Autor Tema: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU  (Posjeta: 76086 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #45 : Studeni 02, 2012, 10:43:49 poslijepodne »
Katarina Plantak, 5. (raz)red
Pelatelica: Martina Barulek
OŠ “Vladimir Nazor”, Sveti Ilija



Moj dobri anđelek

Imeli smo ga radi kak sladoled.
Sede, bele lasi kak sneg. Zobi svetliji nek drago kameje.
Čelo pono bora starosti i moke.
Smeđe oči.
Betežna sam, a te su oči pone soza kak oblaki dežđa.
Usnice njegove od starosti su ljubičoste. Visok kak stop.
Stop familije.
Roke grobe, ali snožne od mukotrpnog dela.
Siromah koji se muči za koricu kruha.
Nema ga više…
Moj dobri anđelek.
Osečam da me čuva.
Moj dedek.


Moj dobri anđelek.mp4, 01:03
31. Smotra dečjoga kajkavskoga pesništva "Dragutin Domjanič"
Sv. Ivan Zelina, 22.10.2011.


Moj dobri anđelek.mp4
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #46 : Studeni 21, 2012, 09:39:01 poslijepodne »
Licitarsko srčeko

Po cesti si hodil
Furt sim pa tam
Na me si čakal
Ne pitaj kak znam.

Dal si mi srčeko
I bilo te je tak sram
Ja licitarskog srčeka nemam
Al ti zato svoje dam.


Zvir:
Nespujnena lubav
(Nedosanjana ljubav)

http://blog.dnevnik.hr/freyaad/2008/02/1624240762/kratko-ali-slatko.html

* * * * * * * * * * * * *

Spoved

Ak sem te ikada fkanil,
ak sem i prešel vu-k(o)var
ak sam ti srčeko ranil
pozabil te nebum nigdar....

Spoved (Ak sem ti srčeko ranil), 02:45

Spoved (Ak sem ti srčeko ranil)


Citat:
Spovet babice Marice
32. smotra dečjoga kaj. pesništva »D. Domjanič« - Sv.I. Zelina 20.10.2012.

http://www.forumgorica.com/dogadaji/29-smotra-decjoga-kaj-pesnistva-d-domjanic-sv-i-zelina-24-10-2009/msg47328/#msg47328
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #47 : Studeni 25, 2012, 08:45:48 poslijepodne »
Milan Krmpotič

Strina Kata


Stiha bom vam nekaj rekel,
moramo šeptati,
kaj se fčera pripetilo
naši strini Kati.

Predi neg vu krušno peč so
kruha peči deli,
kotrige si kre jognjišča
vračiti so šteli.

Ober križi zdigli kikle,
fanj čas so se greli,
al najempot – skočili so,
fest so se smodeli.

Najte, najte preveč glasno
vezda se smejati,
mogli bi nas čuti strina,
z botom naganjati.


Slika:
Krušna peč

http://s2.pticica.com/foto/0000192457_l_0_PY43E1.jpg

Zvir:
http://www.pticica.com/slike/strina-kata/192457


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ansambl Vedra srca - Krušna peč, 03:29

Ansambl Vedra srca - Krušna peć
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #48 : Prosinac 04, 2012, 10:36:49 poslijepodne »
Preobrtve (prevodi) na kajkavski


Ivan Slamnig (1930.-2001.)
(male pokajkavizeral Ivica Jembrih Cobovički)


Barica-Bara-Barbara

Bila je Bara bieloga boka
Bara je bila čversta, široka
Bara je bila naša dika
Barica, Barbara, Bara liepa kak sljika.
Gda ju zagledaš, gospodja draga,
kak je štram on napre, odzadi,
serce se strese kak slap na žalu
kak štandarec lehki na maeštralu.

To je ladja kakva se rietko radja
to je čunec staroga kovanja,
te je kerman kaj drobne se derma
gda skušne miđga zmed molov
kak mala kerčmarica zmed stolov.
 (Ah, barba, deda, barba, gde nam je Barbara,
plave, biele i na černe pofarbana!)

Jel ima i denes brodovja z takvem stasem,
jel ima jošče i denes ljudi kak sme mi,
jel ima jošče morja, ej ima zemalja,
jel ima jošče vina, kaj valja?

