Autor Tema: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?  (Posjeta: 21151 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« : Kolovoz 06, 2011, 12:34:25 prijepodne »
Odličan članak sa portala Dnevno.hr:

http://www.dnevno.hr/kolumne/tvrtko_dolic/sramotan_prijedlog_vlade_rh/360173.html

====================================================

Sramotan prijedlog Vlade RH

Naša provincijska Vlada imitira ponašanje svjetskih metropola! Snažne države spašavaju svoje imperijalne banke, pa su premijerka i njena svita krenuli istim putem, iako su glavne poslovne banke RH u stranom vlasništvu.

    Autor: Tvrtko Dolić  | Četvrtak, 04.08.2011 14:16

Došao je i taj zastrašujući trenutak: 1 EUR = 1,0...CHF. U svezi podivljalog švicarskog franka sastali su se predstavnici poslovnih banaka i ministri Đuro Popijač, Martina Dalić i Domagoj Milošević. Najprije su proslavili veliki uspjeh stranog kapitala, a onda se dogovorili kako opljačkati sve generacije. Tečaj švicarca za otplatne rate nekog već plasiranog kredita fiksirao bi se na 5,8 kuna. Tečajne razlike kumulirale bi se i nakon deset godina servirale našoj djeci kao takozvani balon krediti. Naziv balon dovoljno govori - kumulirane dugove banke će napuhati kroz instrumente kreditiranja. Dakle, dužnici će bankama dati veće novce nego da se postojeći sustav održi! Nevjerojatno je da nam Jadranka Kosor baca prašinu u oči sa osmjehom na licu, kao da je spasila naciju, a ne poslovne banke. Uvjerava nas da će se rate približiti onima iz početka otplate kredita, što je smiješno, jer je tada švicarac bio jeftiniji najmanje za jednu kunu u odnosu na tečaj 5,8! I što je s kamatama? Švicarska je ukinula kamatu! Prema sramotnom prijedlogu Vlade, vrijednost glavnice u kunama računala bi se po stvarnom tečaju, koji će po svjetskim prognozama do kraja godine dostići smrtonosnih 10 kuna. Nikakvo čudo da je najnoviji prijedlog vlade dobio simboličan naziv KONAČNO RJEŠENJE. Sramota je i činjenica da nakon jučerašnje sjednice Vlade nitko nije zvao hitnu, ili barem pozvao narod na antifašistički ustanak. Zanimljivo, Martina Dalić koristi izraz elementarne nepogode za kredite s deviznom klauzulom u švicarcima - kopira Dragana Kovačevića, ekonomskog stratega HNS-a.

Što bi trebalo učiniti?

Mišljenja sam da je Vlada nesposobna, ali svejedno mora djelovati agresivnije i na nivou antikorupcijskog programa. Zasigurno je riječ o kriminalu, samo treba ustanoviti tko je odgovoran: Vlada, HNB ili poslovne banke? Zašto su strane poslovne banke i lokalne podružnice stranih korporacija izuzete od kontrolnih institucija države? Vlada je i sama dužnik poslovnih banaka uz deviznu klauzulu. Time sama krši zakon o novcu! Možemo reći da je Vlada prihvatila deviznu klauzulu zato što je u službi stranog kapitala - tako ispred izvršne vlasti kvalificira normalnim kršenje zakona od strane poslovnih banaka. Što se dogodilo s demokracijom i trodiobom vlasti u RH? Zašto DORH ne reagira? Nije dovoljno optužiti HDZ. DORH mora pokrenuti istražne radnje protiv poslovnih banaka, Vlade i HNB. Ako reakcija pravosuđa izostane, mišljenja sam da kredite s deviznom klauzulom u švicarcima, kao i pripadne glavnice, treba konvertirati u kredite i glavnice s deviznom klauzulom u eurima po indeksu eura i švicarca na dan uzimanja kredita. Sve iza te crte je kriminal, a vjerojatno i veleizdaja. HNB točno zna kada su se poslovne banke riješile svojih dugova u švicarcima. Banke su već ostvarile pretjeranu spekulativnu dobit i ne vidim zašto bi se lihvarenje trebalo nastaviti. Da su zaista morale same vraćati švicarce, od kuda bi došli toliki prihodi na ime tečajnih razlika švicarca? Istovremeno moramo napraviti reda u ovršnom sustavu. Nikako ne smijemo dozvoliti da poslovne banke za neki kredit naplaćuju bilo što izvan hipoteke tog kredita. Poslovne banke bi morale svojim klijentima vratiti uplaćene rate za slučaj preuzimanja nekretnine po kreditnoj hipoteci! Hipoteka i devizna klauzula moraju biti ravnopravne strane osiguranja nekog kredita. Ako dužnici moraju prihvatiti veći tečaj po deviznoj klauzuli i/ili veće kamate, banke moraju prihvatit pad vrijednosti imovine koja čini hipoteku. Ovako, poslovne banke godinama gule građane s nevjerojatnim ratama i na kraju im sjedaju i na hipotekarnu nekretninu, i na plaću i na sve što ima. Ključ je sustav ovrha. Isto tako, bilo bi dovoljno da država uvede porez na prihode iz tečajnih razlika. Zapravo, sve bi došlo u novi balans da se do kraja riješi bilo koji problem u državi.

