Autor Tema: Samo tebe volim, draga naci(onalizaci)jo …  (Posjeta: 2095 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Samo tebe volim, draga naci(onalizaci)jo …
« : Svibanj 24, 2012, 12:58:00 prijepodne »

Nacionalizacija

Nacionalizacija ili izvlaštenje čin oduzimanja privatnog vlasništva nekretnina (zemljište, zgrade) ili npr. tvornica ili radiona od strane države. Suprotnost je denacionalizacija.

Nacionalizacija je proces kojim industrija ili imovina postaju javno vlasništvo vlade ili države. Nacionalizacija se većinom odnosi na privatno vlasništvo, ali može se odnositi i na vlasništvo nižih razina vlasti, npr. gradova, koje se prenosi u javni sektor da bi njim upravljala ili ga koristila država. Suprotnost nacionalizcije je privatizacija ili denacionalizacija.

Renacionalizacija je slučaj kad se imovina koja je u vlasništvu države privatizira i kasnije nacionalizirana, što se događa najčešće kad na vlast dođe druga politička stranka ili frakcija. Renacionalizacija se može nazivati i preokrenuta privitazacija. Nacionalizacija se koristi da se naglasi ili direktno vlasništvo i upravljanje kompanijom ili kad vlada stekne većinski vlasnički udio u nominalno privatnoj, javnoj kompaniji.

Razlozi privatizacije mogu biti politički ili ekonomski. Nacionalizacija ili djelomična nacionalizacija može imati različite motive kao primjerice:

-     stvaranje dodatnog prihoda državi kroz poslovne aktivnosti.
-     jedan primjer je djelovanja nacijonalsocijalista nakon preuzimanja vlasti. Nacionalizacije mogu pridonijeli financiranju režima ili rata.
-     nacionalizacija (u smislu otimanja ili zapljene) nakon komunističkih revolucija
-     djelomična nacionalizacija može u iznimnim situacijama služiti i kao sredstvo za stabiliziranje politike, na primjer u teškoj gospodarskoj krizi privatizacijom banaka zbog spriječavanja stečaja.Nacionalizacija je centralna ideja „socijalističke” politke koja je smatrala da sredstva za proizvodnju, distribuciju i razmjenu, trebaju biti u vlasništvu države u ime naroda ili radničke klase, da bi se omogućila racionalna distribucija proizvoda, konsolidacija resursa, i racionalno planiranje ili kontrola ekonomije. Mnogi socijalisti vjeruju da javno vlasništvo omogućava narodu da izvršava punu demokratsku kontrolu nad sredstvima kojima zarađuju za život i daje im efikasno sredstvo za za raspodjelu proizvoda u korist cjelokupne javnosti, kao i sredstva za javne financije.

Nacionalizirana proizvodnja, koja mora djelovati u skladu s javnim interesom, može biti pod snažnim političkim i socijalnim pritiscima jer mora mnogo više pažnje posvetiti vanjskim kretanjima. Takve kompanije mogu biti obavezne da izvrše neke aktivnosti koje proizvode gubitak, a pri čemu su socijane koristi mnogi veće nego društveni troškovi – npr. poštanke službe i službe transporta. Kao primjer, Pošti Sjedinjenih država status nacionalizirane firme garantira sam Ustav SAD. Vlada je tu prepoznala svoju društveni obavezu, i u nekim slučajevima, daje subvencije za takve nekomercijalne djelatnosti.

Pošto je nacionalizirana industrija u vlasništvu države, vlada je odgovorna za rješavanje mogućih dugova koji bi mogli nastati u takvoj proizvodnji. Nacionalizirana industrija u pravilu ne posuđuje na domaćem tržištu, osim kratkotrajnih pozajmica. Kako god bilo, ako nacionaliziranja kompanija donosi profit, on se često koristi kao sredstvo za financiranje drugih državnih službi, kao što su socijalni programi i istraživanja vlade koja bi mogla smanjiti porezno opterećenje.

Nacionalizacija se može provesti sa ili bez obeštećenja prijašnjih vlasnika. Ako se izvrši bez kompenzacije radi se o eksproprijaciji. Nacionalizacija je pojam različit od redistribucije vlasništva kojim vlada stječe vlasništvo nad nacionaliziranom imovinom. Ponekad je nacionalizacija izvršena tako da vlada preuzme imovinu stečenu na nezakonit način. Npr. francuska vlada je preuzela proizvođača automobila Renault jer su vlasnici surađivali s nacistima koji su okupirali Francusku.


