Autor Tema: Kamo na izlet u Turopolju  (Posjeta: 31344 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

JosipJoža

  • Gost
Kamo na izlet u Turopolju
« : Travanj 16, 2010, 10:23:54 poslijepodne »
VG danas je obradio jednu dobru temu i to me potaklo da otvorim temu ovdje na forumu, sve pohvale VG danas, tako se radi  promocija vrednota i ljepota Turopolja.
Nadam se obzirom na proljećno lijepo vrijeme da ćemo ovdje okupiti i prezentirati sva mjesta u Turopolju na koja bi bilo lijepo i interesantno otići, takvih mjesta zasigurno imamo u Turopolju i mnogo više nego je VG danas obradio u svom tekstu.
Pa krenimo na izlet. Dobru zabavu želim svima.

http://www.vgdanas.hr/Kamo-na-izlet-1020.aspx

Proljeće je polako ušetalo u Turopolje, a velikogorički kraj je kao stvoren za izlete s obitelji i prijateljima. Donosimo vam nekoliko ideja o tome kako biste mogli iskoristiti nadolazeće sunčane dane.

Za sve koji vole kulturu, u Goricama se mogu razgledati drvene kapelice. Njihovo postojanje seže još u rani srednji vijek, no većina ih datira iz 17.st. Najstarije remek-djelo drvenog graditeljstva je kapela sv. Jurja u Lijevim Štefancima. Crkva sv. Ladislava u Pokupskom potječe iz baroka. Oštećena je u Domovinskom ratu, no sada je već skoro potpuno obnovljena.......
Kada uđete preko praga ulaznih vratiju na kojem dva lava drže grb Plemenite Općine Turopolje naći ćete se u Starom gradu Lukavcu gdje započinje povijest našega grada. U posavskom selu Šćitarjevu možete pogledati iskopine rimskoga grada Andautonije. Svake godine, u proljeće, manifestacijom pod nazivom Dani Andautonije, otvara se sezona u ovom arheološkom parku te se tom prilikom kroz izložbe i razna događanja obrađuju teme iz života rimskoga grada. Tijekom dva dana posjetitelji mogu sudjelovati u radionica i isprobati rimsku hranu.

Obitelji s djecom zasigurno bi uživali u jednom od izletišta u blizini Velike Gorice. Ključić Brdo smješteno je na prekrasnim brežuljcima Vukomeričkih gorica i jedno je od najbližih turističko rekreacijskih centara. U sklopu izletišta nalazi se i zološki vrt s muflonima, svinjama, jelenima, fazanima i nekim domaćim životinjama, a možete i prošetati šumom, vinogradima ili voćnjacima. Oduševit će vas bogat izbor hrane iz domaće kuhinje.
Na obali rijeke Odre smjestilo se izletište Odranski ribič koje nudi opuštajući odmor u srcu netaknute prirode uz svakodnevna jela s roštilja, i za djecu najvažnije- igralište. Mladi željni avanture mogu se opustiti na obali rijeke Kupe koja ima sjajne uvjete za višednevno kampiranje.

Zbog obilja rijeka koje su ekološki još uvijek čiste, Turopolje je raj za ribiče. Sava i njeni rukavci Odra i Mrtva Odra najpopularnija su odredišta. Ribnjaci Petko u Bukovju posebno su zanimljivi jer možete sami uloviti ribu koju želite jesti. Za one željne aktivnog odmora, krajolik je idealan za biciklizam.

U izgradnji je i Etno-selo Kravaščica, u dolini rijeke Kravaščice, najveći projekt zaštite ruralne kulturne baštine i svih tradicionalnih vrijednosti. Iako projekt još nije dovršen, mnogi znatiželjnici su već zavirili tamo.


Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1909
  • Karma: +8/-2
  • Spol: Muški
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #1 : Travanj 16, 2010, 10:35:02 poslijepodne »
Super, samo Pokupsko, Lijevi Štefanki, Ključić Brdo te Etno-selo Kravarščica nisu u Turopolju. ;-)


JosipJoža

  • Gost
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #3 : Travanj 17, 2010, 08:20:44 prijepodne »
Super, samo Pokupsko, Lijevi Štefanki, Ključić Brdo te Etno-selo Kravarščica nisu u Turopolju. ;-)



Istina Stjepane, to me i potaklo na otvaranje teme obzirom da je spomenuto u tekstu premalo mjesta iz Turopolja, koje ima daleko više prelijepih mjesta za izlet i obilaske.

