Autor Tema: Drveni dvorac Sv.Emerika  (Posjeta: 16751 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline castles_of_croatia

  • Ja samo gledam
  • *
  • Postova: 2
  • Karma: +0/-0
Drveni dvorac Sv.Emerika
« : Siječanj 01, 2018, 12:31:08 poslijepodne »
Da li možda netko zna da li je postojao "drveni dvorac" Sv.Emerika iz knjige Marije Jurić - Zagorke "Kći Lotrščaka".
Pretpostavljam, ukoliko se radi o stvarnoj lokaciji da je to bila neka drvena kurija u Turopolju. Zagorka piše da se "drveni dvorac" nalazio u Jablanovcu?!
Pretpostavljam da u Turopolju ne postoji Jablanovec.
Radnja se prvo odvija u drvenoj kapeli Svete Barbare, a zatim odlaze u "drveni dvorac" Sv.Emerika. Ne vjerujem da bi iz kapele Sv.Barbare išli u mjesto Jablanovec, koje se nalazi pored Zaprešića.
Locirao sam sva mjesta iz knjige, samo ne mogu pronaći ništa o tom Sv.Emeriku.
Poslao sam upit i u Muzej Turopolja, no ne odgovaraju na upit.

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Drveni dvorac Sv.Emerika
« Odgovori #1 : Siječanj 01, 2018, 04:59:21 poslijepodne »
Ja bih prije rekao da su uopće ne radi o kapeli Svete Barbare u Turopolju, nego u Vrapču (današnja crkva u Vrapčanskoj ulici kbr.116).  I logičnije je od tamo doći do Jablanovca za par sati hoda preko sljemenskih staza, kako su se kretali i mnogi junaci knjiga Šenoe i Zagorke, nego na silu smještati kapelu u Turopolje. Današnja kapela u Vrapču više nije drvena, jer je nakon davnog požara sagrađena ponovo ali ne od drveta, no moguće da je radnja knjige smještena u vrijeme prije požara.
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline castles_of_croatia

  • Ja samo gledam
  • *
  • Postova: 2
  • Karma: +0/-0
Odg: Drveni dvorac Sv.Emerika
« Odgovori #2 : Siječanj 01, 2018, 07:54:20 poslijepodne »
Meni je isto malo čudan taj odnos lokacija: kapela Sv.Barbare, pa idu u Jablanovec.  :o
Prvo sam pomislio da možda postoji i u Turopolju Jablanovec.
Interesantno mi je to istraživati - koliko su stvarne lokacije i ljudi iz povijesnih romana.
Uglavnom, hvala na ideji.  :)

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Drveni dvorac Sv.Emerika
« Odgovori #3 : Siječanj 01, 2018, 10:59:15 poslijepodne »
1. Zakaj je ta pripovest važna?

2. Preširi malo o čem se dela; (sv.barbara->sv.emerik->jablanovec) - nis čital.

3. Jel se spomina tero je leto v pitajnu?
 "Kći Lotrščaka (Daughter of the Lotrščak) - A historical romance novel that deals with the 16th century nationalist uprising of the Croatian nobility against the pillaging practices of Margrave Georg von Brandenburg." (https://en.wikipedia.org)
Teško da postoje podatki za 16. st. i dvore... Il je fabula z 19.-20. st. a preslikana v 16. st.
Previše ili, ali i ako...
Da se se to dene v isti kontekst, treba je reči teru reč o turkom, za tere je pokojni Zdravek Lučič rekel; nismo se mi tukli z turci, de su oni, pri vragu, bili, nek z vlaji.
http://www.forumgorica.com/povijest/turska-opsada-lukavca-jezero-2010-o/msg15819/#msg15819

4. Most je ona "skrila" prava imena ludi i sel..?

5. Ta kniga ni dokument(~erani povesni spis) nek roman, ili sl., kaj ne?

6. Jen/dini sv. Emerik teroga ja "poznam" a imal je veze z "drvenem dvorcem", dvorom, kurijum, je Josipovič (Vuzipovič, kak bi naši stari povedali). Nijov dvor, kurija, je pred jeno pet let "razgrađena". Razgradnja je posel da za krov kurije svežeš jen kraj sajle a drugi svežeš za bager i onda vlečeš dok se gradnja ne "razgradi". Lipa se još kak-tak drži, kak bu dugo, nezna se. Vuzipoviči su imali imanje i pri Varaždinu v Jalkovcu.

http://www.forumgorica.com/povijest/(cp)-josipovici/
JOSIPOVIĆ, IMBRO (EMERIK, MIRKO) , (Kurilovec, 1834 - Bec, 1910),
...Najmlađi sin Antuna D. Josipovića, turopoljskog župana i majke Antonije, pl. Pogledić-Kurilovečka. Stekao je vlastelinski posjed u Jelkovcu i Jakovlju.
... Imbro Josipović osobito je zaslužan za gradnju zagorske željeznice, koja je prozvana "zilom kucavicom" hrvatskog Zagorja. Ta je željeznica išla linijom od Zaprešića do Čakovca s prugom od Zaboka do Krapine, a otvorena je 1886. godine.
...Osudio je Željezničarsku pragmatiku 1907. Bio je inicijator Zagorske željeznice.
Umro je u Beču 1910. kao ministar u miru, prvi kraljev tajni savjetnik, nositelj Reda željezne krune II. razreda, član Generalnog vijeća Austro–ugarske banke. Sahranjen je na gradskom groblju u Varaždinu.