Prijedlog Guste Santinija

Prijedlog Guste Santinija čini se korektnijim od onoga Vlade RH. Santini predlaže da posebna komisija provjeri u poslovnim bankama dugu poziciju švicarca i da se svaka banka za svoj interval odrekne spekulativne dobiti, a država bi uskakala za kratke pozicije. Santini upozorava banke da ovakvo povećanje prihoda iz tečajnih razlika može u konačnici biti njihova Pirova pobjeda. "Igra sa švicarskim frankom mogla bi se za sve sudionike pokazati kao gubitnička kombinacija." Santini za sada nije razmatrao kako riješiti problem udvostručene glavnice - to nikako ne smijemo podcijeniti, jer su ih banke ugradile u svoje bilance i svoje planove - vjerojatno su se bankari nabacivali bonusima. Banke će iznaći način da neutraliziraju moguću deprecijaciju švicarca. Isto tako, radije bih da se Santinijevo rješenje u startu postavi normativno, jer prepuštanje naše sudbine nekakvoj komisiji može završiti poput najnovijeg dogovora bankara i Vlade. Kao što su u Vladi predstavnici krupnog kapitala, koji štite interes poslovnih banaka, tako bi u rečenu komisiju ušli financijaši koji su uvezani na državne i financijske strukture. Mišljenja sam da je duga pozicija neke poslovne banke za švicarce niska i da neće riješiti problem u cijelosti. Naravno da slijedi pobuna banke, koja neće dozvoliti objedinjavanje poslovanja sa švicarskim frankom.

Prijedlog Slavka Kulića

Davne 1992. upozorio je Franju Tuđmana da nedostatak koncepcije glede naše ekonomije nužno vodi u kaos. Najgore od svega, isti odnos izvršne vlasti prema gospodarstvu, održao se sve do danas. Kulić poziva na znanstveni determinizam, nasuprot prisutnom političkom. HNB - Hrvatska narodna mijenjala je svoje nazive a cijelo vrijeme radila je na uzurpiranju monetarne vlasti, koja je u RH privatizirana. Bez monetarne vlasti izvršna vlast ne znači ništa. Vlada je po Kuliću nemoćna. "Država koja nema svoj novac ne može upravljati stvarnim životom." Predlaže intervenciju Sabora preko Ureda državne revizije, u smislu kontrole stranih poslovnih banaka za cijelo razdoblje nakon što su prodane. Kako su se strane grupacije penetrirale u RH? Licencu su dobile od HNB! Kada strane ekspoziture počnu raditi suprotno poslovanju svojih inozemnih centrala, istog trenutka HNB im mora oduzeti licencu za rad! Pokušaji Vlade da ostave dojam kako pomažu građanima jesu obmana (vjerojatno se radi o glumatanju za potrebe izbora). Kulić poziva na uvođenje reda u trodiobi vlasti, što bi posredno riješilo i probleme kredita sa deviznom klauzulom u švicarskom franku.

Prijedlog Muammara Gaddafija

Poslovne banke vraćaju nas u prvobitnu zajednicu, pa je najbolje odmah prilagoditi monetarni sustav stanju u koje tonemo. Kao što je to svojevremeno učinio neponovljivi Muammer Gaddafi, reducirajmo sustav naplate na robnu razmjenu. Gaddafi je vratio u igru novac i ubrzo propao. Crni bankar bahato traži ratu, a moja malenkost dočeka ga sa bijelim turbanom na glavi i odvede ga do štale u pustoši, pa neka bira gotovinu i valutu. Uvijek se znao tečaj žive ovce, kao i onaj bankarske svinjske kože. U našem današnjem poslovanju za bankarske potrebe, prisutne su brojne izmišljotine i lažna terminologija. Nisu problem siva ekonomija i klasičan kriminal, jer se oslanjaju na gotovinu i konkretne dragocjenosti, poput kokaina i opijuma. Tu je hipoteka sve što imam - sam život. Više me brine podatak da se čak polovica gotovine u opticaju koristi za podmirenje ilegalnih transakcija! Nije problem niti u bijelom turbanu, nego u bijelom tržištu bijelih nacionalista, gdje depresiju izaziva napuhani virtualni prostor bezgotovinskog novca. Američke Federalne rezerve objavile su priznanja poslovnih banaka da iste bezobrazno krivotvore novac.

Napuhani financijski baloni banaka

Virtualni novac poslovnih banaka RH prešao je ukupne realne kunske rezerve zemlje! Banke kreiraju nepostojeće depozite. Kada me Ivan ljubazno zamoli da se protegnem do šanka i Mati dodam 100 kuna, na nekoliko sam koraka ostvario određen "transferibilni depozit"! U uređenoj društvenoj formaciji to je moguće samo ako zadržim novčanicu za sebe. U interpretaciji našeg današnjeg "bankarskog" poslovanja, nisam na nuli, jer mogu formirati fiktivnu rezervaciju na ime rizičnosti takve transakcije. Recimo, mogao je pijani Mate krivo reagirati. Možda mu Ivan duguje 200 kuna? Može se reći da smo na sve strane u ugrozi i da plivamo u rezervacijama na ime rizika. Razlika u odnosu na banke je što one takvu fiktivu uspješno monetiziraju. Vjerovali ili ne, prema "poslovanju" naših banaka, čim Mate uzme novčanicu, praktično emitiram novac u visini pripadnog rizika! Svatko od nas je na svoj način HNB. Nova novčana masa morala bi se pojavljivati prvenstveno kao povećanje mog stočnog fonda, uz napomenu da odrastanje junice u milku košta ali ne mora donijeti dobit.

Krizi pridonosi i kriva terminologija

Možda se nepotrebno zamaramo kreditima u švicarcima, jer je problem suštinske prirode. Država mora izgraditi mehanizme kojima će prisiliti banke da kamatu na kredite vraća u gospodarstvo, umjesto da ih kroz rupe u zakonima povlače u inozemne centrale. U protivnom, moramo uvesti žestok porez na prihode iz tečajnih razlika. Umjesto da poslovne banke hitno ostanu bez licence, HNB i Vlada pomažu bankama da se takva praksa i pripadna lažna terminologija održe. Bankari mudro šute, a njihove laži servilno šire financijski demagozi. Kada naši dužnosnici slučajno izgovore riječ koja paše bankarima, oni misle da iskazuju određeno obrazovanje glede ekonomije i financijskog poslovanja. Zanimljivo je promatrati ministre kako oprezno šute dok neki blento iz banke ili pripadnog lobija, lupa gluposti. Naša provincijska Vlada imitira ponašanje svjetskih metropola! Snažne države spašavaju svoje imperijalne banke, pa su premijerka i njena svita krenuli istim putem, iako su glavne poslovne banke RH u stranom vlasništvu. Nesposobnost poslovnih banaka u RH u smislu kvalitetnih plasmana u gospodarstvo zemlje, prikriva država, uzimanjem skupih kredita kod tih istih banaka. Zašto bi poslovne banke u RH plasirale svoj kapital u proizvodnju, bilo u Lijepoj Našoj, bilo na bližem i Dalekom Istoku, kada im HNB i Vlada omogućuju veliku dobit bez rada i bez rizika. Zadužena država umjesto štednje bira novo zaduživanje kod stranih poslovnih banaka! Jasno je da HNB ima pregled kako poslovne banke u RH ostvaruju dobit, ali o tome šuti, zajedno sa Vladom i referentnim institucijama. Kod nas su u tijeku brojne isprazne polemike, koje se zasnivaju na bankarskim obmanama.

