hrvatsko društvo i 10 ljet Kajkavci.

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109279/


*************************************

Isplaća prvih pinezi za žrtve poplave

Gradišćanskim žrtvam poplavov su danas isplatili prvi dio pinez iz fonda za katastrofe. Ov put 47 pogodjenih prima skoro 72.000 eurov.
   
   40 procentov ove svote plaća zemlja, a 60 savez, je izjavio zemaljski savjetnik Werner Falb-Meixner (ÖVP), ki je nadležan za isplaćanja iz fonda za katastrofe.
   
 
  Oko 4,5 milioni eurov škode u Gradišću
Agrarno odiljenje u uredu zemaljske vlade da i nadalje svaki dan dostaje nove molbe za pripomoć.

U ovom tajednu računaju novimi molbami od privatnikov. Oni moraju najkašnje pet tajedan po dogodjaju javiti škode na privatnom imanju.

Dosadašnja javljena škoda znaša oko 4,5 milioni eurov. Do konca roka će se ova svota vjerojatno još podupljati, šaca Falb-Meixner.

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109197/

*************************************

Ognjogasno naticanje u Židanu

U Hrvatskom Židanu su projdući vikend priredili ognjogasno naticanje takozvani Repce-kup. Pri ovom tradicionalnom naticanju, ko se je održalo sada jur po 30.put, sudjeluje osam sel uz potok Repce/Rebac.

   Med njimi Unda, Prisika i Hrvatski Židan. Ognjogasne grupe moraju pri tom s jedne strani prez falinge izvršiti napad gašenja, a s druge strani trčati i preskočiti različne zapreke. Naticalo se je ukupno 13 ognjogasnih momčadov od muži prik žen do dice.

Hrvatski Židan je dobio Repce-kup u svi tri kategorija, i to sada jur treto ljeto po redu. Zato si Židanci smu držati dobitničku nagradu, Repce-kup. Ognjogasno društvo Hrvatskoga Židana ima 28 aktivnih kotrigov.

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109199/

*************************************

Kalištrof za cipljenje protiv HPV-virusa

Općina Kalištrof će preuzeti jedan dio strošak za cipljenje protiv HP-virusa. Podupirat će mlade ljude do 25 ljet s glavnim sidišćem u Kalištrofu. Općina će darovati 30 eurov za svaku pojedinu injekciju.
Za subvenciju je potribna odredjena molba na općini i dokaz računa o cipljenju. Človičji Papilloma virusi ili kratko HP-virus more prouzrokovati rak na vratu maternice.

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109254/


*************************************

Bilanca žetve u Gradišću

Ljetošnja žetva je po količini prosječna, a po kvalitetu dobra prem ekstremnoga vrimena i teških uvjetov pri žanju. Regionalno je bilo velikih razlik, veli Belo Rešetar, potpredsjednik Seljačke komore Gradišća.
   
    Tako je žetva u sjeveru čemernija nego u jugu. Gradišćanski seljaki su poželi 290.000 tonov žita, to je za 15 procentov manje nego lani, kada je bila zvanaredna dobra žetva.

   
   Produkcija stoji već, cijene za žito su niže

Polag Rešetara vrime svako ljeto već otežava seljakom djelo. Tako je ljetos u aprilu i maju bila suža, a na početku žetve je čuda curilo. Cijene su niže, ar je još žita od lani. Intervencijska cijena za krmno žito iznaša 90 eurov na tonu, a za kvalitativno žito 120 eurov.

Stroški za produkciju su nastali viši, i to zbog dražega dizela i zbog umjetnoga gnjoja, ki se je u zadnji četiri ljeti podražao za 300 procentov. Kod kukorice i soje očekivaju dobru žetvu, ali ovde bi još godina dobrila, veli Belo Rešetar, potpredsjednik Seljačke komore Gradišća.

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109273/

*************************************

Pregled hrvatskih priredab
Pregled o hrvatski priredba u Gradišću, Ugarskoj, Slovačkoj i u Beču Vam nudjamo svaku nedilju u "Dobar dan Hrvati", pandiljkom, srijedom i petkom u okviru naših radio-magazinov kot i u internetu.

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/priredbe/


*************************************

Policija je ustriljila 14-ljetnoga
U Kremsu je policija ustriljila jednoga 14-ljetnoga ki je skupa s komplicom provalio u supermarket. 16-ljetni komplic je teško ranjen.
     Nijedan od njih nije imao oružje za striljanje pri sebi.
   
 
   U Nimškoj raste ilegalni eksport autov
U Nimškoj se je po upeljanju premije za odstranjenje starih autov razvio ilegalni eksport u inozemstvo. Krimininalna policija šaca da je oko 50.000 vozil dospilo u istočnu Europu ili Afriku.

*************************************

  Kritika na igranju momčadi Dinamo Zagreb

Austrijanski meštar Red Bull Solnograd je u povratnoj utakmici za kvalifikaciju u Champions League tukao Dinamo Zagreb 2:1. Hrvatski mediji oštro kritiziraju hrvatskoga meštra i trenera Krunoslava Jurčića za defenzivnu taktiku pri igri.

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/109355/


*************************************

On, ki se stvorazi, hodi simo ter tamo
U petom dijelu kviza nije bilo u pitanju samo jedna rič. Pitali smo za značenje fraze "stvoraziti se". Rješenje kviza glasi: On človik, ki se stvorazi, stalno hodi simo ter tamo.
 
   On more i besmisleno pojti van i nutar, ili stalno ophadjati.

Značenje riči "stvoraziti se" je opisano u drugom dijelu Gradišćanskohrvatskoga rječnika.

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/108432/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #1 : Rujan 16, 2009, 12:11:06 prijepodne »


Gradišće
Televizija i radio - on demand (na zâhtev)


Televizijski program na hrvatskom jeziku se more gledati i u internetu - on demand. Hrvatske radio-emisije se u internetu moru slušati on demand ili live, za vrime emitiranja u radiju.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
      
TV   
Dobar dan Hrvati - on demand
"Dobar dan Hrvati" kaže sve, ča se u jednom tajednu dogadja med Gradišćanskimi Hrvati u Austriji, Ugarskoj i Slovačkoj. U internetu se hrvatski TV-magazin more gledati oko pol ure po emitiranju u televiziji - do druge nedilje.
      
"Dobar dan Hrvati" - aktualno on demand
      
"Dobar dan Hrvati" 9.8.2009 - on demand, 29:42
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/ddh_high.wmv
"Dobar dan Hrvati" 2.8.2009 - on demand, 29:28
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/DDH090809.wmv
"Dobar dan Hrvati" 26.7.2009 - on demand, 30:02
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/DDH090802.wmv
"Dobar dan Hrvati" 19.7.2009 - on demand, 30:02
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/DDH090719.wmv
"Dobar dan Hrvati" 12.7.2009 - on demand, 29:49
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/DDH090712.wmv

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
      
Hrvatski radio-magazini - on demand
Radio-magazine na hrvatskom jeziku morete čuti i u internetu, i to svenek najaktualnije izdanje. Da morete emisije slušati, tribate besplatni "Windows Media Player".
      
