Autor Tema: Parafiskalne organizacije  (Posjeta: 23987 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Parafiskalne organizacije; Novi "sukob" države sa ZAMP-om?
« Odgovori #15 : Siječanj 01, 2014, 11:37:00 prijepodne »
Novi "sukob" države sa ZAMP-om?
 Iako vrh ZAMP-a od početka tvrdi kako plaćanje autorskih i muzičkih prava nije parafiskalni namet s tim se očigledno ne slaže dio Vlade Zorana Milanovića.
 "Plaćanja ZAMP-u treba redefinirati!", najnoviji je zahtjev Ministarstva financija Slavka Linića u vrijeme dok Vlada najavljuje ukidanje niza parafiskalnih nameta u 2014. godini.
...Naime, u HDS-ZAMP-u tvrde da nitko nije prisiljen koristiti glazbu u poslovanju - ali kao korisnik ne može si niti uzeti pravo odlučivanja o visini naknade za njezino korištenje. Autorsko pravo je privatno vlasništvo tvorca autorskog djela - potpuno jednako kao što je npr pravo vlasništva nad nekretninom koju ćete iznajmiti nekome tko će u njoj otvoriti kafić.
...Naravno, ima i onih koji makar u stidljivoj namjeri Vlade da zauzda namete ZAMP-a vide prvi korak u sređivanju situacije vezano uz muzička i ina autorska prava u Republici Hrvatskoj. Asocijacija malih kabelskih distributera koji sa ZAMP-om već godinama vode pravnu bitku te nastoje dokazati da je ZAMP  neregistrirana organizacija koja građanima i gospodarstvu na godišnjoj razini otima na stotine milijuna kuna tvrde kako bi i ovo mogla biti samo farsa iz Markovih dvora.
 "Vlada,odnosno točnije institucije vlade RH,pri čemu mislim prvenstveno na policiju,poreznu upravu i ostale institucije unutar ministarstava trebale bi temeljito "pročešljati" tu famoznu "tvrđavu" i siguran sam da bi pronašli jako puno nezakonitih radnji od same registracije,dozvola za rad itd. Ukratko kao i kod svih sumnjivih slučajeva "trag novca" je najpouzdaniji trag", tvrde iz Asocijacije koji su na svojim službenim stranicama stop-zamp.org arhivirali niz dokumenata optužujućih za poslovanje ZAMP-a.
 "Ako bude dovoljno želje u institucijama naše države ovo će biti kraj ZAMPA kao organizacije koja je nanijela i nanosi mnogo štete građanima republike Hrvatske skrivajući se iza 'zakona'. Time bi se otvorila mogućnost za nove transparentne institucije koje bi obavljale ovaj posao na transparentan i zakonit način", tvrde na kraju iz Asocijacije.
 Valja podsjetiti kako je ova Vlada već poistovjetila namet ZAMP-a s parafiskalnim nametima. No, taj je "rat" trajao vrlo kratko, a završio je isprikom tadašnjeg ministra turizma Veljka Ostojića.
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/novi-sukob-drzave-sa-zamp-om

Kupiš vrata ili šporet i saki put da je otpreš/ upotrebiš moraš platiti autorska prava..?
wwwg tablice

