Autor Tema: Prebrani elektronski listi  (Posjeta: 428617 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Kak se ovce šišaju
« Odgovori #555 : Siječanj 23, 2012, 10:50:22 poslijepodne »
21.01.2012.
ŠIŠANJE OVACA



http://taliban.blogger.ba/

A (vrancuske) Dukatove jogurte i vrjne su, z, idemo reči,ne sečam se točno, 150g smajnili na 130g, jel smo to mi iskali... E,da!  I dobili smo novi, moderneši, design čašice gratis. Ak to kupujemo saki dan da ne skužimo...

ps
Kupim ja med z akcije prošli tjeden v Billae,zgleda kak med,zove se kak med,čak i košta kak med... F čem je problem?
Ima miris i okus kak Ina delta 3. Ispričavam se Ine- ovo bi negdo mogel tumačiti kak uvredu za ulje.
Pogledam tiketu; lepo piše- proizvedeno u Kini i Hrvatskoj.
Ni ni tu kraj, nis ga ja kupil samo sebe... Dragi te kamenčić...
« Zadnja izmjena: Siječanj 23, 2012, 11:03:02 poslijepodne kuntakinte »
wwwg tablice

Offline koko-vg

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 2881
  • Karma: +0/-0
  • Mr - Lu= 15 ? HA HA HA !
Odg: Prebrani elektronski listi - titlovanje filmova
« Odgovori #556 : Siječanj 26, 2012, 07:33:17 prijepodne »
'Ako se primjeni princip da se filmovi na jezicima manjina nemaju obavezu titlovati onda bi i talijanske filmove trebali pustiti bez njih', pokušao je poentirati pisac Pavičić. 'Da, ako ste idiot i ne želite da itko pogleda taj fim', uzvratio je Hribar. To je razina na kojoj se sinoć na javnoj televiziji raspravljalo o umjetno stvorenom pitanju prijevoda srpskih filmova.

Povodom opomene Vijeća za telekomunikacije upućene RTL-u prema kojoj bi oni morali titlovati film 'Žikina dinastija' urednica Hloverka Novak Srzić u emisiji Otvoreno HTV-a pokušala je razriješiti pitanje treba li prevoditi srpske filmove. Budući da je pitanje apsurdno i sama emisija vrlo je brzo poprimila takve tonove.

Prve minute bile su rezervirane za kratke isječke iz legendarnih srpskih filmova 'Ko to tamo peva' i 'Maratonci trče počasni krug' koje je javna televizija za potrebe sinoćnje emisije titlovala. Već tada je bilo potpuno jasno koliko je naputak Vijeća smiješan. Devedeset posto titlova bilo je identično ili gotovo identično tonskom dijelu filma, a ono što se pokušalo prevesti izgledalo je primjerice tako da je 'jebitačno' prevedeno u 'vraški ubojito'.

Zdenko Ljevak pokušao je odluku Vijeća opravdati prigovorom gledatelja da ne razumije srpski, zbog kojeg je vijeće 'primijenilo jedan dio Zakona o telekomunikacijama jer je njihova dužnost zaštititi javnost'.

"Znamo da se srpske filmove i do sad emitiralo bez titlova, ali sad smo dobili primjedbu i moralo smo reagirati jer je Zakon takav", rekao je Ljevak.

Član uprave i glavni urednik RTL-a Ivan Lovreček podjetio je da je RTL nakon upozorenja Vijeća 'skinuo' 'Žikinu dinastiju' sa programa, ali da će nakon konzultacija i iščitavanja zakona film ipak emitirati bez titlova.

"Vijeće neutemeljeno, nestručno i pogrešno tumači zakone. To je samo vrh ledenog brijega. Tražimo ostavku Vijeća i njegovog predsjednika. Nemate mandat suditi temeljem vlastitog ukusa nego temeljem zakona, a osim toga ste i u sukobu interesa", obrušio se Lovreček na Ljevaka. Ljevak je potom RTL-u spočitnuo da kontinuirano ne ispunjavaju uvjete iz koncesijskog ugovora te je još nekoliko puta zaiskrilo na relaciji Lovreček-Ljevak.

Ministica kulture Andrea Zlatar jasno je rekla kako ne vidi nikakvog razloga za titlovanje srpskih filmova ili prijevod književnih djela na tom jeziku.

"To je jezik za koji nam ne treba prijevod. Praksa se treba svesti na racionalna rješenja. Srpski jest strani jezik ali strani jezik koji razumijemo. To je stvar zdravog razuma", bila je jasna ministrica.

Okršaj Pavičić - Hribar

Osebujan ton raspravi udario je pisac i publicist Josip Pavičić koji se založio za titlovanje ili parcijalno titlovanje srpskih filmova u interesu zaštite gledatelja. Kako se razvila rasprava o zakonskom podstavku koji govori o tome da se u slučaju jezika nacionalnih manjina uradak može prikazati u izvornom obliku, Pavičić je argumentaciju doveo do apsurda pitajući redatelja Hrvoja Hribara bi li onda trebalo i filmove na talijanskom puštati bez titlova.

"Da, ako ste idiot i ne želite da itko pogleda taj film", uzvratio je Hribar.

