Baština > Tradicija i baština

Sveci,svetki i običaji

(1/11) > >>

kuntakinte:
Siječanj- Malobožičnjak- Pavlovščak- Prezimec

1.   Nova godina, Sv. Marija Bogorodica
2.   2. Ned. Po Božiću, Bazilije V.,Grgur N.

3.   Ime Isusovo,Genoveva,Cvijeta
4.   Anđela F.Dafroza,Borislava,Eduard
5.   Telesfor,Gaudencije,Emilijana
6.   Bogojavljanje-Sv.Tri Kralja,Gašpar
7.   Rajmund Pen.rajko,Lucijan
8.   Severin,Teofil,Bogoljub
9.   Krštenje Isusovo,Julijan,Živko

10.   Agaton,Dobroslav,Grgur X.
11.   Honorat,Neven,Higin,Bernard
12.   Ernest,Tatjana
13.   Hilarije,Veronika,Radovan
14.   Feliks,Srečko,Malahija
15.   Pavao Pustinjak,Anastazija,Stošija
16.   2. Ned.u godini,Marcelo,Oton,Mislav

17.   Antun opat,Vojmil,Lavoslav
18.   Liberata,Biserka,Margareta ugarska
19.   Mario,Kanut,Ljiljana,Marta
20.   Fabijan i Sebastijan
21.   Agneza,Janja,Neža
22.   Vinko,đakon i muč.,Anastazije,Irena
23.   3. Ned. U god.,Emerencijana,Ema,Vjera

24.   Franjo Saleški,Bogoslav
25.   Obrače. Sv. Pavla apostola,Ananija
26.   Timotej i Tit,Bogoljub,Tješimir,Paula V.
27.   Angela Merici,Pribislav,Anđelka
28.   Toma Akvinski,Tomislav
29.   Valerije,Konstancije,Zdeslav
30.   4.Ned. u god.,Martina,Gordana,Darinka

31.   Ivan Bosco,Marcela,Viktor

22. siječnja
Sveti Vinko, đakon i mučenik
...Već četvrti dan za redom slavimo mučenike, heroje i svjedoke vjere...
Sveti Vinko Palotti (1795-1850)
...On je naročito utvrdio papin primat i nepogrješivost, a to je urodilo katoličkom obnovom na svim područjima. Nju je svim svojim silama pripremao i sv. Vinko Palotti, taj sveti rimski svećenik, čovjek malena stasa, ali velika duha, obdaren mističnim darovima, ponizan do krajnosti, nazivajući samoga sebe "ništavilom i grijehom"...
http://www.skac.hr/svetacdana/

Več smo konstaterali da se na Tre krale bor raskičeva,il kaj več imate nakinđano...
De je veza zmed sv. Vince i trsja i vina nigde se ne veli...

kuntakinte:
Veljača- Svečen- Veljak- Svičan

1.   Brigita,Miroslav,Sever
2.   Prikazanje Gospod.,Sviječnica,Marijan
3.   Sv.Blaž,Sv.Vlaho,Tripun
4.   Andrija Corsini.Veronika Jeruz,Ivana
5.   Agata,Dobrila,Jagoda,Silvan
6.   5.Ned.u god.,Pavao Miki i dr.,Doroteja

7.   Bl.Pio IX. Papa,Rikard,Držislav
8.   Jeronim Emilijani,Jerko,Mladen
9.   Apolonija,Sunčana
10.   Bl.Alojzije Stepinac,Skolastika
11.   Gospa Lurdska,Mirjana
12.   Eulalija,Zvonimir,Damjan
13.   6.Ned. u god.,Katarina Ricci,Kristina

14.   Sv.Valentin,Zdravko
15.   Klaudije Colomb,Vitomir,Agapa
16.   Julijana,Onezim,Miljenko,Daniel
17.   7 utemeljitelja Reda Slugu BDM,Darko
18.   Šimun,Bernardica,Gizela
19.   Konrad,Ratko,Blago
20.   7. Ned. U god.,Eleuterije,Leon,Lav,Lea