Appendix: Neke bankarske laži

(1) Sve do svibnja ove godine dužnik u švicarcima jednako je prošao kao dužnik u eurima.

Ministarstvo financija požurilo je da potvrdi takvu debilnu računicu. Kao da je njegova zadaća opravdati lihvarsku politiku poslovnih banaka. Bankari su ostvarili ogromnu dobit i samo im fali taj okrepljujući osjećaj da su pošteni i plemeniti, pa da imaju na broju i ovce i novce. Prava je istina da je glavnica kredita u švicarcima dramatično porasla! Mnogi dužnici u švicarcima duguju (preračunato u eure i kune) više nego na početku otplate kredita. Otplaćuju kredit a glavnica raste - toga nema nigdje. Ako švicarac žestoko padne, ništa se ne mijenja - banke su se osigurale promjenljivom kamatnom stopom. Banke su svoja potraživanja glede kredita u švicarcima već uzidale u svoje bilance i svoje rezervacije. Uvijek će iznaći zakonit način da skrivena dobit otplovi prema politički povoljnijem razdoblju, kada nitko neće obraćati pažnju na njihovo poslovanje. Mnogim dužnicima uvedena je takozvana kunska klauzula - kada valuta devizne klauzule pada, kredit se obračunava u kunama!

(2) Banke su se zadužile u švicarcima i moraju same namiriti svoje dugove.

Otkud onda tolika dobit na tečajnim razlikama? Znamo da su sve bilance frizirane, koliko je to moguće, ali HNB može dokazati da su krediti u švicarcima lihvarska obmana. Banke su zaduživale svoje klijente u švicarcima a isplatile kredite u kunama! Time dolazimo do prilično sumnjivog ponašanja HNB, koja takve obmane prikriva. Poslovne banke obvezne su dati HNB strukturu zaduženosti po valutama, koja ulazi u bilanciranje ukupnog duga zemlje. Poslovne banke u RH nemaju dugove u švicarcima, ali imaju enormna potraživanja u toj valuti. Koja je uloga Željka Rohatinskog u ovakvom slomu RH?

(3) Banke su upozoravale građane, koji su lakomo uzimali jeftinije kredite u švicarcima.

Dakle, to je teška demagogija! Teška laž. Istina je da su banke upozoravale građane da mogu dignuti povoljnije kredite u švicarcima. I zašto bi banke upozoravale na rizik? Zar nije bilo jednostavnije ne davati takve kredite svojim klijentima, čiji bi interes banke trebale štititi? Znakovit je slučaj Zdenke Butorac iz Zagreba, koja je podigla stambeni kredit na 12 godina. Kaže da je punih sedam mjeseci molila banku da joj da kredit u eurima, ali je na kraju kredit mogla dobiti samo u švicarcima!

(4) Banke su ukinule kredite u švicarcima!

Krediti u švicarcima nikada nisu niti postojali, jer takvi nisu isplaćeni! Kao što napominje Guste Santini, euro je sidrište kune. Mi smo praktično u eurozoni - valutna klauzula posve je nepotrebna. Kada su banke objavile ukidanje kredita u švicarcima (to je vjerojatno kraj odgovarajuće duge pozicije poslovnih banaka glede švicarca, koju spominje Santini u svojoj preporuci za rješavanje kreditne krize u RH), zašto tada nisu izvršile automatsku konverziju kredita u švicarcima u kredite u eurima ili kredite u kunama? Ponovno je zakazala HNB, koja o tome šuti! A Vlada sve promatra nezainteresirano, koliko da nam za potrebe izbora zamaže oči. Što je narodu gore, političarima je bolje! Čime Željko Rohatinski i Jadranka Kosor mogu opravdati činjenicu da poslovne banke nemaju dugove u švicarcima, a svejedno u istoj valuti imaju velika potraživanja od građanstva?

(5) RH je zemlja visoke rizičnosti!

Svjetske agencije za rejting promiču interes svjetskog kapitala, koji gospodarstva slabijih zemalja pritišće visokom kamatom. Situaciju koriste poslovne banke RH i građanstvu nameću deviznu klauzulu i skupe kredite, iako su dvostruko osigurane kroz hipoteke i otuđeni sustav ovrha, koji dužnicima uzima i dušu - sva ta pljačka razara bilo kakav sustav vrijednosti i uspostavlja bešćutne neoliberalne uvjete, za potrebe svjetskih korporacija i svjetskog kapitala. Tako agencije za rejting imaju mogućnost generiranja kriza. Bilo kakvim povećavanjem indeksa rizičnosti za neku zemlju, opravdanim ili neopravdanim, agencije izazivaju nepovjerenje u istu zemlju i poskupljuju novac u toj zemlji, pa pripadno gospodarstvo nikako ne može postati konkurentno. Veliki nerad zapadnih imperija pakira se pod tržišne odnose.

(666) Poslovne banke ostvarile su dobit.

