Autor Tema: Sini i čeri Austrije  (Posjeta: 1585 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Sini i čeri Austrije
« : Srpanj 24, 2011, 01:39:11 prijepodne »


Austrijanke su vuspele: V himnu se vuz stih "sve sinov", dodaje "i čer"


Zastupnica austrijskog parlamenta Maria Rauch-Kallat izborila je da se u tekst nacionalne himne, u dijelu teksta u kojem stoji "ti si zemlja svojih sinova", ubaci "i kćerki".

Njenom zahtjevu pridružile su se žene iz svih parlamentarnih stranaka, i to šest godina nakon što je prvi put zatražila da se zbog rodne ravnopravnosti to učini.

Pokušali su je spriječiti stranački kolege koji su maratonskim govorima o najrazličitijim temama namjerno trošili vrijeme koje je stranka imala za prijedloge sa saborske govornice.

Pokušaj bojkota nije uspio jer je uporna zastupnica zahtjev poslala pismeno i potom pokrenula javnu polemiku. Udruživanjem žena iz svih stranaka u parlamentu jučer je konačno dogovoreno da se  prvog dana 2012. usvoje izmjene teksta austrijske himne.


Zvir:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/austrijanke-uspjele-u-himnu-se-uz-stih-svojih-sinova-dodaje-i-kcerki/561283.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Hrv.:
Mesto „Domovina si velke sinov“ po novomu bi trebalo biti „Domovina velke čer, sinov“.
Čak je i redosled, maker i rime radi, vu stilu  „Ladies first“.

Nem.:
Statt „Heimat bist du großer Söhne“ soll es heißen „Heimat großer Töchter, Söhne“. Sogar die Reihenfolge - Ladies first - kommt hin, wenn auch nur des Reimes wegen.


Nem. vezilo:
http://www.fembio.org/biographie.php/frau/comments/wir-gratulieren-oesterreich-zur-toechterhymne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Z obzirom da je tekst himne napisala Paula von Prerad-ovič (Pavla pl. Prerad-ovičova), nuka Petra Preradovičovoga, v redu je da je tekst predelan iliti poslan na prerad-u, na prerad-ost (ne samo) žen Austrije.

Dela Paule von Prerad-ovič
Za života je objavila nekuliko zbirki poezije i proze, a posthumno (1995.) je je objavlen dnevnik v teromu opisuje zajne dane Druge svetske vojne v Beču. Senako, najpoznateša je kak avutorica teksta za austrijsku himnu "Land der Berge, Land am Strome", za teru je 1947. nagrajena z 10 000 šilingov. (zvir: (k)wikipedia)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Glazba pak do 1918. austrijske (, a od 1922. nemačke) himne je hrvatska narodna pesma "Vjutro rano". Vevo je v Žigine izvedbe:

Vide(l)o 1:
Žiga i Bandisti - Vjutro se ja rano stanem, 04:34

Žiga i Bandisti - Vjutro se ja rano stanem

Vide(l)o 2:
Žiga Međimurski - V jutro se ja rad vustanem, ravno pred zorju, 03:27

Žiga Međimurski - V jutro se ja rad vustanem, ravno pred zorju

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Newbie

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 1047
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
  • Stručnjak za potpuno nevažne stvari
Odg: Sini i čeri Austrije
« Odgovori #1 : Srpanj 24, 2011, 11:49:49 prijepodne »
Slusao sam ih jedne godine oko nove godine, na trgu bana jelacica, bas su rsturali, a nisam znao kak se zovu, hvala kaj si del te video zapise, sada sma jos neke super stvari nasao.