21.   Petar Damiani,Damir,Eleonora
22.   Katedra Sv.Petra,Tvrtko
23.   Polikarp,Grozdan,Romana
24.   Montan,Goran,Modest
25.   Viktorin,Hrvoje,Berislav
26.   Aleksandar,Sandra,Branimir,Viktor
27.   8. Ned. U god.,Donat Zadarski,Gabrijel

28.   Roman,Teofil,Bogoljub,Vikica

14. veljače
Sveti Valentin († 269)

Teško je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito štuju baš oni sveci o kojima nemamo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Kod nas je veoma razvijeno štovanje sv. Valentina baš na današnji dan. Njemu su posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva. Mnogi bi vjernici, a još više svećenici koji danas moraju propovijedati, htjeli što više saznati o današnjem svecu. Moramo ih, na žalost, razočarati, jer ne znamo gotovo ništa. Ono što znamo samo je legenda. Da ih, ipak, posve ne razočaramo i ne ostavimo na cjedilu, evo bar nešto.

Rimski martirologij spominje sv. Valentina s izvještajem koji potječe od sv. Bede Časnoga iz VIII. stoljeća. On ga je uzeo iz legendarne muke Marisa i Marte. Tu se o sv. Valentinu kaže da je bio svećenik u Rimu i da se odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod kršćana. Car Klaudije II. Gotski (268-270) htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori svršetak, za mučeničku smrt. Okrijepljen snagom svetih sakramenata hrabro je stupio pred cara. Taj mu je rekao:

«Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak k staroj vjeri u rimske bogove.»

Valentin je odvratio: «Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji.»

Na upit jednoga od sudaca što misli o bogovima, odgovorio je: «To su demoni!» Sudska skupština se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio od cara samo koji trenutak te mu na brzinu istumačio osnovne kršćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski prefekt uzviknuo: «Valentin je čarobnjak!» Na to je nastala velika gužva. Car se prestrašio bune u narodu pa je Valentina predao gradskom prefektu, a ovaj opet sucu Asteriju. Molitvom i polaganjem ruku Valentin mu je ozdravio slijepu kćerku. Asterije se odmah dao krstiti te uskoro skupa sa svojom obitelji umre mučeničkom smrću. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao istući, a zatim naredi da mu odrube glavu. Bilo je to godine 269. na Flaminijskoj cesti. Mučenika je pokopala neka žena Sabinilla.

Jedan drugi izvještaj mlađega datuma spominje da je na mučenikovu grobu papa Julije I. dao sagraditi baziliku. Nju je kasnije pregradio i obnovio papa Teodor. Pisani spomenici VII. stoljeća spominju da je bila prekrasno urešena. Svečev se blagdan slavio već za vrijeme pape Grgura Velikog. Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama sve tamo od ranog srednjeg vijeka.

Kad čitamo kritički pisane studije o sv. Valentinu, ostajemo zbunjeni. Naša se zbunjenost temelji na činjenici da je baš taj za povjesničare tako nesiguran i sporan svetac i mučenik toliko štovan. U tome se štovanju očito krije nadnaravni element. Pa da li je moguće da sve to skupa visi u zraku? Nije li, ipak, rješenje u tome da su se povijesni podaci o svecu izgubili? Znamo da je Dioklecijan dao spaliti sve kršćanske spise do kojih su
 njegovi krvnici mogli doći. Mnogo je toga propalo i kasnije za seobe naroda i drugih nedaća. Povjesničari su neumoljivi. Oni priznaju samo ono za što imaju pisane izvore. Kao učenjacima ne smijemo im zamjeriti. Ali, osim strogo znanstvenih postoje li i drugi vjerodostojni kriteriji? Možda postoje. Jedan bi od njih mogao biti «sensus fidelium» - kršćanski osjećaj Božjega puka. Taj nam kod sv. Valentina može biti mjerodavan jer drugi - povijesni - sve stavlja pod upitnik.