Vu kakvi oluja imel sem sreču!
Na kakvi sem munja vužigal svieču!
Kulike sem pot rekel na šiki:
"Kupil bom svieču svetomu Mikuli, Niki
če se spasime Barbara i ja,
e tutti quanti in compagnia (1)."

Kakva vse morja sem videl daljeke!
Jene je bilo biele kak mlieke,
morske smo krave dojili v jutre,
hvečer - bieli kruh s putrem.
A žote morje žote kak ljimun!
Od poklem sem na rahitis imun.

Biela jedra i biela bedra,
terdeglava Bara, Barbara dobra,
kak kornjača* počasna, hitra kak kobra,       (* želva ?)
nijeden brod nje nie rod!

Morje je temnečerljene boje,
mornari stari na ladje stoje.
"Paron, zbral si dober si pravec,
morje je gosti stari plavec."
"Jošče jen kablek naj prejde čez stroj
sigurnoče radi" - nalog je moj.

Bara, Barica, Barbara brodi, morje nam godi,
ni jena stvar tebe nie par."

I tak je Bara, Barica, Barbara vse dalše i dalja,
čerljenem morjem pospane se valja

e il naufragar xe dolce in questo mar (2).


(1) vsi koteri sme vu društvu.
(2) i brodolom je sladek na tem morju.




Ivica Jembrih Cobovički
TOPLOTA STAROGA KAPUTA
(Prepievi na kajkavski)
1966. – 2009. – 2011.


Zrinski d.d. Čakovec
Listopad 2011.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Barbara,Zvonko Špišić, 02:41

Barbara,Zvonko Špišić
« Zadnja izmjena: Prosinac 04, 2012, 10:52:12 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #49 : Prosinac 12, 2012, 10:33:07 poslijepodne »
Citat:
STRIC-VUJC

Stric-vujc, stric-vujc.
Idu babe sa zornice,
veter ščiple nos i lice,
muž bu dobil zanoftice,
zakaj nema rukavice?


Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg27154/#msg27154

Smotra literarnoga dramskog-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo 2012.

STRIC – VUJC, 02:56
Sredna škola Jaska (Jastrebarsko)
Dijak (vučenik): Martin Kuhar
Pelatelica: Antonija Vlahovič
LiDraNo 2012, Šibenik

STRIC - VUJC
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #50 : Prosinac 24, 2012, 09:48:56 poslijepodne »
(i) vuz svet(l)u Luciju i(l) zimski suncostaj
(Gubec kaj se bez—deni)

Prof. Željko Funda
Varaždin

NOČNA LAMPICA / GUBEC KAJ SE BEZDENI

napokoncu me
vporabila četiri dni ne me nucala
tv nje je bil važnejši
menjanje kanalov pa postelja
kakovo čtenje knjig
ferića ima na nočnomu ormarčeku vre mesec dni
štela bi nje reči da bu platila zamudninu v knjigovnice
al meni je da svetlim
anda da čkomim i zajemljem del prostora
da se praznoča ne bi prelejala na nju
da je ne odplavi na stene od reči kaj dohajaju zvuna
ter je poteru kot morje praznu flašu
sreča da nje svetlo v kuhinje neje dovoljno bilo
dela me na stol poleg špigla
- napokoncu gorim! -
ona si polehko z pincetum puče dlačice z oberv
postajeva, dugo se gledi
kak da se hoče prepoznati
kak da si hoče dopovedati da je to zbilja ona
ja nje pomažem da se prepozna
z svojem svetlom ju rivljem k nje same
kak bi se morti zagerlila od veselja kaj je to ona
Vesna
mesto tega kažeju se soze na njejnomu licu
ne od boli od pukanja
neg od gubca kaj se vse več bezdeni
 

zamudnina – zakasnina; knjigovnica – knjižara; bezdeniti se
- biti bez dna, zjapiti
 

Zvir:
DRAGA DOMAČA RIEČ 2012.
Zbornik zdelovin s XXXII. kajkavskoga kniževnoga natečaja
Nakladnik
Gradska knižnica i čitalnica “Gustav Krklec” Ivanec

 * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kresnica – Kvartet Gubec, 03:38
(oko jene hiže)

Kresnica - Kvartet Gubec

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #51 : Siječanj 19, 2013, 12:54:45 prijepodne »
Dragutin Dubravčič

Domača reč


Ti kakti vučeni stručnjaki
teri pišu nekaj sam popol
z stranjskim i tujim rečima
koj niš ne razmeš baš
z njih nikaj scijenit nemreš,
teri misle kak su fest pametni
…svoje ne cene, jadni i nesrečni.