Kulturni tajedan (pandiljak 18.25)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/kt.mp3
Rub i sredina (pandiljak 20.04)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/ris.mp3
Plava raca (utorak 18.25)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/pr.mp3
Širom barom (srijeda 18.25)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/sb.mp3
Poslušajte priliku (četvrtak 18.25)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/pp.mp3
Živo srebro (petak 18.25)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/zs.mp3
Misao za smisao (subota 18.22)
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/crikva.mp3
   
Program radio-emisijov ovoga tajedna
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/program/stories/82652/
Radiomagazine Volksgruppen - on demand
http://volksgruppen.orf.at/kroatenungarn/programm/stories/42585/
Übersicht Volksgruppenprogramm
http://volksgruppen.orf.at/kroatenungarn/programm/stories/286/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
      
Program radio-emisijov ovoga tajedna
Štefan Zvonarić je 60, fileški kiritof na Lovrenču, fešta dolnjopuljanske mladine i Tanz Baby! u Uzlopu - to su neke teme radio-magazinov u ovom tajednu.
   
vrime emitiranja
18.25 do 18.55
   

pandiljak       
Kulturni tajedan
Pred kratkim je direktor Nove sridnje škole u Velikom Borištofu Štefan Zvonarić svečevao svoj 60. rodjendan. Uz podučavanje su mu muzika, povijest i kultura velika strast. On je kantor, zborovodja crikvenoga zbora Velikoga Borištofa i suutemeljitelj društva Kultura na selu.
Kulturni tajedan - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/kt.mp3
   
pandiljak,
(20.04 do 20.30)
Rub i sredina

U Rub i Sredina stoji u ljetni miseci manje poznata muzika iz svih krajev bivše Jugoslavije i Gradišća u centru emisije.
Rub i sredina - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/ris.mp3
   
utorak       
Plava raca
U sredini praznikov ima čuda dice scoj odmor jur za sobom. Kade su bili i ča su na svoji putovanji doživili ćedu povidati u ovoj emisiji.
Plava raca - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/pr.mp3
   
srijeda       
Širom-barom
Puljanska mladina - kratko PUMA - je prošlu subotu priredila mladinsku fešta na nogometnom igrališću Dolnje Pulje. Otpodne su održali nogometni turnir pod imenom Cyberkrowodn-Cup. A potom su priredili zabavni večer s grupami Pax i Lole.
    Sv. Lovrenac nije samo patron Španjolske nego i patron bibliotekarov, arhivarov, študentov i kuharov. A pokidob da je i fileška crikva posvećena sv. Lovrencu priredjuje seoska folklorna grupa Graničari sada jur 13. put foklorno otpodne pred seoskom crikvom.
Širom barom - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/pr.mp3
   
četvrtak       
Poslušajte priliku
U ljetni miseci juli i augus stoji ova emisija potpuno u znaku muzike. Uživajte lipe stare i nove hrvatske šlagere.
Poslušajte priliku - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/pp.mp3
   
petak       
Živo srebro
U Čelajevom malinu u Uzlopu se je u toku 33ih ljet postojanja sastalo jur čuda ljubiteljev muzike različnih stilov. Ov put se je prezentirala muzička formacija iz Gradišća " Tanz Baby!", i to skupa s Tamburicom Uzlop.
Živo srebro - prošla emisija on demand
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/zs.mp3
   
subota i nedilja       
Časak radosti
Čekamo vaše želje za koncert subotom i nediljom.
      
telefon redakcija: 02682-700-27392
telefonski automat: 02682-64604
faks: 02682-700-27399
e-mail
hrvati@orf.at
Radio Gradišće livestream
http://burgenland.orf.at/magazin/studio/streaming/stories/4052/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #2 : Listopad 30, 2009, 12:46:23 prijepodne »


Visti

Petar Kai je "Austrijanac ljeta"


Peljač dičjega hospica Sterntalerhof u Santaleku, Petar Kai je od štiteljev dnevnih novin "Die Presse" odibran za "Austrijanca ljeta". Nagrada je dotirana s 10.000 eurov. Kai je nagradjen u kategoriji "humanitarni angažman".

   Sterntalerhof nudi terapiju konji i sprohadja teško betežnu dicu do smrti. Institucija će se kljetu preseliti iz Santaleka u Kitzladen, kade gradu novu dvoranu za jahanje, zgradu za upravu i stan za goste.

Subotu će biškup Iby blagosloviti zidine novoga dvora. Najveći dio sredstav financira Sterntalerhof pomoću sponzorov.
   
 
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/113979/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #3 : Listopad 30, 2009, 12:48:07 prijepodne »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #4 : Prosinac 31, 2009, 12:59:36 prijepodne »


Gradišćanske „Hrvatske novine“ 

životni stil

Julija Klemen nova na čelu Hak-a


Beč, 21.12.2009. - HN 51-52/2009

BEČ — Pri generalnoj sjednici Hak-a Julija Klemen je naslijedila studenta Davida Karalla (Filež), ki je od maja 2008. stao na čelu Hak-a. Klemen je dosle bila potpredsjednica ovoga studentskoga društva. Kako je uz ostalo rekao David Karall u svojem izvješćaju o minulom društvenom ljetu, adaptacija i novouredjenje 4. kata su zgotovljeni. Početkom miseca marca o. lj. su priredili „Dan sridnjoškolcev“ a u septembru Dan mladine, po 1989. opet u Hrvatskom Jandrofu u Slovačkoj, a geslo mu je bilo „Skupa smo jači od željeza“. Ljetos su jur izašli dva broji Novoga glasa treti i četvrti broj da ćedu se pojaviti u najkraćem vrimenu. Po rasterećenju staroga odbora Generalna sjednica je odibrala novu predsjednicu, Juliju Klemen. O svoji najvažniji cilji je rekla nova hakovska predsjednica, da kanu vabiti narašćaj i da jačaju prijateljske veze med odborniki i starijom generacijom hakovcev, tako da se olakša društveno a pred svim i manjinskopolitičko djelovanje. Za nove potpredsjednike Hak-a Generalna sjednica je odibrala Davida Karalla kao i Michaela Hirschlera (Mjenovo). Blagajnik će i nadalje biti Lukas Kornfeind a za tajnicu je odibrana Marija Kornfeind (obadva iz Trajštofa). Za 20. januara je predvidjena prezentacija sudionikov i dobitnikov literarnoga naticanja Linak. Hak je raspisao 3. ovo književno naticanje jur u 2008., ovput s temom »JA«. Uvjeti naticanja su bili
❶ pisanje na hrvatskom jeziku
❷ sudioniki su morali biti mladji od 30 ljet.
Primali su
① prozu (tj.: pripovitke, eseje, novele, povidajke itd.; minimum prilično 3000 znakov),
② liriku i
③ drame.