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Parafiskalne organizacije
« Odgovori #16 : Siječanj 02, 2014, 02:39:32 poslijepodne »
Još jedan sukob na liniji Zoki - DrIvo YUsipović, koji od tog lopovluka ZAMPa zublja debelu lovu za ništa...
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Parafiskalne organizacije
« Odgovori #17 : Svibanj 20, 2014, 12:33:25 prijepodne »
Potpuno pogrešan pristup
 U Švicarskoj nadležni ulažu 4,8 milijardi franaka kako bi potoke i rječice, koje su svojedobno pretvorili u "otvorene cijevi", vratili u prvobitno stanje i revitalizirali. "Hrvatske vode" još su na "nižem stupnju razvoja": kod nas, u modi je betonizacija.  .
 Prije nekoliko mjeseci pratili smo borbu građana Pazina za očuvanje Pazinčice, koju oni jednostavno zovu Potok. Ukratko, radi se o namjeri Hrvatskih voda da 'uredi' tu riječicu betoniranjem korita i obale, što je uzrokovalo provalu negodovanja velikog dijela građana Pazina. Argumentacija Hrvatskih voda i lokalne vlasti je sprečavanje poplava i erozije zemljišta.
 Istina je, rijeke se imaju običaj s vremena na vrijeme izlijevati iz svog korita i isto tako običavaju postupno mijenjati svoj tok, pri čemu dolazi do erozije. No, bez obzira na to što takvi "običaji" vodotokova ponekad imaju katastrofalne posljedice, ne smijemo zaboraviti i da su oni vrlo bogata staništa i važni dijelovi ekosustava. Isto tako, ne Mario Schirmer: "Betoniranjem obale zaustavlja se dinamička izmjena potočne vode s onom koja prodire u okolno tlo. To direktno utječe na bioraznolikost"smijemo zaboraviti i da ljudi oduvijek žive s rijekama, da su one nerijetko središta društvenog života, zabave i svega onoga što život čini vrijednim. Kultivirane rijeke i potoci, drugim riječima kanali, nikad nemaju tu draž, a i bioraznolikost je u takvim sustavima znatno siromašnija nego u prirodnim vodotocima.
 S obzirom na to da trenutno boravim u Švicarskoj, iz prve sam se ruke uvjerio da je tu odnos prema vodotokovima potpuno različit, tj. u zadnjih se nekoliko desetljeća radikalno promijenio. Naime, kroz gradić Dübendorf pokraj Züricha prolazi potok Chriesbach, kojemu je 1979. godine učinjeno isto ono što sad Hrvstske vode namjeravaju učiniti s Potokom i još mnogim drugim rijekama i potocima. Vijugavi je Chriesbach betoniranjem korita i obale pretvoren u kanal, tj. otvorenu cijev kojom teče voda. Međutim, uskoro nakon toga shvaćeno je kolika se šteta, ne samo po bioraznolikost, nego i po javno zdravlje, čini takvim postupanjem s prirodnim vodotokovima. Na temelju nekoliko doktorata koji su se bavili upravo tom problematikom, federalni institut za istraživanje vode Eawag pokrenuo je 2003. godine inicijativu revitalizacije Chriesbacha, koju on i koordinira. U taj je projekt uloženo ukupno 3,6 milijuna eura.
 Danas je javnosti predstavljen projekt revitalizacije potoka Chriesbach. Na 12 štandova znanstvenici Eawaga su zainteresiranim građanima demonstrirali kako je tekao cijeli proces te kojim se sve metodama prati kvaliteta vode. Već se sad vidi značajan pomak u bioraznolikosti, koji upućuje na to da su se napori isplatili i da se potok vraća u svoje prirodno stanje. Osobito me zanimalo što hidrogeolozi i biolozi misle o betoniranju obala.
