Svakidašnje teme > Povijest
Stvarajne hrvatske države
Ljudevit Kaj:
Vuz Den horvatske deržavnosti
--- Citat: ---VLADIMIR MALEKOVIČ
Bogokmice. Listi z ladajna
(Bogomraki. Pisma s ladanja)
SAMI VU KMICI
28. ivanščaka 1991.
Vezda je Horvatska deklarirala svoju neovisnost. Na den 25. ivanščaka 1991. Vu nekterih kotrigah mam su serpski žoldoši horvatsku deržavnost potirati počeli.
Ljudstvo strelati, hiže žgati.
Al orsag horvatski skazuje još navek svoju batrivost.
Zmenkava nam jedino mednarodno preufanje.
Nastevek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg44744/#msg44744
--- Kraj citata ---
Predsjednik Franjo Tudjman - Stvaranje hrvatske države, 01:35:39
Riječ je o filmu koji je sniman tijekom ove godine, vezano uz desetgodišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika. U događajima koji su kroz devedesete rezultirali nastankom hrvatske države svakako je ključnu ulogu igrao predsjednik Franjo Tuđman. O tom vremenu, stvaranju hrvatske države, i ulozi prvog hrvatskog predsjednika u ovom filmu govore sugovornici iz Hrvatske, kao i vodećih zemalja svijeta, koji nas vode kroz lepezu interesa svjetske politike. Sve je to uvjetovalo zbivanja devedesetih.
Ovaj film je ujedno rađen i kao serija od tri epizode.
HRT 2010.
* Autor: Krešimir Čokolić
* Snimatelj: Damjan Petrović
* Producent: Marko Koštek i Sunčana Kunić
* Urednik: Krešimir Čokolić
* Urednik Dokumentarnog programa: Miro Branković
Predsjednik Franjo Tudjman - Stvaranje hrvatske države
Sledgehammer:
Kao pasionirani sakupljač dokumentaraca svih vrsta (300+ Gb), odavno imam i taj dokumentarac u formi serije od tri epizode, i žalosno je što takva tematika nije ni izbliza obrađena ili opremljena luksuzom kao što su to epizode mnogih novijih dokumentaraca o bivšoj državi i njezinim "ne smije se o njima govoriti" elementima.
Ljudevit Kaj:
25. lipnja 2012.
Hrvatska obilježava Dan državnosti
Republika Hrvatska danas slavi 21. obljetnicu neovisnosti obilježavajući dan kada je Hrvatski sabor, na temelju rezultata referenduma, donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Sabor je 25. lipnja 1991. pokrenuo postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika, a taj povijesni datum danas se slavi kao Dan državnosti i državni je praznik. Tu povijesnu odluku Sabor je donio na temelju plebiscitarne volje hrvatskih građana iskazane na referendumu 19. svibnja 1991.
-S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta, istaknuo je prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman u govoru zastupnicima Sabora prigodom donošenja ustavne odluke o samostalnosti Republike Hrvatske.
Zbog zahtjeva međunarodne zajednice, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene te ustavne odluke od 25. lipnja 1991. Istekom moratorija 8. listopada 1991. Republika Hrvatska raskinula je sve državno-pravne sveze s ostalim republikama te postala slobodna, samostalna i neovisna država.
Zanimljivo je kako dio međunarodne zajednice, pogotovo predstavnici Velike Britanije, i danas počesto znaju naglašavati kako je do proglašenja hrvatske samostalnosti i njezinog diplomatskog priznanja došlo prerano. Ovakvim pristupom zapravo žele poručiti kako je "hrvatski secesionizam" temeljen na želji za neovisnošću, a ne velikosrpska agresija, ključni razlog za izbijanje višegodišnjeg ratnog sukoba.
Do 2001. i dolaska na vlast Ivice Račana i Stjepana Mesića Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja, kao spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. Danas se taj datum obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskog sabora.
Znakovito je da je vladajuća kukuriku koalicija prije nekoliko mjeseci najavila ukidanje obilježavanja 25. lipnja kao Dana državnosti.
RH
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=22381:hrvatska-obiljeava-dan-dravnosti&catid=1:politika&Itemid=9
Ljudevit Kaj:
25. lipnja 2012.
Poziv državnom vrhu: Prestanite krivotvoriti najnoviju povijest!