Ča čeka dobitnike?
1. mjesto 750 E,
2. 500 E,
3. 250 E.


http://www.hrvatskenovine.at/hn/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #5 : Prosinac 31, 2009, 01:00:22 prijepodne »


Gradišćanske „Hrvatske novine“ 

kultura

Kulturna nagrada Gradišćanskih Hrvatov u Beču »Metron«


Beč, 21.12.2009. - HN 51-52/2009

BEČ — U spomen dugoljetnoga predsjednika Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču (Hgkd) Demetra Karalla (26. X. 1924. -23. II. 1991.), angažiranoga promicatelja manjinskoga pitanja i sporazumivanja kao promicatelja simpatije u Beču a posebno i med Hrvati/cami u Austriji i susjedni zemlja je Kuratorij Hrvatskoga centra lani odlučio da će pokrenuti kulturnu nagradu Hrvatov u Beču, koj su dali naziv »Metron«. Hrvatski centar godišnje dodiljuje nagradu za posebne zasluge u vezi s dostignućami za budjenje i stvaranje razumivanja kao i simpatije unutar Hrvatov/ic i za promicanje manjinskoga pitanja i skupne problematike autohtonih kao i alohtonih narodnih grup na jednu — a prema širokoj javnosti na drugu stranu. Hrvatski centar je odlučio da će dodiliti nagradu osobam ili institucijam, ke su si stekle zasluge u pogledu na zgora spomenute cilje:

1. iz kruga Hgkd-a, Hak-a i Hrvatskoga centra
2. iz kruga ostalih hrvatskih društav i organizacijov širom Austrije
3. iz kruga hrvatskih društav i organizacijov u susjedni zemlja (naravno uključujući Hrvatsku kao npr. i zemlje u tzv. Novom svitu)
4. iz kruga drugih manjinskih organizacijov širom Beča odnosno Austrije
5. javnim institucijam i organizacijam
6. zaslužnim ličnošćam iz većinskoga naroda
7. zaslužnim institucijam iz društvenoga, gospodarskoga, političkoga itd. područja.

Nagrada nije neophodno vezana uz bilo-ko državljanstvo, politički ili društvenopolitički svitonazor niti ne uz obavezno pripadanje hrvatskoj odnosno nekoj drugoj narodnosti ili nacionalnosti. Prvom ovom kulturnom nagradom »Metron« (u obliku skulpture od sirovoga stakla i povelje) — po odluki Kuratorija Hrvatskoga centra — za ljeto 2008. je odikovan pjesnik i književnik Anton Leopold (rodj. 1928.). Podjela je bila u kasnu jesen 2008. ljeta u Hrvatskom centru u Beču. Polag odluke Kuratorija Hrvatskoga centra od 9. aprila o. lj. da neka ubuduće posebni žiri sakuplja prijedloge ili sām predlaže pak i odluči o dobitniku/ici ove kulturne nagrade »Metron«, sazvan je nedovisni žiri. Pri sastavu se je pazilo na to, da bude izjednačen i u pogledu na ženske i muške člane, na starosnu dob i da bi člani došli iz različnih područjev a da ipak barem do neke mjere poznavaju i hrvatsku scenu i kulturni, društveno- i manjinskopolitički život Hrvatov u Beču, ali takaj i u Gradišću, u susjedni zemlja kao i u Hrvatskoj. Člani žirija za dodjelu »Metrona« za 2009. ljeto su (po alfabetu):
◆ Benčak Štefan, dr. (umirovljeni menedžer i kolekcionar umjetnin)
◆ Brajinović Marijan, dr. (umirovljeni ministerijalni savjetnik i istraživač hrvatskih tragov i slijedov u Beču i Austriji)
◆ Brezović Branimir, mmag. dr. (umirovljeni ministerijalni savjetnik i autor školske knjige »Schulrecht kurz gefasst (für. Österreich); Studien- und Arbeitsbuch«)
◆ Kinda-Berlaković Zorka, mag. dr. (lektorica za BKS i GH na Slavistiki Bečkoga sveučilišća)
◆ Novak-Karall Gabriela (glavna tajnica Hrvatkoga centra, Beč)
◆ Stojšić Marijana, dr. (filmska redateljica, glavna tajnica Austrijske filmske službe)
◆ Tyran Petar (glavni urednik Hrvatskih novin)

Pri sastanku žirija 1. decembra o. lj. u prostorija Hrvatskoga centra su razmatrali sljedeće predloge za »Metron« 2009. (po alfabetu):
❖ Basbaritenori (hrvatski pjevački kvartet ods. kvintet)
❖ Bucolić Rudi (komorni glumac)
❖ Cvečko Jurko (predsjednik Kulturnoga saveza Hrvatov u Slovačkoj)
❖ Črip & prijatelji (Hrvatski folkorni ansambl iz Slovačke)
❖ Kolo-Slavuj, folklorni ansambl Gradišćanskih Hrvatov
❖ Lavička Joza (hrvatski aktivist za Moravske Hrvate)
❖ Pokorny Vilko (dugoljetni predsjednik HKD-a Devinsko Novo Selo, pjesnik, antologist i sabirač, 80 ljet)
❖ Rešetarić Vili (pjevač, muzičar i integrativni aktivist)
❖ Sestroktet (ženski vokalni oktet)

