Autor Tema: Predstavljen povijesni roman o banu Jelačiću i ratu u Mađarskoj gledan s franc.  (Posjeta: 3127 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Predstavljen povijesni roman o banu Jelačiću i ratu u Mađarskoj gledan s francuske strane
Petak, 22 Listopad 2010 21:34 | Autor Dražen |  |  | 
JELAČIĆEVU SNAGU NISU TVORILE SNAGA I GRUBOST, VEĆ SVOJEVRSNA MILOST

Matica hrvatska Zaprešić organizirala je predstavljanje nepoznatog romana o banu Jelačiću i ratu u Mađarskoj 1848./49. godine. Roman je, u prigodi Dana Grada Zaprešića i otvaranja Mjeseca hrvatske knjige 2010. godine, te uoči 209. godišnjice rođenja Josipa Jelačića, člana-utemeljitelja Matice hrvatske od 1842. godine, u ime organizatora predstavio predsjednik zaprešićkog ogranka Stjepan Laljak.

Roman "Sličice o banu Jelačiću i ratu u Mađarskoj 1848. - 1849. godine" djelo je malo poznatog francuskog pisca Philareta Chaslesa, a s francuskog su ga prevele Sanja Hoić i Bojana Zeljko Lipovščak. Iako je ovaj povijesni roman izišao u Parizu davne 1855. godine, hrvatskoj javnosti ostao je sasvim nepoznat do danas. Doduše, početak romana objavljen je prije dvije godine u Zaprešićkom godišnjaku 2007., dok je potpuni roman, kao svojevrsno književno-povijesno otkriće u Hrvatskoj, izašao 155 godina nakon onog objavljenog u Francuskoj.

Unatoč tome što je autor romana Philaret Chasles (1798. - 1873.) bio ugledni profesor na pariškom sveučilištu College de France, ovo djelo je do danas ostalo nepoznato, stoga nam nikako ne bi smjelo biti svejedno što se o hrvatima, Jelačiću i ratu pisalo u zapadnoj Europi. A koliko je objavljivanje ovog djela značajno i za Europu, posebno Francusku, svjedoči i nazočnost veleposlanika Francuske na predstavljanju knjige. Njeg. ekscelencija Jerome Pasquier tom prilikom je zahvalio svima koji su radili na objavljivanju ove knjige. Dodao je kako je impresioniran težnjom da se nađu tragovi Francuske u Hrvatskoj, a to što su pronađeni je dokaz da je Hrvatska oduvijek bila dio te Europe.

- Već postoji razvijena suradnja Hrvatske i Francuske na mnogim granama, a vjerujem da će ovaj događaj pojačati suradnju na istraživačkoj osnovi, rekao je veleposlanik Pasquier.

Osim veleposlanika na predstavljanju knjige bili su i prof.dr.sc. Mira Kolar, profesorica povijesti na Filozofskom fakultetu, docent dr.sc. Željko Holjevac, prof.dr.sc. Gabrijela Vidan, profesorica francuskog jezika na Filozofskom fakultetu i donedavna predsjednica Francuske  Alijanse u Zagrebu, prevoditeljica Sanja Hoić, a dramske tekstove čitao je dramski umjetnik Joško Ševo. U ime Grada Zaprešića nazočne goste je pozdravio zamjenik gradonačelnika Damir Benčević .

Sam roman prati mladog časnika, rodom izTirola u Austriji, koji kao dragovoljac postaje satnik hrvatskim serežanima u Jelačićevoj vojsci. Njegov put je podijeljen kroz 12 poglavlja, a prije prvog i poslije zadnjeg poglavlja su uvod i dodatak u kojima pisac, prema dostupnoj literaturi, zapadnoeuropskom čitatelju tumači što se proteklih stoljeća događalo s Austrijom, Ugarskom i Hrvatskom te što je izazvalo rat 1848. godine.

Stjepan Laljak, urednik ovog romana, podsjetio je nazočne da je još 1840. godine u naš kraj došao Edgar Corberon i kupio je dvorac Januševec. Upoznao se s Jelačićem i postali su prijatelji, a već tada je Corberon napisao program za Hrvatsko sveučilište.

- Taj program napisan je 25 godina prije otvaranja sveučilišta u Zagrebu, zaključio je Laljak.

Sama knjiga je vrlo lijepo dizajnirana, prihvatljivog opsega i formata, a zainteresirat će mnoge koji žele nešto više saznati o ovim događanjima s francuskog gledišta. Roman je izuzetno izdanje, korisno svima a bilo je dugo sakriveno od javnosti.

Izuzetnu kulturnu večer u Zaprešiću upotpunila je i bezvremenska Tereza Kesovija koja je posebnu slavu stekla i u Francuskoj. Naravno, svoje skladbe otpjevala je i na francuskom jeziku.

Izdvajamo iz sadržaja romana: glavni lik i pripovjedač, satnik iz Tirola, u prvoj sličici opisuje bana Jelačića ovako: "Tri najvažnija čovjeka svakako su Bem, Kossuth i Jelačić... Jelačić mi se čini najpraktičnijim od ova tri muža... Hrvatski ban, umjesto da bude barbarin, kako rekoše neki, prije ima istančanost i finoću. Nitko bolje ne poznaje ljude i ne zna njima vještije upravljati. Kao kapetan ukinuo je sramotni običaj tjelesnog kažnjavanja... a kao general bio je vrlo omiljen... Njegovu snagu nisu tvorile ni strogost, ni grubost, već svojevrsna milost... Bio sam očaran Jelačićem, koji me zadužio da zapovijedam četom hrvatskih serežana i husara..." Što se s glavnim likom zbiva u 12 poglavlja, tko je, kako i protiv koga ratovao, čitajte na 200 uzbudljivih stranica romana za koji povjesničarka prof. Kolar u pogovoru tvrdi da ga treba čitati jer se ne može prepričati.
http://www.prigorskikaj.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=531&catid=34&Itemid=27