JOSIPOVIĆ, IVAN (? - Zagreb, 1805), zagrebački kanonik, posjednik u Turopolju
Unuk Mateja, utemeljitelja plemićke obitelji Josipovića u Turopolju. Po završetku pučke škole posvetio se svečenićkom zvanju. Oko godine 1741. preporučio ga je zagrebački kanonik Adam Baltazar Krčelić zagrebačkom biskupu Jurju Branjugu za župnika u Gor. Miholjcu, a kasnije je premješten u Križevce (1761-1763). Za to vrijeme vodio je bilješke u obliku kronoloških zapisa na latinskom jeziku. U njima nalazimo i vrijednih podataka o seljačkoj buni iz godine 1755. Zbog njihove važnosti te je bilješke djelomično objavio kasnije hrvatski povjesničar K. Horvat pod naslovom: "Zapisci od 1752-1759. Ivana Josipovića, župnika križevačkoga". Godine 1763. Ivan Josipović postao je kanonikom zagrebačkim, pa je prestao voditi kronološki dnevnik događanja. Kao kanonik isticao se u radu Hrvatskog sabora, a također i u skupštinama zagrebačke županije, gdje se zalagao za promicanje općeg dobra. Godinu dana kasnije postao je rektorom hrvatskog kolegija u Beču (1764-1767). Zatim se vratio u Zagreb. A uz mnoge druge časti bio je prepošt čazmanski, arhiđakon gorički i sisački te vikar u Slavoniji. Godine 1795. kupio je Ivan Josipovic od Adama J. Kosa imanje i dvor u Kurilovcu, koje je na pocetku 20. st. bilo u vlasnistvu dr. Lj. pl. Josipovica. Pred svoju smrt (19. srpnja 1805) napisao je kanonik i opat Ivan Josipovic oporuku kojom je svojim necacima i pranecacima (Stjepanu, Ceciliji, Gjuri i Antunu) ostavio znatne sume novca. (A. Sz.)

Kaj se štreke/železnice dotikavle, v denešnu bi se dobu to zvalo pragmatik; delala se štreka tera je najbole odgovarala Mađarske, mađari su mejne plačali prevoz svoje robe nek hrvati i, navodno, gleč čuda, bil je, navodno, v vlasničke strukture; rekla-kazala, nis išel proveravat.


7. Ak je zaozbilno f pitajnu Zaprešič, ili taj Jablanovec, veza Kurilovca i Zaprešiča su Jelačiči. Neznam tera je prava lokacija nijovoga imajna tam, "Novi dvori". Kurilovcu su imali "ljetnikovac", dvor, kuriju, drvenu, ili gore drvenu, dole zidanu - pred par let je kvalitetno poravnana z bagerom, jablane kaj su rasli spred nje su još prije vrušili. Pred fajn let sem kupoval nekakve knige od Matice hrvatske Zaprešić pak me čovek pital jel još tabla na mestu. E, sad više ni tabla ni kurija nisu problem.

http://www.forumgorica.com/povijest/(cp)-franjo-jelacic-od-buzima/
...Franjo Jelačić od Bužima
...Osramoćen, s obitelji se povukao u Zagreb gdje je na Gornjemu gradu imao kuću, ali je ipak najradije boravio u svome ljetnikovcu, skromnoj drvenoj kuriji u Kurilovcu nedaleko od Velike Gorice. Ondje je 1807. dobio trećeg sina Antuna, a uskoro mu se 1809. rodila i jedina kći Cecilija, koja je umrla od sušice u cvijetu mladosti. Sva tri Jelačićeva sina; Josip, Đuro i Antun nastavili su očevu karijeru i postali carski časnici te dostigli visoke činove i časti. Poznato je da je Josip Jelačić postao hrvatski ban, ali se manje zna da je Đuro Jelačić bio, doduše kratko zbog svog nastupnog govora u kojem je kritizirao germanizaciju, potkapetan hrvatskoga kraljevstva.
 U Kurilovcu je stari podmaršal povrijeđen nanesenom mu nepravdom proveo duge noći pišući brojne predstavke i vodeći osobno sudski spor kako bi dokazao svoju nevinost i obranio okaljanu vojničku čast.

...JELACIC, ANTUN (Kurilovec, 1807 - Graz, 22. XI. 1875), vojni casnik.
...JELACIC, FRANJO (Petrinja, 1. V. 1746 - Szala-Apathy, 4.11.1810), general, posjednik imanja u Turopolju.
...Za vrijeme istrage povukao se na svoje imanje Kurilovec, ali je istraga ustanovila njegovu neduznost, pa je Jelacic opet reaktiviran (1808).
...JELACIC, DURO (Zagreb, 21. V. 1805 - Zagreb, 20. VII. 1901), grof, podmarsal. Sin generala Franje, posjednika u Kurilovcu i majke Ane, rod. barunice Portner.
...JELACIC, IVAN (Kurilovec, 1742 - Zagreb, 29. IV 1813). Podrijetlom iz kurilovecke grane Jelacica Buzimskih. Njegovi preci doselili su u Turopolje nakon sto su Turci zauzeli posjede Jelacica Buzimskih na podrucju izmedu rijeka Une i Kupe.
...JELACIC, JOSIP grof, hrvatsko-slavonskodalmatinski ban, posjednik imanja u Kurilovcu (Petrovaradin, 16. X. 1801 - Zagreb, 20. V 1859).
...God. 1822. obolio je od bolesti grla, pa je morao kuci na oporavak, koji je potrajao pune tri godine, a proven ga je u Zagrebu i na roditeljskom posjedu u Kurilovcu.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Drveni dvorac Sv.Emerika
« Odgovori #4 : Siječanj 01, 2018, 11:01:16 poslijepodne »
Ak znaš lokacije, most si moreš pomoči i z;