Odluka žirija je pala jednoglasno za doc. inž. Jurka Cvečka (za njegove zasluge i postignuća u vezi s osnivanjem i peljajnem HKS-a u Slovačkoj)
Obrazloženje:
Gospodin Cvečko je pred svim i uz pripomoć hrvatskih aktivistov iz Beča, tada na čelu s Martinom Prikosovićem a pak i Demetrom Karallom i na temelju statutov Hgkd-a skupa s drugimi hrvatskimi aktivisti u Slovačkoj 1989. ljeta pokrenuo Kulturni savez Hrvatov u Slovačkoj, koga su konačno utemeljili 26. maja 1990. u Hrvatskom Jandrofu. Ov Savez djeluje i dandanas i posebno je još uvijek povezan i s hrvatskimi ustanovami u Beču, pred svim i s Hrvatskim centrom i s društvom pod tim krovom. Svojom jednoglasnom odlukom žiri želji pokazati na uspješnu i djelotvornu suradnju Gradišćanskih Hrvatov i prik zemaljskih i državnih granic, i s ovkraj i s onkraj granice, i da je pad željeznoga zastora i otvaranje granice točno pred 20 ljet (u decembru med tadašnjom Čehoslovačkom i Austrijom) omogućio bolju, redovitiju i kvalitativniju suradnju s Hrvati u Slovačkoj. Pred svim se je intenzivirala suradnja med Bečom i hrvatskom zajednicom u Slovačkoj. Doc. inž. Jurko Cvečko je zato svenek imao posebno razumivanje i se je zato zalagao a je bez sumlje najuže vezan uz Kulturni savez Hrvatov u Slovačkoj, i je na čelu toga Saveza mogao postignuti dijelom i velike uspjehe kao npr. gradnju Hrvatskoga muzeja u Devinskom Novom Selu (uz financiranje i sa strane Republike Hrvatske i Republike Slovačke). Te njegove zasluge i ta njegova postignuća žiri posebno želji istaknuti svojom odlukom za predsjednika doc. inž. Jurka Cvečka, da mu se dodili »Metron« za 2009. ljeto.


http://www.hrvatskenovine.at/hn/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #6 : Prosinac 31, 2009, 01:01:05 prijepodne »


Gradišćanske „Hrvatske novine“ 

kultura

Petar Pavetić na čelu Graničarov


Filež, 21.12.2009. - HN 51-52/2009

FILEŽ — Folklorna grupa Graničari je imala svoju redovitu generalnu sjednicu pri koj su odibrali Petra Pavetića za novoga predsjednika društva, ki nasljedjuje Martina Tomšića. 24-ljetni student geodezije je jur ljeta dugo član Graničarov. Pavetić se jako zalaže za gradišćanskohrvatsku kulturu i svoje djelovanje kani pred svim koncentrirati na narašćaj. Tako kanu mlade člane bolje integrirati u društvo. Petru Pavetiću je važno, da se mladi plesači nauču sve koreografije, a mladi tamburaši jednu pjesmu za drugu. Drugi cilj mu je, da bi Graničari imali posebne trenere iz Hrvatske za plesače i za tamburaše, je rekao novi predsjednik Petar Pavetić. Plesačku sekciju Graničarov će u budućnosti peljati Eva Palatin a tamburaška sekcija ostaje u ruka Bernadete Jež. Graničari u Filežu imaju oko 70 aktivnih članov.


http://www.hrvatskenovine.at/hn/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #7 : Prosinac 31, 2009, 01:01:39 prijepodne »


Gradišćanske „Hrvatske novine“ 

Čestitka

Željezno, 21.12.2009. - HN 51-52/2009

Blažene Božiće i srićno novo ljeto željimo svim štiteljem Hrvatskih novin!

http://www.hrvatskenovine.at/hn/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #8 : Prosinac 31, 2009, 01:02:55 prijepodne »


Visti iz Gradišća/Austrije  30.12.2009


TOP ima novoga dirigenta


Tamburaški orkestar i zbor TOP Pinkovac se je predstavio pri božićni koncerti s novim dirigentom. Zadaću je preuzeo početkom decembra Boris Novak iz Čakovca.
25-ljetni je pofesor na muzičkoj školi u Čakovcu i bivši školar Vlade Šinceka. Šincek je bio 15 ljet dugo, do januara ovoga ljeta, dirigent orkestra u Pinkovcu.
   
Slika:   
Dirigenti Vladimir Šincek, Vili Jandrišić i Boris Novak
http://static2.orf.at/vietnam2/images/site/volksgruppen/200953/top_pinkovac_dirigenti_big.jpg

   
Novak pelja tamburaški orkestar u Čakovcu
Bors Novak je i kotrig klasičnoga ansambla, u kom igra violinu kot i peljač tamburaškoga orkestra i zbora u Čakovcu.
Novak je četvrti dirigent TOP-a Pinkovac. Ovu zadaću je pred njim kratko ispunjavao Ante Pletikosić.
Kot je rekao Vili Jandrišić, peljač TOP-a, ćedu imati probe s novim dirigentom svenek petak i subotu. A u pogledu na plane društva za dojduće ljeto ćedu opet prirediti jur tradicionalne ljetne i božićne koncerte i nastupati pri različni seoski priredba.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117310/


Konstruktivni razgovori o Eberavi

Šest ure dugo su durale čerašnje rasprave ÖVP-funkcionarov iz Eberave i ministricom Marijom Fekter (ÖVP) o centru za prvo primanje azilantov jug. Projekt da nije ukinut, je rekao govorač za štampu ministarstva, Gregor Schütz.
Razgovori da su bili konstruktivni i ćedu se nastaviti, tako Schütz. Pri sastanku u Purgavskom Vrhu, to je Burgauberg, je i sudjelivao eberavski načelnik Walter Strobl (ÖVP).
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117263/



Nesrića med Stinjaki i Vrhom

Pri prometnoj nesrići med Stinjaki i Vrhom/Wörterbergom u noći na danas je ranjena mlada žena. 18-ljetna je zgubila iz dosle nepoznatih uzrokov kontrolu prik auta, ki se je pak prekobačio.
Ženu su odvezli u bolnicu u Borti.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117239/



SVITSKE VISTI  30.12.2009

HIV-test u pasošu za majku i dite


Pasoš za majku i dite obuhvaća od kljetu HIV-test. Rezultat se neće zapisati u pasoš. Polag ministarstva za zdravlje to omogućuje, da se majka čim ranije vrači a kod diteta prepriči, da se dobavi HIV-virusom.
Predvidjeni su još dva novi pregledi, naime rano pregledjivanje fetusa ultrazvukom i kontrola cukora.


Obavezniki civilne službe stoju u diskusiji
Črljeni križ i Narodna pomoć branu obaveznike civilne službe u pogledu na dužinu bolovanja. Oni da nimaju probleme zbog toga.
Ministrica za nutarnje posle Maria Fekter (ÖVP) naime kani skratiti mogućnost obaveznikov za bolovanje i upeljati, da moraju to vrime, ko su betežni, duglje ostati u službi. Pomoćne organizacije da se tužu, da su neki obavezniki civilne službe preveć na bolovanju, tako Fekter.