A naša domača horvacka reč
kaj se seki dan spomene
vu gorici, selu i gradu
tak mehka, lahka i podatna
topla i vatrena, takaj je živa
tak mlada, ubava dekla vrela
koj objeručke te bi zagrlit štela.
 

(na http://www.facebook.com/Kajkavci  dela Jasminka Othman)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

DUBRAVČIČ, Dragutin

Kaj, pesme i pripovesti (priče)
/ Dragutin Dubravčič. – Ščitarjevo : vlast. nakl., 2011. (Zagreb : Mida-graf). – 167 str. ; 21 cm.
Autorova slika i bileška o-jnemu na omotu.
ISBN 9789537529093
821.163.42-1
821.163.42-9

http://iks.nsk.hr/bibl/a/a01-11-v14/glavni_niz.html

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Politopedia:
Dragutin Dubravčič, ilustrator, karikaturist, pesnik i umetnik z Velike Gorice, rođen je 26. studenoga 1950. v Pologima.
http://www.politopedia.net/index.php?title=Dragutin_Dubrav%C4%8Di%C4%87

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ULUPUH:
Dragutin Dubravčič / Životopis
http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=7&idclana=462

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Radek Brodarec i Đurđica Pleše – Sto posto domača (Krapina 2011) Nove popevke 10.9.2011. HQ,  02:59

Radek Brodarec i Đurđica Pleše - Sto posto domača (Krapina 2011) Nove popevke 10.9.2011. HQ
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #52 : Veljača 20, 2013, 12:02:40 prijepodne »
Na rubu pameti

Vuz Valent-inovo

Lamentacije Valenta Žganca zvanog Vudriga
(sfalela žganicail?)


Se kaj muž, pravzaprav, ima – je klet i v kleti bučkuriša hekto, a če taj ocet popije, onda mu tak veliju da je pijani prasec i fakin! A kak muž pravzaprav živi, ak se prav zeme? Na sejem prasca tira, a fileke si privuščiti, bogi-bogme, nemre, ali kravi svojoj papke z oljem maže i vole frizjera i kobile kristera i pod rep im s temjanom kadi, a sam pak, pravzaprav, kak marha nad marhami krepavle, i ak to mar-hašag ni, kaj onda je život kmetski? Baš prav veli Kinez: če misliš da hekto bučkuriša nekaj vredi, varaš se, dragec! Če misliš da z mlade cure nebu “striženo-košeno” postalo, znova si v zabludi. A ja im velim, gospon doktor: se to denes kaj se z luctvom događa je veliki oselski sprevod – ni repa, ni glave!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Lamentacije Valenta Žganca Miroslava Krleže v režije Dubravka Torjanca
 
V petek, 10. velače ob 20,00 vur na Scene Zvonimir Rogoz v Varaž(din)u zvedena je predstava Lamentacije Valenta Žganca Miroslava Krleže v adaptacije Matka Sršena i režije Dubravka Torjanca. Predstava je premijerno zvedena 17. velače 2011. Skladatel je Dragutin Novakovič Šarli, scenograf Slaven Edvin Bot, majstor rasvete Marijan Štrlek, dok je kostime zebral Ivan Debeljak. V glavne rola nastupaju Zdenko Brlek (Valent Žganec) i Darko Plovanič (Doktor).