Karte Habsburške Monarhije dostupne na webu
http://www.forumgorica.com/povijest/karte-habsburske-monarhije-dostupne-na-webu/


8. Druge (drvene) kurije ` Turopolu su (bile);
- Vukovina - Alapič

http://www.forumgorica.com/povijest/povijest-turopolja/msg279/#msg279
http://ia801408.us.archive.org/28/items/povijestplemopin01laszuoft/povijestplemopin01laszuoft_bw.pdf

str. 346
- Kurilovec -

"...Preko potoka vode 2 drvena mosta. Na lijevoj obali osovila
se dva plemidka dvora, nekoc svojina glasovite porodice Malenida.
Iza izumrda baruna Malenida, kupio je te dvorove pod konac XVIIL
vijeka, kanonik Ivan pi. Josipovid. Jedan od ovih dvorova dosao kaSnje u ruke porodice pi. Ledar, a u najnovije doba kupio ga plemid Briglevid,
koji ga jos i danas drzi. Stara kurija tog dvora je na kat,
drvena ali gotovo zapuStena, dok su gospodarske zgrade u najboIjem
redu. Drugi dvor sacuvan je najbolje, to je sjediste i vlasnost da- nasnjeg turop. zupana presv. g. Dr. Ljudevita pi. Josipovida. Gradjen
...
bijase od drva, te je tek g. 1909. donji sprat izmijenjen zidom. Pri- zemno je stan upravitelja i prostrana piviiica, a jrore je gospodski
Stan udobno namjesten. Gotovo cijeli namjestaj potice iz XVIII. vi- jeka. Tu se cuvaju lijepe zbirke oruzja, te obiteljski portreti starih Josipovica i Skrlca. Lijepa knjiznica resi ove odaje, koje stari din potice od Nikole pi. Skrlca, koji je pod konac XVIII. vijeka mnogo
radio na prosvjetnom polju hrvatskog naroda. Tu se cuva i bogati
arkiv, sto ga je pisac ovih redaka nedavno donekle medio.
Najzanimljivija je svakako ona stara kurija, sto ju nazivlju
»Pogledicevo.« Ta je na tri doska, drvena i na jedan sprat sa vi-
sokim krovom. Danas je vec vrlo zapustena, te sluzi hambarom i spada pod dvor zupana pi. Josipovica. U prizemlju su prostrane
prostorije, a u prvom spratu je odmah desno od stuba prostrana
dvorana, koje poprecna greda na stropu nosi godinu 1750. Naprotiv
ovoj je prigradjena poput doksata mala kapelica sa slikom svetog
Florijana. Izvana je ta prigradnja poduprta cvrstim hrastovim stupom.
Jos je tu i kalez, jastuci i svijecnjaci. Desno i lijevo mali prozori. Oltar stoji na neke vrste ormara s ladicama, koji je nekoc sluzio za pohranjivanje misnoga ruha. ' Dovelike dvora
...
To jc bio nckoc dvor stare pleinicke tiiropoljske porodice Poglediiia.
...
Kasnje 1493. javljaju se porodice Kavcici
...
i Vrbanic,! 1500. Otalic,'^ 1501. Modic.^ Pod konac XV. vijeka spo- minju se tu jos i porodice Henic i Vuk/ a 1503. Svetici, Turhanidi,
Repari, Bomberici i Pukanici.'' G. 1509. spominje se tamo porodica
Vagj, za cijelo grana Vagica Veliko Mlackih.'' God. 1513. nalazimo
tamo Pogledice (Prigledice), Mudice, Kavcice, Biserice i Vugice (Vagice)
ill Vocice, Briglevice, Hrvacice, Oderjanice, Kusice i Notice.'' Od svih porodica. kuriloveckih kroz vjekove se osobito istice porodica Pogledic. Za banovanja Ivana Karlovica stajahu u njegovoj
sluzbi Toma i Grgur Pogledic. Da im se za vjerne sluzbe oduzi,
izda ban u Novom gradu 9. augusta 1527. povelju, kojom je oprostio
njihove posjede u Kurilovcu od svih sluzbi i daca, sto su imali po- davati gradu Lukavcu i Medvedgradu. Tu povelju potvrdi kasnje g. 1532. Nikola Zrinski uz odobrenje svoje zene Jelene Krbavske, sestre
...
haiui Ivaua Karlovica, i napokon goJ. 1542. njegov sin junacki bra- nioc Sigeta, Nikola Zrinski za CJrguia i Franju PogledicaJ
God. 1538. spominju se u Kurilovcu porodice Kozlic, Gretic,
Begrisic, Bomberi(i, Stepanic, \'ritlep, Trkacic, Horvat i Pukanic.'^ Cini se, da sve nijesu bile plemeuite. God. 1539. javlja se tamo plem.
porodica Goclevii3. Kci \'alentina Goclevica udova Tome Bezaja gradjanina
zagrebackoga, posinila je te godine Matiju Slatinskoga (Zalatnoki),
te je njemu i r.jegovom bratu I'avlu darovala sve svoje posjede
u Kurilovcu.'' Za vrijeme nasilja, koja su cinili Ijudi Nikola Zrinskoga, mnogo
je stradao Kurilovec, koji je bio najimucnije selo u Turopolju. God.
1549. nalazimo tamo obitelji Sobaric,* god. 1550. Briglevic,^ godine
1551. \'(icic.'' Ime ove potonje obitelji doskora se' gubi, jer izumire
sa Bartolom Vocicem. Njegovu plemicku kuriju u Kurilovcu, te posjede
tamci, u Kusancu i Trnovcu, darova g. 1552. kralj. namjesnik,
biskup jegarski Franjo Wylaky, Mateju Zalatnoku inace Slatinskonui
i bratu njegovom Pavlu.'' God. 1554. nalazimo u Kurilovcu narocito ove plemice : Pavla i Mihalja Modica, Stjepana Pogledica i Martina Buzanica, koji su plaOali
porez od 1 for. u zemaljsku blagajnu.^"*
God. 1573. obdrzavano je prvi put u Kurilovcu spravisce tu- ropoljsko.^
Zadnjih godina XYl. vijeka javlja se u Turopolju porodica Malenica,
a poimence Nikola Malenic. G. 1600. bio je vec prisjednikom
turopoljskim i drzao je posjede u Kurilovcu. Te godine spominju se jos ove plemenite porodice u Kurilovcu : Pogledic, Zvonkovi6, Fratrit^, Viktovic, Tajgic i Berkovic. '
...
Ualeko su zanimljiviji podaci sto ih pruza onaj drugi gore spo- menuti popis od g. 1796. U torn se opisuje svaka pojedina kuca i gospodarska zgrada.
Tada su stajale u Kurilovcu slijedece kurije: kanonika Ivana pi. Josipovida, stara u vrlo trosnom stanju; pokoj nog zupana Jurj a Pogle-
...
dica, koju je tada drzao u zakupu Matija Vrckovi6; druga kurija ka- nonika Josipovi(5a, s novim krovom, pukovnika Franje Jelacida, grofice
udove Rosine Maleni(5 u dobrom stanju, Lovre Ledara potprisjednika
turopoljskog, na dva coska novosagradjena, i pokojnog grofa Malenica
na tri coska velika, ponesto u losem stanju. Bilo je dakle sedam
plemiCkih kurija. Osim ovih bilo 29 plemickih i 28 kmetskih ku6a. Svaka imala je za sebe syoje gospodarske zgrade, komore, krusne
pedi, sjenike itd. Uz kurije nalazimo zitnice i kukuruznjake. U svemu
bilo je u Kurilovcu 64 kuce sa nuzgrednim zgradama."


