Pelješki most

[Sledgehammer]

http://www.hrvatskiprijevoznik.hr/prijevoz/cestovni-prijevoz/vijesti/item/709-pontonski-most-za-pelje%C5%A1ac-%C4%8Detiri-puta-jeftiniji-od-sanaderovog-mosta

============================



Pontonski most za Pelješac četiri puta jeftiniji od "Sanaderovog" mosta

Hrvatska je pred velikim izazovom od 1. Srpnja 2013. godine, osim ulaska u EU, predstoji joj veliki problem uklapanja u sustav Schenggenskog režima prelaska granice. S obzirom na svoj zemljopisni položaj povijesno i politički uvjetovan pravni položaj svojih vanjskih granica prema  Bosni i Hercegovini, pojavljuje se problem  prelaska unutarnjih granica EU.

Funkcioniranje prometa u ex YU nije bilo upitno, ali je suverenitetom RH ista podijeljena na dva dijela. Danas kada smo pred ulaskom u EU, pojavljuje se veliki problem prometnog povezivanja u unutrašnjem prometu EU.

Dakle ovo nije više problem RH, nego i EU jer je pod ovim uvjetima nemoguće ispoštovati Schenggenski režim prelaska granice, pogotovo za prijevoz tereta. S tim u sve, a kako bi se očuvao teritorijalni suverenitet RH, krenulo se je sa projektom izgradnje tzv. Pelješkog mosta koji je zbog svojih pogrešnih postavki u samom projektiranju i prezentaciji svekolikoj hrvatskoj i svjetskoj javnosti, prethodne Vlade, postao kamen spoticanja politički suprotstavljenih tabora u RH. Približavanjem svojevrsnog „dana D“ traže se raznorazni modeli prevladavanja ovog problema, ali svi oni pa i ovaj najnoviji sa trajektima Ploče-Trpanj imaju tisuće nepremostivih zapreka.



S tim u svezi ne bi trebalo izmišljati „toplu vodu“ nego se okrenuti rješenjima iz svjetske prakse  koja su isprobana i pokazala svoju učinkovitost. Jedan od takvih rješenja je izgradnja pontonskog mosta, kao privremenog rješenja do izgradnje „ neumskog koridora“ kao sastavnog dijela autoceste Ploče-Dubrovnik.

Primjer za takav most imamo u SAD, u državi Washington, na morskom kanalu Hood. Pontonski most ukupne je duljine 2.398 m. Najduža razmak između pontona je  180 m. Izgradnja je koštala 26,6 milijuna dolara. Otvoren 12. kolovoz 1961g. i dnevni promet mu je cca 20.000  vozila. Most je pomični i može s kroz njega koristiti za pomorski promet, koji u usput rečeno u ovom našem slučaju i ne postoji, osim za male brodice. Naravno, mi ne bismo trebali gradit takav impresivan objekt nego napraviti njegovu skromnu inačicu. Niti u stonskom kanalu pušu orkanski vjetrovi, niti je promet kakvog intenziteta da bi smo trebali graditi dvije trake. U ovom slučaju moglo bi se napraviti riješene sa jednim prometnom trakom kojom bi se svjetlosnom regulacijom (semaforima) usmjeravao promet u pravilnim intervalima tijekom turističke sezone ili ITS sustavima uspostavila automatska regulacija prometa prema njegovom intenzitetu.

Most bi se u cijelosti mogao izgraditi u domaćim brodogradilištima, koristeći pri tome sve raspoložive kapacitete domaće industrije. Sama izrada ne bi smjela dugo trajati jer to konstrukcijski  u ovom slučaju nisu neke prezahtjevne građevine. Dakle pontone i nosivu konstrukciju izgradila bi brodogradilišta, a cestovni dio naše građevinske tvrtke. Za sve to imamo vrsne i kompetentne stručnjake kojima ne bi trebalo preveliko vrijeme za pripremu jer se mogu poslužiti poznatim idejama. Pitanje novca isto tako ne bi trebalo biti problem jer je ovdje i interes EU. Pošto je na gradilištima Pelješkog mosta sa obje strane već sagrađena izvjesna cestovna infrastruktura, same spojne ceste ne bi trebale predstavljati preveliki problem. Problem prometa na Pelješcu od Brijeste do Stona  kompleksan je samo u turističkoj sezoni, ali u ovom slučaju to bi bilo samo u prelaznom razdoblju dok se ne sagradi trajno rješenje ovog prometnog problema. Za to bi se trebalo u vršnim razdobljima prometa pojačati aktivnost  prometne policije i ITS sustavima pomoći u bržoj regulaciji prometa na toj dionici.



