ZADNJI put kad je eruptirao indonezijski vulkan Tambora, oko 85.000 ljudi poginulo je odmah. Još milijuni ljudi stradali su od posljedica. Erupcija, koja se dogodila 1815. godine, najsmrtonosnija je u zabilježenoj povijesti.
Jedina erupcija vulkana poznata čovječanstvu za koju se smatra da je bila otprilike podjednake jačine dogodila se oko 180. godine na Novom Zelandu. To su ujedno i jedine dvije erupcije ikad zabilježene koje su na Indeksu vulkanske eksplozivnosti označene brojkom 7. "Osmica" se još nikad nije dogodila.
"Godina bez ljeta"
Čak i zloglasni Krakatau se naspram Tambore čini kao "mala beba". Erupcija Tambore 1815. godine čula se i na udaljenosti od 2600 kilometara. Pepeo je padao u radiju od 1300 kilometara. Prije eksplozije, najviši vrh Tambore bio je na visini od oko 4300 metara. Danas je planina visoka tek 2851 metar.
Erupcija je uništila svu vegetaciju na otoku. Okolne indonezijske otoke pogodio je tsunami. No, posljedice se nisu osjećale samo u Indoneziji; zbog erupcije Tambore patio je čitav svijet. 1816. godine u povijest je ostala upisana kao "godina bez ljeta" ili "godina siromaštva". Zbog erupcije Tambore prosječne globalne temperature bile su u padu i do jednog stupnja Celzijusa.
Naizgled ne zvuči strašno, ali posljedice su bile gotovo katastrofalne. Zimski snjegovi, koji su u Europi u SAD-u te godine trajali i do lipnja, ubili su većinu usjeva, a i stoka je umirala na sve strane, što je izazvalo veliku glad. U New Yorku temperatura se spustila do nevjerojatnih -32 stupnja. Obitelji u Walesu odlazile su u izbjeglištvo i doslovno molile za hranu. Cijene osnovnih namirnica u Njemačkoj su drastično skočile. Još gore je bilo u Kini, gdje su niske temperature pratile i obilne poplave.
Život se na otok Sumbawa, na kojem se Tambora nalazi, vratio tek oko 1930. godine, više od sto godina kasnije. Procjenjuje se da na Sumbawi danas živi oko 1,33 milijuna ljudi. No, zadnjih dana su mnogi evakuirani, što prisilno, što svojevoljno. Tambora se, naime, u travnju ove godine ponovo probudio i prijeti novom erupcijom koja bi, strahuje se, mogla biti tek nešto manje katastrofalna od one koja se dogodila prije 200 godina.
Geolog Jelle de Boer, profesor na Sveučilištu Wesleyan u Connecticutu, tvrdi da nije moguće procijeniti jačinu moguće nove erupcije. Uvjeren je, međutim, da bi morala biti slabija nego ona 1815. godine, s obzirom da treba više od 200 godina da se obnovi razina pritiska koja je potrebna za takvu erupciju.
Vulkanolog Erik Klemetti sa Sveučilišta Denison širenje panika pokušava umanjiti tvrdnjama da je Tambora kroz posljednja dva stoljeća zabilježila i tri manje erupcije - 1819., 1880. i 1967. godine. Radilo se o erupcijama drugog stupnja, tvrdi Klemetti, što bi moglo ukazivati da ni aktivnost koju vulkanolozi trenutno bilježe nije razlog za pretjerano zabrinjavanje. "Iako bi erupcija Tambore sigurno privukla pažnju mnogih, ne treba očekivati da 2012. godine nećemo imati ljeto", smatra Klemetti.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/hoce-li-svijet-zbog-vulkana-tambora-ponovo-gladovati/572839.aspx