Ljevak je na kraju naveo kako se on mora držati zakona te da će on rado, ako se zakon promijeni, primjenjivati i taj izmijenjeni zakon.

"Učinili biste uslugu svima kada bi i taj Zakon o telekomunikacijama preveli na hrvatski jezik", jasno je dao do znanja što misli o kvaliteti zakonskog teksta Hribar.

http://danas.net.hr/hrvatska/page/2012/01/25/0791006.html?pos=n0

Sinoć u dnevniku HTV-a prilog o kamenovanju navijaća pri povratku iz Novog Sada, izjavu daje glasnogovornica njihovog MUP-a,  ali bez titla ... ?  Što se vijeće nije i tu umiješalo pa da bude isti odnos prema svima ?
« Zadnja izmjena: Siječanj 26, 2012, 07:36:35 prijepodne koko-vg »
... Nagađali su, sudili, prezirali, a ne poznaju me !!! lagali, izmišljali, neka su ... bili su, jesu i ostat će nebitni.

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #557 : Siječanj 26, 2012, 08:03:40 prijepodne »
"To je jezik za koji nam ne treba prijevod. Praksa se treba svesti na racionalna rješenja. Srpski jest strani jezik ali strani jezik koji razumijemo. To je stvar zdravog razuma", bila je jasna ministrica.


 
I zato naši dobiše batine u Novom Sadu!!!
Bez da se prevede, onako bratski.......
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #558 : Siječanj 26, 2012, 01:33:23 poslijepodne »
Citat:
Negda jě jezikoslovec Ljudevit Jonke objašnâval razlikôvnost hrvackoga i srbskoga jezika na primeru da Hrvâti govore “tvornica umjetnog gnojiva”, a Srbi “fabrika veštačkog đubriva” i da sě němru razmeti.
Praksa jě pokâzala da su jeni bili navčili govorě druge, jel su imali priliku za to.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg3328/#msg3328

Vide(l)o:
Anketa - Ke je očevid
(HRT 2, Z naše arhive)

(krajša inatčica, tera se more najti na medmrežju)

http://www.slobodnovrijeme.com/viewpage.php?page_id=78
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline koko-vg

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 2881
  • Karma: +0/-0
  • Mr - Lu= 15 ? HA HA HA !
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #559 : Siječanj 26, 2012, 02:32:10 poslijepodne »
Sad još samo fali da netko zatraži  i prijevod za jezik  Ljudevita Kaja ...
... Nagađali su, sudili, prezirali, a ne poznaju me !!! lagali, izmišljali, neka su ... bili su, jesu i ostat će nebitni.

Jaguar

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #560 : Siječanj 26, 2012, 03:53:02 poslijepodne »
"To je jezik za koji nam ne treba prijevod. Praksa se treba svesti na racionalna rješenja. Srpski jest strani jezik ali strani jezik koji razumijemo. To je stvar zdravog razuma", bila je jasna ministrica.


 
I zato naši dobiše batine u Novom Sadu!!!
Bez da se prevede, onako bratski.......

batine su jedno a prijevodi drugo, to jedno s drugim nema nikakve veze, oprostite Mlačanin, neznam zašto uvijek idemo iz krajnosti u drugu krajnost? A kad su batine u pitanju, nadam se kako je sada, nakon batina, puno jasnije zašto je bolje da smo članica EU.
Kada je Ministrica Vesna Pusić govorila o sabilnosti i sigurnosti, pojedini ovdje su se ismijavali i napadali.
« Zadnja izmjena: Siječanj 26, 2012, 03:54:59 poslijepodne Jaguar »

Offline Muzh

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 152
  • Karma: +0/-0
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #561 : Siječanj 26, 2012, 05:10:32 poslijepodne »
Da smo od malena gledali poljske ili cheschke filmove i chitali chasopise i knjiga isto bi "razumeli" i te jezike. U bivschoj drzhavi je nekoliko generacija bilo jako izlozheno serbskom jeziku prek BECTN, filmova, komentatora, djecjeg programa itd pa smo tak upoznali vokabular i upoznali jezik da mozhemo razumjeti serpskog govornika. No, moja deca, na primer, tera nisu bila izlozhena tom jeziku basch i ne razmeju kaj je rechimo boranija, schargarepa, sopstveno, aljkavo, dockan i tak dalje a isto tak ih bune rechi kaj u biti znache nekaj drugo poput: voz, deva, prava, kriva, ravan. Znachi " mi stariji se "razumemo" jer smo silom prilika nauchili serpski no mladi basch i ne "razumu". meni osobno nisch ne smeta kaj sem nafchil serbski isto kak mi ne smeta kaj sem navchil anglischki ili franncuski na primer, no nemremo govoriti o tome da su to isti jezici zato kaj dio populacije u stvari zna obadva jezika.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #562 : Siječanj 26, 2012, 07:57:36 poslijepodne »
, neznam zašto uvijek idemo iz krajnosti u drugu krajnost? A kad su batine u pitanju, nadam se kako je sada, nakon batina, puno jasnije zašto je bolje da smo članica EU.
Kada je Ministrica Vesna Pusić govorila o sabilnosti i sigurnosti, pojedini ovdje su se ismijavali i napadali.
Mene ni jasno. Dej mi v isti kontekst dopelaj ovo i objasni...
Kaj bu NATO napal Novi Sad?
EU uvela sankcije?
Il budu "i batinaši" sad dobili penzije da smo v EUju?
Jaka ministrica,trenutno šije Jacu Kosorušu za koplje.
wwwg tablice

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #563 : Siječanj 27, 2012, 08:06:31 prijepodne »
"To je jezik za koji nam ne treba prijevod. Praksa se treba svesti na racionalna rješenja. Srpski jest strani jezik ali strani jezik koji razumijemo. To je stvar zdravog razuma", bila je jasna ministrica.