To je laganje s faktorom istine. Prava istina glasi: banke su ostvarile ogromnu spekulativnu dobit. Kao što su višestruko osigurale svoje kredite, tako vode računa da država ne može dobiti uvid u stvarnu dobit. Kako se to radi? Slično proizvodnji, kada radite troškove kroz rezervacije za jamstva na proizvode ili rezervacije za sudske sporove, i slično tome. Neke rezervacije nisu oporezive! - tu ulazimo na prilično sklisko područje - zašto antikorupcijski program strogo zaobilazi strane poslovne banke i ona poduzeća koja su u vlasništvu stranog kapitala? Banke vjerojatno zbog osjetljive situacije govore o ukupnoj dobiti, umjesto o određenim prihodima, koje prekontiraju u troškove rezervacija i slične. Velike mogućnosti otvaraju i same rezervacije rizičnog plasmana, koje dramatično rastu na bilo kakvo spominjanje krize. Banke imaju niz mogućnosti da visoke prihode na ime tečajnih razlika šlepaju u povoljnije političke i gospodarstvene okolnosti. HNB ima uvid u takve podatke! Neka nam Željko Rohatinski predoči strukturu prihoda banaka u posljednjih pet godina. Krajnje je vrijeme da Vlada uvede jači porez na prihode iz tečajnih razlika!

(7) Zamrzavanje tečaja švicarca za plasirane kredite dovelo bi do propasti banaka.

Da naciju dodatno prestraše, "stručnjaci" napomenu da bi u slučaju zamrzavanja tečaja švicarca za plasirane kredite država (=mi) morala isplatiti osiguranu štednju, onu za koju jamči. Dakle, svašta! Kako banke mogu propasti sa ovakvim tečajem švicarca, koji im donosi nevjerojatnu dobit?

( 8) Spas je smanjenje kamata na kredite s deviznom klauzulom u švicarcima.

Još jedna u nizu obmana. Švicarska je posve ukinula kamatu! Prema dostupnim procjenama, smanjenje kamata za samo jedan posto ublažava negativne efekte tečaja tek za nekih desetak posto. Nekakva pozitivna mjera bila bi ukidanje promjenjive kamatne stope, koja je lihvarska proizvoljnost. Banke naplaćuju rizik, a uopće ne ulaze u rizik.

(9) Ukidanje devizne klauzule na kredite-švicarce dovelo bi do ukidanja devizne štednje!

To je ključna laž drame sa švicarcima, jer bi se u slučaju ukidanja devizne klauzule u švicarcima, štednja u švicarcima mogla konvertirati u eure i čak ostaviti u eurima. Zašto ne? Slično tome, totalno ukidanje devizne klauzule, kako u švicarcima, tako i u eurima, nikako ne bi dokinulo deviznu štednju. Banke će uvijek nalaziti računicu da privuku bilo kakvu štednju. Zar nije tako bilo i u komunizmu, kada nismo imali deviznu klauzulu na kredite, a svoju ušteđevinu deponirali kao devizne štednju u ovim istim bankama koje se danas prave grbave.

(10) Nulta konverzija glavnice za kredite-švicarce u eure dovela bi do propasti banaka!

Ponovno imamo jednu bezočnu laž. Banke su građanima dale kredite pod uvjetima koji im donose dobit! Osim toga, banke su u ovim uvjetima divljanja švicarca potegle dodatnu dobit, koju bi država trebala žestoko oporezovati i tako namaknuta sredstva vratiti ugroženom građanstvu, ili ih usmjeriti proaktivno, u gospodarstvo i/ili razvojne projekte. Možda Vladu ne zanima kvalitetno rješenje? Možemo konstatirati za HNB, Vladu i poslovne banke da bi se kolaps izbjegao da je bilo tko od njih pokazao bilo kakvu dobru namjeru.
« Zadnja izmjena: Listopad 19, 2011, 06:25:36 poslijepodne Mlačanin »
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Bilaj

  • Gost
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #1 : Kolovoz 06, 2011, 12:47:22 prijepodne »
ja isto sam dosta zabrinut za taj švicarac.

To čovijek nije pametan kaj napraviti.

S tim da treba naglasiti da će biti prvo sada problme sa švicarcem a nakon toga isti takav problem sa eurom.

Sada je stvar da švicarac raste (a euro i kuna skupa padaju). Nakon nekog vremena će biti da kuna ne može držati korak sa Eurom i biti će pad kune odnosno euro će narasti. Do sada je cijelo vrijeme kuna rasla u odnosu na euro. U trenutku uvođenja tabliziacijkog probrama euro je bio oko 8 a sada je pao na 7,5. Uff..

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #2 : Kolovoz 06, 2011, 01:23:01 prijepodne »
"Ak se očeš obogatiti odi med siromašne..."
wwwg tablice

Jaguar

  • Gost
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #3 : Kolovoz 06, 2011, 11:22:18 poslijepodne »
Nisu, po meni samo banke krive, kriva je država koja je dozvolila bankama takav okvir poslovanja i valutnu klauzulu, krivi smo i mi građani koji smo uzimali kredite, svatko odgovara za svoje postupke i odnose u koje je svjesno i bez prislie, svojom voljom ušao.
Meni je dovoljno da pogledam tko ide sve u kredit za auto, ne vodeći računa o tome koliko je period od 5 ili 7 godina dug i mukotrpan, al mora  se novi auto voziti, susjedima pokazati, iako bi bezbolnije bilo voziti polovni autić za sitniš koji još uvijek dobro posluži.

Bilaj

  • Gost
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #4 : Kolovoz 07, 2011, 08:58:12 prijepodne »
naletio sam na jedan grozno istinit post:
http://www.mojnovac.net/forumi/showpost.php?p=546811&postcount=592

Kredit u kunama ti je toliko jednak kreditu u eurima koliki je stupanj euriziranosti hrvatske ekonomije, a to je negdje oko 80 %, tako da ti je prilicno svejedno kune ili euri.

Koliko sam shvatio, ti imas primanja u kunama (kao i ja), pa si napravio najpametnije moguce, a to znaci da si prilagodio vrstu zaduzenja vrsti svog priljeva, kad si ga vec morao uzeti.