      

Kina: Egzekucija Europejca po dugom času
U Kini su danas po 50i ljeti opet egzekutirali smrtnu kaštigu na jednom Europejcu. Muž iz Britanije je bio odsudjen zbog šmugljanja drogov. On je bio psihički betežan. Prem protestov britanske vlade i drugih su ga danas jutro usmrtili s otrovnom injekcijom.


http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/117269/

Visti (stâlna poveznica):
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti
« Zadnja izmjena: Prosinac 31, 2009, 01:05:36 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #9 : Prosinac 31, 2009, 01:08:22 prijepodne »


Ovo je bilo 2009. ljeto:


Retrospektiva 2009: politika i ličnosti
Na području manjinske politike se je ljetos konačno konstituirao Savjet za hrvatsku narodnu grupu, ki je prik ljetodan bio prez mandata. Mandat mu je istekao jur 9. decembra 2007. ljeta.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116012/
   
Retrospektiva 2009: društva i jubileji
Uz utemeljenje novih društav i obljetnic važnih dogodjajev su velika gradišćanskohrvatska društva stala u centru pažnje. Kod nekoliko gradišćanskohrvatskih društav je došlo do minjanja na čelu društva.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116001/

Retrospektiva 2009: školstvo
Na školskom području je kroz cijelo ljeto Jožef Haydn sprohadjao produkcije i publikacije za školare. Zvana toga su se minjale nekolike funkcije u administraciji a Gradišćanski Hrvati su zgubili dvi ure na bečanskoj Slavistiki.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/115914/

Retrospektiva 2009: kultura i publikacije
Na kulturnom polju je Jožef Haydn dominirao ljeto. Prilikom 200. obljetnice smrti velikoga kompozitora su u Željeznu priredili brojne priredbe i izložbe. I Gradišćanski Hrvati su u tom pogledu bili produktivni.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116035/

Retrospektiva 2009: crikva
Na crikvenom polju su dominirali jubileji početo od obljetnic zaredjenja do utemeljenja crikvenih institucijov. Zvana toga su neki duhovniki svečevali jubilarni rodjendan.
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/116003/



Visti (stâlna poveznica):
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #10 : Veljača 18, 2010, 11:57:38 poslijepodne »


Gradišćanske „Hrvatske novine“ 

kultura

Prezentirani dobitniki 3. književnoga naticanja Linak-a


Svega skupa se je naticalo 13 mladih piscev s 22-imi teksti. Bili su to prozni, lirski i dramski kusići na hrvatskom jeziku.

Beč, 01.02.2010. - HN 5/2010

BEČ — Srijedu, 20. januara su odlikovali dobitnike literarnoga naticanja mladih piscev Linak, Hrvatskoga akademskoga kluba (Hak). Prvo mjesto je osvojila Julija Kornfeind drugo nje mladja sestra Marija Kornfeind a treto Romana Schweiger. Ov po redu treti Linak je stao po prvi put pod geslom „Ja“. Sudioniki su morali napisati liriku, prozu ili dramu na temu „Ja“. Julija Kornfeind, ka je i organizirala ovo naticanje, je naglasila kako je bila presenećena, da je dobila naticanje. Ona da je kreativan človik i piše članke za novi glas. U svojem tekstu se je na šalan i ironični način bavila tim „Ja“. Marija Kornfeind je položila drugo mjesto s pjesmom „Ja“ a Romana Schweiger s tekstom „Kaos u mojoj glavi se ponavlja i ponavlja i ponavlja…“. Većljetnu pauzu u ovom naticanju je obrazložila predsjednica Hak-a, Julija Klemen rekavši kako je bilo teško motivirati mladinu za suradnju na ovom naticanju. Cilj Linak-a je, da se podigne svist mladih ljudi za hrvatski jezik, kulturu i literaturu. Svega skupa se je naticalo 13 mladih piscev s 22-imi teksti. Bili su to prozni, lirski i dramski kusići na hrvatskom jeziku. Sva djela naticanja su publicirana u posebnom izdanju novoga glasa, časopisa Hrvatskoga akademskoga kluba. Prvo književno naticanje na inicijativu Kristijan Karalla je bilo 2002. ljeta. Ponovno je bilo takovo naticanje 2004. ljeta. Tada je bio dobitnik 35-ljetni Dražen Horvat, u Zagrebu rodjen ki živi u Požunu i je svojim pisanjem prvi put stupio u javnost. Druga je nastala 29-ljetna Ingrid Klemenčić iz Koljnofa, a treto mjesto naticanja je tada položila 19-ljetna Marija Čenar iz Dolnje Pulje. Linak-nagrade su tada bile dotirane sa 750, 500 i 250 E. Djela su se i tada publicirala u časopisu Hrvatskoga akademskoga kluba novi glas.

http://www.hrvatskenovine.at/hn/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #11 : Veljača 18, 2010, 11:59:27 poslijepodne »


Gradišćanske „Hrvatske novine“ 

kultura

63. po redu Hrvatski bal u Beču velik uspjeh


Željezno, 01.02.2010. - HN 5/2010

Sudeći po ocjeni brojne publike (približno 1000!) je minuli Hrvatski bal bio vrlo uspješan i „jedna od najboljih u novijoj povijesti ove tradicionalne i najvjerojatnije jedne od najvećih integrativnih priredab u velegradu Beču“ piše u izjavi Hrvatskoga centra. Znajući, da za ovim balom stoji jedno ljeto truda, brige i djela a pred svim i logistike a ne na zadnje dobre volje i žrtvovnost nekoliko angažiranih ljudi, je tim ugodnije i zahvalnije da se more povući ovako pozitivna bilansa u pogledu na sadržaj bala i na muzičko mnoštvo, kim je ukupno osam(!) sastavov začaralo publiku i nudilo zabavu — i za svaki ukus i za svaki stil nešto. Teško moremo najti u Beču još jedan ovakov bal, ki svojim gostom nudi toliko kulturne pred svim i muzičke raznode (Abwechslung) kao ov Hrvatski bal u Beču. Ako pak još i brojni časni gosti posežu u svoj žep i se toga spominju da se i njeva ulaznica i njeva mjesta tribaju obračunati a pred svim i pokrivati, onda će vjerojatno i gospodarski rezime biti pozitivan. „Bez ovoga bala bi kulturna i muzička ponuda Beča bila znatno siromašnija“, velu ne samo Hrvati i Hrvatice nego pred svim gosti iz većinskoga naroda, kim je ova priredba prirasla k srcu i je nastala fiksna točka u novoljetnom kulturnom životu Beča.