Mene na pamet odmah sada pada Turopoljska svijna i Turopoljski lug, predivna oaza prirode uz upoznavanje staništa autoktone Turopoljske svijne, nažalost samo Turopoljski lug nije još stavljen u ugostiteljsku ponudu, za što ima perspektivu i bio bi poticaj oživljavanja Turopoljskog luga kao jednog lijepog izletišta, međutim i bez toga isplati se otići u prelijepu prirodu u razgledavanje i šetnju Turopoljskim lugom.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #4 : Travanj 17, 2010, 08:34:00 prijepodne »
TURproštenja
u Turopolju, Posavini, Pokuplju i Vukomeričkim Goricana


Proščejna su ot navek bila vreme i mesto posebnoga zestanka čoveka z Bogom, mesto za molitvu, za zagovor, ali i zestanek z ludmi. Proščejna imaju nekakvo posebno ozračejne milosti Bože, zajedništva i duovne snage. Čovek na proščejnu oseti da nije sam na svojem  životnome putu, niti u vjeri. Zajednička molitva, pesma i zajedničko hodanje spunjavaju nutrinu, jačaju i obnavlaju našu veru i davle ju nam snagu za život. Turopolu ima puno puno proščejnof ali najpoznatija su marijanska, na Vukovine i Dubrancu Velika Meša i Mala Meša v Dubrancu a tu je nezaobilazno Jurjevo, najpoznateše je na Odre     

 
 Vukovina


 
POĐIMO NA PROŠTENJE!

         Proštenja su oduvijek bila vrijeme i mjesto posebnog susreta čovjeka s Bogom, mjesto molitve, zagovora, ali i susreta s ljudima.     Proštenja imaju neko posebno ozračje, ozračje milosti Božje, zajedništva i duhovne snage. Čovjek tada osjeti da nije sam ni na svom životnom putu, ni u vjeri. Zajednička molitva, pjesma i  zajednički hod ispunjavaju nutrinu, jačaju i obnavljaju našu vjeru i daju nam snagu za život.

 

 

Siječanj

Donja Lomnica-sv.Tri Kralja 6.1.,

Roženica-kapela sv.Tri kralja 6.1.ili nedelja iza

Kuče- Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana, iza 20.1

Letovanić-Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana, iza 20.1

 

Veljača

 

Ožujak

Lomnica-Bijela Nedelja 1. po Uskrsu. Ožujak ili travanj

Kravarsko-bijela nedelja prva po uskrsu, Ožujak ili travanj

Velika Gorica-Blagovijest 25.3.

 

Travanj.

Jakuševec-sv Marko 25.4.

Odra-23.4.sv Juraj,

Lijevi Štefanki,-sv,juraj-kapela

 

Svibanj

Buzin-Josip radnik 1.5

Sv.Klara- sv Izidor 4.uskrsna ned.travanj ili svibanj

Ruče- kapela sv. Florijana (1930. g.). nedelja iza 4.5.

Lukavec-Gospa Fatimska,iza 13.5.

Novo Čiče-Kipsko proštenje 7.uskrsna nedjelja u čast ranjenog isusa

Velika Mlaka-.,Spasovo četvrtak iza 6.Uskarsne nedelje -svibanj

Vukovina-Pohod bl dj. Marije 31.5,

Pleso-proljetno proštenje 6.Uskrsna nedelja

Lučelnica- Drvena kapela Svetog Duha, iza 7.nedelje po Uskrsu

 

 
Lipanj
 


Pokupski Gladovec-kapela Presvetog Trojstva, 1. Ned. po Duhovima

Lomnica-sv.Trojstvo 1. nedelja po Duhovima, svibanj ili lipanj

Peščenica-sv. Trojstvo 1. nedelja po Duhovima, svibanj ili lipanj

Roženica, sv.Trojstvo 1.nedelja po duhovima, svibanj ili lipanj

Dvoranci - Drvena kapela Presvetog Trojstva

Bukevje-sv Antun Padovanski 13.6.