Svi koji imaju primanja u kunama a uzimaju kredit u svicarcu pristali su snositi trosak arbitraze kada kretanje bude nepovoljno za njih i dobit arbitraze kada kretanje bude povoljno (naravno, to je bilo u trenutku kada su ih banke nudile). Kad su placali neprirodno niske kamate i rate, nitko od njih se nije bunio da to nije fer prema onima koji imaju kredit u DEM ili EUR.

Price o tome kako su banke ljude zavodile da uzmu kredit u svicarcu su smijesne. Nitko nije nikoga tjerao batinom u kredit, ali pohlepa i ponasanje "kao susjed" jesu.

Sve ovo je prokleto jednostavno.

Cak uopce nije niti tema za raspravu.

Tko ne moze vracati, neka mu se aktiviraju kolaterali, police zivotnog osiguranja i jamci, nekretnine ovrse, neka ljudi isele iz svojih stanova natrag u podstanarstvo (jer ionako si te nekretnine ne mogu priusititi), neka vrate aute, a banke neka se bave prodajom nekretnina i svojim vlastitim auto salonima. Jos ce im ostati za vratiti kredit u obliku ostatka dugovanja jer nekretnine vrijede manje nego kada su kupovane, a pozitivna posljedica za sve bi bio i pad cijena nekretnina. U ovom slucaju itekako se zalazem za slobodno trziste i ciscenje u smjeru ekvilibrija i protiv sam drzavne intervencije koja samo moze opteretiti druge (one koji imaju kredit u EUR jer ce im banke dici kamatu ili porezne obveznike preko kojih ce se situacija sanirati). U svicarcima je ekipa kupovala ne samo jednosobne stanove, nego i trecu-petu nekretninu i apartmane po obali "za iznajmljivanje" itd., treba li i njima pomagati da otplacuju rate?

Osim toga, mozda ljudi nesto i nauce, pa makar i na tezi nacin.

Odbijanje banaka da ikako participiraju u "pomoci" onima koji imaju kredite u svicarcima moze biti najbolja stvar koja se dogadja hrvatskim gradjanima danas jer to moze biti prvi korak u opce nacionalnom osvjestenju o vodjenju osobnih financija i o tome kako treba zivjeti sukladno vlastitim mogucnostima,a koja je povijesno zapostavljena i zamagljena, pocevsi od kriminalne privatizacije i poklanjanja drzavnih stanova pa do prodaje naslijedja, iskoristavanja situacije polozajne rente i sulude potrosacke kreditne ekspanzije.

Kada bi svi zivjeli sukladno svojim primanjima, puno toga bi se promijenilo. Kao prvo, onaj tko ima 5500 Kn place, ne bi dizao kredit u svicarcima za auto ili vozilo koje si ne moze priustiti, nego bi stedio 20 % svoje place godinu-dvije za vlastito obrazovanje i povecanje te place, kako je to Geene opisao.

Ne bivajuci naivnim i poznajuci situaciju u svojoj drzavi, te cinjenicu da je zadnja predizborna cetvrtina, Kosorica ce nekako natjerati banke da odustanu od dijela prihoda sada i odgode ih za kasnije (kroz pakiranje te tecajne razlike u naknadni kredit na kraju...), banke ce na to pristati a kratkorocno ili srednjerocno ce naguziti ove koje imaju kredite u EUR ili Kn jer ce im dici kamatnu stopu kako bi kompenzirale pad ocekivanih prihoda. Ovi koji imaju kredit u svicarcima a ionako su vecinom financijski nepismeni nece ni shvatiti da ce im ukupni trosak kredita biti isti (uvecano za ekstra kamatnu stopu tog "tecajna razlika paketa"), tako da ce dati spasiteljici glasove, ovi koji imaju kredite u EUR ce imati iste "rate" kao ovi u svicarcima i platit ce vise kamate, a banke ce zaraditi sto su namjeravale, plus ono sto ostaje na ime kredita ostatka tecajne razlike. U biti sve super, spica i krasno, a osobito bankama.

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #5 : Kolovoz 08, 2011, 09:12:43 prijepodne »
Nisu, po meni samo banke krive, kriva je država koja je dozvolila bankama takav okvir poslovanja i valutnu klauzulu,

Apsolutno točno.

krivi smo i mi građani koji smo uzimali kredite

Apsolutno netočno.
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #6 : Kolovoz 08, 2011, 09:27:02 prijepodne »
Sve ovo je prokleto jednostavno.

Cak uopce nije niti tema za raspravu.

Mislim da je, itekako je, jer to što navodiš je samo uvjetno točno, i odnosi se na zdrave sustave i na uređena društva i tržišna gospodarstva, na kojima ne harače anarhoidne pojave ponašanja "država u državi", već postoji vrlo strogo i kvalitetno postavljen sustav obveza i prava.

Na žalost, sustav obveza za naše banke je zakazao, a svojedobne izjave tvorca PDV-a Škegre (nakon dolaska prvih stranih banaka u Hrvatsku) kako je tu riječ o "povjerenju stranih financijskih institucija u hrvatski sustav" ne drže vodu. Ili drže - ali ne u onom smislu u kojem bismo se svi mi nadali, jer sve one imaju povjerenja - u nesposobnost sustava da im imalo naudi kada ih poželi sputati u predivljem mahnitanju i samovolji ponašanja - a što se kod nas već poslovično pravda "tržišnom ekonomijom i tržišnim gospodarstvom"...

Nije problem u tržišnom gospodarstvu - kada postoje jasna pravila i obveze kojih se moraju pridržavati sve strane, i taj sustav obveza i pravila ne propisuju banke same sebi. Problem je kada se te banke ponašaju daleko od onoga što su trebale biti i predstavljati u Hrvatskoj, kada se ponašaju sasvim drugačije od njihovih centrala u matičnim zemljama. Da se RBA u Njemačkoj ponaša onako kako se ponaša u Hrvatskoj, mogla bi sutra ujutro staviti ključ u bravu, kao i maltene sve ostale strane banke. Umjesto toga, za njih ne postoje pravila, zakoni i bilo što drugo izvan vlastitih pravila i zakona, a najveći grijeh države je što nema sustav - ili je on debelo prekilav, jadan i nedefiniran - koji bi sistemom kontrole i korektiva vraćao zabludjele bankarske bahatlije sa stranputica poštenog, korektnog i razvojnog ponašanja. Pogledajte strukturu zaduživanja banaka u Hrvatskoj i u Njemačkoj (ili bilo kojem zapadnom gospodarstvu), pa ćete znati što govorim. I znat ćete zašto su Škegrine riječi plitke floskule bez pokrića, jadnije čak i od naivnih reklama na TV-u...
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Bilaj

  • Gost
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #7 : Kolovoz 08, 2011, 10:25:10 prijepodne »
To je istina da se banke ne drže onoga što je definirano zakonom.

