01.05.2010. | 12:51
AUTO-DOKTOR savjetuje na koji način navesti vozače da bar na najopasnijim cestovnim dionicama dignu nogu s papučice gasa
6 MJERA ZA SPAS MLADIH ŽIVOTA Na opasne ceste stavimo i kartonske policajce
Prometna tragedija koja je prošlog vikenda ugasila tri mlada života i u crno zavila Pag, ponovno je u prvi plan izgurala problem prometne sigurnosti. Najgore je što se dogodila na krajnje predvidiv, gotovo ogledni način, kako se događaju najteže prometne nesreće tijekom vikenda. Izazivaju ih mladi alkoholizirani vozači, vozeći krajnje neodgovorno, na granici mogućnosti vozila kojima upravljaju, misleći da će time impresionirati one koje voze. Posebice djevojke.
To bi trebalo biti dobro poznato svima koji su izravno i neizravno odgovorni za prometnu sigurnost. Lako je saznati gdje se preko vikenda opija naša mladež pa potom sjeda za volan. Nikoga ne treba uvjeravati kako bi najučinkovitije bilo zaskočiti ih odmah nakon što pokrenu automobil, prije nego što uspiju ugroziti druge i sebe.
Onako kako gledamo u američkim filmovima, a potom ih odlučno i dosljedno privesti zakonu. Uz promišljenu strategiju i ciljane policijske “udare”, brzo bi se počele mijenjati navike onih kojima ništa ne znači odredba da vozači do navršene 24. godine ne smiju imati nimalo alkohola u krvi.
Poluskriven u grmlju: lažni slovački policajac
Predvidive lokacije patrola
Ne treba tražiti pozadinu u tomu i zaključivati kako postoji veza između niže rangiranih djelatnika MUP-a i ugostitelja, kojima nikako ne odgovara da se policijske patrole približavaju njihovim objektima. Treba samo inzistirati na neprestanom unaprjeđenju strategije, koja će povećati učinkovitost patrola u kritičnim prometnim uvjetima.
Najgore je što su lokacije prometnih patrola predvidive te iskusniji vozači, koji žele zloupotrebljavati takvo stanje, lako mogu pronaći alternativne pravce kroz grad, u svim smjerovima. Nešto je teže u okolici dalmatinskih gradova jer se sve svodi na jednu ili dvije prometnice, koje je lako držati pod kontrolom. Činjenica da je većina okupljališta na periferiji, policiji bi trebala olakšati provođenje nadzora.
Ne bi trebao biti problem sve tako posložiti, da nikomu, poput neodgovornog 22-godišnjaka iz Paga, ne padne na pamet igrati se sa zakonom. Podjednako su opasne droge i stimulativna sredstva, osobito u kombinaciji s alkoholom, te svaka patrola treba biti odgovarajuće opremljena.
Brzina je kriva za 55 posto tragičnih nesreća, a od toga gotovo polovica otpada na mlade alkoholizirane vozače. Ne smijemo se zavaravati da je sada dobro jer je broj poginulih u protekle dvije godine pao za više od trećine. Iako zasluge ima i u pooštrenju kaznenih odredbi zakona o sigurnosti i boljem radu policije, ne smiju se zanemariti dvije stvari.
Sadašnje se stanje uspoređuje s onim iz 2008., kad se broj stradalih, nakon što smo, razmjerno BDP-u i broju stanovnika, u cestovnu infrastrukturu uložili najviše u svijetu, a naši su građani u prethodnih pet godina uvezli pola milijuna novih i kvalitetnih rabljenih automobila, popeo na nezamislivih 15 na sto tisuća stanovnika.
Time smo se svrstali među najnesigurnije zemlje u Europi. A otada su se razmahale kriza i recesija te je i ukupna potrošnja benzina pala za gotovo trećinu. Manje se vozi i više pazi na potrošnju, koja drastično raste kod brže vožnje, a plaćanje pooštrenih kazni pada znatno teže. Sve to povoljno utječe na sigurnost.
Kupimo strane videospotove
Hvaliti se sadašnjim stanjem, kad ćemo i ovu godinu završiti s najmanje stotinu više poginulih nego što bi ih “trebalo” biti, isto je kao kad bi se vatrogasci hvalili za ugašen požar, koji je stao nakon dugotrajne obilne kiše. Zbog toga treba iskoristiti rezerve koje pruža postojeći sustav, unaprijediti organizaciju i strategiju rada prometne policije i poslužiti se novim idejama.
Uz to bi, umjesto kvaziumjetničkih videospotova, koji promiču sigurnost, poput onoga s djevojkom kojoj se prolijeva crveni lak za nokte, što bi nas trebalo asocirati na krv, i odbojnog monologa obiteljskog nasilnika i narkomana, trebali koristiti strane, koje su napravili filmski eksperti, s dugogodišnjim iskustvom za takav posao te podsjećaju na hollywoodske uratke.
Oni eksplicitno i umjetnički vrhunski prikazuju stvarnu pogibelj, gađajući gledatelja ravno u srce, a u sklopu međunarodnih programa sigurnosti u prometu, mogu se dobiti gotovo besplatno. Nekomu je očito odgovaralo da nam podvali “muda pod bubrege” i na tomu još dobro zaradi.
piše ŽELJKO MARUŠIĆ
Poginuli u prometu
2000. ................... 655
2001. .................... 647
2002. ................... 627
2003. .................... 701
2004. ................... 608
2005. ................... 597
2006. ................... 614
2007. .................... 619
2008. ................... 664
2009. .................... 548
1. PRIČUVNE PATROLE
Država, kao dobar poslodavac, ne bi trebala najavljivati otkaze očiglednom višku zaposlenih u svim javnim službama, pa tako i u ministarstvima unutarnjih poslova i prometa. I te kako ih se može osposobiti i iskoristiti za pričuvne policijske patrole, koje bi se koristile u noćima vikenda i nepovoljnim vremenskim okolnostima. Za to se mogu iskoristiti postojeća vozila iz javnog sektora, a u svim patrolama (standardnim i pričuvnim) mogao bi biti po jedan djelatnik standardnog policijskog sastava i jedan pričuvni. Time bismo, uz minimalna ulaganja, mogli udvostručiti broj patrola u kritičnim uvjetima i vremenima.
2. KARTONSKI POLICAJCI
Kartonski policajci su genijalna stvar jer ni jedan vozač koji ga uoči iz daljine, u prvom trenutku ne može znati da se ne radi o pravom policajcu te refleksno pusti gas i nagazi na kočnicu. Kad shvati ‘prijevaru’, već je znatno usporio, čime se povećala sigurnost na opasnom mjestu i postigao se željeni učinak. U inozemstvu se ta metoda koristi masovno, a i kod nas je već bila uspješno pokrenuta, prije pet godina. Nažalost, zagrebački je satirički novinar tada napravio skeč s likom Sanadera, nakon čega su kartonski policajci preko noći netragom nestali...
3. MAKETE AUTA S BLJESKALICOM
Da je kojim slučajem, na putanji kojom je vozio 22-godišnjak s Paga, kilometar pred mjestom nesreće, bila postavljena maketa policijskog auta, s reflektirajućim svjetlima i prodornom plavom rotirkom, koja se može jeftino kupiti u Kini, tri mlada života bila bi spašena. Takve sklopive makete, bez problema bi mogao proizvoditi AD Plastik, i to bi mogao biti naš izvozni proizvod. Kombinacija stvarnih i ‘lažnih’ patrola utjerala bi strah u kosti potencijalnim prekršiteljima i bitno povećala sigurnost.
4. STVARNI I LAŽNI MJERAČI BRZINE
Vozači skloni brzoj vožnji ničeg se ne plaše više od laserskih i radarskih mjerača brzine. Postavljanje nosača s kutijom za mjerač, na svim kritičnim dionicama, učinkovito bi se smanjila brzinu vožnje. Dovoljno je da svaka treća ili peta kutija bude aktivna, ali uz povremeno premještanje mjernih uređaja. Time bi se povećala učinkovitost kontrola i nadzora prometa, a policija bi se rasteretila te mogla preusmjeriti na važnije lokacije. To je podjednako korisno na autocestama te državnim i županijskim prometnicama.
5. POKRETNI LEŽEĆI POLICAJCI
Ministarstvo prometa, u suradnji s MUP-om, Hrvatskim cestama i HAK-om, trebalo bi izraditi pokretne ležeće policajce s rotirajućim svjetlima te oformiti timove, koji bi ih postavljali na najopasnije dionicama u noćima vikenda, u sklopu sa svijetlećim znakovima ograničenja brzine na 30 km/h i upozorenja na izbočinu, postavljenima pedeset metara prije. Time bi se učinkovito prigušila brzina vozila na konkretnoj dionici te bi se, u kombinaciji s ostalim mjerama, znatno povećala sigurnost u određenom području.
6. JEFTINI NOĆNI TAKSI
Ako bi se, uz odgovarajuće subvencije uveli i jeftini noćni taksiji, spasili bismo mnoge mlade živote. Za takve, subvencionirane taksije nisu potrebni ‘mercedesi’ i ‘audiji’, dovoljne su ‘dacije logan’ ili ‘škode octavije’, ali neka vožnja za četiri osobe košta do 40 kuna. Državi bi se višestruko isplatilo odricanje od poreza, a potporu bi trebali dati gradske i županijske vlasti te svakako i ugostitelji, koji na svemu debelo zarađuju. Tada bi mnogi, koji sada alkoholizirani sjedaju za volan, shvatili kako im se i te kako isplati pozvati taksi, a značajan dio ostalih, poput četvero nesretnika iz paške ‘xsare’, za malo bi kuna izabralo sigurniji i udobniji prijevoz.
http://slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/100855/Default.aspx