str. 366
- Mala Gorica -

"God. 1520. javlja se u Maloj Gorici porodica Pikovic i Vugrinovic
ili Ogrinovic.^ Ovaj put se javlja s pridjevkom ))od Gorice «, nu posto skoro na to 1539. i 1549. narocito se spominje uz oznaku
»od Male Gorice«,^ imamo ju smatrati istovjetnom sa potonjom. Ista porodica Vugrinovic spominje se god. 1549. i 1550. i pod imenom
Goricki.^ Kod obnove turopoljskoga bratstva godine 1560. zastupaju
Malu Goricu Juraj Pikovic, Matej Klemenit i Ivan Ogrinovic te Matej Blazevic, docim u kr. darovnici za Turopolje (1560.) spo- minju se- samo Juraj Pikovic i Klement Ogrinovic iz Male Gorice.® God. 1570. obdrzavano je u Maloj Gorici spravisce turopoljsko, na kojem su grofovi Draskovidi primljeni u turopoljsko bratstvo.'' God
...
1600. spominju se uz Og^rinovice takodjer i plemici Horvati i Pondurki
u Main] Gorici, a godine 1602. jos i Dautovidi. '
...
Veoma dragocjene vijesti o stanju sela Male Gorice pruza nam
popis kuda turopoljskih od godine 1796. Taj popis obavljen je 24.
i 25. februara na lieu mjesta. Osim gore spomenutih plemidkih porodica
nalazimo tuj jos i neplemice Cernjake i plemide Koside. Od
sviju ovih kuca, kojih je opisano 19, narocito se istice plemidka kurija
.Mihalja Hervacida, prisjednika turopoljskog i malog suca zagre- backe zupanije."


str. 375
- Ples -

"...Kude su iskljucivo gradjene od drva, a tako je gradjen i na kat visok plemicki dvor, sto se tamo nalazi. Oko dvora je nasadjen li-
...
jepi vrt i cvjetnjak. Porodica OrSanida, koja ga danas drzi sa ove- 6\m zemljisnim posjedom, mnogo je toga u zadnje godine poradila
oko poljepsanja dvora i vrta.
...
Godine 1503. spominju se ii Plesu Fodric, Ku5evi6 i Kuki(^.*
C Iodine 1521. prvi put se u Plesu javlja plem. porodica Cu5i(i (Cesic,
Kusi(5-Plepelic) i BariC.''' Godine 1546. Klenovic, g. 1547. Cosid, Cesic,
Kusie ili CuSit^, (Plepelici).^
Medju posjedima, koji su spomenuti u kraljevskoj novoj darovnici
za Turopolje godine 1560. i u s ovom saveznim poveljama, spo- minje se i Pleso, a kao pretstavnici toga sela Mirko i Mate] Pepelic
iPlepelid), te Luka i Matija Terbic.'* God. 1600. javlja se u Plesu plemenita porodica Hagid,^ a god.
1602. uz ovu i Plepelice, Klenovide i Terbide, porodice Horvat, Bla- zekoviC, Travinid, Sidanid i Karazmanovid. Svi ovi placali su porez
kao plemici jednoselci u plemenitom Turopolju.^
...
Prigodom popisa plemida g. 1 782. bila su u Plesu tri plemidka
dvora (curia) Ivana Plepelida, Ivana Grdinica i Jurite udove kapetana
Jurja Pogledica, te 12 plemickih kuda, u kojima su zivile plemit^ke
porodice : Terbid, Mikulcic, Kusevic, Plepelid, Hrebid, Klaric, Sabkovid,
Cusid i Pogledid.'^ Kad je pako g. 1796. popisano Turopolje
te opisane kude i zgrade sviju sela, bilo je u Plesu 30 kuda sa pripadajudim
gospodarstvenim zgradama. Od ovih je bilo 14 plemidkih
i 14 neplemidkih kuda, te dvaju plemidka dvora, najme Josipa Grdinida
biljeznika zagrebacke zupanije i asesora Plepelida. " Ova potonja
stoji jo§ i danas. U ovom popisu nalazimo opet nova plemidka
imena: Trupcevid, Mirinid, Graber, Rebid i Plasnid.