http://www.hrvatskenovine.at/hn/


************************************


Gradišćanske „Hrvatske novine“ 

kultura

63. Hrvatski bal je bio velik uspjeh


Beč, 01.02.2010. - HN 5/2010

BEČ — Sudeći i po ocjeni brojne publike (već od 900!) je minuli Hrvatski bal bio vrlo uspješan i „jedna od najboljih u novijoj povijesti ove tradicionalne i najverojatnije jedne od najvećih integrativnih priredab u velegradu Beču“ je rekao Petar Tyran pri kraju bala nedilju jutro u Parkhotelu Schönbrunn. Hrvatski bal 2010. je bio 63. u neprekidnom redu u noviju dob. Tradicija Hrvatskih balov u Beču je ali puno duža, i prvi dokumentirani Hrvatski bal je bio od 11. februara 1922., ali znamo u medjuvrimenu, da hrvatski bali u Beču sižu dalje najzad, čak do 1868. ljeta. Tijekom ljet su se minjale prostorije — od Dreherparka prik Hofburga i Palaisa Liechtenstein do Schwechaterhofa i konačno Parkhotela Schönbrunn. Hrvatski bal u Beču bez dvojbe priredba je s najdužom tradicijom, ka je okupila najveć naroda i ka je u mnogi pogledi važna za hrvatsku zajednicu u Beču. Bal je javni i skupni izraz te zajednice, mjesto shadjanja i povezivanja Hrvatic i Hrvatov različnih zemalj i regijov kao i društvenih slojev, različnoga porijekla, zanimanja i zvanja. Važan faktor pri tom je i javnost i reprezentativnost priredbe, ali u istoj mjeri i aspekt narodnoga identiteta, izraz hrvatskoga jezika i kulture u velegradu. Hrvatski bal u Beču bez dvojbe stoji u slavnoj tradiciji bečkih balov, s posebnom narodnom i pretežno hrvatskom, natuknicom. „Znajući, da za ovim balom stoji jedno ljeto truda, brige i djela a pred svim i logistike a ne na zadnje dobre volje i žrtvovnost nekoliko angažiranih ljudi, je tim ugodnije i zahvalnije da se more povući ovako pozitivna bilansa u pogledu na sadržaj bala i na muzičko mnoštvo, kim je ukupno osam(!) sastavov začaralo publiku i nudilo zabavu — i za svaki ukus i za svaki stil nešto“ — je rekao Petar Tyran, koordinator bala. Kako je naglasila glavna tajnica Hrvatskoga centra Gabriela Novak-Karall „…bez ovoga bala bi kulturna i muzička ponuda Beča bila znatno siromašnija“ i je pri tom citirala ne samo Hrvate i Hrvatice, nego pred svim goste iz većinskoga naroda, kim je ova priredba prirasla k srcu i je nastala fiksna točka u novoljetnom kulturnom životu Beča. Mag. Tibor Jugović, predsjednik Hrvatskoga centra a ujedno i Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču, dakle organizatora ovoga bala, je izrazio svoje zadovoljstvo. Uz ostalo i s tim, da su položeni kamen-temeljci za partnerstvo i suradnju 4. Bečkoga kotara Wieden s Gradom Varaždinom i da je ov bal svenek i nanovič prilika za gospodarske i diplomatske susrete s uzvaniki bala i peljači različnih hrvatskih društav i udrugov. Glede na to, da ćedu već od ljetodan dugo obnoviti Parkhotel Schönbrunn, zasada još nije jasno ča će biti 2011. ljeta — je li će biti bala ili neke druge priredbe — dokle ćedu se organizatori pak opet potruditi, da budu mogli pozvati na onda 65. Hrvatski bal po predu 26. januaru 2012. ljeta u renovirani Parkhotel Schönbrunn u plemenitom Hietzingu. Posebno je publiku oduševio Kud Varteks sa svojimi divnimi izvedbami dvih koreografijov, u ki su povezali Zagorje s Gradišćem: zagorski svadbeni običaji „Tiček nam popieva“ i gradišćanskohrvatski plesi „Četarski fašnik“ u koreografiji Ivice Ivankovića i u muzičkoj obradi Branka Ivankovića. Plesni ansambl vodi Krešimir Plantak, a muzički sastav Tibor Bün. Kao šlag na ov odlični hrvatsko-bečki melange je u polnoć nastupio domaći folklorni ansambl Kolo-Slavuj. Kao naklon pred baroknim gradom Varaždinom nastupio je s bečkom premijerom „Dvorskih tancev“ kao i „Contredansu“. Pri tom se posebno vidu krinoline ispod kih su se nosili obruči, da bi te haljine bolje stale i izgledale. Kolo-Slavuj ih je stilizirao i načinio vidljivim tim da su ih žene nosile vani. Ove krinoline su posebne kreacije, da bi se dobio dojam barokne oprave, prateži toga vrimena. Načinile su je po predlošku Ivana Rončevića sami člani ansambla. Koreografije su umjetničko djelo Štefana Novaka, po prvi put u suradnji s gudačkim orkestrom Con arco iz sridnjega Gradišća pod zajedničkim peljanjem Kristijana Karalla. Zatim je slijedila „Moliškohrvatska kvadrilja“ ka je jur nekoliko ljet dugo sustavni dio ovoga Hrvatskog bala — a takaj i Štefan Novak, ki je dirigirao dame i gospodine i točno objasnio ča, kako, kade i kamo. Ovoljetni poklon za dame je bila plesna knjižica po uzoru Sjajnoga bala u Varaždinu, a umjetničko je djelo Željka Prsteca. U ovu knjižicu su muškarci mogli upisati plese ke su željili pokloniti dotičnoj dami. Naravno, mogli su se upisati kod one s kojom su željili plesati kvadrilju u polnoć.

http://www.hrvatskenovine.at/hn/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #12 : Veljača 19, 2010, 12:00:20 prijepodne »


Gradišćanske „Hrvatske novine“ 

životni stil

Žena bira stil, ki joj najbolje odgovara (1)