Da bi se oteretio promet na Pelješcu u turističkoj sezoni ideja sa povećanjem broja trajekata na liniji Ploče – Trpanj  je izvrsna, kako za putnički tako i za teretni promet.  Većini turista koji idu na Korčulu, Lastovo ili Orebić bilo bi idealno da skrate put, izbjegnu gužvu (i granice) i te se odmore  od puta, da koriste tu trajektnu liniju, kao i teretna vozila i autobusi koji idu u tom pravcu. No ograničen broj trajekata, broj mjesta na njima, red plovidbe i cijena prijevoza ograničavajući su faktor kako korištenja ovog putnog pravca, tako i povećanja broja turista koji išli u taj prekrasni turistički raj. Kada bi se na toj relaciji povećali kapaciteti trajekata i učestao plovidbeni red u sezoni smanjio bi se za 30-40% pritisak za graničnim prijelazima Klek- Bistrina. Pogotovo ako bi država u interesu turizma subvencirala u turističkoj sezoni cijene prijevoza za sve kategorije vozila.  Taj iznos subvencije sigurno ne premašio dobit koja bi se ostvarila ovim potezom.  Tada bi, u interesu Schenggenskog režima, pontonski most Komarna- Brijesta bio idealno prijelazno rješenje za kamionski prijevoz.

Postavlja se pitanje što sa mostom kada se sagradi trajno kopneno riješene ?! Pa isti bi se mogao iskoristiti djelomice za premoštavanje Pelješac-Korčula (1300 m), a ostatak sigurno ima pozicija povezivanje nekog otoka sa kopnom.  Dakle na nadležnima u Vladi je da konačno krenu sa projektom regulacije prometa koji će najbrže i najjeftinije premostiti problem do konačnog rješenja, i da iskoriste ideje i rješenja koja imaju čvrstu podlogu u iskustvima drugih zemalja.

*Od Brijeste do Stona treba cca 30 min
**od Trpnja do Stona-kamioni trebaju cca 1do 1,30 min ovisi o prometu

U S P O R E D B A

                                        "Sanaderov" most         ponton                                         trajektni by-pass
cijena gradnje                                    260M €         80M €                                            ~70M €
datum mogućeg puštanja u promet    2017.         2013.                                           konac godine 2014.
cijena prolaska (za kamion)    ?         50 kn              200 kn
vrijeme prolaska                                 5 minuta *     10 min vožnje/ 15 min čekanje*    1 sat +**

PELJEŠKI MOST

    najduži raspon: 568 metara
    ukupna duljina: 2.404 metra
    širina: 21 metar
    visina: 55 metara

PONTONSKI MOST

    najduži raspon između pontona: 180 m
    ukupna duljina cca: 2.300 metra
    širina: 10 metara

TRAJEKTI

    Gradnja novih trajekata (najmanje 2 godine) cijena po trajektu 10.000.000 €.
    Cestovna infrastruktura na Pelješcu cca 100.000.000 - 200.000.000 kuna od Trpnja do Stona (ovisno što se gradi).
    Cesta na potezu Pijavično - Trstenik nije za intenzivan kamionski promet.
    spoj Brijesta- Dančanje- županijska cesta 414 (Orebić-Ston) zadovoljava uvjete.


POVIJEST NEUMSKOG PROMETNOG PROBLEMA

Učvršćenjem osmanlijske vlasti koncem 15. stoljeća na tlu Hercegovine Dubrovčani se povlače sa šireg područja delte rijeke Neretve Završetak tzv. Morejskog rata nije odgovarao dubrovačkim vlastima; njegova izravna posljedica bila je fizička blokada njezinih granica od strane tradicionalno joj neprijateljski raspoložene Mletačke republike. Stoga je dubrovačka diplomacija učinila krupan i, po svojim posljedicama za čisto hrvatski neumski kraj, do dana današnjega dalekosežan i, pokazalo se nažalost i danas, veoma štetan politički manevar prodaje Neuma Turcima. Nakon Berlinskoga kongresa i preuzimanja kontrole nad teritorijem Bosne i Hercegovine, aneksije iz 1879. godine, Austro-ugarska Monarhija carskim dekretom priključuje neumski kao i sutorinski koridor Kraljevini Dalmaciji i područje Kleka biva uključeno u administrativni sklop Makarskog kotara. U predratnom i ratnom vrtlogu, Klek i Neum su od travnja 1939. godine sastavnicom Banovine Hrvatske, odnosno od travnja 1941. godine, Nezavisne Države Hrvatske. 1945.g. novopristigla partizanska, komunistička vlast imala je stajalište da granice BiH ostaju nepromijenjene(?), sukladno odlukama Berlinskoga kongresa iz 1878. godine, i Bosni i Hercegovini takvom jednostranom odlukom pripala je primorska enklava Neum-Klek, ali s granicom koja je zahvaćala dio poluotoka Kleka (Punta Kleka), dva otočića, Veliki i Mali školj, i hrid Lopatu u Zaljevu Klek-Neum. Dakle, nakon 1945.g. trebalo je udovoljiti političkom vodstvu „bosanskih Muslimana“ da i BiH ima „izlaz na more“, doslovno rascijepiti Hrvatsku i političkim dekretom, de facto darovati hrvatski teritorij tadašnjoj YU-republici BiH. Danas Turaka i njihove vladavine u Bosni više nema, a vrlo je upitno političko pravo samo jedne komponente vlasti u BiH (Bošnjačke) da si uzima pravo odlučivanja o sudbini neumskog koridora bez konsenzusa ostalih konstutivnih naroda u BiH.