Hrvatska

Jugoslavija je od 1947. do 1951. provela svoj prvi petogodišnji plan, a idejni tvorac plana bio je Andrija Hebrang (LK: uhićen u travnju 1948.). Agrarnom se reformom iz 1945. propisalo zavisno od kvalitete zemljišta, zemljišni maksimum od 25 do 35 hektara, a nacionalizacijom u zemljišne fondove dospijeva 390.510 ha (odnosno 7,5% hrvatskoga teritorija) od toga 160.960 hektara šume. U nacionaliziranim površinama sudjeluju s 31% konfiscirana njemačka imanja, 14,1% zemljišta u vlasništvu banaka i udruga kapitala, 13% veleposjednička imanja i 12,4% crkveni posjedi. Najviše je zemljišta nacionalizirano na području oko Osijeka i Slavonskog Broda. U državnom vlasništvu od ukupne količine nacionaliziranog zemljišta ostaje 61,7% uključivo gotovo sve šumske površine, 24,1% prelazi u ruke lokalnog stanovništva, 12,1% se podijelio kolonistima koji su uglavnom preuzimali napuštena imanja Nijemaca. Istočnu Slavoniju naseljavaju kolonisti Hrvati iz sjeverozapadnih krajeva i Dalmacije. Godine 1953. je kolektivizacija obustavljena, a većina je seljaka spremno prihvatila mogućnost istupanja iz zadruga. Država (Jugoslavija) je ograničila veličinu privatnoga posjeda na maksimalno 10 do 20 hektara, a iz novostvorenog zemljišnog fonda formira velike kombinate u društvenom vlasništvu. Takvo je ograničavanje maksimuma zemljišta onemogućavalo modernizaciju privatnih posjeda i doveo do postupnog zaostajanja sela u socijalističkoj Jugoslaviji. Taj je zemljišni maksimum ukinut 1990. godine u Hrvatskoj. [1] Vlada HDZ, je nakon raspada Jugoslavije, nacionalizirala privatno poljoprivredno zemljište, koje nisu nacionalizirali komunisti, i obrazložila ga da vlada ima vlasništvo nad šumama, iako je njihov cilj bio samo dovršiti nacionalizaciju koju su započeli komunisti. Mnogo ove imovine je u postupku vraćanja i model se ponovo razmatra i ocjenjuje.


Zvir:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalizacija

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Samo tebe volim, draga nacijo,
Samo tebi služim, oj , Kroacijo.

Klapa Janjevo - Gospa Marija (Antun Gustav Matoš), 03:28

Klapa Janjevo - Gospa Marija (Antun Gustav Matoš)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Samo tebe volim, draga naci(onalizaci)jo …
« Odgovori #1 : Svibanj 24, 2012, 12:59:35 prijepodne »
Ivo Sanader: Nepodnošljiva lakoća trošenja

Jedno malo pitanje pametnjakovićima: »Da nisu komunisti sve nacionalizirali što bi ovi novi i komu to bi oni sada ukrali?« Koliko ja znam nekada je bilo sve privatno i nova pljačkaška privatizacija jednostavno ne bi bila moguća. Nije nikakva tajna da su protagonisti ove pljačke bili oni koji su obnašali vlast do 1990.godine,jer su jedino oni bili na položajima s kojih se moglo izvršiti tu »privatizaciju«. Bilo je i nekih »likova« (postavljenih od političkih kumova) koji su glumili tajkune. Najveći propust nove vlasti je u nesprovođenju lustracije,a to je zato jer bi se ta uglavnom odnosila na njih.

miro.perisin
http://www.vecernji.hr/korisnik/29392
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Samo tebe volim, draga naci(onalizaci)jo …
« Odgovori #2 : Svibanj 24, 2012, 01:01:41 prijepodne »
Crkva na meti “demokracije”

Mi govorimo o pravnoj državi kada nam to odgovara. Istodobno na to "pravo" zaboravimo kad je riječ o vraćanju crkvene imovine opljačkane (nacionalizirane) u bivšoj Jugoslaviji. Istina je da nije logično da crkvu financiraju porezni obveznici naročito ne oni koji s crkvom nemaju ništa zajedničkog. Problem se može riješiti vrlo jednostavno. Crkvi treba vratiti sve oduzeto pa neka se ona sama uzdržava kako zna i umije. Svakako ne možete zabraniti praktičnim vjernicima pravo darivanja novčanih priloga.

miro.perisin
http://www.vecernji.hr/korisnik/29392

Citat:
Nacional br. 698, 2009-03-31

CRKVA I(H UZ)DRŽAVA

Kaptol traži od RH 35 000 nekretnina

KATOLIČKA CRKVA vrlo je nezadovoljna zato što Vlada odugovlači s povratom nacionalizirane crkvene imovine i isplatom naknade za nju na koje se obvezala Svetoj Stolici Ugovorom o gospodarskim pitanjima.

http://www.forumgorica.com/politika/crkva-i%28h-uz%29drzava/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549