 "To je bio potpuno pogrešan pristup!" istaknuo je dr. Mario Schirmer, "Betoniranjem obale zaustavlja se dinamička izmjena potočne vode s onom koja prodire u okolno tlo. To direktno utječe na bioraznolikost, jer mnogim vrstama onemogućuje preživljavanje. Ipak, otkad je Chriesbach revitaliziran, vratile su se alge tipične za prirodne vodotokove, a za njima su se vratile i ribe i druge vrste". Njegova kolegica dr. Anne-Marie Kurth tome je dodala: "Dinamička izmjena potočne vode s onom iz okolnog tla djeluje kao svojevrsni termostat, što dokazuju naša mjerenja. Upravo je to ključno za održavanje potočnih vrsta životinja i biljaka".
 Obnova potoka Chriesbach odlično ilustrira kako se glupost i neodgovoran odnos prema prirodnim resursima nakon nekog vremena obija lokalnoj zajednici o glavu. Nakon što sam dr. Kurth i dr. Schirmera upoznao s primjerom Potoka, Muzila i još nekih prirodnih dobara Republike Hrvatske dr. Kurth je odvratila: "Često se betoniranje obala vodotokova argumentira obranom od poplava i erozije. Međutim, iako je to na prvi pogled logičan argument, on se temelji na nerazumijevanju rijeka kao dinamičkog sustava, koji ne uključuje samo vodu koja teče, nego i onu koja je sadržana u okolnom tlu. Zaustavimo li tu dinamiku, zapravo poplave poprimaju veće razmjere, jer više nema poroznog tla koje može upiti velik dio vode, nego se ona sva izlijeva iz korita." Dr. Schirmer je istaknuo: "Ekosustavi su najsloženiji sustavi na Zemlji i mi ih ne razumijemo u potpunosti. Ono što je sigurno jest da i male promjene mogu dovesti do nesagledivih posljedica. Ovo što se čini vodotokovima, a i zemljištu, nisu male promjene."
 Govoreći o primjeru pazinskog Potoka i pulskog Muzila, možemo očekivati da ćemo, Anne-Marie Kurth: "Rijeka je dinamički sustav koji ne uključuje samo vodu koja teče, nego i onu koja je sadržana u okolnom tlu. Zaustavimo li tu dinamiku, poplave poprimaju veće razmjere" kao društvo u cjelini, u vrlo skoroj budućnosti shvatiti što smo učinili i kako ta područja zapravo želimo vratiti u prirodno stanje. Postavlja se pitanje jesmo li spremni u toj bliskoj budućnosti uložiti ogromna financijska sredstva kako bismo ta prirodna dobra vratili u stanje slično onome u kakvom su ona danas. A, s obzirom na trendove, lako bi nam se moglo dogoditi da to i EU zatraži od nas. Naime, na kraju razgovora, dr. Schirmer mi je rekao da Švicarska u idućih osamdeset godina planira revitalizirati 4000 km vodotokova. Za taj obiman projekt predviđeno je proračunsko izdvajanje od 60 milijuna švicarskih franaka godišnje, dakle ukupno 4,8 milijardi franaka. Osim toga, na kraju treba istaknuti da na razini EU djeluje međunarodna mreža ECRR (European Centre for River Restoration) sa sličnom svrhom.
 U svjetlu svega toga, predstavnicima vlasti treba postaviti i stalno ponavljati isto to pitanje, jesu li spremni snositi odgovornost za (ne samo financijsku) štetu koju će cijelom društvu nanijeti neodgovornim odnosom prema prirodnim bogatstvima.
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/potpuno-pogresan-pristup
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Parafiskalne organizacije
« Odgovori #18 : Rujan 18, 2014, 12:35:13 prijepodne »
POTPUNI DEBAKL
ZAŠTO HRVATSKE VODE NE BRANE OD POPLAVA? Primaju milijarde, a tvrde da nemaju veze s tim
 Godišnje primaju 4,1 milijardu kuna. Kada dođe do poplave, tvrde da oni nemaju veze s tim, iako ih stručnjaci upozoravaju da godinama potpuno pogrešno rade na obrani od poplava
http://www.jutarnji.hr/zasto-hrvatske-vode-ne-brane-od-poplava-/1220471/