Zvir:
http://www.varazdin-info.com/kultura/lamentacije-valenta-zganca-miroslava-krleze-u-reziji-dubravka-torjanca/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vuz “Balade Petrice Kerempuha”, drugi Krležin obsežneši tekst na kajkavskomu vupravo su “Lamentacije Valenta Žganca “, istoimeno poglavle romana Na rubu pameti. Stubičanec Valent Žganec, zvani Vudriga, hičen je v-rešt zarad krivolova, čeliju deli z doktorom prava, pa poteknut doktorovum budističkum lektirum, v preobil(j)u vuzničkoga vremena, pripoveda svu životnu pripovest: dva- put se, bezvuspešno, ženil, kak austrovugarski domobran četiri je lete krstaril ratiščima Prve svetske vojne, na vlastite je kože doživel poraze i rasplijnejne obman trojedne cesarsko-kralevske laž, slušal, veruval i razočaral se z hrvatskemi medratnemi politikanti.
 
Valentova kob je njegov zdrav, vitalen, subverziven selački razum, gotovo instinktivno osečajne financijsko-političke operet: “Se su to gospodske bedarije”. Čitati i igrati ga denas znači znova se, posredstvom Valenta i z Krležum, zapitati o tragičnemi sukobi tere i dale zezivaju “financijske, građanske, feudalne i imperijalističke, klimatske i rasne laži” (M. Krleža, Hrvatski bog Mars).
 

Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/kultura/lamentacije-valenta-zganca.html

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Miroslav Krleža

Lamentacija Valenta Žganca zvanog Vudriga

- Na rubu pameti (9)



Nastavek/Zvir:
http://www.tacno.net/KulturaNovost.aspx?id=3429
miroslav krleza - na rubu pameti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KUD"Dr.Vinko Žganec"Vratišinec : Pozdravi mi Vratišincu goloba, 07:25
XVIII.SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA
Čakovec,october 2011.

KUD"Dr.Vinko Žganec"Vratišinec : Pozdravi mi Vratišincu goloba
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #53 : Veljača 27, 2013, 12:13:54 prijepodne »
Gradska knjižnica Dugo Selo u posjedu osobne ostavštine Milana Dobrovoljca Žmigavca
 Dana 19. veljače 2013. godine dogradonačelnik Grada Dugog Sela g. Ivan Gereci i ravnatelj Gradske knjižnice Dugo Selo g. Aleksandar Antolović preuzeli su za potrebe arhive Gradske knjižnice Dugo Selo u  Beogradu građu iz osobne ostavštine Milana Dobrovoljca Žmigavca (1879., Dugo Selo - 1966., Beograd).
 Ostavština se sastoji od 84 knjige iz osobne biblioteke kao i 170 dokumenata raznih vrsta (osobna pisma, fotografije, službeni dopisi, telegramske čestitke, osobne zabilješke itd.).
 Da podsjetimo, Milan Dobrovoljac Žmigavec je jedan od najplodnijih hrvatskih kajkavskih pjesnika između dva svjetska rata. Pisao je satiričke, političke, prigodničarske, ali i mnoge lirske pjesme vezane za dugoselski kraj. Od 1938. godine živi u Beogradu sve do svoje smrti 1966.
 Građa je otkupljena uz pomoć sredstava privatnih sponzora na čemu im ovom prilikom srdačno zahvaljujemo.
 Gradska knjižnica Dugo Selo
http://www.dugoselo.hr/component/content/article/3-novosti/2855-gradska-knjinica-dugo-selo-u-posjedu-osobne-ostavtine-milana-dobrovoljca-migavca.html
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #54 : Ožujak 02, 2013, 12:02:48 prijepodne »
Pero(m) Nadoveza-no* na prethodni list...


Milan Dobrovoljac Žmigavec

Put Dedeka Kajbumščaka


Vi ste morti, moji mili
O Krapinskoj čuli špili.
Vu tu špilu kad se zašlo
Čovečih se kosti našlo.
Žnih dokazat to je moči
Kak profesor jen svedoči,
Da je čovek vu tom kraju
Predi živel neg´vu raju...