...
Plemi(5ki dvor Plepelida predje kasnje na porodicu (^rdinic,
zatim na Alberta pi. Jelacica, kanonika Feliksa Suka, od kojega kupi
sveucil. profesor Aleksander pi. Breztyenszky. Poslije njegove smrti drzao je taj dvor i imanje neki Baniic, koji ga proda porodici Or
sanic. Ova ga drzi jos i danas."


str. 398
- Velika Mlaka -

"...Polazimo dalje selom zamijetit demo s desna na polukat gradjeni
plemi6ki dvorac. Na istom mjestu stajase nekoc stari drveni
dvorac, Sto ga zamijenio moderni zidani dvorac, ali bez ikakovih uspo- mena na njegovu proSlost. To bijase nekoci dvorac porodice Spisica,
koja je rodila dva turopoljska zupana. Kasniji vlasnici toga dvora bili su Laskas, porijetlom Grk, zatim Weingartner, poznati slikar slike hrvatskog
sabora god. 1848. Od ovoga kupise ga turopoljski plemi6i Pavao i Imbro Cundekovid, koji ga jo§ i danas drze. Nekoc bijase uz dvorac
lijepi cvjetnjak, a plemenite vo6ke jo§ se vide po vrtu. Ovaj je dvor
i stoga znamenit, sto su se ovdje na ledini iza dvorca nekoc obdrzavale
turopoljske vjezbe u oruzju. To je bivalo do god. 1848. i to redovito svake godine 8 dana prije Tijelova.
...
Nesto podalje od ovoga dvora na lijevo stoji drugi stari plemicki
dvor, gradjen od drva na kat. Donji dio je zidan. I ovaj dvorac ima
svoju proslost u starini turopoljskoj. Bio je svojinom plemica Nemcica,
poslije Mlinarica i Lackovica, a u novije vrijeme kupi ga pleni.
opcina turopoljska, od koje ga opet kupi turopoljski plemic Lacko
Cundekovic, koji ga jos danas drzi. Ovaj dvorac prikazuje nasa slika.
...
God. 1507. javlja se taino porodica Vagiii, Od ove potekao je
Mihalj prebendar zagrebaCki, koji je g. 1515. svoje posjede u Vel. Mlaki, Plesu, Kotu i Rakitovcu, te plemiiki dvor u Vel. Mlaki da- rovao prebendi oltara sv. Trojstva u stolnoj crkvi zagrebackoj. To je
darovanje potvrdio kralj Vladislav iste godine.^ God. 1514. spominje se tamo prvi put znatna porodica Magdalenid, a osamljeno se g. 1520.
spominje u Vel. Mlaki ime porodice Vecic,'' g. 1556. javlja se porodica
Trumbeta§ (Trumbetasic) i Krajec*
Plemicke porodice Mudic, Vagic, Krupic i Lackovid spominju
se mnogo u pismima XVI. vijeka, pak i kr. darovnica od god. 1560.
izdana za Turopolje, navodi ove porodice pretstavnicima ovlaste- nika na Vel. Mlaku.** God. 1569. spominje se u Vel. Mlaki porodica
Vidanic inaCe Zupan zvana. Ursula kdi Tome Vidanica bila je udata
...
za Anciriju tstvanica, koji je dobio plemstvo od kralja Maksimilijana
II. (1569).'
...
Popis plemida od god. 1782. biljezi u Vel. Mlaki ove plemidke \\ 'i porodice : Smendrovic, Zdencaj, Balog, Domitrovid, Modid (Mundid) , Jeladid, Krilcid, Cvetkovid, Muzenid^ Trumbetas, Markulin, Novosel,
Cundekovid, Kos, Kramarid, Glagolid i Lackovid. U svemu bile su tamo
32 plem. kude, a medju ovima 6 plemidkih dvorova (vlasnost prvili sest sppmenutih porodica.)^
Kad je g. 1796. popisano Tiiropolje bilo je u Vel. Mlaki 48
kuda (15 neplemidkih), Plemickih dvorova bilo je: Petra Bedekovida,
dva Pavla Spisida (nekoc Balogov i Jelacidev), Iv, Nep. Zdencaj a i Petra Modida.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Drveni dvorac Sv.Emerika
« Odgovori #5 : Siječanj 01, 2018, 11:11:45 poslijepodne »
str. 55
- Lukovec -