 
I zato naši dobiše batine u Novom Sadu!!!
Bez da se prevede, onako bratski.......

batine su jedno a prijevodi drugo, to jedno s drugim nema nikakve veze, oprostite Mlačanin, neznam zašto uvijek idemo iz krajnosti u drugu krajnost? A kad su batine u pitanju, nadam se kako je sada, nakon batina, puno jasnije zašto je bolje da smo članica EU.
Kada je Ministrica Vesna Pusić govorila o sabilnosti i sigurnosti, pojedini ovdje su se ismijavali i napadali.

Čitam i ne vjerujem kaj piše!?
Opet idem ispočetka i opet ne vjerujem!!! Ministrica????
Osoba koja nam sve skriva kak zmija noge, osoba koja prije referenduma otvoreno prijeti; ako ne bude tak, nema penzija!
Pa nema tu iz krajnosti u krajnost, nikako. Mi smo ti koji smo jako brzo sve zaboravili! Mi smo ti koji vjerujemo da imamo dobre susjede, bez obzira kaj nam svakodnevni život dokazuje upravo suprotno.
Mi smo svi, samo ne želite to svi sebi, ne meni , priznati da je na djelu izborna prijevara.
Tipično hrvatsko , ili sam ja u zabludi ( kaj sumnjam).
Mi smo ti koji smo povećanje PDV-a od 1% nazvali harač, a sada povećanje od 2 %  na 25 % PDV-a zovemo nužnost.
I baš me zanima kakvo je to snižavanje PDV-a na recimo dječju hranu na 10% . I moji su unuci djeca, od 3 godine i drugo od 7 mjeseci.
 Ovo prvo jede istu hranu kao i sve odrasle osobe. Da mi barem gospon Milinović pojasni s čim da ju hranim pa da obitelj imam smanjene troškove?
Ma lažu i jedni i drugi, to je istina bez vašeg priznanja.
A Srpski jezik je strani jezik i treba ga prevoditi isto kao i Slovenski jezik, bez obzira kaj ga ljudi blizu granice razumiju i govore. Svi naši susjedi imaju pravo na svoj jezik i govor, a to kaj mi stariji mnogo toga razumijemo jer nam je godinama bilo nametnuto ne umanjuje istinu da su Slovenski , Srpski, Hrvatski, Makedonski jezici koje smo slušali ali ne i svi govorili.
Ne razumijem zašto je to problem

Problem je da svaki medij u našoj državi radi kaj hoće, jer naša glavata gospoda ,malo pre dugo spiju!

I nikak ne razmem , baš nikak, kak bu ta Evropa spriječila malobrojne skupine srpskih huligančića da se uljude, ili naše drage BBB da se vani fino ponašaju i ne rade istu stvar, samo u drugoj zemlji?

Odgoj se uči doma u obitelji, za stolom, u svakodnevnom životu. Djeca gledaju svoje roditelje koji nakon radnog vremena dolaze doma, posvete se svojoj obitelji jer su svojim radom osigurali normalan život.
Znaju kaj ih čeka sutra, znaju kako rasporediti svoje vrijeme nakon rada, ali znaju da su im djeca zbrinuta u školi i vrtiću.

Ili ja to opet zaboravljam gdje živim?

Možda su to samo moje želje…. Ne znam više ništa, izgleda da sam skroz podjetinil!??

Malo predugo slušam lažna obećanja , a prestar sam za Grimove bajke i Deda mraza!

A možda bi trebalo ovo sve u neku drugu temu??
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #564 : Siječanj 27, 2012, 09:05:01 poslijepodne »
Revija ruralni razvoj Europske unije

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) i Europska mreža za ruralni razvoj objavili su Reviju ruralnog razvoja Europske unije. Reviju je na hrvatskom jeziku objavio UNDP Hrvatska. Revija ruralnog razvoja Europske unije nova je publikacija koja će zasigurno imati važnu ulogu u informiranju o učincima razvojnih aktivnosti Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. U publikaciji su detaljno predstavljene četiri prioritetne osi ruralnog razvoja, te primjeri iz različitih europskih zemalja. 

Revija ruralni razvoj Europske unije
http://www.komora.hr/adminmax/File/Europa_Rurale_HR_revija_web.pdf

Citat:
Poštovani čitatelju,
želja nam je ovom Revijom približiti koncept ruralnog razvoja EU-a
širokom krugu zainteresiranih dionika. Revija se u Europskoj uniji izdaje
na šest jezika, što ovaj prijevod čini još posebnijim – hrvatski čitatelji
moći će i prije ulaska Hrvatske u Uniju čitati Reviju na vlastitom jeziku.
Odluku da s prijevodom krenemo od početka, odnosno od prvog broja,
koji je izašao pred dvije godine, donijeli smo kako bi čitatelji dobili
sustavne informacije o nizu pitanja koja se tiču ruralnog razvoja EU-a u
razdoblju od 2006. do 2013.
godine. Naravno, u protekle dvije godine,
otkad je ovaj broj izdan, neke su se stvari promijenile, a to ćete i sami
vidjeti na pojedinim stranicama Revije. Bez obzira na to, vjerujemo da
će Vam biti zanimljiva, informativna i poučna.
Sljedeći broj Revije možete očekivati potkraj siječnja iduće godine!
Ivana Laginja, urednica

Vodič kroz mliječne kvote

S ciljem pravovremenog informiranja proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda o sustavu mliječnih kvota, koje Republika Hrvatska započinje primjenjivati od 1. travnja 2012. godine, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je brošuru „Vodič kroz mliječne kvote“. U ovoj kratkoj informativnoj brošuri opisan je način dodjele mliječnih kvota te obveze, dužnosti i rokovi koje proizvođači/otkupljivači mlijeka trebaju poštovati. Izradu brošure financirala je Europska unija. 

Sustav mliječnih kvota primjenjuje se s ciljem kontrole proizvedenih količina mlijeka i mliječnih proizvoda stavljenih na zajedničko tržište u državama članicama. Primjenjuje se u svim državama članicama EU, a svaka država dobiva nacionalnu kvotu, koja se zatim raspodjeljuje proizvođačima mlijeka kao individualna kvota.
 
Republika Hrvatska od 1. travnja 2012. godine započinje s primjenom sustava mliječnih kvota, koji je  reguliran Pravilnikom o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka (NN 112/10), a provedba je u nadležnosti Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) i Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA).
 
Nacionalna mliječna kvota dijeli se na nacionalnu pričuvu, kvotu za isporuku mlijeka i kvotu za izravnu prodaju mlijeka, te se raspodjeljuje izravno proizvođačima kao individualna kvota za isporuku mlijeka (individualna kvota A) i individualna kvota za izravnu prodaju mlijeka (individualna kvota B).
 
Proizvođaču se može istovremeno dodijeliti individualna kvota A i/ili individualna kvota B. Ukupno dodijeljena kvota (i kvota A i kvota B) ne može biti veća od količine mlijeka izračunate na temelju podataka o broju mliječnih krava i utvrđene prosječne proizvodnje mlijeka po kravi. Ukoliko se na stadu ne provodi kontrola mliječnosti, prosječna proizvodnja mlijeka po kravi utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj proizvodnji mlijeka po kravi određene pasmine u prethodnoj godini u RH.
U slučaju da su proizvođaču dodijeljene kvota A (za isporuku mlijeka) i kvota B (za izravnu prodaju), a isti više ne želi isporučivati mlijeko u mljekaru, proizvođač mlijeka može podnijeti zahtjev za pretvorbu cjelokupne individualne kvote ili dijela individualne kvote tako da se u korist kvote B umanji kvota A ili obrnuto. Zahtjev za pretvorbu individualne kvote proizvođač podnosi HPA najkasnije do 30. studenog za tekuću kvotnu godinu.
 
Proizvođači koji tek započinju sa proizvodnjom ili koji su povećali svoju proizvodnju zbog investiranja, mogu podnijeti HPA zahtjev za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve.
 
Nacionalna pričuva je dio nacionalne mliječne kvote namijenjen za dodjelu dodatnih količina mlijeka za individualnu kvotu A i individualnu kvotu B.

Vodič kroz mliječne kvote
http://www.komora.hr/adminmax/File/vijesti/Vodic_kroz_mlijecne_kvote.pdf

ŽELJKA GUDELJ VELAGA
'EU od 2015. ukida ograničenja u proizvodnji mlijeka i vina'
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/171755/EU-od-2015-ukida-ogranicenja-u-proizvodnji-mlijeka-i-vina.html
??? !??
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #565 : Siječanj 27, 2012, 09:07:50 poslijepodne »
24.01.2012
"Francuska može zaboraviti Tursku!"
Na vijest kako je francuski Senat prihvatio zakon o kažnjavanju negiranja povijesnih genocida, vlada u Ankari je najavila sankcije, prekid gospodarske suradnje kao i izbacivanje francuskog veleposlanika iz zemlje.
...Najavljene sankcije mogle bi doista pogoditi francusko gospodarstvo. Naime, u Turskoj posluje oko 400 velikih francuskih poduzeća, Francuska je drugi najveći ulagač na Bosporu. Isto tako, pod upitnikom sada stoji i prodaja nuklearnih centrala francuskog koncerna Areva Turskoj, kao i daljnja suradnja između ove dvije zemlje glede krize u Iranu. Zbog svega toga francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe pokušava smiriti situaciju. „Želio bih apelirati na naše turske prijatelje da zadrže mir. Turska je jedna velika zemlja s velikom gospodarskom i političkom snagom i potreban nam je dobar međusobni odnos. Moramo vidjeti što će se sad dogoditi, no ja u svakom slučaju Turskoj „pružam svoju ruku“, rekao je Juppe.
...
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15687985,00.html

Neće biti, neće, ustaška ni turska već će biti naša Republika Srpska €vropska..!
Nemremo više * Hrvate ali moremo Turke. Pa onda tu dolaze i Bosanci i Makedonci. Makedonce radi imena, Bosance radi svega. Udri Jean u tarabe! Jeah!


24.01.2012
Koliko je doista opasna njemačka Ljevica?
Iako se rad stranke Ljevice (Die Linke) nadgleda već godinama, posljednje informacije o broju njezinih članova koji se nalaze pod prismotrom, šokirale su čak i pripadnike drugih njemačkih stranaka.
 Informacije  koje je njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka prikupila o potpredsjednici Bundestaga, Petri Pau, zapisane su na oko 600 stranica. Koliki je točan broj tih informacija, ne zna ni ona sama budući da joj uvid u dokumentaciju nije omogućen. Slična je situacija i s njezinim stranačkim kolegom iz stranke Ljevice ( Die Linke), Gregorom Gysijem. Prema njegovom mišljenju, Služba za zašititu ustavnog poretka, primjenjuje iste metode kao i njemačka tajna služba a navode iste kako to nije slučaj, Gysi naziva običnim lažima.
...
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15686425,00.html

Ko to kaže, ko to laže, Nemačka je mala..!?

21.10.2011.
Što zapravo želi njemačka stranka Ljevica?
Reformirani komunisti s istoka i razočarani socijaldemokrati sa zapada Njemačke pet godina nakon fuzije predstavljaju stranački program. No za što se stvarno zalaže stranka Ljevica?
 Moglo bi se pomisliti kako je stiglo pravo vrijeme za proboj stranaka poput njemačke Ljevice: protesti diljem svijeta protiv svemoći kapitala i samovolje financijskih kuća upravo su voda na mlin stranaka lijevog spektra. Prije tri godine, kada je izbio globalni skandal  oko američke banke Lehmann Brothers, novoosnovana stranka "Ljevica" bila je stara tek godinu dana. No, već na izborima sljedeće godine se osjetilo koliki je potencijal jedne takve stranke u nesigurnim vremenima agresivnog kapitalizma. Stranka sastavljena od bivših pripadnika državne partije Njemačke demokratske republike s jedne i razočaranih socijaldemokrata s druge strane, osvojila je na izborima 2009. 12 posto glasova.
...
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15476271,00.html

09.10.2011
Slijedi i okupacija Frankfurta?
Prosvjedi koji su počeli u New Yorku pozivom na "okupaciju Wall Streeta", šire se po SAD-u - ali i izvan njegovih granica. Tako su i u Njemačkoj građani pozvani na okupaciju Frankfurta, Berlina, Kölna...
...Pozivu u pohod na Frankfurt priključila se i njemačka Stranka ljevice čija je dopredsjednica Sahra Wagenknecht izjavila kako i Njemačka treba pokret koji će jasno reći da "mora doći kraj izrabljivanju čitave zajednice od strane financijske mafije, špekulanata i onih deset tisuća ljudi koji su na vrhu."
Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Ljevica je stala iza inicijative okupacijeZato i ova stranka, inače nastala od bivših komunista Istočne Njemačke ujedinjenih s lijevom frakcijom koja se odcijepila od njemačkih socijaldemokrata, smatra kako se i u Njemačkoj mora öuti poziv: "Occupy Deutsche Bank, Occupy Commerzbank" i kako će njena stranka "učiniti sve kako bi se formirao pokret koji bi i postavio takve zahtjeve."
...
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15447130,00.html

21.07.2010
Ugrožavaju li i parlamentarni zastupnici ustavni poredak?
Smije li njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka nadzirati političare Stranke ljevice - koji su čak izabrani u Bundestag? O toj praksi protiv nekih zastupnika ove srijede (21.7.) odlučuje Savezni upravni sud.
...
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5819709,00.html
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #566 : Siječanj 27, 2012, 09:09:19 poslijepodne »
RATNI ZLOČINI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI U LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI 1991. - 1995.
...JURAN, MIROSLAV
, (Mijo), rođen 30.4.1962. god. u Velikoj Gorici, poslijednje prebivalište u Velikoj Gorici, kapetan JNA, Hrvat,

bio pripadnik posebne "grupe za sigurnost". Navedena skupina je djelovala sve do početka 1992. god. Sjedište im je u početku bilo u Zagrebu, u Maksimirskoj 63, a zatim je premješteno u Bihać, u Lovačku kuću. Zadaci su im bili: raspodjela oružja srpskom pučanstvu u Lici, Baniji i Kordunu, civilno i vojno ustrojavanje okupatorske vlasti, davanje uputa, planiranje i organiziranje, te rukovođenje oružanim akcijama pobunjenih Srba. U suradnji sa JNA skupina oružano napada dijelove teritorija RH sa ciljem okupacije i otcjepljenja, radi stvaranja tzv. Krajine na području općina Karlovca, Duge Rese i Ogulina. Glede provedenih opisanih aktivnosti i pod utjecajem pojedinih članova skupine, pripadnici srpskih paravojnih postrojba na okupiranom dijelu RH počinili su mnoge zločine, među kojima ističemo zločin nad civilima u Saborskom, općina Ogulin, teroristički napad i ubojstvo trojice pripadnika MUP-a u Budačkoj Rijeci, općina Karlovac, i četvorice pripadnika MUP-a u Žutoj Lokvi, općina Otočac, teroristički čin miniranja pruge u Gomirju, općina Vrbovsko, miniranje RTV odašiljača na Mirkovici, općina Vrbovsko. Kao pripadnik ove terorističke skupine djelovao je na području grada Zagreba.¸
...
http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/dalmacija/osumnjiceni00.htm
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #567 : Siječanj 27, 2012, 09:16:48 poslijepodne »
Etiopska vlada silom protjeruje desetke tisuća stanovnika i njihovu zemlju daje u zakup stranim kompanijama

Etiopija je do sada u najam dala čak 3 milijuna hektara svoje najplodnije zemlje stranim kompanijama. Ljudi su silom protjerani sa zemlje zbog čega izbija velika glad.

Adis Abeba (Reuters) - prema izvještaju organizacija za ljudska prava (HRW), Etiopija silom protjeruje desetke tisuća stanovnika s njihovog zemljišta i ista daje u zakup stranim investitorima. Protjerani vlasnici zemlje nalaze se u teškoj situaciji, a neki zbog protjerivanja i gladuju.
 
Etiopija je do sada u najam dala čak 3 milijuna hektara (površina malo manja od Belgije) svoje najplodnije zemlje stranim kompanijama. Službene vlasti planiraju dati još 2,1 milijun hektara.
 Brojne organizacije upozoravaju na masovni zakup plodne zemlje od strane Kine i arapskih država iz Perzijskog zaljeva. Lokalno stanovništvo direktna je žrtva utjecaja velikih kompanija koje se otimaju za svaki djelić plodne zemlje u Africi.
 
HRW upozorava kako bi 1,5 milijuna Etiopljana moglo biti protjerano sa svojeg zemljišta.
U velikom izvješću HRW navodi: "Etiopska vlada provodi program prisilnog preseljenja stanovništva s plodne zemlje u novoizgrađena sela koja nemaju adekvatnu hranu, zemljište, ali ni institucije poput zdravstva i školstva."
 Za potrebe izvještaja obavljeno je preko 100 razgovora s ljudima u Etiopiji.
 
U izvješću također stoji: "Prvi krug prisilnog preseljenja obavljen je u najgorem mogućem trenutku - u vrijeme žetve. Vlada nije osigurala adekvatnu pomoć za preseljeno stanovništvo što je dovelo do pojave velike gladi."
 
Analiza
Nema razloga sumnjati u izvještaj organizacije Human Rights Watch. Očito je kako korumpirana vlast u Adis Abebi zarađuje velik novac od kineskih investitora i nemilosrdno protjeruje vlastito stanovništvo. S druge strane velike kompanije iz Kine "peru ruke" od svega jer imaju "legalne" ugovore s etiopskom vladom.
 Velika ekspanzija Kine dovela je do gotovo panične neo-kolonizatorske strategije po pitanju Afrike. Kina nastoji osigurati što veću obradivu površinu za sebe. To ne radi samo u Africi nego i na prostoru Istočne Europe tj. gdje god ima priliku surađivati s korumpiranim vladama koje su spremne vlastitom stanovništvu oduzeti obradivu zemlju.
 Naravno, treba uzeti u obzir da je organizacija Human Rights Watch na platnoj listi američke vlade, pa se tako u ovom dramatičnom izvještaju ne spominje kako američke kompanije rade identičnu stvar na prostoru Južnog Sudana i drugdje (opširnije: Buying Africa: US Corporations Grab Land Across Continent).
 
Brutalna neo-kolonizacija Afrike i "legalno" otimanje zemlje njenim stanovnicima je zločinački čin koje korporacije provode bez milosti.
 Korumpirane vlade, koje su mahom i postavljene od strane velikih investitora, samo su izvršioci ovog zločina. Debata o tome da li Afriku više izrabljuju sile zapada ili sile istoka je neutemeljena i naivna.
 Činjenica je ta da je svaki kolonizator ujedno i zločinac. Narodi Afrike neće nikada biti slobodno sve dok sa svoje zemlje ne protjeraju one kojima tamo nikada nije ni bilo mjesto.
 
Vezane vijesti:
 Kineski utjecaj i investicije u Africi: slučaj Zambije
 Novi oblik kolonizacije Afrike - bogate strane Vlade kupuju prirodne resurse siromašnih afričkih država
 Kinezi dolaze: Afrika (BBC dokumentarni serijal)
http://www.advance.hr/vijesti/etiopska-vlada-silom-protjeruje-desetke-tisuca-stanovnika-i-njihovu-zemlju-daje-u-zakup-stranim-kompanijama/
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #568 : Siječanj 29, 2012, 12:18:21 prijepodne »
Kinezima rastu plaće
 
Čini se da su vremena kada je Kina bila zemlja s najnižim plaćama prošla. Kinesko ministarstvo za rad navodi kako su plaće u prošloj godini širom zemlje povećane za 20 posto tako da kineska radna snaga više nije jeftina.
 
Brojni radnici o ovakvim povećanjima plaće mogu samo sanjati: 1. siječnja lokalna vlada kineskog glavnog grada je  donijela odluku o povećanju minimalne plaće za 8,6 posto. Od 1. veljače ovaj primjer slijedi i industrijsko područje na jugu Kine Shenzhen. Tako je donja granica, kada ja riječ o plaćama u ovoj zemlji, podignuta na 1.500 juana što je oko 185 eura.

Nedostatak radne snage

Plaće u Kini iznenađujuće brzo rastu. Prema podacima Ministarstva za rad i socijalnu skrb plaće su širom zemlje prošle godine porasle za oko 20 posto. Glavni razlog je rastući nedostatak radne snage u Kini, kaže stručnjak za kinesko tržište rada Liu Kaiming s Instituta of Contemporary Observation iz Shenzhena. "Vidi se da od 2004. godine glavnu radnu populaciju čine ljudi koji su rođeni nakon 1980. godine. Ali zbog rigoroznog plana rađanja opada broj radne snage."

Nedostatak radne snage posebice je primjetan u sektoru s nižim plaćama. U tekstilnoj branši, ali i u industriji igračaka, sve više preduzeća se, zbog plaća koje rastu, odlučuje proizvodnju prebaciti u Vijetnam, Kambodžu ili Bangladeš. Vrijeme u kojem je Kina bila zemlja s najnižim plaćama je očito prošlo. Kinesko vodstvo aktivno podupire rast plaća.

"Made in America - again"

Najnoviji trend je čak zaustavio dugogodišnji egzodus američkih pouzeća u Kinu. Boston Consulting Groupe je u prosincu prošle godine objavio izvješće pod nazivom "Made in America, again". U toj studiji se navodi kako američka industrija za domaće tržište ponovo sve više proizvodi u Sjevernoj Americi. Osnovni razlog za to leži u činjenici da porast produktivnosti ne može biti kompenziran u Kini zbog sve većih plaća. Nasuprot tome u SAD-u se smanjuju plaće i istodobno raste produktivnost. K tome još dolazi i rast vrijednosti kineskog juana u odnosu na slabi dolar.

Hal Sirkin, autor spomenute studije "Made in America, again", računa sa tim da će troškovi proizvodnje u Kini do 2015. godine kod velikog dijela proizvoda biti samo još deset posto manji nego u SAD-u.

U Njemačkoj industriji ovakav trend kao u američkoj nije primjetan, kaže Alexander Waldmann iz Odbora za azijsko-pacifičko područje pri Udruzi njemačkih industrijalaca. Naprotiv, njemačka poduzeća proizvode u Kini u osnovi na području visokih tehnologija i shodno tome ionako moraju plaćati velike osobne dohotke. Za ova poduzeća kvalificiranost radne snage predstavlja veću ulogu od pitanja visine plaće, kaže Waldmann.
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15698388,00.html
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: (Ne)Tipični Dado Gobac
« Odgovori #569 : Siječanj 31, 2012, 12:11:03 prijepodne »
Davor Gobac oduševio mlade
PETRINJA - Poznati hrvatski rock pjevač, frontman grupe Psihomodo pop Davor Gobac bio je gost tribine Škole nenasilja. Mala dvorana Hrvatskog doma, gotovo je bila premala da ugosti sve znatiželjnike. Uglavnom su došli učenici osnovnih i srednje škole te nastavnici.

Ležerno s obilatom upotrebom slanga na svoj način, Gobac je odgovarao na brojna pitanja. Jedna od glavnih tema bio je alkohol. „Prestao sam biti prije sedam godina kad mi je bilo 40. Treba piti tu i tamo. Mladi danas ne znaju piti."

Evo i njegove poruke: „Čuj, svi si mi popijemo, to je u našoj kulturi. Pa da si čovjek popije malo prirodnog vina, sim-tam. Mislim da te ta tvar lako prevari. I onda to krene. I kod nas, nisi frajer, ako ne izađeš van, ne opsuješ masno ne popiješ nego dobro loše piće i ne napraviš sranje. Ali to su primitivne fore, to ne pripada budućnosti.", kazao je.
Davor Gobac je prestao piti prije sedam godina

Gobac je otkrio kako je ogorčen jer velike korporacije vrte lovu na alkoholu. S druge strane ljudi su danas nesretni i eto spoja za posegnuti za pićem. Postavljeno mu je pitanje o marihuani, drogama. Tu je i voditelj tribine Armin Hadžić na kraju poručio mladima: „Kad god dobijete marihuanu. Financijski pomažate narkokartele."