 Reakcija na članak objavljen u Jutarnjem listu, 14. rujan 2014. godine, pod naslovom „Hrvatske vode dovesti u red“
... Nadalje, u navedenom članku piše se i o neodržavanim kanalima koji su i jedan od uzroka poplava, želimo naglasiti da se kanali dijele u četiri kategorije, odnosno reda, pa tako Hrvatske vode održavaju kanale prvog i drugog reda, a treći i četvrti red su u ingerenciji županija i jedinica lokalne samouprave.
http://www.voda.hr/p14092014-p-p-aligncenterreakcija-na-clanak-objavl

...Kao drugo, kako je već polagano postalo normalno da se uz sve rastuće vodotokove uočava vojno osoblje u slaganju vreća, popravljanju nasipa, evakuiranju ugroženih, a i još ponekim poslovima - teško se ne zapitati što u to isto vrijeme rade sve one druge službe koje pod normalno za sve te poslove ubiru novce i isplaćuju plaće. ...
http://obris.org/hrvatska/i-opet-hv-u-boj-protiv-visokih-voda/

http://obris.org/hrvatska/kaoticni-duzs-i-nove-poplave/
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Parafiskalne organizacije
« Odgovori #19 : Rujan 23, 2014, 01:18:11 prijepodne »
Poplave prošlih tjedana u Hrvatskoj na sreću nisu izazvale štete poput one u svibnju u županjskoj Posavini, kada je bilo i ljudskih žrtava. Struka predlaže da se moguće nove poplave na Savi riješi ugradnjom zaštitnih dijafragmi dubine 20 metara, međutim zagovornici modernijih pristupa na tragu direktiva Europske unije poručuju - pustimo rijeke da plave tamo gdje su uvijek plavile, a tehničkim mjerama zaštitimo naseljena mjesta. Enis Zebić u priči "Rješenja mnogo, inertnost problem" ima detalje.
http://www.slobodnaevropa.org/content/zasto-poplave-nece-izbaciti-balkanske-vlasti/26596906.html

Poplave u Hrvatskoj: Rješenja mnogo, inertnost problem
..."Dajmo rijekama više prostora, a to je i osnovna poruka Okvirne direktive o vodama Europske unije. Rijeke ne možemo spriječiti da plave jer su poplave sasvim prirodna stvar za rijeke, ali treba smanjiti štete od poplava. Poplave i šteta od poplava nisu isto. Jedan američki geolog je rekao da su poplave božje djelo, djelomično karikirano, a štete su djelo čovjeka. Mi poplave ne možemo spriječiti, možemo samo ublažiti štete od poplava. Jedini dugoročan način je da rijeke pustimo da plave u njihovom prirodnom poplavnom području. Treba rijeci omogućiti da plavi, tamo gdje je uvijek plavila, u šumama", kaže inženjer Goran Šafarek, suvoditelj projekta "Rijeke Hrvatske".
 Naravno, kada se omogući rijekama da plave tamo gdje mogu, treba ih spriječiti da plave gdje ne smiju, dakle naseljena područja:
 "To znači tehničkim mjerama provesti vodeni val iz naselja odvodnim kanalima. To su dijelovi rijeka i potoka u samim naseljima, prometnicima, industrijskim zonama. Naravno, treba održavati odvodne kanale. U prirodi, treba dopustiti da se rijeka malo razlijeva, da rastereti naselje", pojašnjava Šafarek.
 Neka takva područja, gdje rijeke mogu plaviti bez štete, još postoje u Hrvatskoj.
 "Imamo već nekoliko sačuvanih takvih područja. Imamo dobar sustav odvodnih kanala To su umjetni kanali koji spašavaju gradove Zagreb, Karlovac i Sisak jer odvode višak poplavljene vode iz rijeke Save i Kupe u poplavna područja. Problem je što su mnoga poplavna područja već izgubljena - ili su urbanizirana, ili su se održivi pašnjaci, koji su bili plavljeni tisućama godina, pretvorili u poljoprivredna područja ili polja kukuruza, koja ne podnose poplave. Treba vratiti ta područja i prilagođavati se ciklusima prirode."
 Naravno, to nije sve,
 "Treba uvesti reda u prostornom planiranju i ne dopustiti novu gradnju. Trebalo bi ograničiti gradnju u područjima koji su pod utjecajem stoljetnih voda jer je to puno jeftinije, nego ulagati u skupa rješenja protu-poplavnih sistema pošto to i nije dugoročno rješenje, što smo ovih dana vidjeli. Ima tu puno detalja i ne postoji jedno jedinstveno rješenje. Trebalo bi prestati regulirati manje potoke i rječice u brdima, koje kanaliziraju bujicu. Sve rijeke su pretvorene u kanale jer kiša koja padne, umjesto da duže vremena ostane u prirodi, svu to vodu proslijedi vrlo brzo prema nizinama. Treba razvijati dobar sustav pravovremenog predviđanja reakcije. Postoje rješenja montažnih nasipa, koji se mogu jako brzo postaviti i braniti neka ključna naselja. Rješenja ima puno. Htjelo bi to sudjelovanje jako puno struka, kako tehničkih, tako i prirodnih, uz učešće poljoprivrednih i šumarskih", upozorava inženjer Šafarek.
 Doista - a zašto se sve te preporuke ne primjenjuju?
 "Obavezni smo pratiti tekovine Evrope kroz okvirnu direktivu o vodama. Zašto se to ne radi? Ima puno razloga - recimo kompanija, koja ima neku svoju inerciju, bi trebala puno toga prilagođavati. Nekome je neisplativo to raditi, a onda su još teže promjene koje bi trebale ići u onom pravcu koji propagira znanost i Evropa", zaključuje on.
http://www.slobodnaevropa.org/content/poplave-u-hrvatskoj-rjesenja-mnogo-inertnost-problem/26596903.html
wwwg tablice