Zvir:
http://www.tzg-krapina.hr/files/file/knjizica_krapina.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Bilo bi zgodno gda bi ovo bilo i na medmrežju:

Autor(i): Dobrovoljac, Milan
Naslov: Selačka buna / spopeval Žmigavec ; kipce nacajhnal Maurović
 
Impresum: [Zagreb] : Jugoslovenska štampa , 1927
Materijalni opis: 175 str. : ilustr. ; 24 cm
Jezik: hrvatski
Napomena: Pravo ime autora: Milan Dobrovoljac
Ključne riječi: hrvatska književnost - epska poezija - dijalektalna književnost
UDK: 821.163.42-13'282
Ostali autori / urednici: Maurović, Andrija
Signatura: SF 21064
Inventarni broj: 4308
Vrsta građe: knjiga
Knjižnica: Knjižnica Zavoda za slavensku filologiju, http://www.knjiznice.ffzg.hr/slavfilologija 
MFN: 18099

http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&last_PAGER_offset=0&show_full=1&v=buna&f=UncontrolledTerms&path=ffsf-b-libri%2318099

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

* Pero (Petar) Nadoveza - nogometaš i trener
   http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Nadoveza

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #55 : Ožujak 02, 2013, 12:37:42 prijepodne »
Vladimir Nazor

Dedek Kajbumščak


Kak to da moč si svu
On zgubi lehko tak?
Kaj nas ni imel tu
Naš Dedek Kajbumščak.
I kaj se zrušit dal
Od Strele vu črni mrak?
Kaj ni za pušku znal
Naš Dedek Kajbumščak.
I zakaj on je bil
Tak hud i tužen svat?
Kaj ni tog vinca pil
Naš Dedek Kajbumščak.
Dedek Kajbumščak



Već više od sto godina poznato je Nalazište krapinskog pračovjeka; potvrđeno znanstveno, oslikano riječima, opisano bojama. Od Nalazišta vode brojne staze i putevi na obližnje brežuljke i vidikovce. Jedan od najpoznatijih je planinarski Put Dedeka Kajbumščaka koji vodi do kapele Sveta tri kralja na brdu Tkalci. Naziv je dobio prema pripovijetki Vladimira Nazora Dedek Kajbumščak objavljenoj u Zagrebu 1939. godine, koja je nastala nakon pjesnikova izleta u Krapinu i okolicu.
Šetnja šumom u kojoj je davno obitavao krapinski pračovjek probudila je bujnu umjetničku imagi naciju i ubrzo je pjesnik nanizao mnoštvo slika iz života našeg pradavnog pretka, našega Dedeka. “Kaj” i “bum” spojila su dva svijeta, dva vremena kao most iz među dvojice dobrih prijatelja. Nije čudo što je Nazor Dedeka “krstio” Kajbumščak.
Dedek Kajbumščak sveprisutan je u Krapini u nazivima lokaliteta, raznih družina, u šalama i pjesmama.

http://www.tzg-krapina.hr/files/file/knjizica_krapina.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajbumščak  ----->  Kaj bum š čakavskem

A ja bi još dodal ča:
Kaj” “bum” “š-ča“-kavskem (ikavskem) spojila su dva sveta – kajkavski i čakavski.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Na Nazorovomu Braču:
Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani
http://hr.wikipedia.org/wiki/Croatia_rediviva:_%C4%8Ca,_Kaj,_%C5%A0to_-_ba%C5%A1tinski_dani

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Na Plemenito-Občinske ForumGorice:
POČAKAJ (PO- ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pocakaj-(po-ca-kaj)-lipa-nasa-cakavska/315/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #56 : Ožujak 29, 2013, 11:39:39 poslijepodne »

Dragutin Domjanič

Sneg pred Vuzem

Pun glavobolkah je lug,
Puna fijolicah trava,
Kaj se je zmislil taj sneg,
Da si sad pak poprhava?
Zemlja od sna se budi,
Čekaju pupki na grani,
Noč si slavička želi
Sunčeca toploga dani.
Zime je bilo vre dost'
V mesece kmične i duge,
Vsaki veselja bi štel,
Dost' nam je zime i tuge.
Vuzem pred vratmi je vre,
On se i v srcu nam javlja,
Kaj če sad zima i sneg,
Vuzem se suncem pozdravlja!


http://hr.wikisource.org/wiki/Sneg_pred_Vuzem
i(l)
http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Domjani2.htm

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sneg je beli pokril naše rože - TEREZA KESOVIJA, 03:50

Sneg je beli pokril naše rože - TEREZA KESOVIJA
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #57 : Ožujak 29, 2013, 11:41:12 poslijepodne »

Ivanka Kunič, Vidovec

Marijina soza


Nova soza
žmehka, čemerna
čez zmočeni Ti se obraz
spustila, Marija
na terde zagorske
naše hrvatske grude
od srama i jada
pred bistrički bokci
nekam se skrila...
ili se morti
na friški križi posušila?