"...Iza izumria knezova Geljskih (zadnji knez Celjski, Ulrik, ubijen
je od Ladislava Hunjada u Biogradu g. 1456.j, zaredali su razni gospodari
u Medvedgradu. Od ovih je po Turopoljce najkobniji bio Ivan Tuz.
Da se pako Turopoljci sto sigurnijima mogu osjedati od prije- teCih navala turskih sagradise si na potoku Lukavcu do sela Donjeg
Lukavca drvenu utvrdu — grad Lukavec. Dali su za to prema usta- novama tadanjega vremena dobili kraljevsku dozvoki, nije nam poznato.
Mozda i jesu, ali se nam ova nije sacuvala. Kako cemo iz potonjega viditi, zadavao je grad Lukavec Turopoljcima veoma mnogo
nevoija i briga, jer se u njem ugnijezdise velikasi, od kojih su mnogo
stradali.
...
 Boi'ba Tiiropoljaca za grad Lukavec i plemicku slobodii njihovu.
Kad je ono oko god. 1478. zaprijetila Turopolju velika pogibelj
od provala turskih, zamoli^e Turopoljci medvedgradskog vlastelina Ivana Tuza za pomoi3. Ovaj im dade u grad Lukavec 12 strijelaca,
koje ali vi?e ne izvede iz grada. Tako zaposjedose gospodari Medvedgrada
grad Lukavec, koji osta u rukama njihovim sve do godine
1553. Tu su ovi drzali svoje ka^telane, koji pace obnaJ5ahu i Cast vrhovnog zupana turopoljskoga.*
...
Poslije smrti hercega Ivana Korvina (f 1504. 12, okt. u Krapini)
vrsila je vlast nad gradom Lukavcem njegova udovica Beatrica, kdi moznoga kneza Bernardina Frankopana. Ova se uda god. 1509, za
Jurja markgrofa BrandenbuSkoga, a umrije god. 1510. Dok je ona zivila nijesu Turopoljci osjetili nasilja sa strane njezine. Jedino god. 1509.
do 1513. imali su neSto muke sa susjednim vlastelom vukovinskim,
Baltazarom Alapidem.
...
Dok su obavljeni svi formaliteti, konacno izruci Zrinski 12. no- vembra 1553. grad Lukavec Turopoljcima. Nu time nije dovrsena
pravda glede Lukavca, koju vodise kasnje prema Bacanu i Nadazdu.
Dovrsena je g. 1582.' Glavno ali polucise, jer su opet dosU u posjed
svoga grada.
...
Otkako Turopoljci dobiSe u posjed grad Lukavec, nastaSe po
njih mirnija vremena. Oni postaju slobodni u svom Turopolju, i rade
oko unapredjenja svoje opcine. U torn poslu pomaze ih njihov zasluzni
zupan Matej Slatinski, kojega obilno nagradise, darovavsi mu
zemlje i poruseni stari grad Lukavec, na mjesto kojega sagrade novi
grad na drugoin mjestu. Razmirice, sto su ih imali sa susjedima
Alapicima, Berislavidima i dr., tek bijahu neznatne naravi, te i ove
sretno uredise.
...
str. 273
 Provale tiirske u Turopolje.
Za vrijeme istoga valjda sultana, svakako prije god.
1421. uslijedile su prve provale Turaka u nase turopoljske strane. Tom zgodom strasno poharase posjede remetskih Pavlina u Petrusevcu,
Grdovcaku i Rakitovcu tako, da je tamosnji narod skoro sasvim
izginuo, a ono malo sto je ostalo, osiromasi do skrajnosti.
...
Kad je pako god. 1453. pao Carigrad, ta prijestolnica istoCnog
rimskog carstva (bizantinskoga) u turske ruke, a skoro na to god.
1463. podleglo kraljevstvo bosaiisko turskoj premodi, bade Turcima
sasvim otvoren put u Hrvatsku.
...
U isto od prilike doba (1474.— 1479.) pada gradnja turopoljskoga'grada
u Donjem Lukavcu
, §to ga sagradise Turopoljci od straha
...
pred Tuicima, da mogu (jnamo sklonuti <^lavu i imetak svoj.
...
Vec u januaru 1593. upadnu Turci opet u Turopolje. Oplijene
i' spale kastel u Vukovini, a skoro su i grad Zelin zauzeli. Mjeseca
fi'hruara eto ih opet do sela Vukovine, gdje ih ban Toma Erdody
potisne.
...
Za vrijeme ovih provala turskih propalo je vi§e turopoljskih
sela, koja se kasnije viSe ne spominju.
...



str. 281
Grad LukaveC
 jedva puskomet na sjeveru od sela Donji Lukavce, onkraj potoka
Lukavca, u polju, osovio se lijepo sacuvani turopoljski grad, djelomice
zastrt jablanima i vockama.
...
Nemamo pisma ni predaje o torn, koje je godine sagradjen
grad Lukavec. Pisma nam o torn govore samo to, da su Turopoljci
sagradili taj grad (fortalitium, castellum) onom zgodom, kad je
zaprijetila velika pogibelj od Turaka, da si ondje mogu zakloniti svoje glave i svoj imetak, Turopoljci sagradise taj grad na svojoj
djedovini u Donjem Lukavcu.'
...
Kad su Turopoljci preuzeli od Zrinskoga grad Lukavec, bio je
taj cijel, dobro utvrdjen i providjen. Ne znamo kako je doslo do toga,
da je grad Lukavec bio vec godine 1556. razvaljen. Te najme
godine 10. maja sabrala se je opcina turopoljska po svojim za- stupnicama pred kaptolom zagrebaCkim, te je tamo primila u svoje
bratstvo, Mateja Zalatnoka inace Slatinskoga te mu darovala zemljiste, na kojem je stajao razvaljen grad Lukavec i locum dicti fortalitii seu
castelli eorum Lwkawecz diruti) zajedno s opkopom gradskim i mli- nom u gradskom opkopu, i jo§ neka zemlji^ta i sume.
...
U grad se ulazilo niostom, koji je godine 1664. popravljen.
U gradu je bio i zdenac. Kamenje za gradnju zdenca vozeno je
od Save.^
Spomenuto je, da je tada bio grad Lukavec (pretezno) sagradjen
od drva
, s toga se pocetkom XMll. vijeka uvidjala potreba, da
se grad gradi od kamena.
Ved 12. aprila 1705. zakljuci tumpoljsko spravisce, da ima
svaki plemic Turopoljac dati dva voza kamena za gradnju grada.
Cini se ali, da se odmah nije pristupilo gradnji, jer 23. septembra
god. 1713. zakljucuje spravisce, da se grad Lukavec gradi
o d kamena.^
Grad Lukavec bio je u to vrijeme vrlo zapusten i slabo oruzan, kako to svjedoci inventar od god. 1715. Bilo je tada u gradu 12
teskih pusaka (sakalus = Wallbiichsei, od kojih su samo tri bile uporabive. \\se veriga, dva lanca, komad velike puske i jedan muzar, dva koplja (pik), jedna kaciga, 4 halaparde, 62 zeljezna i oko 40 olov- nih taneta. U jednoj skrinji oko dvije sake baruta, a tako i u jednoj
»zbanjici». Zitka nista od koristi. Krov bijase sav los i prokisao.
Tako su i zlijebi bili pokvareni. Hodnik naokolo »vutel i otrgan«.
Na rpi daske.^ Po svoj prilici otpocelo se gradnjom skoro iza toga. God. 1731.
popravljen je unutarnji gradski most, god. 1733. i 1734. sluzile su lukavecke tamnice za uhicene vjestice, koje su tamo osudjene bile na smrt i stra.snom smrcu svrsile na lomaci.^ Godine 1749. spominje
se, da se povlastice turopoljske i pe5at iuva »vu bolti« grada Lukavca."
Dakle te godine bio je grad vec sagradjen. Vec slijedede
godine 1750. odredjeno je, da se sastavi gradski inventar. God. 1762.
uredjivani su gradski opkopi, a god. 1785. gradjen je gradski zdenac
i popravljane su gradske tamnice.**