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Parafiskalne organizacije
« Odgovori #20 : Rujan 23, 2014, 10:58:45 prijepodne »
Nedavno sam čitao da neka europska zemlja sada ulaže ogromnu lovu kako bi sve te štete, koje su se godinama radile i koristile nazivom "reguliranje vodotokova", konačno vrate u prvobitno stanje, jer je jasno da šačica lopovskih jalnuša i gladuša nisu pametniji od Majke Prirode, kolikogod oni mislili da je centralni komitet iznad svih...
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Parafiskalne organizacije
« Odgovori #21 : Rujan 23, 2014, 08:18:49 poslijepodne »
Ko je jamio jamio.
I pak bu, jel je podoben za takovu rabotu. Do sad su podobni "regulirali vodotokove" a posle budu most "deregulirali vodotokove". Na brdovitomu Balkanu... Niš novo.

'Reformirajte Hrvatske vode i novac dajte proračunu!'
http://www.forumgorica.com/cuspajz/parafiskalne-organizacije/msg37328/#msg37328

Znači s*kaju 4,1 milijardu kune (službeno) a naprave više štete nek da nisu niš delali. Ali kaj bi onda z 4,1 milijardu kune/ po letu...
Kulko je ono šteta od poplave ovo leto..?
A lani..?

Ujo vuk magare, po zakonu.

O ovem "treći i četvrti red kanala su u ingerenciji županija i jedinica lokalne samouprave" i zapiranju obadva oka + dva slepa, i "onoga sivoga zmed dva slepa oka", (znači 4) bi se puno toga dalo napisati, i još o "partnerstvu", "projektima",..

Brisel, vi hev a problem!
Naime... Zagreb na Savi treba plovni kanal "Sava-Odra", teroga treba još bole "regulirati" a ak ga "regulamo" voda niks v Turopolski Lug nek pravac drito v Sava river. A onda ga * i Brisel i direktiva.
Rekli su na predstavlanju "nekteroga Plana VG", to više ni vrag nezna kaj sako leto drkaju z temi plani, nekaj v kontekstu da je Zagreb na Savi v ozbilne faze.
Ja verujem da buju naši "politički lučonoše" našli način da se direktiva i zakon spoštivaju a da se napravi kontra iste.
Kak i navek.
wwwg tablice