Npr Slavko Kuljić je danas govorio da je npr grozno što banke legalno krše ovršni zakon i nikom ništa.


Bilaj

  • Gost
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #8 : Kolovoz 08, 2011, 04:26:44 poslijepodne »
Jeste li vidjeli sutrašnji tečaj Švicarca:

Švicarska       756 CHF            6,835717        6,856286        6,876855

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #10 : Listopad 13, 2011, 03:58:18 poslijepodne »
Još jedna top-lista na kojoj smo visoko...

http://www.vecernji.hr/biznis/hrvatska-je-12-zemlja-svijetu-vjerojatnosti-bankrota-clanak-335281

Hrvatska se nalazi na 12. mjestu ljestvice zemalja svijeta po stupnju vjerojatnosti bankrota.

To je rezultat istraživanja za treće tromjesečje analitičarske kuće CMA Vision. Hrvatska je ovo mjesto zauzela sa 29,7 posto vjerojatnosti bankrota i ujedno je sedma najrizičnija država u Europi.

Prva je u svijetu po vjerojatnosti bankrota Grčka sa 90,6 posto, slijede Portugal sa 61,3 posto i Venezuela sa 58,7 posto, dok među najmanje rizične zemlje spadaju Norveška (4,4 posto), SAD (4,6 posto) i Švedska (5,1 posto).

Osim Grčke i Portugala, od europskih država među prvih deset nalaze se još Ukrajina (46,9 posto), Irska (46,2 posto), Italija (33,3 posto) i Mađarska (30,7 posto).

Quo vadis?
« Zadnja izmjena: Listopad 19, 2011, 06:24:55 poslijepodne Mlačanin »
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #11 : Listopad 19, 2011, 05:07:43 poslijepodne »
http://www.portaloko.hr/clanak/apel-udruga-franak-podnijela-tuzbu-protiv-sedam-banaka/0/20604/

============================

Udruga Franak podnijela je Trgovačkom sudu u Zagrebu 30. rujna tužbu  protiv sedam poslovnih banaka – Erste & Steiermärkische Bank d.d., Hypo-Alpe-Adria-Bank d.d., OTP banke d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Societe Generale – Splitske banke d.d., Zagrebačke banke d.d. i Volksbank d.d. Tužba se odnosi na zaštitu prava dužnika u kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima.


Tužbom se traži ograničena primjena valutne klauzule, i to na način da se valutna klauzula primjenjuje samo ako tečaj švicarskog franka raste do dva posto godišnje, a više od toga samo ako je službena stopa inflacije veća od dva posto, te da se utvrdi referentna vrijednost za promjenu kamatne stope, jer prema ugovorenim uvjetima kamatu mijenjaju banke svojim odlukama bez unaprijed utvrđenih kriterija.

Tužba se temelji na činjenici da nije došlo do značajnijeg pada vrijednosti kune, dok istodobno dužnici u kreditima s valutnom klauzulom švicarski franak trpe velike štete. Napominjemo da su krediti o kojima govorimo u stvari kunski krediti, ali imaju osiguranje od rizika pada vrijednosti novca u švicarskom franku. U posljednjih pet godina nije došlo do značajnijeg pada vrijednosti kune. Do presude tužbom se traže sljedeće privremene mjere:

1. Da se za dužnike s kreditima s valutnom klauzulom u švicarskom franku rate određuju na temelju tečaja švicarskog franka u trenutku isplate kredita

2. Primjena kamatnih stopa koje su vrijedile u trenutku ugovaranja kredita

3. Odgoda provođenja ovrha i pljenidbe instrumenata osiguranja: plaća, stanova… zbog nemogućnosti podmirenja rata kredita.

Udruga je spomenute banke o tužbama obavijestila 7. listopada i dala im rok do 18. listopada da se izjasne žele li s Udrugom stupiti u pregovore i vansudsko rješavanje spora. Do navedenog datuma nije se očitovala niti jedna banka.
Ovdje još jednom ističemo: najveći problem dužnika u kreditima s valutnom klauzulom u povećanje je ostatka glavnice duga nakon četiri ili pet godina redovnih otplata rata.

Ignoriranje banaka

Udruga Franak još je 31. kolovoza poslala dopis svim većim bankama i Hrvatskoj udruzi banaka s pozivom na pregovore. Niti jedna banka nije se odazvala izravno, dok se HUB odazvao odgovorivši kako su pregovori izvan njegove nadležnosti i kako su potrebni izravni pregovori s bankama. Udruga Franak više nije spremna tolerirati ignoriranje banka i čekati na odgovore koji ne pristižu, te je nakon toga krenula u konkretne akcije. Od svojeg osnutka početkom kolovoza, udruga je izvršila sve potrebne pripremne korake za podizanje kolektivne tužbe: odabrala je odvjetnički ured koji će je zastupati i pripremila je svu dokumentaciju potrebnu za podizanje tužbe. Paralelno s tim, udruga je apelirala na više instanci: uputila je poziv Vladi za uključenje u pregovore s bankama početkom kolovoza, potom je krajem istoga mjeseca uputila predstavku predsjedniku Josipoviću i poslala već spomenute dopise bankama i HUB-u. Budući da je Udruga na svim instancama doživjela ignoriranje, odlučeno je da se za prava korisnika kredita s valutnom klauzulom izbori pravnim borbom – podizanjem tužbe.
 