Gradići-sv.Antun, nedelja iza 13.6.

Gustelnica-sv Antun nedelja iza 13.6.

Mraclin-sv Vid iza 15.6.

Suša-kapela sv. Vida, iz 1760. godine

Žažina sv Vid 15.6.

Donji Hruševac-Ivan Krstitelj-nedelja iza 24.6.

Dragonožec-Blagdan srca Isusova, lipanj

Lukinič-sv Ivan,iza 24.lipanj

Novo Čiče-sv.Ivan 24.6

Vukojevec sv.Ivan 24.6.(nedelja iza)

Veleševevec-sv Petar 29.6.

Rakitovec- kapela sv.Petra i Pavla

Cerje  Pokupsko-drvena kapela Sv. Petra i Pavla

Šiljakovina- kapela Sv. Petra i Pavla sagrađena krajem 19. st.

Dragonožec-Blagdan srca Isusova, lipanj

 

 

Srpanj

Ščitarjevo-prošt.u čast krvi Isusove 1.nedjelja u srpnju

Kobilić-Gospa Karmelska 16.7.

Velika Buna-sv Ana iza 26.7.

Rakarje-sv. Marko Križevčan 23.srpanj

Velika Mlaka-sv. Ana iza 26.7

 

Kolovoz

Dubranec-Snježna gospa 5.8.,

Sveta Klara-11.8.sv.Klara

Dubranec- Velika Gospa 15.8.,

Vukovina-Velika Gospa 15.8.,

Brezovica 15.8.uznesenje BDM

Pokupsko-Uznesenje BDN 15.8.

Peščenica-Velika Gospa 15.8.,

Vukovina -Velika Gospa 15.8.,

Cvetković brdo-sv Rok nedelja iza 16.8.

Jakuševec-sv Rok nedelja iza 16.8

Lomnica-Bartolovo nedelja iza 24.8.. ž

Orle-sv Bartol, nedelja iza 24.8.

Letovanić-sv.Bartol iza 24.8.

 

Rujan

Dubranec-Mala Gospa 8.9.

Vukovina -Mala Gospa 8.9.

Odra-Ime Marijino iza 12.9.(klukovo)

Peščenica-Ime Marijino iza 12.9.

Kravarsko-14.9.Uzvišenje sv Križa,

Velika Gorica, župa Ranjenog Isusa 21.rujan

Kobilić-sv Mihael,  nedelja iza 29.9.

Petrovina-sv.Mihael, nedelja iza 29.9.

Kozjača-kapele Sv. Mihovila sagrađene 1965. g.

 

 

Listopad

 

Studeni

Kravarsko-sv N.Tavelić iza 14.11.

Šćitarjevo-sv Martin11.11.

Martinska Ves-sv.Martin 11.11.

 

Prosinac

Velika Mlaka-sv. Barbara 4.12.

Žažina- sv.Nikola 6.12.

 

 
Auguštanovec-kapela sv.Ilije

Brezovica-Uznesenje BDM15.8.

Bukevje-sv Antun Padovanski 13.6.

Buševec-Ivan Krstitelj 24.6.

Buzin-Josip radnik 1.5.

Cerje  Pokupsko-drvena kapela Sv. Petra i Pavla

Cvetković brdo-sv Rok nedelja iza 16.8.

Donja Lomnica-sv.Tri Kralja 6.1., sv.Trojstvo, Bartolovo iza 24.8. Bijela Nedelja

Donji Hruševac-nedelja iza 24.6.

Dragonožec-Blagdan srca Isusova, lipanj

Drnek- Kapelica Gospe Lurdske

Dubranec-Snježna gospa 5.8.,Velika Gospa 15.8.,  Mala Gospa 8.9.

Dvoranci - Drvena kapela Presvetog Trojstva

Gladovec Pokupski -Kapela Presvetog Trojstva

Gradec Pokupski Drvena kapela Sv. Leonarda

Gradići-sv.Antun, nedelja iza 13.6.

Gustelnica-sv Antun nedelja iza 13.6.

Hotnja-kapela sv.Duha

Jakuševec- sv Marko 25.4. sv Rok nedelja iza 16.8.

Kobilić-sv Mihael,  nedelja iza 29.9. i Gospa Karmelska 16.7.

Kozjača-kapele Sv. Mihovila sagrađene 1965. g.

Kravarsko-14.9.Uzvišenje sv Križa,bijela nedelja pr. po uskrsu,sv N.Tavelić iza 14.11.

Kuče- Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana, 20.1

Lazina Čička-kapela Presvetog Srca Isusovog

Lekenik- Presveto Trojsva i Sv. Ivana Krstitelj-zaštitnik sela Lekenik  je sv.Juraj

Letovanić-kapela sv.Bartol 24.8 Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana, 20.1

Lijevi Štefanki- najstarija drvenua kapela Sv. Jurja

Lučelnica -Drvena kapela Svetog Duha, iza 7.nedelje po Uskrsu

Lukavec-Gospa Fatimska,iza 13.5.

Lukinič-sv Ivan,24.lipanj

Mala Gorica-sv.Juraj

Martinska Ves-sv.Martin 11.11.

Mraclin-sv Vid iza 15.6.

Novo Čiče-Kipsko proštenje 7.uskrsna nedjelja u čast ranjenog isusa, sv.Ivan iza 24.6

Obed-Presveto srce Isusovo

Odra-23.4.sv Juraj,  Ime Marijino iza 12.9.(klukovo)

Orle-sv Bartol, nedelja iza 24.8.

Peščenica-Vel. Gospa 15.8., sv. Trojstvo 1. nedelja po Duhovima, Ime Marijino iza 12.9.

Petrovina-sv.Mihael, nedelja iza 29.9.

Pleso-proljetno proštenje 6.Uskrsna nedelja

Pokupsko- Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Rakarje-sv. Marko Križevčan 23.srpanj

Roženica, sv.Trojstvo 1.nedelja po duhovima

Ruče- kapela sv. Florijana (1930. g.). nedelja iza 4.5.

Sela kraj Siska-Marija Magdalena 22.7.

Sv.Klara-11.8.sv.Klara, sv Izidor 4.uskrsna ned.

Suša-kapela sv. Vida, iz 1760. godine

Ščitarjevo-prošt.u čast krvi Isusove 1.nedjelja u srpnju, sv Martin11.11.

Šiljakovina- kapela Sv. Petra i Pavla sagrađena krajem 19. st.

Veleševec-sv Petar i Pavao 29.6.

Velika Buna-sv Ana iza 25.7.

Velika Gorica-Blagovijest 25.3.

Velika Gorica, župa Ranjenog Isusa 21.rujan

Velika Mlaka-sv. Ana iza 25.7.,Spasovo,  sv. Barbara 4.12.

Vrbovom-Kapelica sv. Obitelji

Vukovina-Pohod bl dj. Marije 31.5, Velika Gospa 15.8., Mala Gosp

Vukojevec sv.Ivan 24.6.(nedelja iza)

Žažina sv Vid i sv.Nikola
 
http://sites.google.com/site/turopole/Home/tur-proscenja

shaka zulu

  • Gost
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #5 : Travanj 17, 2010, 08:35:07 prijepodne »
Osim proščenj spomenul bi i kupanje na Kupe i Etno hižu v Dolnem Dragonošcu.

Etno-muzej "Turopoljska hiža" Dragonožec (prezentacija)   
Autor Elvira Ančić, učiteljica, PŠ Dragonožec

„Od zrnja do kruha“
Kamen temeljac ovog muzeja stavljen je 1996. godine u povodu Dana kruha i zahvalnosti izložbama u Zagrebu, Gospiću, Brezovici i Dragonošcu.

Cilj: vizualizirati proces dobivanja kruha našeg svagdašnjeg – od zrnja do blagdanskog stola; istraživati, otkrivati i upotpunjavati postav uz pomoć djece i odraslih – njegujući tako pozitivan odnos prema kulturnoj zavičajnoj baštini. Izložene su brojne vrste žitarica, brašna, kaša, te maketa turopoljske krušne peći, žrnje, drvene, slamnate, glinene i limene posude, te ostali pribor i alat potreban u svakodnevnom poslu pri spravljanju kruha. Posebno je zanimljiv pečnjak (glinena posuda za pečenje kolača) – star oko 100 godina.


Sjemenje

Sjetva

Mlin

Pečenje kruha


„Od lana do platna“ - Kako su to radili naši stari
Naučite više
 Preuzmite PowerPoint prezentaciju učiteljice Ančić, da naučite više.

PPS, 2.7MB

http://www.zbornica.com/images/documents/ancic_od_lana_do_platna.pps

OD LANA DO PLATNA
 

„OD LANA DO PLATNA“ (Kako su to radili naši stari) – postav je prvi put realiziran u Domu kulture u Dragonošcu svibnja 2000. godine u povodu 90-godišnjice dragonoške osnovne škole.

Cilj: osvijestiti cjeloviti proces dobivanja platna posebno onima koji nikada nisu vidjeli kako od biljke nastane konac, doživjeti vizualno i taktilno spoznaju i osjećaj vremenski dugog i fizički iscrpljujućeg rada čiji su rezultat zdrava odjeća, zdrav san, a otpad – za ogrijev ili za prirodnu obnovu tla.

Drveni izlošci izrađeni rukom 1950.-60.-ih god. Funkcionalno dočaravaju preobrazbu lana u vlakno od sjemenke do snovače. Tu su stupa, trlica, greben, vreteno, preslica, kolovrat, rašek, parenica, vitel, klupčenjača, snovača i tkanica ili tkalački stan.


Tkalački stan

Šivanje
Niže se rubenina, posteljina, obleka – „se po domače“; pogled i misao zaustave se i uz bisage („špecerajska vreća“), a nezaobilazni su korito za ravnanje platna, šivaća mašina „singerica“, korito za pranje rublja, „rifljača“, domaći sapun, stara pegla ...

Društvo „NAŠA DJECA“ Dragonožec osnovano je 2000. godine s više programskih odbora; Etno – odbor vodi brigu oko „Turopoljske hiže“.

Etno – muzej „Turopoljska hiža“ – stalni postavi: „Od zrnja do kruha“ i „Od lana do platna“.
Otvorenje muzeja: 28.10.2001. – Drvena kuća (hiža 9x5 m) s dvije prostorije; primjerak autohtone turopoljske gradnje oko Vukomeričkih gorica – iz Lučelnice preseljena u proljeće 2001. godine – uz školsko igralište u Dragonošcu.

Muzej je otvoren u svako vrijeme prema dogovoru od 8:00 do 17:00 sati. Kontakt; radni dani               01/62 50 141       ;               098/46 78 77       ; Škola o kruhu i platnu; ulaznice 10 kn; prospekt 1 kn; razglednica 5 kn; dar – muzejski radni listići prema dječjem uzrastu.

Turopolje (polje zagrebačko – do 16. stoljeća)
Tur = Slaveni imenovali tim imenom divlje govedo koje je živjelo u ovim krajevima. Turopolje je poznato od davnina po građevinskom hrastovom drvetu, gradnji drvenih hiža, kurija, čardaka, kapela; po uzgoju vinove loze, žitarica, domaćih životinja; po obradi lana i konoplje u domaćem rukotvorstvu – po visokoj razini podzemnih voda; po arheološkim nalazištima iz rimskog i prije rimskog doba. (Muzej Turopolja u Velikoj Gorici i lokalni lokaliteti).

Turopolje je kraj južno od Save – između Žumberka i Siska, rijeke Odre i Vukomeričkih gorica. Od 13. stoljeća nadalje Turopoljci na osnovu nasljednih plemenskih prava kontinuirano potvrđuju svoje povlastice kod pojedinih vladara kako bi sačuvali svoje slobode i prava putem statuta, povelja, darovnica, obnavljanjem Turopoljskog bratstva (nasljedno pravo da posjed Turopoljca nikad ne dođe u ruke stranca). Godine 1737. kralj Karlo III. Plemenitoj općini Turopoljskoj daje općinski grb i pečat sa sjedištem u Lukavcu, kasnije u Velikoj Gorici. Djelatnost bratstva je prekinuta 1947., a obnovljena 1992. godine s ciljem povratka otuđene imovine, njegovanja turopoljske tradicije i očuvanja kulture.

Dragonožec Donji – naselje na sjeverozapadnim obroncima Vukomeričkih gorica s manje od 1000 žitelja. Prvi put u zapisu spominjan u 15. stoljeću, škola – 1909., ambulanta – 1938., vodovod – 1939. (s prirodnim padom pitke vode sve do danas), javna rasvjeta – 1959., Kapela – 1960., javni prijevoz – 1964., asfalt – 1970., Pošta – 1991., Dom kulture – 2000. (započet 1971.), ljekarna – 2001.
http://www.zbornica.com/index.php?option=com_content&view=article&id=73:etno-muzej-qturopoljska-hiaq-dragonoec&catid=104:prezentacije&Itemid=96

shaka zulu

  • Gost
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #6 : Travanj 19, 2010, 09:54:01 poslijepodne »
Jel teri medičar ima organizerane posete da se more prinjem pogledati i kupiti gverca,čisla i dr i sl.?

shaka zulu

  • Gost
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #7 : Kolovoz 23, 2010, 09:11:22 poslijepodne »
Kulturni turizam

Price,obicaji i krajevi s dusom


Hrvatska kulturna i povijesna baština je zaista velika,od starih jezgri gradova,crkvi i katedrala preko dvoraca i povijesnih nalazišta pa sve do narodnih običaja,recapata i festivala.Da,Lijepa naša ima mnogo toga za ponuditi.

Kulturni turizam je jedna od najbrze rastucih grana turizma u svijetu. Mnoge drzave, poput Italije, Francuske ili Spanjolske vec odavno privlace milijune turista svojom bogatom kulturnom turistickom ponudom. lako Hrvatska jog uvijek nije iskoristila veci dio svojih potencijala u turistickom smislu, napravila je odredene korake u zastiti svojih kulturnih i povijesnih dobara. UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) je svjetska krovna organizacija cija je zadaca promovirati suradnju medu narodima na podrucjima obrazovanja, znanosti i kulture u cilju unapredenja opceg postovanja pravde, vladavine zakona, ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Hrvatska trenutno ima sedam dobara upisanih na Unescovoj listi svjetske bastine i svako od njih je toliko posebno i jedinstveno da ih se svakako isplati posjetiti: Dioklecijanova palaca i srednjovjekovni Split, Stari grad Dubrovnik, Nacionalni park Plitvicka jezera, ranokrscanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Porecu, povijesna jezgra Trogira, katedrala Sv. Jakova u Sibeniku i Starigradsko polje. Osim ovih zasticenih podrucja, mozemo navesti i crkvu Sv. Kriza u Ninu, poznatu kao najmanja katedrala na svijetu, grad Zadar, ali i brojne dvorce u Hrvatskom Zagorju te stare gradove i utvrde sagradene za obranu od Turskih napada. Od arheoloskih svjetski poznatih nalazista izdvajamo nalaziste neandretalskog covjeka u Krapini, Vucedolsku neolitnu kulturu kod Vukovara i Salonu, najveci kompleks antickih spomenika i metropolu rimske provincije Dalmacije.

Osim ovih materijalnih dobara i nalazista, postoji jos jedna dimenzija kulturnog turizma: nematerijalna dobra; obicaji i naslijede. Vjerovanja, znanja, vjestine, usmena predaja, folklorno stvaralastvo, tradicijski obrti i sajmovi su doiivljaji koji se tesko mogu prepricati ili uhvatiti objektivom kamere. Da bi covjek mogao shvatiti obicaje nekog podrucja mora osobno upoznati ljude koji ih prakticiraju i sam istraziti njihove unutarnje motive i poslusati price koje se prenose usmenom predajom.

Hrvatska, bez obzira na svoju velicinu, ima puno toga za ponuditi. Svaki dio prica svoju pricu i svaki kraj je poseban sa svojim djelicem povijesti utkanim u obicaje i ponasanje stanovnika. Od utvrda i starih gradova koji su radeni na uzvisinama kako bi stitili bedemom opasane gradove od najezde Turaka, preko palaca i katedrala koje su gradili rimski carevi kako bi ovjekovjecili svoje ime, pa sve do Dubrovacke republike, velike trgovacke velesile - sve j e to dio nase povijesti i bogatog kulturnog naslijeda koje samo ceka da bude ispricano.

www.oglasnik.hr



Čitaj zmed redov.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #8 : Listopad 06, 2010, 06:13:22 poslijepodne »
12. listopada,utorak
Turopoljske skitnje
Topla poetska riječ,glazba,vrući kesteni i
kipući mošt.Cjena skitnji-60 kn

Početak u 12.00 h ispred
Doma kulture Galženica

http://content.yudu.com/Library/A1pdbb/besplatnivodikrozdog/resources/index.htm?referrerUrl=

Nekoga kole tajming da su to stravi...  ???
F tork ob poldan!  :o
F tork!
Ob poldan!
Više ni petek ni dober...

Alo!?
Sobota?Nedela?
Niks feršten?  8)

shaka zulu

  • Gost
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #9 : Listopad 15, 2010, 09:33:30 poslijepodne »
Prva pješačka staza u Vukomeričkim goricama
15.10.2010.
Prva pješačka staza u Vukomeričkim goricama bit će službeno otvorena u subotu, 16. listopada. Uredili su je Grad Velika Gorica, Turistička zajednica, Planinarsko društvo Velika Gorica i Hrvatske šume.


Program otvaranja:

10:00 Okupljanje na Lakovici, pozdrav sudionicima
i start pješačenja uz podjelu kupona za nagradno izvlačenje

12:30 – 13:00 Dolazak na cilj na Krušaku
13:00 – 15:00 Glazbeno zabavni program te izvlačenje nagrada za sudionike pješačenja

14:00 Obraćanje gradonačelnika Dražena Barišića sudionicima
pješačenja i službeno otvaranje Poučne pješačke staze “Šumarica”

Pozivamo vas da i vi budete sudionici i pješačite s nama.
http://www.gorica.hr/2010/10/prva-pjesacka-staza-u-vukomerickim-goricama/#more-6437

Videl sem večeres nekakov putokaz pri Šumarije na Krušaku "Lakovica 2.5 km -> " il tak nekaj.

Offline BobRock

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1750
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #10 : Listopad 15, 2010, 10:06:57 poslijepodne »
Prva pješačka staza u Vukomeričkim goricama
...

Ima ko kakvu sliku/kartu de se vidi staza?

shaka zulu

  • Gost
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #11 : Listopad 15, 2010, 10:54:22 poslijepodne »
Zakaj?
Nis videl.
Most si moreš pomoči z ovum kartum,iako ni nigde Lakovice,  http://lovistarh.mrrsvg.hr/lovstvo_javnost/LovisteKarta.aspx?id=549
il jenostalno otijdeš do Šumarije Krušak.



Probal sem otijti na stranicu TZ, - kmica...
Na stranice Planinarsko društvo Velika Gorica mi je antivirusni ponorel i otišel v črleno,
Hrvatske šume, http://portal.hrsume.hr/ ,0 bodova...

Uzdaj se u se i v svoje kluse.

Offline Vegi

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 474
  • Karma: +2/-5
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #12 : Listopad 15, 2010, 11:37:09 poslijepodne »
Ni treba  tu detaljnu informiranost baš tak crno gledeti, jer bo govoreći iz iskustva višedesetljetnog vikendaša ( ne v Turopolju ili goricama, neg negdje na jednoj rijeci) v donedavno čistoj i netaknutoj prirodi, sve draži tog samotnog uživanja u čarima netaknute prirode nestale su več i sa sporadičnom medijskom eksponiranošću dotičnog mjesta. Sjatilo se sve živo i neživo, kulturno i nekulturno i raj se pretvoril u aj jaj jaj..evo ih opet..al dobro još se da baviti, samo svaka nova medijska eksponencija sve više šteti autohtonom izgledu dotične prirodne sredine, a če bi se tu umešala i poduzetničko profitabilna turistička aktivnost onda sem siguren da moram poiskati novi raj na zemli , kojega jebivetreni pomodarci s A6 Tuleom i tri biciklina na krovu još nisu otkrili.
« Zadnja izmjena: Listopad 15, 2010, 11:47:12 poslijepodne Vegi »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #13 : Listopad 18, 2010, 09:37:36 poslijepodne »
Počeo Gastro tjedan
18.10.2010.
Promocijom brošure „Gastronomski vodič i smještaj“ u hotelu Garni na Plesu započeo je ovogodišnji Gastro tjedan, koji se od 18. do 24. listopada održava u Velikoj Gorici.

Gastro tjedan je uvod u veliku manifestaciju Gastro Turopolja i u ovom će tjednu svi posjetitelji goričkih restorana moći povoljnije jesti a na jelovniku će se naći tradicionalna turopoljska kuhinja. Svi restorani koji sudjeluju u Gastro tjednu izvjesit će plakat s oznakom Gastro tjedna.
Brošura „Gastronomski vodič i smještaj“ sadrži sve informacije i sva turistička odredišta grada Velike Gorice i Turopolja. Brošuru je izdala Turistička zajednica grada a koristit će se i u predstavljanju grada i njegove turističke ponude na turističkim sajmovima.
http://www.gorica.hr/2010/10/poceo-gastro-tjedan/

Jel te brošure ima na netu il samo "pouzečem"?  :P

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Kamo na izlet u Turopolju
« Odgovori #14 : Listopad 27, 2011, 09:38:08 poslijepodne »
Stupničani u Vukomeričkim goricama       
Autor Vlado Mikulčić     
Četvrtak, 20 OCTOBER 2011 10:42
 
U subotu 08. listopada u uzvratni posjet velikogoričkoj Udruzi vinogradara i vinara ¨Grozd¨ došli su članovi Udruge vinogradara i vinara iz Brodskog Stupnika. Veseli slavonci njih oko 30-ak najprije su posjetili muzej Turopolja, gdje ih je dočekao župan Plemenite opčine turopoljske Franjo pl. Kos sa dva banderijalca i kratko ih upoznao sa povješću turopoljskog kraja i POT-a.. Nakon razgleda stalnog postava muzeja, posjetili su destileriju Brigljević i degustirali njihove nadaleko poznate likere. Slijedeća destinacija bio je Lukavec grad, gdje ih je dočekao kaštelan POT-a Željko pl. Stanilović i proveo ih kroz ovu za Turopolje značajnu povijesnu građevinu. Tu su malo napiknuli turopoljske kobase, špek i suhi sir i sve to zalijali Jurjevskim vinom  Nakon toga imali su prilike u Lukavečkom čretu vidjeti i turopoljsku svinju autohtonu zaštičenu pasminu. Laganom vožnjom autobusom kroz Gudce došli su u Kostabnjevec, točnije na brijeg Jajtine u vinograd Nikole Hrvačića, gdje je već čekao vrući grah, gibanica, vino z Jajtine i za ovakove prilike nezaizostavni Vinogradarski band. Poslije toga vožnjom po obilježenim vinogradarskim brijegovima Kostanjevec, Šiljakovina i Krušak, došli su vinograd Hrvatskih šuma, odnosno šumarije Velika Gorica i upoznali se s njihovim nasadom. Zatim je na Ključić brdu na brijegu Rastek pogledan  stari vinograd i podrum u izgradnji obitelji Matković, koji će biti najveći u Vukomeričkim goricama, a čiji se završetak i otvorenje planira slijedeće godine. Gosti su tom prilikom razgledali i seoski turizam na Ključić brdu, a u podrumu Franje Matkovića obavljena je degustacija nekoliko njegovih vina uz domaći kruh i sir. Posljednja destinacija bili su ribnjaci Ključić brdo obitelji Grđan, gdje je usljedila večera pečeni odojak, miješano meso i turopoljski škrlet. Poslije večere domaćini i gosti razmijenili su skromne poklone nakon čega se nastavilo sa veselim zajedničkim vinogradarsko vinskim druženjem uz živahnu pjesmu i muziku Vinogradarskog benda. I na kraju, napomenimo da su više nego raspoloženi i zadovoljni gosti i domaćini zaključili, da bi s ovakovim druženjima trebalo nastaviti i u buduće...foto...
http://www.grozd-vg.hr/

Ljudi su se stvarno potrudili,nema kaj.
wwwg tablice