Ali – s pervim soncem
da z bistričkog turnja zazvoni,
Tva soza, Marija,
kak dragi kamen
pred prošenciju bistrički bokcov
naze zablešči.
Blešči soza na križnom potu
našega Svetišča
kak repatica v noči blešči...
prošencije bistrički bokcov
hrvacki romarof
na križnom potu
stolietne Kalvarije
z istu molitvu, z istu nadu i veru
još i denes skup drži.

Na zrovune grude
našega Svetišča
znad stari i friški
naši grobišča
Tva soza, Marija,
na sakom križu
kak svetinja blešči.

Za istu molitvu,
z istu veru vu
vuzemsko zdignuče
se nas skup drži
Tva soza, Marija.


II. Recital duhovno-refleksivnoga pesništva “Josip Ozimec” Marija Bistrica, 2000.
2. nagrada Stručnoga ocenivačkoga suda


http://www.rmb.hr/index.php?kat=recitali&podkat=josip_ozimec&opsirnije=46

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Žva FIOLA - Vužgi jenu luč - Gornja Stubica, 04:04

Žva FIOLA - Vužgi jenu luč - Gornja Stubica
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #58 : Travanj 24, 2013, 11:06:52 poslijepodne »
Dragutin Milivoj Domjanič

CIKLAME,
KRVAVE CIKLAME...


Tam sunce je strusilo zlato
Čez listje na preprut i na me,
Iz luga su lukale guste
Dišeče črlene ciklame.

Ciklame, krvave ciklame,
Da broja ni moči im znati,
Tak puno, da čoveku čisto
I smililo nakel se stati.

Veliju, da negda je zdavna
Tam grobje zapuščeno bilo
I vsega je preprut prerasla
I cvetje ciklamah je skrilo.

Vuz reku železna je cesta,
Železna tam ružiju kola
I voziju naše soldate
Bez broja prek brega i dola.

I tam, gde su najgorši boji,
Gde nigdo se smrti ne straši,
I najviše gde ih pogiba,
Sigurno tam budeju naši.

Po celomu svetu su boji
Na hiljade zmirom ih pada
I samo se širiju grobja
Prek zemlje i sela i grada.

*

I došla je noč ili žalost
Na nebo, na zemlju i na me
I videl sem vsigde po svetu
Ciklame, krvave ciklame.


Zvir:
Letek predstave ŠTEFEK SOLDAT, po scenariju Šefice Fanjek
Produkcija:
Pučko oprto vučilišče Sv. Ivan Zelina, 2013.
www.pou-zelina.hr
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #59 : Svibanj 23, 2013, 10:01:20 poslijepodne »
Maj(s)ka Božja

Marijanska, domjaničovinska

K suncu prosi vsaka roža
Dragutin Domjanič


K suncu prosi vsaka roža,
K suncu trava vsaka,
Tak i k tebi, Majka Božja,
Srce siromaka.
Milostiva vsakom ti si,
Vse ti vračiš boli,
Odbila još nikog nisi,
Koi za pomoč moli.

Čuj molitve vruče ove,
Draga naša Mati,
Tvoj te vezda narod zove,
Romari Hrvati:
Dobra nam naviek ostani,
Zmoli nam pri Sinu,
Da od vsega zla obrani
Nas i domovinu.


Zvir:
Kajkavska večernica i meša
vu Sv. Ivanu Zeline 2012.
str. 29.:
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/51_Kajkavska_vecernica.pdf
iliti sim
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4295/#msg4295

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ŽVG Jurjevke - K suncu prosi vsaka roža, 02:01

ŽVG Jurjevke - K suncu prosi vsaka roža
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549