Apel javnosti i politici

Udruga Franak upućuje apel javnosti i Vladi RH da zaštiti svoje građane od vrlo vjerojatnog bijega bankarskog kapitala iz Hrvatske. Ekonomska kataklizma koja prijeti Europi prisiljava matične banke da povuku svoj novac iz podružnica u istočnom dijelu Europe, ne bi li restrukturiranjem poslovanja zaštitile sebe od propasti ukoliko dođe do propasti eurozone. Upravo taj potez mogao bi dovesti mnoge korisnike kredita u očajnički položaj te konačni osobni bankrot. Na koji način Vlada štiti svoje građane od ovakvog mogućeg scenarija? U Udruzi smatraju da su memorandumi koji su potpisali s bankama u interesu banaka, odnosno stranog kapitala, a ne građana RH. Tomu u prilog svjedoči sve veći broj ovrha na cijele plaće i na nekretnine u kojima obitelji stanuju.

Očekivanja od nove Vlade i uspješan mađarski model

Budući da se upravo nalazimo u predizbornom razdoblju, važno je istaknuti da udruga okuplja članove različitih političkih uvjerenja i kao udruga nećemo zagovarati niti jednu političku stranku. No udruga Franak budno prati programe i stavove političkih stranaka vezano uz monetarnu politiku, bankarski sektor i problem kreditiranja. Razočaravajuće je da sadašnja Vlada nije ništa učinila za sve kreditno zadužene stanovnike Republike Hrvatske, kao i da je izričito pogodovala bankama, a ne građanima. Također, i najeksponiraniji glavni politički oponent HDZ-u, "Kukuriku" koalicija, prema svemu sudeći, nema namjeru ozbiljnije se baviti problemom kredita u švicarskim francima. Pozivamo još jednom sve političke stranke da preispitaju svoje stavove, jer se radi o oko 125.000 građana, odnosno obitelji, koji su zaduženi u švicarskim francima.

Od buduće Vlade očekujemo aktivniju politiku u pogledu zaštite građana, bili oni zaduženi u švicarskim francima ili eurima, od jednostranog mijenjanja kreditnih uvjeta i netransparentnih promjena kamatnih stopa. Da se s političke strane može puno učiniti za vlastiti narod pokazuje primjer Mađarske u kojoj je Viktor Orban odlučno stao na stranu građana i rekao da je "bankarskoj eri" došao kraj najboljim primjerom kako je moguće zaštiti svoje građane. Mađarske vlasti najprije su zabranile nove kredite s valutnom klauzulom, zatim su uvele poreze na banke te su u konačnici odlučile prisiliti banke da otpišu 30% glavnica na preostale kredite s valutnim klauzulama u švicarskim francima i 10% na kredite s valutnom klauzulom u eurima. Nakon prvih mađarskih poteza iz bankarskog su sektora uslijedila upozorenja, najave kataklizmi, no dogodilo se samo to da se državni proračun kvalitetnije puni. Viktor Orban na ovaj je način pokazao da izborni pobjednik treba znati biti i SLUGA, ali ne bankarski, već sluga svojim građanima koji su mu dali svoje povjerenje.

Daljnji koraci u radu udruge

Sljedeći korak u radu udruge je revizija i prijedlog modela zakona o osobnom stečaju, odnosno bankrotu. Postoji hitna potreba da kao takav bude donesen, pri čemu je važno da u zakonu osobni bankrot bude tumačen kao stopostotni otpis dugovanja.

Udruga će nastaviti i proširiti praksu besplatnog pravnog i ekonomskog savjetovanja svojih članova.

Skupština i reorganizacija

8. listopada održana je Skupština Udruge Franak na kojem je udruga reorganizirana na način da je ukinuta funkcija predsjednika udruge. Sve ovlasti koje je do tada imao predsjednik prenesene su na Upravni odbor, kao buduće jedino izvršno tijelo. Reorganizacija je učinjena radi boljeg raspoređivanja posla među članovima i to tako da se  unutar UO-a obuhvate sva potrebna stručna područja i regionalna zastupljenost na području cijele Hrvatske.

Poziv na učlanjenje

Udruga i dalje poziva sve građane republike Hrvatske da se učlane u udrugu i na taj način podrže njene ciljeve, neovisno o valuti kredita koji imaju te imaju li uopće kredit. Samo pravilnom i poštenom regulacijom HNB-a može se ostvariti funkcionalan i ravnopravan bankarski sustav u Hrvatskoj. Zainteresirani se mogu učlaniti i elektronskim putem preko web stranice udruge www.udrugafranak.hr.
« Zadnja izmjena: Listopad 19, 2011, 06:24:24 poslijepodne Mlačanin »
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #12 : Listopad 22, 2011, 12:30:56 poslijepodne »
http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=17679%3Aznanstveno-potvreno-svijetom-upravlja-147-multinacionalnih-kompanija-od-ega-su-34-velike-banke&catid=30%3Azanimljivosti&Itemid=24

==============================================

Znanstveno potvrđeno: Svijetom upravlja 147 multinacionalnih kompanija, od čega su 3/4 velike banke

Trojica švicarskih znanstvenika iz Züricha izradila su zanimljiv matematički model kojim su sada i znanstveno dokazali, ono što svi mi već neko vrijeme naslućujemo - da svijetom vlada mala skupina utjecajnih multinacionalnih kompanija, a najutjecajnije među njima su, očekivano, banke.

Znanstvenici James Glattfelder, Stefano Battisto i Stefania Vitali proučavali su 43.060 multinacionalnih korporacija. Istražili su njihovo vlasništvo, a koristili su tehnike koje se koriste za proučavanje nekih kompliciranijih pojava u prirodi, piše POPSCI.

Na kraju su pronašli "jezgru" od 1.318 kompanija s povezanim vlasništvom. Svaka od njih je imala veze sa dvije ili više kompanija, a prosječno je svaka od tih kompanija vlasništvom povezana sa još 20 kompanija.

Otkrili su da je u središtu te mreže snažan "čvor" međusobno povezanih kompanija.