Željezno, 01.02.2010. - HN 5/2010

Morebit Vam se u ovi zimski dani, dokle se oblačite teple čižme, sanja o protuliću i se pitate, kakova će biti nova moda? Na svaki način feminina. Ženstvenost se naglašava različnimi stili. Gdo kani, more izgledati kot školarica, dama, ali po želji i kot seksi zavodnica. Žena sama bira svoj stil, ki joj najbolje odgovara. Stilov je toliko, da je kumaj mjesta za pogriške. Čini se, da je moderno skoro sve, a mogućnosti proberivanja neograničene. Nač se triba paziti pri različni stili, je tema ovoga članka. Romantičarka, dama, divojka iz sela ili zavodnica — ka Vam odgovara? Sve one neka budu opisane! Nježan, nenametljiv izgled romantičarke kumaj izlazi iz mode. I zadnje sezone je jur bio „in“. Romantičarka izgleda tako kot da se nije jako trudila okolo svojega izgleda. Ali važno je, da se bavi s frizurom. Vlasi joj neka prhaću. Zato žene s rudimi vlasi lako postižu „runjav“ izgled, namjerno nesavršen, ki je ali zato prirodnosladak. Žena s ravnimi vlasi, ka si želji sanjarski imidž, mora malo igrati se s uvijači, vikleri. Stazica vlasi neka bude na strani. To djeluje ditinjastije, producira romantičan efekt, a obraz izgleda manje krugao. Make-up romantičarke neka ne bude vidljiv. Svitle nijanse s naglaskom prirodnoga teinta su up-to-date, a ne jako rumenilo. Na oči si ona napudra malo sjenila prirodnih tonov i nafarba tanak sloj maskare. Pravilo „manje je već“ valja i za usnice, ke se samo decentno farbaju. Sjajila i jake farbe su „out“! Za pravi damski izgled je potribna perfektna frizura i make up, a još važnije je držanje. Dame su elegantne i djeluju malo hladnije. Zato im se veli, da su ledene princeske. Ali pod hladnom vanjšćinom se shranjaju senzualne žene. Najbolje je da se dama odluči za kratku bob frizuru, da si sveže rep ili odzgor pričvrsti vlase u uzlu. Da bi naglasila svoj fini izgled, joj je potribno imati izazovne črljene usnice. Ali s črljenim ružom ne smi pretirivati. Uz rumene usnice pašu naglašene obrve, zato si je ne smi prejako reducirati pukanjem. Damu naime karakterziraju perfektne naglašene obrve. Koža nje obraza neka bude istotako perfektna. Ali joj je dovoljan dobar korektor i transparentna krema. Oči namjerno ostaju u drugom planu. Malo maskare i sjenila u prirodni zemljasti toni je dost za nje fascinantan izgled.

http://www.hrvatskenovine.at/hn/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #13 : Veljača 19, 2010, 12:01:02 prijepodne »


Visti iz Gradišća/Austrije  18.02.2010
 

Prezentacija posnoga kalendara 2010


AGAPA, Inicijativna grupa za Treti svit, je čer, na čistu srijedu, predstavila aktualni korizmeni kalendar. Geslo kalendara je "diliti". U njem je za svaki dan korizme jedna slika kot i kratak tekst iz biblije ili drugi meditacijski tekst.
   
Slike su namoljali školari i školarice osnovne škole Trajštofa.
   

Pomoć za projekte u Afriki
Dohotki iz prodaje kalendara ćedu ljetos podupirati projekt Stinjačana Ferija Grandića u Burkini Faso i projekt familije Meissel iz Trajštofa u Keniji. Zainteresirani moru uplatnicom uz redovnu cijenu od pet eurov darovati i višu svotu.


Slika 1: Dica osnovne škole Trajštof s Ferencom Grandićem pri prezentaciji.
Slika 2: Slika iz kalendara 2010.



Agapa od lani po 19-ljetnoj pauzi aktivna
AGAPA je nastala 1985. ljeta iz kruga unutar katoličanskoga pokreta i se sastoji od vjernikov iz cijeloga Gradišća. Odonda je izdala pet kalendarov i je po 19-ljetnoj pauzi opet počela aktivnosti.

Kalendar se more dostati u dvojezični fara ili direktno kot kotrigov djelatnoga kruga AGAPE. Naručit se more i prik interneta.


http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/119954/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

link:
Kalendaru
http://korizma.hrvati.at/

Pepeljenje na početku korizme (17.2.2010)
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/119922/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Visti (stâlna poveznica):
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

shaka zulu

  • Gost
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #14 : Ožujak 21, 2010, 02:09:16 poslijepodne »
Dan materinjih jezikov u Klimpuhu
Klimpuh, 18.03.2010. - HN 12/2010

KLIMPUH — Hrvatski, nimški, ugarski i albanski su materinski jeziki klimpuških školarov. Kako glušu ovi jeziki? Kakova kultura se nahadja iza tih jezikov? Pomoću roditeljev su naša dica to mogla doživiti. Oni su se učili ugarske i hrvatske jačke, nimške tance i su slušali albanske i engleske povidajke. Vrhunac je bilo kuhanje različnih specijalitetov. Veliki i mali su uživali ove dane jezične i kulturne šarolikosti.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/

-

I od cipelov odvisi zdravlje naših nog
Željezno, životni stil, 18.03.2010. - HN 12/2010

Gdo kupuje cipele za odredjene potriboće, nima lako, ar od pravih cipelov odvisi, je li ćedu noge ostati cio žitak zdrave. Dobri cipeli za walking bi tribali imati slobodno do 1 1/4 cm med vrhom palca i rubom cipela. Tako nas nećedu naribati, a niti nam se stvoriti kurja uha. Ako je gornji materijal od kože, se koža vrijeda oblikuje po nogi, a zvana toga se koža tako friško ni ne podera. U cipeli od kože se noga toliko ne poti. Ako cipele vežemo traki, nam se peta ne fuza van. Tako nas cipeli nećedu naribati ili nam se stvoriti mehuri. Gdo mnogo vrimena mora prebaviti na svoji noga hodeć ili stojeć, onomu su potribni cipeli, ki točno pašu, ki su ugodni i imaju fleksibilan potplat. Važno je pri kupovanju misliti i na okolnosti, za ke si kupujemo cipele: za mokro ili mrzlo vrime, za vani ili nutri. Većina žen ima u svojoj garderobi najmanje jedan par cipelov s visokimi peticami. Žena, ka šest misec dugo svaki dan nosi visoke petice, mora računati s problemi mišićev listov (Wadenmuskel), ki se za svenek moru skratiti i prouzrokovati boli u koljeni, kuki ili hrptu. Zato žene neka nosu visoke petice samo za posebne prilike, i to kratko na dan. Za svaki dan petice ne bi smile biti više nego 4 cm. Da bi človiku noge služile cio njegov žitak, je potribno nositi cipele, ke se ne zgledaju na mode. • Novi cipeli se kupuju otpodne, ar noge tokom dana malo zateču. • Dobro je pri sproberivanju novih cipelov nositi onakove čarape ili najlonke, kakove ćemo nositi svenek, kad se obujemo te cipele. • I novi cipeli moraju biti komotni. Ako si moramo noge zgnjaviti nutar u nje, onda ti cipeli nisu za nas! • Prava širina je tako važna kotno dužina. Nač tribamo gledati, kad kupujemo cipele? • Petica svakidanjih cipelov neka ne bude viša nego 4 cm. Iz pete se neka ne fuzamo van pri hodenju. Peta cipelov se neka oblikuje točno po našoj fiziološkoj peti. • Potplat neka bude od fleksibilnoga, robustnoga materijala, a gornji materijal u idealnom slučaju od kože. Podstava neka bude meka i glatka. • U cipeli mora biti dost mjesta za palce, ke moramo moći gibati gori i doli, a da nisu stegnuti. Najper neka cipeli ne budu prešpičasti. Neka bude med rubom i velikim palcem slobodno oko 1 cm, da nogu moremo skroz rastegnuti. Dodatnomu komforu služi potplat od gubastoga materijala, ki ima svojstvo apsorbirati udarce, kad hodimo na tvrdoj površini.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/