-

Hrvatski arheološki godišnjak 2/2005

Stari grad Lukavec
 U sklopu zaštitnih radova na dvorcu Lukavcu 2005.
provedena je i kampanja arheoloških istraživanja. Njoj
su prethodile kampanje 2000. – 2002. (Lolić, Bedenko
2000; 2001; 2002), kojima je potvrđeno postojanje drvenog
„wasserburga“ iz 15.-17. st.
...
Istraživanjima iz 2000. i 2001. na ulaznoj strani dvorca
otkriveni su ostaci drvenih palisada i šiljatih kosnika koji
su zajedno činili obrambeni pojas staroga grada. Također
su otkriveni ostaci konstrukcije prilaznoga drvenog mosta,
dio kojeg je vjerojatno bio podizan
. U kampanji 2002.
otkriveni su drveni ostaci unutrašnjega stambenog dijela
staroga grada Lukavca.
...
Cilj istraživanja bio je utvrditi postojanje drvenih
struktura uz SZ i JZ bedem grada Lukavca. Osim
toga, plan je bio istražiti prilazni nasip koji vodi od današnje
ceste D. Lomnica – Lukavec prema starom gradu. Pretpostavljalo
se da se ispod sadašnjeg nasipa nalaze ostaci
nekadašnjeg prilaznog mosta, što su potvrđivali neki pisani
i slikovni izvori.
Tijekom arheoloških radova uz bedeme staroga grada
otvorene su tri istražne sonde. Dvije sonde (S1 i S3, dimenzija
6x4 m) otvorene su uza sjeverozapadni, a jedna
(S2, dim. 4x4 m) uz jugozapadni bedem. Sonde su odmaknute
1 m od bedema te 1,5 m od ugaonih kula staroga
grada. Ukupna površina tih sondi bila je 66 m². U
sondama S1 i S3 na apsolutnoj visini od cca 110,50 m
nadmorske visine (oko 2,5 m relativne dubine od ulaznog
praga dvorca) otkriveni su okomito zabijeni drveni trupci,
vjerojatno dio obrambene palisade nekadašnjega drvenoga
grada koji je prethodio današnjem zidanom dvorcu
sagrađenom početkom 18. st. Trupci promjera između
10 i 20 cm polukružno su ili pravokutno obrađeni i zabijeni
u glinast zdravični sloj. Smjer pružanja palisade jest
sjever-jug, te sa smjerom palisade otkopane 2000. i 2001.
zatvara pravi kut. S vanjske strane palisade otkriveni su
šiljati kosnici na relativnoj dubini od –2,60 do –2,80 m od
kote praga dvorca (apsolutna visina 110 – 109,80 m n.m.).
Poprečno na smjer kosnika u objema sondama otkriveno
je nekoliko horizontalnih greda koje su vjerojatno bile u
funkciji podupirača i učvršćivača palisada i kosnika. U
sondi S3 s vanjske strane kosnika otkriveno je još nekoliko
okomito zabijenih drvenih trupaca koji su bili potpornji
kosnicima ili moguć nov pojas palisade. Unutar palisade
u S3 otkrivene su horizontalno položene grede i daske
oštećene gorenjem. Ti ostaci već pripadaju unutrašnjim
strukturama nekadašnjega drvenoga grada, smještenima
neposredno uz obrambeni pojas. U sondi S2, površine 18
m², uz JZ bedem također su otkriveni ostaci obrambene
palisade i kosnika te poprečne grede za učvršćivanje.
Smjer pružanja palisade i kosnika tu je zapad-istok,
okomito na palisadu iz S1 i S3, a usporedno s palisadom
otkopanom u istraživanjima 2000. i 2001. god. Palisade su
pronađene na relativnoj dubini od –3 do –3,30, a kosnici
od –3,30 do –3,50 m od kote praga dvorca. U svim trima
sondama kosnici i palisade pokazuju blago odstupanje od
smjera današnjih zidanih bedema, što potvrđuje rezultate
arheoloških istraživanja iz 2000. i 2001. kada je također
uočeno to odstupanje. Velik problem prilikom istraživanja
bio je prodor podzemne vode na apsolutnoj visini od cca
110 m n.m. Osim tih drvenih struktura, pronađena je veća
količina ulomaka keramičkih posuda, manja količina staklenih
ulomaka i nešto metalnih predmeta. Pronađeno
je i nekoliko zanimljivih nalaza, poput kovanog novca,
željeznog koplja, nekoliko keramičkih pećnjaka i dviju kamenih
topovskih kugli.
Od današnje ceste D. Lomnica – Lukavec do staroga grada
preko zamuljenog jarka vodi prilazni nasip dugačak cca 20
m. Uz istočni rub tog nasipa otvoren je istražni rov dužine
cca 20, širine 0,8 m i relativne dubine od 1,5 do 1,8 m. U
tom rovu pronađena su dva zidana stupa (pilona) te još niz
okomito zabijenih drvenih trupaca. Prilikom iskopavanja
toga istražnog rova pronađena je manja količina keramičkih
i staklenih ulomaka. Prodor vode iz jarka i tu je bio velik
problem. Piloni su otkriveni na dijelu nasipa bližeg dvorcu.
Zidani su opekom, tlocrtnih dimenzija 1,4x0,8 m. Sačuvani
su do visine od oko 1,3 m. Nekoliko drvenih, okomito zabijenih
trupaca otkopano je u blizini zidanih pilona. Veći broj
drvenih trupaca otkriven je u dijelu kontrolnog rova bližeg
današnjoj cesti. Svojim položajem u liniji upućuju na to da
su bili nosači drvenoga prilaznog mosta. Zidani su piloni
vjerojatno bili potpornji mosta izgrađenog poslije, koji se
nastavljao na zemljani nasip. Postoji mogućnost da su zidani
piloni bili potpornji dijelu drvenog mosta koji se većim
dijelom oslanjao na drvene stupove. Zidani ostaci mosta
pripadaju vjerojatno 18. ili 19. st., tj. funkcionirali su kao
dio prijelaza za zidani grad Lukavec. Drveni piloni su vjerojatno
stariji, iz 16. i 17. st.
...
Istraživanjima 2005. utvrđeno je postojanje obrambenih
palisada i kosnika drvenoga grada Lukavca uza SZ i
JZ bedem današnjeg dvorca. Temeljitije je utvrđena struktura
i način gradnje obrambenog pojasa drvenog „wasserburga“
te je upotpunjena slika poznavanja ukupne
forme drvenoga grada. Na mjestu današnjega prilaznog
nasipa potvrđeno je postojanje prilaznog mosta građenog
od drva i opeke. Iskopani pokretni materijal može
se primarno datirati u razdoblje od 15. do 19. st. Drveni
ostaci staroga grada također potječu iz razdoblja 15. –
17. st., kada je taj „wasserburg“ bio sagrađen i obnavljan
radi obrane od Turaka. Početkom 18. st. zamijenjen je
današnjim zidanim gradom Lukavcem. Daljnja istraživanja,
osobito uz JI bedem grada i ugaone kule, dat će potpunije
podatke o cijelom obrambenom perimetru drvenog
„wasserburga“.
http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/hag2005_29_1_2010_mala.pdf