"Oko 40 posto vlasništva nad svim multinacionalnim kompanijama u svijetu drži, preko mreže vlasničkih odnosa, grupa od 147 multinacionalnih kompanija u jezgri", objasnili su ovi znastvenici. Od toga su čak tri četvrtine upravo banke.

Prvih 10 kompanija u „jezgri“ od 147 kompanija su:

1. Barclays plc

2. Capital Group Companies Inc

3. FMR Corporation

4. AXA

5. State Street Corporation

6. JP Morgan Chase & Co

7. Legal & General Group plc

8. Vanguard Group Inc

9. UBS AG

10. Merrill Lynch & Co Inc
« Zadnja izmjena: Listopad 23, 2011, 01:10:50 poslijepodne Mlačanin »
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Što nam to banke rade? I Vlada u kompi s njima?
« Odgovori #13 : Ožujak 17, 2013, 03:35:59 poslijepodne »
Gospodarstvo
 Dogovor u Bruxellesu, panika na Cipru
Vlasnici novca u ciparskim bankama će morati platiti dio računa za spašavanje Cipra od stečaja. Odluka zemalja članica zone eura u Bruxellesu izazvala je paničnu gužvu pred ciparskim bankama i bankomatima.
...Tijekom protekle noći zemlje članice euro zone donijele su odluku da se u akciju spašavanja Cipra od bankrota moraju uključiti i privatni ulagači. Tako će sa svih privatnih računa na kojima se nalaze manji iznosi novca biti odbijeno 6,75 posto od ukupne svote. Vlasnici računa na kojima se nalazi preko 100.000 eura morat će se odreći gotovo desetine svog novca (9,9 posto). Gotovo trećina svih računa u ciparskim bankama je u vlasništvu osoba koje nisu ciparski državljani. Prvenstveno se radi o bogatim Britancima i Rusima.
...Ultimatum Eurogrupe
 Spas za otok - na Cipru se i dalje plača eurom
Na ovaj način bi se trebalo da prikupiti oko 5,8 milijardi eura, izjavio je šef Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem, nakon što su ministri financija zemalja monetarne unije na rubu proljetnog samita Europske unije postigli dogovor o mjerama za spas Cipra. "Mi ne kažnjavamo Cipar", izjavio je Dijsselbloem. Ciparski ministar financija Mihalis Saris je najavio mogućnost da će se zamrznuti novac s privatnih računa možda moći pretvoriti u akcije banaka koje su pogođene krizom i zbog kojih se ove mjere i donose.
...Sredstva za spas Cipra su izdvojena iako ova država u ukupnom bruto-društvenom proizvodu EU sudjeluje samo sa 0,2 posto. "Cipar je sistemski relevantan za eurozonu", objasnio je europski povjerenik za zajedničku valutu Olli Rehn. To znači da bi bankrot Cipra ipak ugrozio stabilnost eurozone.
...Posebno pogođeni "ruski investitori"
 Dramatični pregovori u Bruxellesu
Inače, unutar EU-a već dugo kruže prebacivanja kako Cipar svojim visokim kamatama i niskim porezima privlači novac iz sumnjivih izvora. Vlasti u Nikoziji su to stalno odbacivale kao neosnovane tvrdnje. Sumnje su ipak opravdane, jer se pokazalo kako je Cipar drugi po veličini strani ulagač u Rusiji. Postoje oni koji sumnjaju kako ruska mafija novac iz sumnjivih poslova "pere" kroz ciparske banke, a potom ga vraća na tržište u Rusiji kao potpuno legalnu investiciju.
...Zona eura u ciparskoj klopci
Njemački političari protiv pomoći Cipru zbog pranja novca
Cipar - bankarski raj za pranje novca?
http://www.dw.de/dogovor-u-bruxellesu-panika-na-cipru/a-16678694

Sistemski relevantan = loš?
 Jedini njemački financijski institut među 28 svjetskih banaka koje je Vijeće za financijsku stabilnost proglasilo sistemski relevantnima, je Deutsche Bank. Za jednog od predsjednika Upravnog odbora ove banke Jürgena Fitschena, to je počasna titula. "Ponosan sam na to da je Deutsche Bank sistemski relevantna banka. Ideja da Deutsche Bank više ne bi bila sistemski relevantna banka bila bi poražavajuća. Ne samo za Deutsche Bank i njezine dioničare, već i za ostatak zemlje", tvrdi Fitschen.
 On kaže da sistemski relevantno ne treba izjednačavati s izrazom "loš" ili "prevažan da bi smio propasti", niti da to znači da se time može ucjenjivati država. "Ništa ne bi bilo gluplje nego doći do takvog zaključka."
http://www.dw.de/previše-regulacije-ljutiti-šef-deutsche-bank-a/a-16667512

Da se naši budu setili da kmeti pomogneju bankam..?
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: War make the money go round (us)
« Odgovori #14 : Ožujak 17, 2013, 03:39:55 poslijepodne »
Tajni dosijei - Kama Sutra za bankare (2011)
Tajni dosijei - Kama Sutra za bankare (2011)
Секретные материалы - Камасутра для банкиров (2011)
Režija: Ala Derjugina
 -Senzacija! Ispostavilo se da Stros-Kan nije samo seksualni manijak,
no i direktor najveće kriminalne organizacije.
 -Okrutna demontaža svjetske elite. Neubičajena orjentacija finansijskih oligarha.
 -Proročanstvo Čelične ledi i prevaranati u svjetskoj vladi.
 -Medene zamke za političare. Ko je i zašto kaznio Stros-Kana?
 -Ljubav sa dolarom u svim pozama, ili stopa refinansiranja viša od života...

Učesnici: Viktor Efimov -rektor Sankt Peterbuškog državnog univerziteta, profesor, doktor ekonomije i doktor tehničkih nauka.
 Nikolaj Starikov- pisac, publicista, ekonomista, autor 10 knjiga.
 Valerij Ostrovski-politički analitičar, dr istorije.
wwwg tablice