[Sledgehammer]

Pogranični promet s Bosnom i Hercegovinom:

(Sporazum između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu i suradnji)

Sporazumom o pograničnom prometu i suradnji određeno je pogranično područje uz zajedničku državnu granicu u dubini od pet (5) kilometara koje uključuje naselja u Republici Hrvatskoj navedena u prilogu A i naselja u Bosni i Hercegovini navedena u prilogu B.

Granični prijelazi za pogranični promet su mjesta predviđena za prijelaz državne granice državljana RH I BiH koji imaju prebivalište u pograničnom području.

Granični prijelazi za pogranični promet su:

Gabela II – Glibuša,
Unka – Unka
i Vukov Klanac – Radež

koje mogu koristiti stanovnici grada Metkovića, Kule Norinske, grad Ploće-Staševica, Pojezerja, Slivna i Zažablja,

dok ostale pogranične prijelaze

Imotica – Duži,
Čepikuće – Trebimlja
i Slano – Orahov Do

mogu koristiti stanovnici grada Dubrovnika, općine Župe Dubrovačke, Konavla, dubrovačkog Primorja i Stona.

Pogranična propusnica može se izdati državljanima ugovornih stranaka koji imaju prebivalište na pograničnom prostoru.

Pogranična propusnica dozvoljava nositelju prijelaz granice na graničnim prijelazima za pogranični promet i na međunarodnim graničnim prijelazima ukoliko su upisani u propusnicu.

Iznimno se može izdati i osobama koje nemaju prebivalište u pograničnom području ako imaju nekretninu na pograničnom području koje se nalazi na teritoriju druge ugovorne stranke ili ako su radi obavljanja profesionalnih obveza trajnije vezane za boravak na tom području.

Nositelju pogranične propusnice dozvoljeno je neprekidno boravljenje na pograničnom području susjedne države u trajanju od najviše sedam dana.

Pograničnu propusnicu za Republiku Hrvatsku izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova a za Bosnu i Hercegovinu Državna granična služba Bosne i Hercegovine na zahtjev osobe kojoj to pravo pripada.

Osobe mlađe od 14 godina mogu biti upisane u pograničnu propusnicu jednog ili oba roditelja, zakonskog zastupnika ili skrbnika. Na molbu roditelja, zakonskih zastupnika ili skrbnika može se izdati individualna propusnica za djecu od pet i više godina starosti.

Pogranična propusnica važi 5 godina a njeno važenje može se produljiti za slijedećih 5 godina ili izdati nova u skladu s unutarnjim zakonodavstvom ugovornih stranaka.

- nije još započeto sa izdavanjem pograničnih propusnica - o svim promjenama ćemo vas naknadno izvijestiti.

Poljoprivredni uložak omogućava njegovom imatelju da prelazi granicu na graničnim prijelazima za pogranični promet koji su upisani u njemu te na drugim mjestima koja su upisana u poljoprivredni uložak.

Poljoprivredni uložak istodobno omogućava imatelju da boravi sedam dana na upisanim posjedima ili u upisanim općinama na susjednom pograničnom području. Svaki put kod odlaska i vraćanja granicu se mora prijeći na istom mjestu.

Poljoprivredni uložak izdaje se kao umetak u pograničnoj propusnici i važi do isteka pogranične propusnice.

- nije još započeto izdavanje poljoprivrednih uložaka - o svim promjenama ćemo vas naknadno izvijestiti.

Dozvola za jednokratni prijelaz državne granice može se izuzetno, za jednodnevni boravak unutar pograničnog područja, izdati državljanima ugovornih stranaka na graničnom prijelazu za pogranični promet. Dozvolu izdaje granična policija na temelju predočenja važeće putne isprave. Nositelj dozvole je dužan vratiti se preko istog graničnog prijelaza.

Dozvolu za prijelaz granice izdaje nadležno tijelo za graničnu kontrolu na graničnom prijelazu za pogranični promet (izdaju se na pograničnim graničnim prijelazima Unka - Unka, Vukov Klanac – Radež i Imotica – Duži)

Dodatne informacije vezane uz pogranični režim prometa sa Bosnom i Hercegovinom:

Zakon o utvrđivanju sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu i suradnji (http://hidra.srce.hr/arhiva/263/33322/www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2005/027.htm)