Za vjernike koji se danas okupljaju oko oltara, slika i kipova sv. Valentina, neka to bude dan obnove u ispovijedanju vjere, u prihvaćanju svakidašnjeg križa, u kršćanskom životu, bez žalosnih ustupaka bilo kome ili bilo čemu. To je ono najvažnije, a objektivnu stvarnost ćemo saznati tek u vječnosti.
http://www.skac.hr/svetacdana/

A na drugem se mestu veli;(gore boldano).
Jel bi tomu moglo biti tak,da su se podatki zgubili?

kum:
Kaj se sv. Valentina dotikavle ima još jena legenda, koja veli: Sv Valentin je bil rimski vojnik (legionar) koji se je protivno naredbi cara Klaudija oženil. Da mu se vojska nebi osipala i gubila na disciplini itd car je zabranil vojnikima da se žene. Valentin se je ipak oženil za svojo ljubav još iz dečijih dan. Kad je to Klaudije doznal naredil mu je da se ima rastati. Valentin ga ne štel posluhnoti. Kazna za neposluh je bila odsecanje glave. Papa Julije I ga je proglasil za sveca. Tak je eto došlo do tega da se teri den slavi kakti praznik zaljubljenih. Jel to točno neznam ali tak veli jena od legendi.

kuntakinte:
Našel sem podatek da se negde voda svetila na 5. sečna a negde pak na 6.,skup z tamjanom (ja to za tamjan prinami nis čul ni zapametil,tamjan je imala samo cirkva).A ta se posvečena voda pak koristila v semi prigodami kaj se moraju nazvati  "Ne daj Bože".

17. sečna je sv. Janton pustinak kaj ga narod zna kak zaštitnika blaga,svijnarov i grobarov a moli mu se kak zaštitniku od kožne bolesti.

Za 22. sečna negde vele da se trsje škropi z svetum vodum a drugde z posvečenem vinom.To se vino nosi na blagoslov za Ivanuše 27.prosinca.
da smo več f trsju bi spomenul mam da se spomene da posli oko vinograda trajaju aktivno il pasivno od Jurjeva,23.traven,do Mitrovdana,sv.Dmitar,26.listopad.Pet je vinske svecof;
-22.sečen,sv.Vinko,Vincekovo,blagoslov vinograda i prognoza za vinogradarsku godinu,
-23.traven,sv.Juraj,Jurjevo,prvo kopajne,
-24.lipen,sv.Ivan,Ivanje,drugo kopajne,vezajne i špricajne,
-29.rujen,sv.Mihael,Miolje,početek berbe
-11.studeni,sv.Martin,Martinje,krštenje mošta,završetek vinogradarske godine

Osim zimskoga Ivana još su dva datumi važni za vinogradare;
-24.kolovoz,sv.Bartol,Bartolovo,da se digal f trsju,il metal,klopotec i
-15.listopad,sv.Terezija,do da su nekteri znali čekati z berbum.

Ak ostaneš zajdni il ak si pobereju osim tebe onda ti škvorci pomažeju. X)

Bome letos posle dve tuč na Prkovcu je bilo grozdja most samo za škvorce...

kuntakinte:
Ak je sova hukala na drevu na gruntu reklo se da bu vute hiže negdo mrl.
Ak je cucek zavijal na gruntu reklo se da bu negdo mrl.
Ak si sejnal nekoga bliskoga teri je mrl,mogel bi i ti -fuč.

Ak je počelo pucati z povne de su se kobasi pekli da se rigla zdigla reklo se;"A kaj pucate am niste krađeni".

Ak su počele frcati iskre z peči da su se vrata otprla reklo se da bu negdo došel.
Ak je pevec na pragu stal i popeval reklo se da bu negdo došel.
Ak je maček na pragu sedel i mival se reklo se da bu negdo došel.
Ak te oko srbelo reklo se da bu negdo došel /da buš nekoga videl/.
Ak si sejnal drek il gnoj to je značilo penezi.
Ak te srbela leva ruka-peneze buš dobil,ak te srbela desna ruka-penezi buš dal.
Ak ti se ščuca-negdo te spomina.

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

Idi na punu verziju