-

Hrvatski arheološki godišnjak 4/2007
Stari grad Lukavec
...
http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/HAG_2007_27_1_2010_mala.pdf
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Drveni dvorac Sv.Emerika
« Odgovori #6 : Siječanj 01, 2018, 11:14:26 poslijepodne »
Kulko je znala il čitala najvekše "kroničare" Turopola... do to zna... više. I poznala suvremenike v/z Turopolu/a.

Marija Jurić Zagorka, Born in Negovec, Croatia January 01, 1873, Died November 30, 1957
...Povijesni romani
 Grička vještica – ciklus od 7 romana (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica  Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju)
 Kneginja iz Petrinjske ulice (1910.), prvi hrvatski kriminalistički roman
 Kći Lotrščaka (1921.-1922.)
 Gordana (1934.-1935.)
 Kamen na cesti (1937.), romansirana biografija Zagorke
 Kraljica Hrvatâ (1937.-1939.)

Emilij Laszowski (Brlog na Kupi kraj Ozlja, 1. travnja 1868. – Zagreb, 28. studenoga 1949.)
... Glavna izdanja arhivske građe za hrvatsku povijest
 Povjesni spomenici plem. općine Turopolja nekoć »Zagrebačko polje« zvane, (I-IV), 1904.-1908.
 Monumenta Habsburgica, (I-III), 1914.-1917.
 Povijesni spomenici slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, (XII-XVIII), 1929.-1949.
 Građa za gospodarsku povijest Hrvatske u XVI. i XVII. stoljeću: izbor isprava feuda Zrinskih i Frankopana, 1951.
...Glavna povijesna djela
... Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane (sur. Velimir Deželić stariji, Janko Barle i Milan Šenoa), 1-3, 1910., 1911. i 1924.
 Stari i novi Zagreb, 1925. (pretisak 1994.)

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.)
1865. Naša književnost
1866. Ljubica
1867. Zagrebulje
1869. Kameni svatovi
1871. Zlatarovo zlato, Kugina kuća
1873. Prijan Lovro
1875. Mladi gospodin
1876. Čuvaj se senjske ruke
1877. Seljačka buna
1878. Diogenes, Karanfil s pjesnikova groba
1879. Prosjak Luka, Vladimir
1881. Branka
1882. Kletva – posmrtno (dovršio Josip Eugen Tomić)

https://hr.wikipedia.org/
wwwg tablice