Pitali su ga što bi da mu sin jedan dan dođe pod utjecajem droge ili krvave glave. Otkrio je kako misli da roditelj treba imati povjerenja u dijete. Ako nema povjerenja, tek postoji mogućnost da dijete krene u takva ponašanja da konzumira alkohol ili droge. Sa svojim sinom Vilijem je prijatelj i sve mu je objasnio.

Na kraju teme, voditelj tribine Armin Hadžić je konstatirao: „Alkohol je legalna teška droga i čuvajte se."

Pred Gobca su mladi novinari iz novinarske grupe stavili pitanje o nasilju među mladima, nasilju na internetu. „Roditelji su u lošim psihičkim stanjima, materijalnim stanjima. Deca to gledaju doma i onda to tak nažalost poprimi neke loše razmere.

Ne bih ja sad tu htio ispasti neki svećenik, ali zbilja je ljubav bitna u životu. Mislim, ja sam uvijek bio panker i mi smo radili svakakva čuda po binama, ali sam uvijek znao da moraš svoje ljude voliti. To je normalan put u životu. Kaj sad mrzit druge, tuć nekakvog klinca jer on ima dugu kosu? To je ono, mislim, primitiva zadnja."

Nastavnica likovnog u Srednjoj školi Petrinja Ljiljana Lekanić Kljajić dalje je poticala temu pitanjem o Luki Ritzu. „Što mislite da li su roditelji Ritz poznavali svog sina?"

„Ja ga osobno nisam poznavao. No prema onome što sam vidio, bio je jedan drag dečko. Pravo je pitanje da li su roditelji tih koji su to napravili poznavali svoju djecu. Tko zna, vjerojatno su i oni bili dragi, no tko zna što se sve njima dogodilo. Mislim da cijeli svijet ne ide u dobrom smjeru. Nije svijet u fazi povratka prirodi. Beton posvuda, shopping centri. Ništa mi se ovo ne sviđa. Sve mi izgleda kao loš marketing."

Kako u sklopu Škole nenasilja djeluje novinarska grupa, mladi su novinari inzistirali da Gobac odgovori što misli o novinarstvu. „Novinarstvo je prodana profesija u Hrvatskoj. Nadam se da će se to promijeniti. Svi oni pišu ono što moraju pod krinkom svoga mišljenja.

Novinarstvo je bilo drugačije kad smo mi počinjali. Onda si mogao nešto pročitati. Tko bi danas rekao da je sve istina što piše u novinama? Danas se samo dere po žutoj štampi. Koliko sam shvatio, treba pisati istinu. Novinarstvo je čista trgovina. Piše se ono što će prodati, dići tiražu."

Jedno pitanje bilo je o nasilju u sportu. Kazao je Gobac kako oni koji izazivaju nasilje na utakmicama nemaju veze sa sportom. Čovjek u sebi ima dobru i lošu stranu i to treba vidjeti.

Osvrnuo se i na svoju profesiju i kazao kako je mu je s godinama došlo u glavu, mnogima ne dođe i onda se to plati. Dotakli su se u mladi pitanja njegovog plesnog angažmana, glume, slikanja..

I tako je Gobac, pobrao brojne simpatije, na ležeran način govorio o mnogim temama i odaslao poruku kako je alkohol loš.
http://www.portal53.hr/vijesti/petrinja/81-petrinja/2069-gobac-odusevio-mlade.html


„Ja volim samo sebe“
PETRINJA - „Ja volim samo sebe" naziv je retrospektivne izložbe Davora Gobca otovrene u Galeriji Krsto Hegedušić u sklopu Noći muzeja koja se u Petrinji obilježava četvrti puta. Voditelj Galerije Zvonimir Martinović je kazao da su se pozivanjem Davora Gobca htjeli okrenuti mladima.

Kako vide da je posjet starijih sve manji, odlučili su vidjeti kako će mladi reagirati: „Mnogi ne znaju da je Davor Gobac uz to što je pisac pjesama, pjevač u grupi Psihomodo pop i slikar. Vidjet ćemo o ukusima kako se kome što sviđa. Davor Gobac je poklonik pop arta kojeg je pokrenuo Andy Warhol i Walta Disneya legendardnog crtača crtanih filmova. Tako da je nekakva ta pop kultura upletena s tim pravcima i mislim da je izložba jako interesantna."

Izloženo je devetnaest radova koji su nastali u deset godina od početka devedesetih do početka dvadeset i prvog stoljeća. Evo što Davor Gobac kaže na pitanje, da li prodaje svoje slike: „Ja ne živim od slikarstva i ne furam se da sam slikar, ja to volim radit. I onda mi je žao te slike, koje su tu izložene i u mom vlasništvu prodavat. Na početku sam ih dijelio prijateljima i onda sam prestao. Žao mi je ove slike prodavat."

Gobac je oduševio posjetitelje ispričao anegtode kako su pojedine nastale, a svima se svidjela i tombola u kojoj su tri najsretnija posjetitelja dobila njegove umanjene slike te je podijeljeno sedam drugih nagrada. Zainteresirani ovu izložbu mogu pogledati do 18.veljače.
http://www.portal53.hr/kultura/104-kultura/2070-ja-volim-samo-sebe.html
wwwg tablice