-

Kako se mačka grize u svoj rep — na primjeru manjih jezikov
Željezno, komentar, 22.02.2010. - HN 8/2010

Da se školarice i školari pri naticanju u europski jeziki moru takmičiti još i na dvi varijanta jednoga tr istoga jezika, dakle na gradišćanskohrvatskoj kao i standardnoj, je vrlo pozitivna pojava, iako nije svakodnevna. Ali imamo odgovarajuću paralelu i kod hrvatskoga kao liturgijskoga jezika. I ovde imamo — od Pape u Rimu oficijelno odobrenu dozvolu, da uz hrvatski standard i gradišćanskohrvatski valja kao oficijelni jezik liturgije. Tim se je odala i posebna čast Gradišćanskim Hrvatom, ki pravoda živu i izvan političkih granic ove najmladje austrijse pokrajine Gradišće. Moremo mirno vjerovati onim, ki se zaista iskreno i otvoreno ne moru dost načuditi, kako su Hrvati na ovom području 20, 24, 26 ili još već generacijov mogli opstati kao jezična i narodna zajednica i kako da se nisu asimilirali, ili da to malo drastičnije velimo: kako da ih većinski narodi nisu u najkraćem vrimenu potpuno požrknuli? Na jednu stranu su oblasti i civilna društva dijelom bila tolerantnija, otvorenija i nisu kanili potpuno nadvladati i potlačiti brojčano slabije. Na drugu stranu su ljudi ostali već u svojoj zajednici, su se družili (pak i poudavali i ženili) znatno već unutar svoje zajednice — a tim su ju i očuvali. To moremo i danas još upametzeti i kod velikih i starih narodov širom svita, jer drugačije ih vjerojatno već davno ne bi bilo, i daleko pred strašnimi katastrofami na početku 20. stoljeća, recimo u Armeniji, ili početo od 30-ih ljet u sridnjoj Europi. Ali vrnimo se takmičenju u jeziki. Uz svu euforiju i sve veselje o takorekuć dvi „službeni“ hrvatski jeziki, ako gledamo prik vlašćega pupka prik ruba vlastite male zdjele, onda ta hrvatski već skoro nima nikakovu vridnost a još manje priznanja. Na gradišćanskoj razini hrvatski (kao i ugarski) je hvalabogu usidren u sistemu, barem ča se tiče naticanja Pedagoške visoke škole. Ali korak dalje već ne ide. Pri saveznom naticanju u europski jeziki, ko se zove »Sprachmania 2010.« 8. i 9. aprila u Gospodarskoj komori u Beču se more naticati u engleskom, francuskom, španjolskom, talijanskom i ruskom — ali već ne u hrvatskom. Oficijelno se argumentira „zbog manjkanja konkurencije u drugi savezni zemlja nima hrvatskoga u saveznom naticanju“. Kakov je to stav, kakov je to argument? Ako ide potom ki je najjači i kih je najveć, onda moramo popustiti. Ali ako pak ide potom ča je važno i za koga je ča važno, onda bi se morali postaviti na noge. Moramo potribovati naticanje u hrvatskom (a naravno i ugarskom, slovenskom, češkom, slovačkom itd.). A da bi do toga došlo tribamo dice, ka se uču ove jezike, a da bi dica to mogla, tribamo ustanove za to, a za te ustanove tribamo dobre učiteljice i učitelje a pred tim roditelje…
http://www.hrvatskenovine.at/hn/

-

Hak protestira protiv ukinuća vježbov gradišćanskohrvatskoga
Beč, 02.03.2010. - HN 10/2010

BEČ — Hrvatski akademski klub je izrazio svoj protest u vezi s ukinjenjem jezičnih vježbov na Slavistiki Bečkoga sveučilišća. 24. februara je Hak u izjavi kritizirao nedostojan način informacije o nedostatku vježbov u ovom semestru. Vježba je u medjuvrimenu skinuta s aktualnoga popisa predavanj Slavističkoga instituta. U minuli semestri je bila vježba redovito dobro poiskana tako da je jur bilo i za ov semestar dost najavov. Brojni studenti su jur imali vježbu fiksirano u svojoj satnici i su kratkoročno dočuli da se mora ukinuti zbog financijskih uzrokov. „Takovo djelovanje je nekorektno i nemoguće! Nije nam poznato, da se na drugi instituti tolerira ovakovo ponašanje i da se ovako zahadja sa studenti“, Hak piše u svojoj izjavi. Hak na čelu s predsjednicom Julijom Klemen, ka je ujedno i studentica slavistike oštro kritizira ovakov postupak i skupa s drugimi društvi (Zigh, Hkd Gradišće, Hgkd-Beč, Hštd i Hrvatski centar Beč) najavljuje konkretne korake i postupke! Nadalje Hak potribuje „da se sve četire ure (2 ure jezik; 2 ure književnost i kultura) stavu u studijski plan hrvatskoga jezika kao obavezni predmeti, a ne kao do sada samo kao slobodnovoljni predmeti, jer u Gradišću se prema nastavnomu planu podučava gradišćanskohrvatski u dolnji razredi gimnazije i u svi razredi dvojezične Nove sridnje škole. „Kade, ako ne na Slavistiki se more našem budućem učiteljstvu i znanstvenikom omogućiti fundirana i znanstvena izobrazba na visokoj razini?“ — piše Hak u svojoj izjavi.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/

-

U novom školskom ljetu će 2.550 školarov pohoditi gradišćanske škole
Željezno, 15.03.2010. - HN 11/2010

ŽELJEZNO — U dolnji razredi škol u Gradišću će i u dojdućem školskom ljetu ostati sve isto, ali viši razredi gimnazijov ćedu imati već školarov nego dosle. Više i sridnje škole za stručno obrazovanje, kao na primjer trgovačke akademije su zgubile školarov. Ovde se je najavilo za 80 školarov manje nego lani. Prve razrede osnovnih škol će u dojdućem školskom ljetu pohoditi 2.550 dice, prilično toliko kako i lani. Ukupno će broj dice u osnovni škola malo pasti. I broj školarov u obavezni škola će se snižiti za 630 dice — od 18.740 na 18.110. Uzrok je razvitak stanovničtva. Prem sniženja broja školarov će se od jeseni u Gradišću zaposliti 140 do 150 novih saveznih i zemaljskih učiteljev. Uzroki su umirovljenja i to, da se na Novi sridnji škola triba već učiteljev. U Gradišću je 29 Novih sridnjih škol i 13 glavnih škol.
http://www.hrvatskenovine.at/hn/