U povodu Škrabalovog Dana državnosti i nepriličnog polaganja vijenca državnog vrha na grob Ivice Račana, stranka Jedino Hrvatska poziva državni vrh da prestane krivotvoriti najnoviju hrvatsku povijest.
"Naime, u narodu je još živo sjećanje na 25. lipnja 1991.kada su prilikom izglasavanja Deklaracije o uspostavi suverene i samostalne Republike hrvatske, Račan i zastupnici SDP-a napustili sabornicu, ne želeći sudjelovati u donošenju te odluke. Isto tako mnogi još pamte kako je Račan godine 1989. nazvao HDZ strankom opasnih namjera zbog njene politike osamostaljenja Hrvatske", kaže se u priopćenju stranke Jedino Hrvatska.
"Stoga je neprilično i neukusno na Dan državnosti odavati počast čovjeku koji se iskazao kao protivnik te državnosti. Hrvatska ima bogato iskustvo s krivotvorenjem svoje povijesti, pa je žalosno gledati kako taj posao nastavlja sadašnji državni vrh", kaže se u priopćenju JH koje potpisuje Milovan Šibl.
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=22396:poziv-dravnom-vrhu-prestanite-krivotvoriti-najnoviju-povijest&catid=1:politika&Itemid=9
koko-vg:
Pozdrav svim braniteljima, ma gdje bili !!!
17 GODINA prošlo je od munjevite akcije Oluja, kojom su za manje od 48 sati hrvatske snage oslobodile više od 80 posto okupiranog teritorija - tzv. SAO Krajinu. Na Kninskoj se tvrđavi nakon puno vremena opet zavijorila hrvatska zastava.
4. kolovoza 1995. godine u četiri sata ujutro počela je danas najpoznatija vojno-redarstvena akcija hrvatske vojske - Oluja.Već idući dan, oko deset sati ujutro u do tada okupirani Knin, prvi su ušli pripadnici 4. i 7. gardijske brigade. Točno u podne tadašnji predsjednik Franjo Tuđman građanima je objavio vijest da je Knin oslobođen. Na kninskoj se tvrđavi ponovno zavijorila hrvatska zastava.
"Zastava ovdje znači dovršenja dijela uspostave slobodne nezavisne hrvatske države", rekao je tada Tuđman.
4 godine ovaj dio Hrvatske bio je okupiran, u Zagreb se iz Splita putovalo trajektima preko Paga, a pobunjeni Srbi i njihov tzv. krajinski premijer, zubar Milan Babić tražio je da priznamo grešku.
"Ova aktualna situacija bi trebala da se razriješi na taj način da hrvatska Vlada i Ministarstvo unutarnjih poslova prizna svoju grešku, da povuče, ne samo specijalne jedinice nego i pripadnike novog redarstva", poručio je Babić.
Nikakve greške na pameti nisu bile Ivanu Selaku, koji je u Oluju ušao s 33 godine. Najbolje godine za borbenog pilota, kaže. No, prije Oluje trebalo se iz JNA vratiti u Hrvatsku. Zajedno sa avionom. "Pa ne mogu baš reći prebjegao ni ukrao avion, mislim da smo mi vratili ono što su oni ukrali, dakle, vratili smo avione koje su i moji roditelji plaćali", istaknuo je Selak.
Nakon Knina, munjevitom su brzinom oslobođena i preostala mjesta - Benkovac, Vrlika, Kijevo, Drniš, Gračac i Lovinac.
Nakon pune četiri godine, Dalmacija više nije bila odsječena od ostatka Hrvatske. Akcijom Oluja oslobođeno je više od 10 tisuća četvornih kilometara teritorija u samo četiri dana. U Zagrebu su naši vojnici dočekani s oduševljenjem.
Uzmičući pred hrvatskim snagama, pripadnici tzv. SAO Krajine iz osvete su napadali civile u Osijeku, Zadru i Šibeniku. Trud je bio uzaludan. Oluja je značila i definitivno potonuće Miloševićeva sna o Velikoj Srbiji, a već iduće godine i Beograd je, suočen sa međunarodnim priznanjem hrvatskih granica, morao priznati hrvatsku samostalnost.
Današnji datum za Hrvatsku je jedan od najvažnijih u novijoj povijesti, a Sabor ga je proglasio Danom domovinske zahvalnosti.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/17-godina-od-oluje/629726.aspx
http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-slavi-dan-pobjede-ovo-je-jedan-od-najvecih-dana-u-hrvatskoj-povijesti/629740.aspx
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju