Autor Tema: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar  (Posjeta: 20096 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« : Veljača 27, 2011, 12:50:34 prijepodne »

U DOMU HRVATSKE VOJSKE "ZRINSKI" PREDSTAVLJEN "HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR" ZA 2002. GODINU
Jubilarno deseto godište HKK s povećanim brojem stranica


- Pred našim očima propada jedna cijela poljodjelska civilizacija, tkalačka krosna, preše, krušne peći, škrinje, kojekavo posuđe, zdenci u polju, potoki, mlinovi. O svemu tome treba pisati, ne za nas, nego za one koji će doći poslije nas - rekao je dr. Zvonimir Bartolić.

U petak 23. studeni je u Domu Hrvatske vojske "Zrinski" predstavljen deseti po redu "Hrvatski kajkavski kolendar" Matice hrvatske Čakovec, što je značajan uspjeh. Deseti jubilarni "Hrvatski kajkavski kolendar" nešto je obimniji nego prethodni, a na gotovo 400 stranica donosi niz zanimljivih tekstova, podijeljenih u više područja. Predstavljajući ovogodišnji broj, glavni urednik dr. Zvonimir Bartolić naglasio je da je u HKK-u za 2002. godinu glavna pozornost posvećena Domovinskom ratu. Uz druge tekstove o Domovinskom ratu, Kolendar donosi i slike svih poginulih i umrlih i nestalih branitelja iz Međimurske županije.

On je ujedno pozvao sve da se posebna pažnja posveti onome o čemu se malo zna, a što bi trebalo čuvati za budućnost. To vrijedi naročito za kulturne i prirodne vrednote. - Pred našim očima propada jedna cijela poljodjelska civilizacija, tkalačka krosna, preše, krušne peći, škrinje, kojekavo posuđe, zdenci u polju, potoki, mlinovi. O svemu tome treba pisati, ne za nas, nego za one koji će doći poslije nas - rekao je uz ostalo dr. Zvonimir Bartolić.

Prigodom predstavljanja desetog Hrvatskog kajkavskog kolendara održana je i mala svečanost, svi oni autori koji su surađivali u svih deset godišta Kolendara, dobili su priznanja i zahvalnice Matice hrvatske Čakovec. Zahvalnice su primili: dr. Zvonimir Bartolić, (Čakovec) Ivan Haramija-Hans (Koprivnica), Branka Jagić-Zagorka (Velika Gorica), Stjepan Janković (Gardinovec), Ivica Jembrih (Čakovec), Vladimir Korotaj (Varaždin), Martin Lukavečki (Vidovec), Franjo Marciuš (Čakovec), Boris Nazansky (Zagreb), Juraj Sambolek (Čakovec), Dragutin Em. Šafar (Čakovec), prof. Dragutin Toma (Čakovec/Vučetinec).

Uz pet tekstova o Domovinskom ratu, jubilarni Hrvatski kajkavski kolendar donosi i niz tekstova o obljetnicama, zatim nekoliko tekstova iz područja etnologije i etnografije i povijesti. Nije izostala niti ekologija i zdravlje, kojemu je također posvećene jedan dio knjige, a također i gospodarstvu i poljodjelstvu. Uz razne prikaze, tu su i književne stranice za odrasle ali i dječje književne stranice. Dakako, "Hrvatski kajkavski kolendar" ne bi bio to da ne donosi i kalendar s narodnim nazivima mjeseca i šaljivim stihovima Florijana Andrašeca. Tako je siječanj još i malobožičnjak, pavlovščak i prezimec, veljača je svečen, veljak ili svičan, ožujak je gregurjevščak, sušec ili protulejtnjak. Travanj je jurjevščak, traven ili mali traven, svibanj je filipovščak, rožnjak ili sviben, lipanj je ivanščak, klasen ili rožencvet, srpanj je jakupovščak, srpen ili mali srpanj, kolovoz je velikomešnjak, kolovožnjak ili osemnik, rujan malomešnjak, rujen ili jesenščak. Listopad je miholjščak, kozaprst ili desetnik, studeni vsesvetčak, veternjak ili zimščak, a prosinac gruden, velikobožičnjak ili dvanajstnik.

Predstavljanju Kolendara bili su nazočni i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te ekoloških udruga iz županije. Hrvatski kajkavski kolendar tiskan je u 3000 primjeraka u TIZ-u "Zrinski", a može se nabaviti u sjedištu Matice hrvatske Čakovec, Park Rudolfa Kropeka 2. (J. Šimunko)


Zvir:
http://www.mnovine.hr/325/kultura.htm
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #1 : Veljača 27, 2011, 12:51:46 prijepodne »

Hrvatski kajkavski kolendar 2003.
ČAKOVEC, 29. studenoga - Na svečani način u petak je u Domu Hrvatske vojske »Zrinski« u Čakovcu predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar 2003., u nakladi Matice hrvatske Čakovec. Predstavljanju u petak bila je nazočna većina autora priloga, a glavni urednik prof. dr. Zvonimir Bartolić istaknuo je da je riječ o jedanaestom izdanju u neovisnoj i slobodnoj Hrvatskoj. Knjiga ima 464 stranice, a podijeljena je na šest cjelina. To su Domovinski rat, Obljetnice, Hrvatska etnografija i etnologija, Prinosi za povijest hrvatske kajkavštine i hrvatskih kajkavskih krajeva, Prosvjeta i kultura, Ekologija i zdravlje, Odjeci vremena, Razni prikazi, Ljudi, događaji, sudionici, zatim Gospodarstvo, poljodjelstvo, vinogradarstvo, Šport jučer danas sutra, a slijede Književne stranice, Venec pesem horvatskih, Dječje stranice i Nekaj za čas kratiti. Kalendar je tiskan u nakladi od 3000 primjeraka.
D. O.

Zvir:
http://www.vjesnik.com/html/2002/11/30/Clanak.asp?r=kul&c=5


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


02.12.2002.
Predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar za 2003.

Jučer je u Domu Hrvatske vojske predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar za 2003.g. koji je opsežniji od svih dosadašnjih. Na 468 staranica 84-vero autora različitih životnih dobi obradilo je široki spektar tematike u čak 16 poglavlja. U ovih 11 godina izlaženja objavljeno je više od 30 tisuća primjeraka što je dovoljno jak poticaj da se istim putem krene dalje. Za ovu godinu Matica hrvatska i Zrinski najavili su objavljivanje najstarije hrvatske kajkavske tiskane knjige-Hrvatskog kajkavskog editia princepsa, Pergošićevog DECRETUM-a, tiskanog u tiskari u Nedelišću 1574.g. Transkripcju Decretuma, znanstvene rasprave i rječnik napisao je poznati znanstvenik i književnik, redoviti sveučilišni profesor dr. Zvonimir Bartolić.

Zvir:
http://www.cakoveconline.com/kultura_glavna.asp
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #2 : Veljača 27, 2011, 12:55:40 prijepodne »

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2008.

Uvodna réč:


Dragi štitelji, v ruke Vam dajemo 16. tečaj HKK!

Z našim Hrvatskim kajkavskim kolendarom idemo vu šesnajsto ljeto. Čez ta ljeta naš HKK je stalno rasel i po broju piscov i po broju stranic. Prvi tečaj našega Kolendara imel je samo 252 stranice, a zadnji, petnajsti, imel je 556 stranic. Za tih petnaest let vu njemu se javilo prek jezero piscov iz cele naše domovine Horvatske. Zato vezda vsim skupa zafaljujem na zdušni potpori. Tulikajše zafaljujem i Vam štiteljom na vernosti, kajti bez Vas HKK ne bi mogel biti tiskan.
Prešestno leto imeli smo bogati program. Navršilo se 40 let od pisanja i vundavanja za Horvate i horvatski jezik znamenite Deklaracije o položaju horvatskoga jezika. Naravski, vu tom ljetu imeli smo i druge važne nadnevke. Bila je 170. obljetnica smrti znamenitoga poete Tomaša Goričanca, 130. obljetnica književnika i svećenika Štefa Stjepana Mlinarića. Kaj se tiče Zrinskih, vse važne nadnevke čez celo ljeto, več po navadi, smo znamenuvali: 30. travna vu Čakovcu smrt Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana, 13. srpna, ali jakopovščaka na Kakinji pri Dolnji Dobravi boj za obrano Novoga Zrina, 7. rujna, ali malomešnjaka znamenuvanje velikoga Sigetskoga poboja, a 18. sesveščaka tragičnu smrt horvatskoga bana, vojskovođe i poete Mikule Zrinskog Čakovečkog.
Za Maticu hrvatsku i za vse nas ipak su najvažneše knjige. Bumo rekli, žetva je bila dobra. Prvi put smo tiskali knjigu pesem jedne horvatske poetese koja živi vu dalekom svetu, vu Kanadi. Ona se zove Davorka Križaj-Kapljić, a naslov njezine knjige je Sjećanja i sutoni. Dok ovo pišem vu pripravi su još knjige Sibila, Priroda i kultura u srazu, Kaudinski jaram i Međimurski dijalekt.
Ovo 2008. ljeto čeka nas jeden jako veliki nadnevek: 500. obljetnica vu horvatskoj povesti najhrabrešega viteza i vojskovođe Mikule Šubića Zrinskoga Sigetskoga. Ali ne smemo pozabiti niti vse druge vredne ljude.
Lani su se na on svet preselili naši dični Matičini kotrigi: prof. Dragutin Toma, prof. dr. se. Danilo Pejović i dr. Ivo Kirić. Bog njim lepo plati pred nebeskemi vrati za vse kaj su za horvatski narod i za Maticu horvatsku za života napravili. I naj njim je lehka horvatska zemlja.
Vsem članom ali kotrigam Matice hrvatske srečen Božić i srečno Novo ljeto.
Svoje pisanje završavam jednom prastarom horvatskom čestitkom iz Dolnje Dobrave, koju su čestitari, poležaji, koji su išli od hiže do hiže - med kojemi sem bil negda i ja — deklamirali.

Na to Mlado ljeto,
Kak zdravi, veselji,
Kak tučni, debelji,
Kak oni jeljeni.
Dej vam Bog puriče,
Račiće, konjice, voljiče.
Rodilo vam polje žitom,
Dvor živinom,
Hiža okinčena z mlademi detiči,
Koji ne miljujo
Puške, sablje gori zdiči,
V tabor  iti,
Kerščanjsko krv preljejati.
Vu ime onoga
Koji visoko sedi,
Široko gljedi,
V roki belo ljeljujo derži.
Faljen budi Jezuš Kristuš!


(Hrvatska narodna iz D. Dobrave)

Predsjednik MHOČ i glavni urednik HKK:
Prof. dr. Zvonimir Bartolić
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #3 : Veljača 27, 2011, 12:58:01 prijepodne »

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2009.

Uvodna réč:


Dragi štitelji Hrvatskoga kajkavskoga kolendara!

Anda vu morje vre vekivečno,
Jedno nam leto kapnulo srečno!
Najmre, kad vre nit cveta v dolice,
Niti več zelenog lista v gorice,
Nit bi gde videt z grozdekom trsa,
Nit poljodelcu odperta prsa,
Nego vu goru sedu postati,
A polju drobneh ptičic nestati,
Videti k tomu, kak marhu hrani,
Kak muž prot zimi z bundom se brani,
I čuti vuka, kak strašno tuli,
Kak koru gladen hrastovu guli:
Staro, znaj, leto da je gotovo,
Koje nut zniklo, vidimo Novo.
Anda vu morje vekovečno,
Jedno nam leto kapnulo srečno!


       Tak je negda znameniti horvatski pisatelj, preštimani poeta i župnik Pavel Štoos (1806.-1862.) gratuliral Novo leto. Bil je vu istini „glas kričečega vu puščini horvatskoga slovstva". Ali ne samo vu puščini horvatskoga slovstva, neg i vu puščini dušah Horvatov koteri su ponovno počeli zahitavati svojega jezika. Videči kaj se događa, Štoos je, kakti dobri jotec deci, govoril:

Vre i svoj jezik zabit Horvati
Hoču, ter drugi narod postati.


       Ako mi denes simtam po horvatski gradi pogledamo, moraju nas, od pete do glave, škrapi loviti. Na vse strane po štacuni nigdi nikaj na horvatskom jeziku napisano neje videti: vseposod samo ljudsko i tuđe, makar zakoni to ne dopuščaju. Dragi Horvati i štitelji Hrvatskoga kajkavskoga kolendara, nesmemo dopustiti kaj nam se horvatski jezik zatere. Jako je zanimljivo, povsud zakoni vrede, samo gda je vu pitanju horvatski jezik, unda je zajkone slobodno kršiti. Zvun toga, dragi tergovci i meštri, ljudi to kaj vi pišete ne razmeju! Kaj Vam neje to najbolja opomena?

       Dragi štitelji, lanjsko leto za Maticu hrvatsko bilo je jako plodno. Obiležili smo petstoletnicu rođenja najvekšega horvatskoga junaka Mikule Šubića Zrinskoga Sigetskoga (1508.-1566.). Za to smo 6. malomešnjaka od župana Posavca vu Zrinskom gradu dobili opčinsko (javno) priznanje.

       Kleto pak se moramo odužiti prvomu predsedniku Republike Hrvatske koj ima najvekše zasluge kaj denes imamo slobodu i svoju dragu domovinu neovisno državo, priznato vu sveto, Republiku Hrvatsku!

       Na koncu vsem članom ali kotrigom Matice hrvatske želim srečen Božić i srečno Novo leto!

                                                      Predsjednik MHOČ i glavni urednik HKK:
                                                                                Prof. dr. Zvonimir Bartolić
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #4 : Veljača 27, 2011, 01:02:50 prijepodne »

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2009.

(ZA)KAZALO HKK 2009.

Hrvatska himna..........................................6
Uvodna riječ   ............................................7
Kolendarij  ..............................................8
Zvonimir Dubravski: Razgovor s duhom hrvatskoga jezika   ........22

I. 350. OBLJETNICA DOLASKA FRANJEVACA U ČAKOV TUREN
Stanko Belobrajdić: 350. obljetnica dolaska franjevaca u Čakovec   . . 23
Zvonimir Bartolić: Zercalo duše fratra Abrahama Zelenića
-nepoznata hrvatska kajkavska knjiga prvoga predstojnika
čakovečkih franciškana    ................................32
Zvonimir Bartolić: Kada je nastao „medimorski jezik'?   ..........40

II. ZRINIANA
Zvonimir Bartolić: Najslavnijem hrvatskom vojniku u spomen u
prigodi 500. obljetnice rođenja...........................49
Zvonimir Bartolić: Dvostoljetno putovanje Knjižnice obitelji
Zrinski od Čakovca do Bitova i Zagreba....................53
Ljiljana Križan: Glasovita knjižnica Zriniana - prvi put u Čakovcu . . 60
Josip Simunko: Japanski zborovi pjevaju U boj, u boj u čast
samuraja Zrinskog....................................65
Bojan Kocijan: U Gornjem Kuršancu obilježene 343. obljetnica
smrti Nikole Zrinskog i 10. obljetnica mjesne kapele   ..........69
Ivan Čerpinko: Klarisa Petronila, kći bana Petra Zrinskog  ........79
Franjo Martinez: Putevima Zrinskih i Frankopana: Čakovec-
Dubovac-Cabar-Kraljevica-Čakovec   ......................84
Tomo Blažeka: Godina Zrinskih obogatila je kulturni život u
Hrvatskoj, posebno u Čakovcu...........................94
Gracijan Biršić: Balada o kneginji Katarini   ...................101

III. ZNAMENITE HRVATICE
Klaudija Đuran: Znamenite uršulinske učenice.................103
                                     529

IV.   UTEMELJENJE HRVATSKIH DEMOKRATSKIH STRANAKA
Zvonimir Bartolić: 20 godina od utemeljenja hrvatskih demokratskih
stranaka.........................................121
Zvonimir Bartolić: Franjo Tuđman -podsjećanje na prvoga
Predsjednika neovisne Hrvatske.................123

V.  OBLJETNICE
Zvonimir Bartolić: O velikom hrvatskom banu Josipu Jelačiću uz
150. obljetnicu smrti i 160. obljetnicu oslobođenja Međimurja...129
Ivo Horvat: Obljetnica mučeničke smrti Pavleka Miškine.....135
Zvonimir Bartolić: Smrt Stjepana Radića.....138
Mirko Šoltić: 40 godina KLA Dr. Mato Golubić Čakovec......142
Spomenka Marciuš: Uspješno djelovanje Pjevačkoga zbora Josip
Vrhovski........................................146
Ivan Bošnjak: Hrvatski slikar Ljubo Lah   ...................149
Zvonimir Bartolić: Veliki čarobnjak hrvatskoga glumišta    ......151
Franjo Marciuš: Obljetnice hrvatskih književnika, znanstvenika,
 domoljuba, udruga i posebno vrijednih događaja s područja
sjeverozapadne Hrvatske.............................155

VI.  HRVATI IZVAN DOMOVINE
Josip Janković: Lepa si, lepa, Marijica!....................163
Đuro Franković: Zaboravljeni hrvatski budimski Kalendar
slovinski
iz 18. stoljeća..............................165
Ivan Rusak: Izložba Hrvatskog fotosaveza u Murskim Križevcima
(Murakereszturu)   ..................................169
Vladimir Sovar: Ne pjeva se od piva  ......................170

VII. NAŠI POKOJNICI
Zvonimir Dubravski: Marija Vuković-Bartolić...............176
Franjo Martinez: Opet jedan gubitak za hrvatsku znanost.......178
Dragutin Matotek: Nikola Ivačić, dipl. ing. grad..............180
Dragutin Matotek: Mirjam Pal, dipl. ing. grad. (1925.-2008.)   . . .182

VIII. RATNE I PORATNE ŽRTVE
Mladen Gene: Istraga o zločinima u Maceljskoj šumi godine 1945.,
gdje je pobijeno oko 12 tisuća vojnika i civila, a medu njima i
21 svećenik........................................184
                                     530

Goran Jurišić: Genocid u proljeće   ..........................188
Mladen Gene: Stravični partizanski pokolji 1945. u Sloveniji
i Hrvatskoj.........................................196
Stjepan Bučar: Jazovka je rijetko stratiše na kojemu nitko nije
ostao živi  ..........................................202
Franjo Talan: Zaslužuju li žrtve komunističkog terora i hrvatski
branitelji spomen-obilježje?   ............................211
Franjo Talan: Hrvatski svećenički martirologij don Ante Bakovića . . 216
Martin Mihaldinec: Ubojstvo Rože Golub   ....................223
Barbara Turk: Podignuto spomen-obilježje hrvatskim braniteljima i
žrtvama jugokomunističkog terora u Vratiš inču..............225
Vlatko Ljubičić: Pred crkvom u Suhopolju pronađene kosti
dvojice braće s Križnoga puta...........................230

IX.  HRVATSKA ETNOGRAFIJA I ETNOLOGIJA
Đuro Franković: Tko to nebo otključava?.....................231
Ksenija Kolarić: Čuvanje hrvatske izvorne baštine Medimorja.....237
Vladimir Miholek: Svatovski običaji z druge strani gledeč........239
Stjepan Bučar: Pučka pobožnost Za križem na otoku Hvaru.......243
Stjepan Janković Štef: Medimorje - kakvo je negda bilo   .........247
Gordana Marta Matunci: O, Sveta tri kralja, o blažen vaš dan! .... 249
Slavica Moslavac: Utjecaj građanske mode na hrvatsku narodnu
nošnju Bilogore i Posavine.............................254
Slavko Lajtman: Melin na Trnavi pri Pa/ovcu  .................259
Josip Janković: Bog u nekim hrvatskim kajkavskim poslovicama iz
Međimurja  .........................................264

X.  PRINOSI ZA POVIJEST HRVATSKE KAJKAVŠTINE I HRVATSKIH KAJKAVSKIH KRAJEVA
Danica Kuštrak: Iz povijesti hrvatskoga sela Miholjanec u Podravini 271
Mladen Gene: Bednjanski govor proglašen kulturnim dobrom.....274
Dunja Horvatin: Loborske su steže vouske....................280
Ivan Sinovčić: Znamenitosti grada Siska.....................283
Franjo Marciuš: Primjer kako se pljačkala Hrvatska u kraljevskoj
Jugoslaviji  .........................................285
Martin Mihaldinec: 40. obljetnica Legende o Picokima i
kulturno-zabavne manifestacije..........................289
                                     531

Željko Grahovec: Sve veća afirmacija festivala Pjesme Podravine i
Podravlja u Pitomači.................................292
Dragutin Em. Šafar: Hrvati Medimorja pod igom nekadašnjih
okupatora..........................................294
Josip Črep: Suđenje čakovečkim mađaronima nakon Drugog
svjetskog rata godine 1945.............................300
Ivan Čerpinko: Vinica, kolijevka hrvatskoga automobilizma.......305
H. Horvat/D. Levačić: Spomen-dom rudarstva u Murskom Središću .311
Martin Lukavečki: Šćepanje...............................315

XI. POVIJEST, PROSVJETA, KULTURA
Tomo Blažeka: U Nedelišću - negda hrvatska tiskara, sada sajam
knjiga.............................................320
Suzana Jagić: Osnovna škola u Kuljcvčici  ....................323
Daniel Šantalab: Iz povijesti Varaždinske županije..............328
Daniela Šantalab: Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog
u Varaždinu   ........................................332
Zvonimir Bartolić: List pukovnika Marica Pcrccla Magistratu
Dravskoga Srcdišča   ..................................335
Zvonimir Bartolić: Alida Valli -   nije to filmska već iredentistička
talijanaška nostalgija!   ................................338
Mladen Gene: Dio blaga NDH još je zakopan u Sloveniji
i Austriji?!   .........................................341
Matija Vonić: Rakovo u Draškavcu - 248. obljetnica zavjeta
sv. Roku.............................................348
 
XII. GOSPODARSTVO, POLJODJELSTVO, VINOGRADARSTVO
Snježana Zorković: Predsjednik države Stjepan Mcsić otvorio
hotel Kralj..........................................353
Marjan Novak: MESAP - prvih deset godina..................   357
Franjo Martinez: Murva, drva koje nestaje....................   363
Franjo Martinez: Masline kopnenih krajeva...................   367
Nikola Jagačić: Uzroci neplodnosti domaćih životinja  ...........   374
Nikola Jagačić: Čuvanjem krmiva čuvamo njihovu hranjivost   .....   376
Nikola Jagačić: Njega papaka — važna za zdravlje stoke   .........   379
Vilibald Novak: Rogač - zaboravljen plod i drvo...............  380
Josip Puklavec: Graševina u Međimurskom vinogorju...........  382
                                     532

XIII. ŠPORT
Ivan Petriš: Povijesna kolajna za hrvatsku gimnastiku - olimpijsko
srebro Filipa Udea...................................387
Dragutin Matotek: 20 godina od najveće športske priredbe
u Čakovcu..........................................390
Zvonimir Dubravski: Hrvatski sokol   ........................394

XIV ODJECI VREMENA
Tomo Blažeka: Obilježavajući blagdan sv. Jakoba - Priločanci
su podigli spomenik velikom hrvatskom banu Josipu Jelačiću ... 398
Tomo Blažeka: Još jedan susret i spomen na HKK 2008..........401

XV.  LJUDI, DOGAĐAJI, SUDIONICI
Lojzo Buturac: Euharistijski kongres 1935. u Čakovcu po opisu
Josipa Hrnčevića  ....................................403
Mladen Gene: Sjećanje na prof. Vilima Leskošeka..............405
Mirjana Pospiš: Ponovno obespravljeni......................408
Ivan Muhovec: Praf se vruhnulo  ...........................413
Lojzo Buturac: Autocesta Bratstvo-jedinstvo  ..................420
Franjo Šantalab: Iz prošlosti varaždinskog kraja   ...............422
Andrija Ilijaš: Naše gorice preko Mure u Mađarskoj  ............424
Ivan Lehkec: Moja mala životna priča.......................428

XVI.  KNJIŽEVNE STRANICE
Stjepan Janković Štef: Vincek..............................433
Zvonimir Dubravski: Dažd dolazi   ..........................438
Vera Zemunić: „ Veliki" susret.............................439
Ivica Jembrih: Vu kamenolomu.............................441
Marija Milas: Tituš Brezovački - kao pisac nije mrtav...........442
Ivanka Manojlović: Razmišljanja...........................444

XVII.  RAZNI PRIKAZI
Stjepan Bučar: Prometno povezivanje središnje Hrvatske s Hrvatskim
primorjem za vrijeme Austro-Ugarske.....................445
Lojzo Buturac: Moje promaknuće u časnika u Varaždinu.........448
Nikola Breznik: Barbara devica............................450
                                     533

XVIII. VENEC PESEM HORVATSKIH
(Blagus-Fex S., Grgurić J., Hamer M., Hradel Đ., Ilijaš Lj.,
Janković J., Janković S., Janković S., Jembrih I., Marciuš S.,
Modrić S. S., Sabolek P., Sisek K., Skledar Ž., Šafar D., Trstenjak S.,
 Turk B., Vlah-Hranjec M., Zagorec A., Žeželj F.)
.......452

XIX.  ZRINIANA VETERA ET NOVA
T. Belić, Ž. Belić, I. Pintarić, T. Piljušić: Kakvu tajnu krije
velikaška obitelj Zrinskih?   .........................475
Nikola Žuti: Slatka vječnost............................478
Denis Breznik: Moje putovanje u 1566. godinu  .............480

XX.  DJEČJE STRANICE
Vera Zemunić: Zimski rođendan.........................483
Vera Zemunić: Jezušek.................................485
Anica Barković: Proljetni dar   ...........................486
Anka Balent: Semafor  .................................487
Anka Balent: Medina papuča............................488
Ljubica Ilijaš: Vrapčić Cupko............................489
(L. Balent, L. Janković, A. Petriš, V. Puzak, I. Ružić,
T. Ružić, V. Ružić, L. Šajnović )
................................491

XXI. NEKAJ ZA CAS KRATITI
(S. Bakšaj, S. Jagar-Čotić, F. Marciuš, M. Marciuš, B. Nazansky,
S. Petriš, V Petriš, M. Sabolčec, S. Tumpić)
   ...............497
Vladimir Pletenac: Zimske radosti moje mladosti............505
Duka Tomerlin Picok: Dobro nam došli dragi moji
- (samo)upravljači!   ...............................510
Ivan Haramija Hans: Pismo iz starog Pritoka...............513
Đuro Bel: Zebrane misli...............................516
Magdalena Vlah-Hranjec: Roke v žepu....................520
Anka Balent: Priločanka Anka..........................523
 
KNJIGE MATICE HRVATSKE ČAKOVEC 1991.-2008. ......525

XXII. PROMIDŽBENE PORUKE .....................535       
                                     534

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2009.

Nakladnik
Matica hrvatska - Ogranak Čakovec
Park. R. Kropeka 2
Tel./fax. 040/314-080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr

Za nakladnika
Dr. Zvonimir Bartolić

Lektor
Dr. Zvonimir Bartolić

Računalni unos
Donata Balent

Korektori
Donata Balent
Franjo Marciuš
Vera Zemunić

Tiskano u studenom 2008.

Naklada
2700 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d., ČAKOVEC

ISSN 1332-2141

                                     536
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #5 : Veljača 27, 2011, 01:03:48 prijepodne »

Pranjić urednik Kajkavskog kolendara      
Četvrtak, 02 Travanj 2009 

Profesor filozofije i književnosti Ivan Pranjić, novi je urednik je urednik Hrvatskog kajkavskog kolendara, godišnjaka kojeg izdaje Matica hrvatska ogranak Čakovec. Pranjić na mjestu urednika dolazi nakon dugogodišnjeg urednika, sada pokojnoga prof. dr. Zvonimira Bartolića, a odluka je to Upravnog i Nadzornog odbora MH Čakovec i samog Pranjića.

Pod njegovim vodstvom započele su pripreme za Hrvatski kajkavski kolendar 2010, koji prema Pranjiću i vodstvu MH Čakovec i dalje mora ostati najvrednija publikacija u sjevernoj Hrvatskoj. (S. Mesarić)

http://www.mnovine.net/index.php?option=com_content&task=view&id=9936&Itemid=78
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #6 : Veljača 27, 2011, 01:04:42 prijepodne »

Međimurje, br. 2848, 24. Studenoga 2009.

PREDSTAVLJEN HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2010.

Autor članka: R. Topličanec

Ovogodišnje, 18. izdanje Hrvatskog kajkavskog kolendara, prema riječima njegovih urednika i izdavača, predstavnika čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, nastavlja tradiciju prethodnih, ali u nešto izmijenjenom obliku. To se odnosi ne samo na njegov obim, nego i na sadržaj.
Predstavljanje godišnjaka upriličeno je 20. studenoga u restoranu Kruna u Čakovcu. U prisustvu većine od 111 autora 150 priloga, koliko ih sadrži ovogodišnje izdanje, nekoliko uvodnih riječi rekao je predsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske Stjepan Hranjec. Više su o samom izdanju i njegovoj povijesti govorili glavni i odgovorni urednik Kolendara Ivan Pranjić te njegov pomoćnik i tajnik Ogranka Tomo Blažeka. Pranjić je pritom istaknuo da je u ovakvom obliku i od strane sadašnjeg izdavača ovo 18. godišnjak koji je doživio i određene promjene.
- Pojačali smo broj tekstova na kajkavštini, pogotovo unutar beletrističkog bloka. No, želja nam je da na kajkavštini budu zastupljeni i ostali prilozi. Kolendar sadrži i blok s raspravama i studijama, praktično znanstvenim radovima. Tekstovi takvog tipa zapravo su nalazili mjesta u izdanju Hrvatski sjever. No, zbog nedostatka sredstava, on ove godine neće biti izdan, pa su u godišnjak HKK-a uključeni i takvi tekstovi.
To je dovelo do povećanja stranica na blizu 700. Istaknuo je i da je HKK jedini profitabilan projekt Ogranka kojim se onda i potpomaže druge Matičine projekte.
Tomo Blažeka podsjetio je prisutne na još jedan jubilej – 40. obljetnicu izdanja prvog poslijeratnog kalendara izdanog za 1968./69. godinu koji je nosio naziv Međimurski kalendar. Sva izdanja tiskana su u čakovečkom Zrinskom, a ovogodišnje je izašlo u nakladi od 2.500 primjeraka. Zahvaljujući brojnim sponzorima, u sjedištu čakovečkog Ogranka Matice hrvatske može se kupiti za svega 60 kuna. Godišnjak je i dalje koncipiran kao štivo za širok krug čitatelja, a dob autora kreće se od 9 do 94 godine.

R. Topličanec
http://www.medjimurje.hr/clanak/2848/2009-11-24/predstavljen-hrvatski-kajkavski-kolendar-2010

i/ili:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23551/#msg23551

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Video:
Hrvatski kajkavski kalendar 2010., 0:29

Hrvatski kajkavski kalendar 2010.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #7 : Veljača 27, 2011, 01:14:18 prijepodne »
HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2010.
Godišnjak Matice hrvatske Čakovec

Uredništvo
Tomo Blažeka, Jurica Cesar, Stjepan Hranjec, Ivan Petriš, Ivan Pranjić, Đuro Ružić, Vera Zemunić

Glavni i odgovorni urednik
Ivan Pranjić

Pomoćnik glavnog urednika
Tomo Blažeka

Grafički urednih i naslovnica
Dragutin - Dado Štebih

Tajnica uredništva
Donata Balent

Fotografije na naslovnici i zadnjoj stranici
(Učiteljski fakultet u Čakovcu i skulptura sv. Jeronima)
Damir Klaić - Ključ

Priprava
Grafika d.o.o. Osijek

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Dragi čitatelji!


Više od desetljeća i pol ovaj godišnjak izlazio je pod uredničkom, skrbi pokojnog profesora Zvonimira Bartolića. Zajedno sa sadašnjim predsjednikom čakovečkog Ogranka Matice hrvatske, profesorom Stjepanom Hranjecom, obnavlja 1993. godine Hrvatski kajkavski kolendar, koji je davne 1972. bio zabranjen. Otimanje zaboravu starih kulturnih tradicija kao da je bila profesorova misija. Prekine li se tanka nit pisane riječi koja nas povezuje s prošlošću, mislio je profesor, ostat ćemo bez svijesti o njoj, a posljedično i o sebi. U vrijeme hrvatskoga proljeća, ranih sedamdesetih godina prošloga stoljeća, ovo glasilo, pod nazivima Kajkavski kalendar i Kajkavski kolendar uređuje Dragutin Feletar. To je opet nastavak tradicije Međimurskog kalendara iz tridesetih godina o čemu ćemo za sljedeći broj prirediti poseban tekst. Hrvatski kajkavski kolendar samo je jedan od mnogih projekata Matice hrvatske Čakovec i ljudi koje je okupljao profesor Bartolić, ali žilavošću svoga htijenja i ukorijenjenošću u najširim čitateljskim slojevima jedan je od najuspješnijih. Malo se koja tiskovina u Hrvatskoj može pohvaliti nakladom iznad dvije i pol tisuće primjeraka, bez remitende (neprodanih primjeraka). Osim što refinancira svoje izlaženje, Kolendar potpomaže i druge, neprofitabilne Matičine projekte.

Kao što profesor Bartolić nije želio temeljitije zadirati u pučku koncepciju godišnjaka, ni ovo Uredništvo ne želi iznevjeriti „horizont očekivanja!" njegovih poklonika. Dakako, dragi čitatelji, primijetit ćete manje grafičke inovacije, napuštanje tituliranja i fotografija autora te grafičkih detalja koji nisu u funkciji teksta. Pokušali smo uz dosadašnje vjerne suradnike pridobiti i neke nove, čak i izvan granica Lijepe Naše kako bi Kolendar došao u interkulturni dodir s ostalim narječjima i dijalektima, a ne samo sa standardnim jezikom kao svojevrsnim antipodom. Tek u dijalogu s čakavskim i štokavskim idiomima kajkavski može pokazati svu svoju izražajnu snagu i ljepotu. Iako nosi atribut kajkavskvi, Kolendar do sada nije donosio puno kajkavskih tekstova. Koji put je teško i opravdavao svoj naziv. Potrudili smo se u ovom broju malo pojačati kajkavski blok, a ubuduće ćemo još više nastojati oko toga. Drago nam je što su se našem pozivu odazvali neki vrsni kajkavski pisci, očekujemo ubuduće još više suradnika.

Kako je zbog novčanih neprilika, izazvanih recesijom, tiskanje časopisa Hrvatski sjever dovedeno u pitanje, Hrvatski kajkavski kolendar trenutno je jedino glasilo čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Zbog toga, a i zbog želje da još više proširimo čitateljski i suradnički krug, u rubrici Rasprave tiskali smo nekoliko znanstvenih tekstova. Taj trend također ćemo nastaviti.

Zahvaljujem Predsjedništvu čakovečkog Ogranka Matice hrvatske što mi je povjerilo ovaj projekt, Uredništvu na pomoći i savjetima, te tajnici i grafičkom uredniku na strpljenju. Vas, dragi čitatelji, molim za benevolentnost ako naiđete na kakvu pogrešku jer ovo je do sada najopsežniji broj, a iskustvo je na početku.

Urednik


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


(ZA)KAZALO HKK 2010.

Uvodna riječ..........................................5
 Kolendarij............................................6

I. IN MEMORIAM
Branka Jagić: Knjiga kao svijeća...........................24
Stjepan Hranjec: Odlazak velikana   .........................25
Đuro Ružić: Govor održan na komemoraciji prof. dr. Zvonimiru
Bartoliću u Međimurskoj županiji 12. veljače 2009.
...........28
Oproštajni govori na sahrani prof. dr. Zvonimira Bartolića 13. veljače     2009. (Ivan Pranjić, Stjepan Sučić, Josip Posavec, Mladen Križaić, Đuro Blažeka, Stjepan Hranjec, Dragutin Feletar,
Marijan Pongrac, Bojan Kocijan)   .......................30
S. Damiš/ T. Vrbanec: Franjo Damiš........................43
Mladen Genc: Dr. Đurđica Cvitanović  .......................45
 Đuro Bel: Branko Galinec -Aris...........................48

II. OBLJETNICE
Dragutin Novina: Osam stotina bistričkih ljeta.................53
Ivan Knežević: Pet stoljeća kapele sv. Volfganga u Vukovoju  .......56
 Tomo Blažeka: 220 godina župe Kotoriba ....................61
 Franjo Marciuš: 150 godina željezničke pruge Kotoriba - Čakovec ... 65 
Martin Mihaldinec: 130 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva
Virje
............................................72
 Franjo Marciuš: Uz 120. obljetnicu željezničke pruge
Varaždin - Golubovec
................................76
  Franjo Marciuš: Uz 120. obljetnicu željezničke pruge Čakovec -
- Mursko Središće - (Lendava)
   .........................81
Ivan Večenaj Tišlarov: Badenke ...........................88
 Tomo Blažeka: Ivan Večenaj Tišlarov  .......................92
 Franjo Talan: Deset godina rada Društva za obilježavanje grobišta
ratnih i poratnih žrtava (2000.-2010.)
  ....................96

Franjo Marciuš: Obljetnice hrvatskih književnika, znanstvenika, domoljuba, udruga i posebno vrijednih događaja s područja sjeverozapadne Hrvatske.............................106

III. KRONIKA
Mladen GenC: Trkošćanska kronika (1334.-2009.) ............ . 117
Slavko Lajtman: Međimurci i rat u Dalmaciji.................122
Bojan Kocijan: Zrinskima u trajni spomen................... 128
Dunja Horvatin: Krapino moja, kak imam te rad...............141
Ivan Sinovčić: Sisački tiskari............................146
Pavao Jurinec: Zvona svetog Antuna.......................149
Ljudevit Marđetko: U prostoru i vremenu ....................153
Martin Lukavečki: Breznički Hum........................161
Josip Črep: Husari Varaždinske županije nastavljaju tradiciju......168

IV. POVJESNICA
Stjepan Hranjec: Kronologija Franjevačke godine  ..............177
Vladimir Mesarić: Međimurska grobišta i stratišta nakon II. svjetskog
rata
........................................-----185
Vladimir Matejaš: Loborska stela......................... 189
Dafne Vidanec: Oproštajno pismo Katarini ima antropološki, etički,
psihološki i teološki moment
...........................195
Franjo Talan: Proslava zlatomisničkog jubileja................202
Marija Milas: Ivan Zakmardi Dijankovečki...................210
Tomo Blažeka: Spomenik Nikoli Zrinskom Čakovečkom u Donjoj
Dubravi
.........................................212
Tomislav Matić: Sveti Josip, zaštitnik Hrvatske  ...............214 ,
Tomo Blažeka: Spomen-ploča dr. Ivanu Novaku u Čakovcu   .......217
Tomo Blažeka: Spomenik Ani Katarini Frankopan-Zrinski u Čakovcu 219
Slaven Ujlaki: Limena glazba Donja Dubrava................. 221
Daniela Šantalab: Sestre milosrdnice u školama...............223
Dragutin Kos: Zaboravljeni..............................227
Hrvoje Petrić: Obitelj Hirschler i njen utjecaj na gospodarski život
istočnog Međimurja
.................................230

V. SJEĆANJA
Vladimir Pletenac: V Kotoribi sem se rodil, v Čakovcu sem v školu
hodil
.........................................239

Ivan Haramija Hans: Uspomene jednog karikaturista............245
Dragutin Šafar: O ambicioznim beznogim ustrajnicima   ..........247
Nikola Jagačić: Sjekirom u lov na štuke.....................253
Vera Zemunić: Ljetna kuhinja............................254
Lojzo Buturac: Antun Matasović i Međimurje.................257
Vladimir Miholek: Sjećanje na đurđevečku obitelj Braun   .........260
Lojzo Buturac: Sjećanje na Ivana Cvetkovića Ceveka - kajkavskog
pjesnika
.........................................265
Daniel Šantalab: Tragična sudbina franjevca Sebastijana Šantalaba .
270 Ana Žišković: Sjećanja na franjevce koji su djelovali u Čakovcu
unatrag 45 godina
..................................274
Barbara Turk: Na hodočašću u Bleiburg s hrvatskim braniteljima
2009. godine
   .....................................283

VI. RASPRAVE
Đuro Blažeka: Mjesto dijalekata u globaliziranom svijetu.........291
Alojzija Tvorić: Usporedba grafostilističkih odlika dvaju molitvenika
Raja duše i Putnog tovaruša  ............................306
Lidija Bajuk: Hrvatska tradicijska glazbena baština iz Međimurja i
odgojno-obrazovne institucije
  ..........................325
Marko Rašić: Rodno mjesto svetog Jeronima..................335
Josip Bedeković: XLVIII. poglavlje knjige Natale solum......... . 337
Ivan Pranjić: Etičke i estetske koordinate Krležine književne
egzistencije
.......................................349

VII. PROSVJETA, KULTURA, SPORT
Stjepan Hranjec: Prešućena obljetnica    .....................363
Josip Vrbanec: Školstvo u Maruševcu.......................369
Mladen Gene: Škola u Bednji............................375
Verica Jačmenica-Jazbec: Čakovečka bolnica za medvjediće.......378
Klaudija Đuran: Hodočašće u Svetu Zemlju   ..................382
Josip Bajuk: 10. obljetnica smrti Jurice Muraija................404
Franjo Martinez: Izlet u Istru............................408
Franjo Šantalab: Brdo Kukelj - istočni obronci Ravne gore  .......417
Marija Turk Sakač: Hungarizmi u govoru Peklenice ............419
Martin Mihaldinec: Sto godina sporta u Virju.................425
Damir Marcinjaš: Javna glasila i sport......................428

VIII. BELETRISTIKA
Đuro Bel: Tretja sneha.................................433
Đuro Bel: Otpri, Marica, vrata............................437
Branka Jagić: Mačkurek................................ 441
Petrana Sabolek: Štiri pajdašice..........................444
Stjepan Janković Štef: Samoća...........................447
Božidar Glavina: Dok vreme caru mine...................... 449
Anto Ćorlukić: Loptica ................................ 462
Ivica Jembrih Cobovički: Taj Kakosezove....................466
Nikola Peti: Prisutnost................................. 467
Mislav Benić: Kako sam stekao Mariju......................472
Marijan Ščuka: Elegia silvatica...........................479
Željka Skledar: Cug mašina fućka.........................481
Franjo Žeželj - Mustak: Kak postati slikar   . . ............... 484
Josip Janković: Trojstvo prezmožno........................485
Đuro Franćić: Protuletje nam pak dohaja....................487
Radojka Oreški: Prijatel................................488
Spomenka Marciuš: Žetva  ..............................489
Silva Trstenjak: Fašenk................................491
Anja Vidović: Stranjski svet.............................492
Stjepan Janković Štef: Vu goricaj pri Tri kralji   ...............493
Radovan Novina: Poišči popevku..........................495
Magdalena Vlah-Hranjec: Oj, mamica, moja stora mamica........495
Nikola Peti: vPjesme Aleksandra Gerova[/i] .....................496
Sead Alić: Razgovori s učiteljem  ..........................499
Franjo Bratić: Pjesme   .................................500
Ivica Budulica Strikan: Pjesme........................... 502
Daliborka Brković: Pjesme..............................508
Jula Erceg: Oktobar u Doboju  ............................511
Mijo Ružić: Japina pjesma pokojnoj mami....................511
Ivan Knežević: Pjesme. ................................513
Vera Zemunić: Plači, plači, Katarino.......................514
Dino Vlahek: Pjesma..................................515
Jelena Lukša: Pjesma..................................516
Lea Lesar: Snovi pod otiračem  ...........................517

Tena Novak: Pjesma  ..................................518
 Melita Hamer: Bodi čovek   ..............................518
 Ljubica Kolarić-Dumić: Pjesme    ..........................519
Mirjana Mališ: Za sve vas u plavom........................521
Stjepan Blagus Feks: Srljam u nevolje......................522
 Mihael Bičak: U molitvi................................523
 Stjepan Janković jr.: Pjesma.............................524
Matija Hlebar: Pjesme.................................526
 Ivica Jembrih Cobovički: Popevka stvorov  ...................528
 Đuro Bel: Zebrane misli  ................................530
 Vera Zemunić: Rođendan u mraku.........................536
Vera Zemunić: Božić tete Lije. ...........................539
 Anica Barković: Nemarni poštar Slonko.....................540
Anka Balent: Rodine noge   ..............................542
Anka Balent: Dvije torbe. ..............................543
Adela Petriš: Patuljak i vjeverica..........................544
Viktorija Puzak: Moj Čakovec............................547
Lucija Balent: Pjesme................................548
Lina Janković: Molitva.................................549
Lara Vugrin: Moje malo Međimurje........................550

IX.  FOLKLORISTIČKE TEME
Josip Janković: Neke hrvatske kajkavske narodne poslovice iz
Međimurja s temom demonologije
.......................553
Slavica Moslavac: Ivanje. ..............................558
 Milka Jagić: Žetva i mlata   ..............................566
Juraj Matunci: „Ponesite sebom dude, da nam tamo lepše bude,
huja haj!"
........................................569
Gordana Marta Matunci: Običaji od davnine  .................576
Mladen Genc: Maske Izidora Popijača.. ....................582
Josip Šimunko: Neke međimurske rugalice   ...................584

X.  HRVATI IZVAN LIJEPE NAŠE
Ivan Bošnjak: Što je Hrvatima Bosna i Hercegovina? ............591
Vladimir Sovar: Naše potomstvo u Australiji   .................594

XI. PRIKAZI
Tomo Blažeka: Sedam glavnih Vladimira Mesarića .............599
Mladen Genc: SUSRET: Dr. Nikola Grozdanovski Kole, liječnik i
slikar.
..........................................604
Tomo Blažeka: Sibila nagrađena na Intergrafici u Zagrebu   .......608
Tomo Blažeka: Susret i spomen na HKK 2009. ...............611

XII. GOSPODARSTVO, POLJODJELSTVO
Damir Marcinjaš: Vrijeme preživljavanja i prizemljenja  ..........617
Snježana Zorković: Kompanija Tehnix iz Donjeg Kraljevca na 85.
jubilarnom Jesenskom zagrebačkom velesajmu
   ..............620
Damir Marcinjaš: Tvrtka Bernarda iz Pušćina.. ..............623
Damir Marcinjaš: Tvrtka Šestan-Busch iz Preloga.............625
Danica Kuštrak: Ljekovito bilje bilogorskog područja............627
Franjo Martinez: Divlji kesten na putu nestajanja?. ........... . 631
Vilibald Novak: Smokva (Ficus carica)   .....................637
Ivan Jagačić: Neka oboljenja goveda........................640
Josip Puklavec: Utjecaj klime na vinograde u Međimurju  .........643

XIII. PROMIDŽBENE PORUKE   . ......................659


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2010.
Godišnjak Matice hrvatske Čakovec

Nakladnik
Matica hrvatska - Ogranak Čakovec
Park Rudolfa Kropeka 2
Tel./fax. 040/314-080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr

Za nakladnika
Stjepan Hranjec

Lektor
Ivan Pranjić

Korektori
Donata Balent Franjo Marciuš

Tiskano u studenom 2009.

Naklada
2500 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

ISSN 1332-2141
« Zadnja izmjena: Veljača 27, 2011, 01:16:47 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #8 : Veljača 27, 2011, 01:15:44 prijepodne »
Vésnik, 25. séčna 2010. / Tribina
(Međimurjě, 13. trâvna 2010)

TRE SE SAMO HAPITI PISATI
A kaj se dotikavle toga da se kajkavskim jezikom nemre izreči se ono kaj se more standardnim jezikom, to je istina, kajti se kajkavski ne razvijal onak kak se razvijal štokavski standard, kaj bi postal sposoben očituvati moderni život modernog čoveka. Ali pišimo onak kak i govorimo – ako nemamo šteru pogodnu réč na kajkavskom, posodimo si jo z štokavskog, onak kak si pomaže i štokavski standard prevzemajuč vnoge i vnoge réči z drugih jezikov. Tre se samo hapiti pisati.
Valja se ozbiljno zamisliti nad činjenicom – na što nas upozorava i Pavel Ružman – umiranja naših hrvatskih kajkavskih govora u Međimurju i uopće na sjeverozapadu Hrvatske. Pogledajte samo nastupe naših političara i gospodarstvenika u radijskim i televizijskim programima. Ni riječi da prozbore na svom materinjem jeziku. Kao da se srame. To se, na žalost, događa i u nekim publicističkim izdanjima. Prelistajte novi »Hrvatski kajkavski kolendar« za 2010. godinu. Sadržajno kako tako (osim dva politikantska teksta), ali na 700 stranica kajkavski se tekstovi mogu izbrojati na prste jedne ruke. Čak je i redakcijski uvodnik na štokavskom standardu.
Vezda nam hmira horvatski kaj, a ak se tak nastavi, za 20 lét hmiral bo i horvatski standardni jezik pred naletom globalizacije.

Ivo Horvat, novinar i publicist iz Zagreba


Zvir:
http://www.vjesnik.hr/html/2010/01/25/Clanak.asp?r=sta&c=1

Citat:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg17433/#msg17433 
« Zadnja izmjena: Veljača 27, 2011, 01:18:21 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #9 : Veljača 27, 2011, 01:19:57 prijepodne »

Međimurje, 2010-04-27, br. 2870

„Tre se samo hapiti pisati“

Objaviti što veći broj dobrih tekstova imperativ je Uredništva Hrvatskog kajkavskog kolendara neovisno o tome kojim su narječjem pisani. Uvjeren sam da ćemo u sljedećem broju moći pročitati i pokoji čakavski tekst. Do tada lijep pozdrav Ivi Horvatu uz njegovu krilaticu „Tre se samo hapiti pisati“ i uz naš dodatak „a ponekad nešto i pročitati“.


Autor članka: Ivan Pranjić

Već dvadeset godina pratim napise novinara i publicista Ive Horvata u ovim novinama i već dvadeset godina čudim se što mu Uredništvo nije dalo kolumnu, nego mu otvara prostor tek u Glasu javnosti. Premda su njegovi tekstovi uglavnom politički motivirani i premda se u malo čemu s njima slažem, ipak sam ih čitao sa zanimanjem jer imaju ono što novinarstvo treba njegovati, a to je polemičnost. Drugi korpus tema koji je Horvat otvarao kulturološke je naravi. S velikom pozornosti prati odnos prema hrvatskome jeziku, izražavajući naročito brigu za sudbinu kajkavskoga narječja, njegovih dijalekata i idioma. U 2 868. broju „Međimurja“, od 13. travnja ove godine objavljuje tekst pod naslovom I kajkavski je jezik u tranziciji i bori se za svoj opstanak, u kojemu ponavlja već ranije iznesene teze, ali nažalost, u prevelikoj želji da doprinese boljitku kajkavskoga narječja, u tom braniteljskom zanosu, iznosi nekoliko netočnosti koje radi objektivnog informiranja javnosti moram demantirati. Za teško stanje hrvatske kajkavštine Horvat proziva „školovane slojeve pučanstva“, a naročito dijalektologe, „biser profesore za pusto proučavanje i stjecanje doktorata“ jer „nastupaju na terenu kao arheolozi koji proučavaju ostatke izumrlih civilizacija“. Osim njih krivci su također i ogranci Matice hrvatske koji bi trebali izdavati „jednostavne pučke gramatike za pojedina kajkavska područja (dijalekte, idiome) da se njima služe učenici u školskoj nastavi“. „I to“, rezignirano konstatira autor, „nailazi na gluhe uši“. I sam Horvat u svome romantičarskom Weltschmerzu zna pomalo zatvoriti uši i oči, jer upravo je čakovečki Ogranak Matice hrvatske, prije dvije godine, tiskao knjigu Međimurski dijalekt, hrvatski kajkavski govori Međimurja, dr. Đure Blažeke. Ovo je samo jedna u nizu studija, koje je tiskao čakovečki Ogranak, s kajkavskom tematikom, a još je veći broj knjiga pisanih u cijelosti kajkavskim, od reprint izdanja Pergošićeva Decretuma 1574., do najnovije knjige pjesama Prebrano seme Ladislava Radeka koja će biti predstavljena ovih dana na manifestaciji Mjesec Matice hrvatske. Istodobno, naš Ogranak dodijelit će i nagrade za radove na kajkavskom narječju u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj kategoriji, i primiti u svoje članstvo 44 čakovečka gimnazijalca. Osim svega navedenog, od obnove 1993. do dana današnjega u svojim glasilima, Hrvatski sjever i Hrvatski kajkavski kolendar, Ogranak publicira na stotine, studija, rasprava, eseja i beletrističkih tekstova na kajkavskome ili o kajkavskome jeziku. Ne treba ni spominjati koliko je održanih tribina, predstavljanja knjiga, okruglih stolova, recitala, video-projekcija itd. vezanih uz istu tematiku. Spiritus movens većine tih programa bio je dr. Zvonimir Bartolić, ali bez podrške članstva ni on ne bi mogao sam sve učiniti. Ogranak i nakon njegove smrti, pod predsjedanjem dr. Stjepana Hranjeca, radi punim kapacitetom, a plodovi toga rada već su poznati široj javnosti. Svu ovu energiju posvećenu kulturi izražavanja na kajkavskom narječju, autor pisma ignorira pa nastavlja u istome tonu: „Prelistajte novi Hrvatski kajkavski kolendar za 2010. godinu. Sadržajno kako tako (osim dva politikantska teksta), ali na 700 stranica kajkavski se tekstovi mogu izbrojiti na prste jedne ruke. Čak je i redakcijski uvodnik na štokavskom standardu.“ Kada me je prije godinu dana Predsjedništvo Ogranka izabralo za glavnoga urednika Kolendara, prvo što sam rekao bilo je da ću se potruditi povećati broj kajkavskih stranica, ni ne sluteći koliko će teško biti ostvariti to obećanje. Uspio sam, međutim, doslovno moleći vrsna pera međimurske kajkavštine, uz suradnju dopisnika iz drugih kajkavskih krajeva, u broju za 2010. godinu objaviti 50 stranica kajkavskoga teksta, što je više nego i u jednome broju od obnove Kolendara 1993. godine. Razumije se da su tekstovi niže estetske razine morali otpasti. Ne znam koliko prstiju na jednoj ruci ima gospodin Horvat, ali u proskribiranome broju objavljen je 21 tekst. Tu nisu uračunate jezikoslovne studije i folklorističke teme koje citiraju kajkavske fragmente i bave se njihovom analizom. Horvatov napis natjerao me da pobrojim sve kajkavske stranice Kolendara od 1993. do 2009. godine. Ukupno ih je 662, najmanje u 1995. godištu, ukupno 22, a najviše 2001. i 2008. godine po 48 stranica. Teško je, dakako, danas očekivati da će svi koji pišu o knjigama i časopisima iste te knjige i pročitati, ali elementarna pristojnost nalaže da se barem pročitaju njihova kazala, inače se može dogoditi, kao u ovom slučaju, da se javnost dovede u zabludu, što ni jedan medij sebi ne bi smio dopustiti. Elementarne činjenice moraju se poštovati, inače informiranje zadobiva obrnut smisao, postaje dezinformiranje. Interpretacija objektivnih činjenica autorsko je pravo svakoga tko ima pristup javnim glasilima. Horvat ima pravo sedamsto stranica teksta ocijeniti samo dvama prilozima „kako tako“ ali nekoga tko je trajno zabrinut za sudbinu kajkavskoga jezika morali bi zanimati tekstovi: Odlazak velikana, Mjesto dijalekata u globaliziranom svijetu, Hrvatska tranzicijska glazbena baština u Međimurju, Usporedba grafostilističkih odlika dvaju molitvenika Raja duše i Putnog tovaruša, Hungarizmi u govoru Peklenice, Neke hrvatske kajkavske narodne poslovice iz međimurja s temom demonologije, da ne spominjemo novele, pjesme ili cijelu jednu dramu na kajkavskom objavljenu u tom broju. Hrvatski kajkavski kolendar, da parafraziram dr. Bartolića, prava je mala enciklopedija sjeverozapadne Hrvatske, a njegovih gotovo dvije i pol tisuće rasprodanih primjeraka u manje od pola godine dovoljno svjedoče o mjestu koje zauzima među hrvatskim tiskovinama. Širok krug suradnika na cijelom prostoru Lijepe Naše, a imamo ih nekoliko i u inozemstvu, garancija su daljnjeg jačanja tog trenutno jedinoga glasila čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. I sam Ivo Horvat objavio je između 1994. i 2009. godine pet tekstova u Kolendaru, ali ne na kajkavskom za koji se zalaže, nego na štokavskom narječju. Utoliko bizarnije zvuči njegovo iščuđivanje nad činjenicom što Uvodnik Kolendara pišem štokavskim narječjem. I ostali njegovi tekstovi koje sam po raznim tiskovinama čitao, osim malih kajkavskih fragmenata pisani su štokavštinom. Kako onda razumjeti ovoga čovjeka osim da se zalaže da štokavci pišu kajkavskim, a kajkavci štokavskim. Umijeće pisanja izvan je ovakvih imperativa. Miroslav Krleža bio je najbolji kajkavski pisac 20. stoljeća, ali on je istodobno bio i najbolji štokavski pisac. Objaviti što veći broj dobrih tekstova imperativ je Uredništva Hrvatskog kajkavskog kolendara neovisno o tome kojim su narječjem pisani. Uvjeren sam da ćemo u sljedećem broju moći pročitati i pokoji čakavski tekst. Do tada lijep pozdrav Ivi Horvatu uz njegovu krilaticu „Tre se samo hapiti pisati“ i uz naš dodatak „a ponekad nešto i pročitati“.

Ivan Pranjić,
glavni i odgovorni urednik Hrvatskoga kajkavskog kolendara


Zvir:
http://www.medjimurje.hr/clanak/2870/2010-04-27/%E2%80%9Etre-se-samo-hapiti-pisati%E2%80%9C

i/ili
Citat:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg17434/#msg17434 
« Zadnja izmjena: Veljača 27, 2011, 01:24:18 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #10 : Veljača 27, 2011, 01:23:06 prijepodne »
Međimurje, 2010.06.15, br. 2877

Primjer Vladimira Kapuna: more i po međimorski


Baš nas je obradovao Vladimir Kapun: u posljednjim brojevima »Međimurja« svoje kolumne piše kajkavski, na međimorskom idiomu, služeći se mnogim riječima koje su gotovo već zaboravljene. Takve su na primjer: kajkakši, kaštiga, magoditi, omedleviti, na se zadnje, mortik, nakladnuti, tijam, zglednuti, stopram, odškrnuti, pomalem. Tako govore još samo stariji Međimurci.

Kapunom primjer svjedoči da međimurski jezični idiom nije izumro ni kod mnogih naših intelektualaca, premda se u običnom govoru rijetko njime služe. Pokazuje i to da je moguće kajkavski pisati i svakodnevne publicističke tekstove, a ne samo one književne. Treba se samo potruditi. To se odnosi i na pisce ostalih kolumni u »Međimurju«: Vukšića, Lesara i druge – da bar djelomice pišu kajkavski ili da se koriste obilatim izričajima međimurskog dijalekta.

To se svakako odnosi i na autore priloga za “Hrvatski kajkavski kolendar”, ne samo autore pjesama i novela nego i na pisce ponekih političkih, gospodarskih, povijesnih i sličnih sadržaja. Tada bi takav kalendar zaslužio da se naziva “kajkavski”.
Nadamo se da će se svojim tekstom za “Hrvatski kajkavski kolendar” javiti i Vladimir Kapun, a možda bi on mogao preuzeti uredničku dužnost za kajkavski dio kolendara i biti animator i poticatelj brojnih međimurskih autora da se osmjele pisati i kajkavski.

 Tre se samo hapiti, kak sam večkrat rekel. Što zna kakvi se se talenti skrivljeju med nami v Međimorju. A Matica bi mogla vu tom čudej toga fčiniti kaj bi postala primer za druge.


Ivo Horvat, Zagreb

Zvir / obširneše:
http://www.medjimurje.hr/clanak/2877/2010-06-15/primjer-vladimira-kapuna-more-i-po-medimorski [/quote]

Citat:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg22163/#msg22163 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #11 : Veljača 27, 2011, 01:37:54 prijepodne »
2010-05-30

Došli smo Vam kolendati ......
Osvrt na Hrvacki kajkavski kolendâr 2010.

Krajša ina(t)čica osvrta
Citat:

(Joža) Skok na dûkšu ina(t)čicu:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29057/#msg29057


Pranjić (B)laže-ka.jkavskě potrošâčě

Da v dučânu kupitě kâvu, a posle v vrečice ili v „šplejnatke“ nâjdetě samo zericu kâve i puno čaja, mogli bi o-čajavati ili tužiti prevaranta.

Slično sě pripetilo kupcem (i) zâjnoga Hrvackoga kajkavskoga kolendâra Maticě Hrvackě Čakovec.
V nâzivno kajkavskomu kolendâru za leto 2010. mejně od 7 % teksta jě na kajkavskomu.
Vu vekšomu, něbeletrističkomu délu vučeščě kajkavske sadržajov mejně jě od 3 %.
To jě Pranjičov nâstavek protukajkavskě bartolomejskě noči v Ka(j)lendâru.

K tomu po prvi pût Ka(j)lendâr jě zišel bez kajkavskoga predgovora (po tomu pitajnu pokôjni glâvni vurednik sě na onomu svetu sigurno (pre)krstil (vu «Zvoni-nemir» Bartolić).

Vuz takovu po-dršku «visôke vučitelov» kajkavski nětreba dodatne niske vudarcov.

Za vusporedbu: gradiščansko-hrvacki kalendâr (pri rûke mi jě on za leto 2008.) vu potpunosti jě pisan na gradiščansko-hrvackomu jeziku.


Kolumbovo jajce (okrûglo pa na čošek)

Né v redu da sě (ni) po Pranjiću kajkavski (n)i v Kajkavskomu kolendâru svodi na provinci-jadni dijalekt. Fâla lépa na Ka(j)ledâru teri zgledi kak (Kostajn.ica ili) Jajce -zvâna kajkavski, znûtra štokavski, hrvatistan.dardni.


Ad calendas graecas

Promiđbeni slogan neodgovornoga vuredničkoga dvojca (štapostola) Ivana i (vu smisel jâvně vuporabě KAJa neveroga) Tome:

»Podržetě nas kak vurednikě Hrvackoga (koje)kajkavskoga kolendâra. Mi Vam garantéramo da:

- v «Ka(j)ledâru» odn. v Štalendâru bûtě našli što-šta zanimlivoga,

-  kolendâr bû Ka(j)lendâr, pisan vekšinum na kajkavskomu, tek ad calendas graecas (na sv. Nigdârjevo), da bûju Mura i Drâva počelě těči vuzvodno,

- naš bû motto i dalě « Kaja, (lj)ubit ću te» (da sě poslužimo z nâslovom Mimičinoga filma),

- (zbog prethodno spomenutoga) KAJ-u bû i dalě jâko žmehki pristup časopisem teri némaju kajkavski nâziv, a izlazě v (polu)kajkavske Hrvacke (ak néma KAJ-a v nominalno kajkavske periodike vuređivane (i) po kajkavol(og)em, zâke bi ga bilo i v one tera né eksplicitno zvâna kajkavskum).


Matica i truti

Jězična râznôlikost jě biten eleměnt hrvackoga identitéta.

Neodržlivo jě da jě kajkavski dozvolen samo v ka(j)takômbam, v povremenem cirkusem nâziva «Dâni kajkavskě sub(vers.iskě)kulturě», v larpurlartističkem ka(j)tedralnem predmetem alla ka(j)irska egiptologija.

»Kajkavska» sinekura jě morti zgodna za pojedinca, al jě pogubna za kajkavsku čelarsku zajednicu.
(I) Hrvacki kajkavski kolendâr treba vurednikě z vupačom, a ně «kajkavskě» sinekurcě.

Praktična negâcija hrvacke jezične râznolikosti, poput ove v Hrvackomu kajkavskomu kolendâru, protuhrvacka jě rabota.

Živela Matica Hrvacka!
Dole truti hrvacki!
« Zadnja izmjena: Veljača 27, 2011, 01:46:00 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #12 : Veljača 27, 2011, 01:43:29 prijepodne »

2010-05-30

Došli smo Vam kolendati ......
Osvrt na Hrvacki kajkavski kolendâr 2010.

Dûkša ina(t)čica članka
Citat:
(Joža) Skok na krajšu ina(t)čicu:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29056/#msg29056


Pranjić (B)laže-ka.jkavskě potrošâčě

Da v dučânu kupitě kâvu, a posle v vrečice ili limenke nâjdetě samo zericu kâve i puno čaja, mogli bi o-čajavati ili tužiti prevaranta.

Slično sě pripetilo kupcem (i) zâjnoga Hrvackoga kajkavskoga kolendâra (izdavâč, bolšě rěči izdajnik jě Matica Hrvacka Čakovec).

V nâzivno kajkavskomu kolendâru za leto 2010. mejně od 7 % teksta jě na kajkavskomu.
Vu vekšomu, něbeletrističkomu délu vučeščě kajkavske sadržajov mejně jě od 3 %.

To jě tržejně jâjec pod bubregě, (ně samo) jězično politikânstvo nâjnižešě vrstě.

Vuz takovu po-dršku «visôke vučitelov» kajkavski nětreba dodatne niske vudarcov.

K tomu po prvi pût Ka(j)lendâr jě zišel bez kajkavskoga predgovora (po tomu pitajnu pokôjni glâvni vurednik sě na onomu svetu sigurno (pre)krstil (vu «Zvoni-nemir» Bartolić). To jě Pranjičov nâstavek protukajkavskě bartolomejskě noči v Ka(j)lendâru.

Za vusporedbu: gradiščansko-hrvacki kalendâr (pri rûke mi jě on za leto 2008.) vu potpunosti jě pisan na gradiščansko-hrvackomu jeziku.



Kolumbovo jajce (okrûglo pa na čošek)

Pranjići su z poréklom (i) z negda krâlevskoga, (po nâzivu) kajkavskoga grâda Jajca (na Plive i Vrbasu), de i denes (v samostanu «Sv. Luke») pofalno deluju franjevečki provincijâli (kak i v Čakovcu).
Né, med tém v redu da sě (ni) po Pranjićem kajkavski (n)i v Kajkavskomu kolendâru svodi na provinci-jadni dijalekt. Fâla lépa na Ka(j)ledâru teri zgledi kak (Kostajn.ica ili) Jajce -zvâna kajkavski, znûtra štokavski, hrvatistan.dardni.
Z (AV)NOJ-evskum politikum rivajna glave v pések ne rešâva sě problem  marginalizérajna KAJ-a.



Car jě gol

Neodgovorni vurednički dvojec (na trošek kajkavskoga bonv)Ivan i (vu smisel kaja v Ka(j)lendaru neverni) Toma nésu valda nigdâr prečitali «carovo novo ruvo» (član vuredništva Jurica(r) Cesar bi, de iure, rěkel «Cesarova nova obleka») il su věč pomalo (Ander)sen-ilni.
Vute bajke prevaranti su rěkli da moru stkati nâjlepšě ruvo na svétu, al da tak neobično ruvo moru videti samo oni teri su i(z)van-redno sposobni i spametni.
Tak i prosečen čitatel Ka(j)lendâra ne vidi nič (za pâr děsetletji bi sě rěklo pra-nič, pra-pra-nič), nek pogrešno zaklučujě: KAJ jě gol, nepokritoga «srâma» i nezaštičen od (luckě) mrzlině.   



Ad calendas graecas

Promiđbeni slogan neodgovorne vurednikov (mozgo)Pranjića i (B)lažeke:

»Podržetě nas kak vurednikě Hrvackoga (koje)kajkavskoga kolendâra. Mi Vam garantéramo da:

- v «Ka(j)ledâru» odn. v Štalendâru bûtě našli što-šta zanimlivoga,

- Ka(j)lendâr-(P)raj.nić bû i dalě prakički kajfraj, nič (bez vidnoga prisustva kajkavskoga),

- (francuski noble rečeno) Le.Pra-nić bû i dalě sprečâval pristup kajkavske lepre iliti gûbe v Kolendâr. Gubi-tniki něk la(r)mentéraju kuliko oču. Osim lép(r)ě kniževnosti drugi kajkavski kalendârski sadržaj jě persona («parola») non grata,

-  kolendâr bû Ka(j)lendâr, pisan vekšinum na kajkavskomu, tek ad calendas graecas  (na sv. Nigdârjevo),

- pré bûju Mura i Drâva počelě těči vuzvodno nek bû Hrvacki kajkavski kolendâr pisan vekšinum na kajkavskomu,

-  tek da na vrb(as)e rodi svirala nabu «Kajkavski» kolendâr predominantno pisan na hrvatistan.dardnomu jeziku (zebrânomu se době prema jeziku v ondašne  turske Hrvacke; Turki «Lépu našu» zovu Hrvatistan),

- P(ranjić) IVO prizna KAJ samo kak P.IVO. Kajkavska P(l)iva (kak i «kajkavsko» Jajce) - DA, kajkavski «Hrvacki kajkavski koledâr» – NĚ,

- da KAJ-a namo slavili. «Ka(j)in je ubio Abela. Šta bre zločinca da slavimo!» Kaj out! Kaj (I)van!,

- naš bû motto i dalě « Kaja, ubit ću te» (da sě poslužimo z nâslovom Mimičinoga filma),

- (zbog prethodno spomenutoga) KAJ-u bû i dalě jâko žmehki pristup časopisem teri némaju kajkavski nâziv, a izlazě v (polu)kajkavske Hrvacke (ak néma KAJ-a v nominalno kajkavske periodike vuređivane po kajkavol(og)em, zâke bi ga bilo i v one tera né eksplicitno zvâna kajkavskum),

- kajkavskě ostâtkě ostâtkov i dalě bumo z Kolendâra «čist(k)ili» kak p(i)ranji.či iliti piranjě,

- ak tréba, prekrstili bûmo «Hrvacki kajkavski kolendâr» v «Hrvacki kavkaski zaroblenik», pak sě něk Puškin gnâvi z morebitno nezadovolnem čitatelem.»



Sinekurci

Jězična râznôlikost jě biten eleměnt našoga nacionâlnoga identitéta (novinar Ivo Horvat).

Nedopustivo jě da jě kajkavski dozvolen samo v ka(j)takômbam, v povremenem cirkusem nâziva «Dâni kajkavskě sub(verziskě)kulturě», v larpurlartističkem ka(j)tedralnem predmetem alla ka(j)irska egiptologija.

»Kajkavska» sinekura jě morti zgodna za pojedinca, al jě pogubna za kajkavsku čelarsku zajednicu.
(I) Hrvacki kajkavski kolendâr treba vurednikě z vupačom, a ně «kajkavskě» sinekurcě, evunuhě.

Praktična negâcija hrvacke jezične râznôlikosti, poput ove v Hrvackomu kajkavskomu kolendâru, protuhrvacka je rabota.

Živela Matica Hrvacka!
Dole truti hrvacki!

Citat:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg17436/#msg17436 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #13 : Veljača 27, 2011, 01:51:45 prijepodne »

HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2011.
GODIŠNJAK OGRANKA MATICE HRVATSKE U ČAKOVCU

Uredništvo
Tomo Blažeka, Jurica Cesar, Stjepan Hranjec, Ivan Petriš, Ivan Pranjić, Đuro Ružić, Vera Zemunić

Glavni urednik
 Ivan Pranjić

Pomoćnik glavnog urednika
Tomo Blažeka

Grafički urednik
Dragutin Dado Štebih

Naslovnica i zadnja stranica
Vanja Štebih

Tajnica uredništva
Donata Balent

Priprava
Grafika d.o.o. Osijek

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

Fotografija na naslovnici
Fotografski obrt Fotokolor Vidović, Čakovec


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


 Dragi čitatelji!


Pred vama je devetnaesti broj Hrvatskoga kajkavskog kolendara u njegovom kontinuiranom izlaženju od 1993. godine, a drugi pod mojom uredničkom skrbi. Prošli broj kvantitativno je bio najveći do sada, a nadam se da ni kvalitativno nije zaostajao. U njemu smo već uveli neke grafičke promjene, a ovaj put idemo na minimalno povećanje formata koje bi bilo i znatnije da je to dopustio promidžbeni blok. Nadamo se da će dvadeseti, jubilarni broj, prebroditi i te teškoće.

Osim standardnih tema koje suradnici diljem Lijepe Naše, a i šire, obrađuju, posebnu pozornost u ovome broju posvetili smo čakovečkoj Zrinskoj gardi koja slavi desetu obljetnicu osnutka. Garda je, osim svojih mnogih protokolarnih obveza, u listopadu 2010. godine organizirala u Starome gradu znanstveni skup o Zrinskima i Frankopanima.

Prošle godine u Čakovcu i Zagrebu održan je još jedan znanstveni skup i to o prof. dr. sc. Zvonimiru Bartoliću, prigodom 80. obljetnice njegova rođenja. Radovi prezentirani u Zagrebu tiskani su u časopisu Kaj, a čakovečka izlaganja objavljujemo u ovome broju Kolendara. Sudjelovalo je 14 znanstvenika i publicista, a njihove studije značajan su prinos proučavanju opusa bivšega urednika ovoga glasila.

Kako bismo opravdali kajkavski atribut našega godišnjaka, u prošlome broju objavili smo 50 stranica kajkavskoga teksta. To je znatno više nego što objavljuju druga glasila u Hrvatskoj. Ovaj put povećali smo taj opseg na osamdesetak stranica, ne računajući tri studije koje se bave kajkavštinom i jednu kroniku koja je pisana većim dijelom kajkavskim. Posebno nas raduje što opet imamo mogućnost tiskati novu kajkavsku dramu, poglavlje kajkavskoga romana, ah i jedan etnografski zapis u cijelosti pisan izvornom kajkavštinom.

Željeli bismo da Hrvatski kajkavski kolendar postane medij svih triju hrvatskih narječja. Takvo glasilo još nismo imali, ali imali smo takvu jezičnu praksu i to baš u Međimurju, u vrijeme Zrinskih. Jezik kojim su govorili i pisali grofovi Zrinski bio je sinteza svih triju naših narječja i on je, da nije bilo tragične 1671. godine trebao postati hrvatskim standardom. To, dakako, danas nitko više ne želi i ne može ostvariti, ali ovo silno nacionalno bogatstvo zavrjeđuje makar jedan zajednički medij u kojemu bi se pokazalo u punom svjetlu svojih izražajnih mogućnosti. Čakovec je, i simbolički, kao hrvatski banski grad u 16. i 17. stoljeću, zavrijedio biti središtem takvoga kulturnog nastojanja, a Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, sa svojom razgranatom nakladničkom djelatnošću, njegov nositelj. Uostalom, stotine stranica Kolendara u tisućama njegovih prodanih primjeraka svake godine, najbolja su mu preporuka i za ovakav ambiciozan cilj. Osim kajkavskih i štokavskih tekstova donosimo ovaj put i par čakavskih, točnije čakavskih s otoka Visa. Sljedeći, jubilarni, 20. broj u kontinuitetu, bit će sigurno još bogatiji tekstovima najstarijega našeg književnoga narječja.


Urednik


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


(ZA)KAZALO HKK 2010.

Dragi čitatelji.......................................5
Kolendarij...........................................7

I. TEMA BROJA: ZRINSKA GARDA
Bojan Kocijan: Deset godina Zrinske garde Čakovec  ...........15

II.  ZNANSTVENI SKUP 0 PROF. DR. SC. ZVONIMIRU BARTOLIĆU
Božica Jelušić: Moj profesor, moj prijatelj, moj zavičajnik........29
Ivan Zvonar: Bartolićev odnos prema etnografskom i
melografskom radu Vinka Žgaiica......................37
Hrvoje Petrić: O povijesnoj komponenti u Bartolićevom
stvaralaštvu.....................................51
Josip Šimunko: Dr. Zvonimir Bartolić i hrvatski narodni pokret
međimurskih Hrvata   ...............................57
Stjepan Hranjec: Bartolić i provincija   ......................72
Tomo Blažeka: Zvonimir Bartolić i Matica hrvatska   ...........81
Franjo Martinez: Prirodoslovlje kao značajna sastavnica djela,
dr. Zvonimira Bartolića.............................93
Vera Zemunici: Tko li sad kosi Zvonkovu livadu?  ..............98

III.  STUDIJE
Dragutin Feletar: Cehovska pravila s potpisom Marije Terezije ... 101
Hrvoje Petrić: Kunovečka buna 1903. - „predigra" osnivanju
Hrvatske pučke seljačke stranke.................... . 104
Zdravka Skok: Međimurska frazeologija  ...................109
Ivana Martinović: Od praslavenskog do kajkavskog...........121
Franjo Martinez: Globalno zatopljenje.....................127

Marina Katinić: Misaoni pokusi (Gedankenexperimente) -
„pustolovina u glavi" i bioetika.......................132
Josip Janhović: Paradoks i ironija kajkavskih poslovica u
srednjem i donjem Međimurju....................... 140
Ivana Kučar: Neki Matoševi lirski motivi................... 145
Tomislav Matić: Crkve i kapele na bjelovarskom području......152

IV.  RASPRAVE
Verica Jačmenica-Jazbec: Katolički liječnik i Steinerov nauk    .... 161
Željko Pospiš: Zagonetni neandertalci.....................169
Juraj Matunci: Miholjice...............................173
Petrana Sabolek: Nova kvaliteta primarne zdravstvene zaštite
na promicanju dojenja u Hrvatskoj i Međimurju...........178
Franjo Šantalab: Vulkanske bombe - pomoć lovcima
i domaćicama....................................183
Damir Marcinjaš: Novac određuje razvoj  ...................186
Gorčana Marta Matunci: Simbolika jabuke   ................ . 188

V.  PORTRETI
Stjepan Hranjec: Martin Lukavečki: Dragi su mi mali Ijuči  ......197
Damir Marcinjaš: Antun Novak, zapovjednik zasebne policijske postrojbe čakovečke Policijske postaje u Vukovaru 1991. godine....................................202
Nikola Jagačić: Zapis o poznatom Siščaninu.................207
Vlačimir Jambrošić: Susret s Munom Orehov................208
Ivica Jembrih Cobovički: Milan Frčko - slikar i pjesnik.........212

VI.  POVJESTNICE
Marko Rašić: Epitaf njemačkog sveučilišta u Wiirzburgu
(Universitas herbipolensis) Nikoli Zrinskom Čakovečkom .... 215
s.. Klaudija Đuran: Isusova fotografija na Torinskom platnu.....218

Vladimir Kapun: Međimurski pilovi...................... . 236
Igor Ivašković: Povijest sela Prijeboj kod Plitvičkih jezera......243
Dragutin Šafar: Gospodarska kriza tridesetih godina dvadesetoga stoljeća....................................... . 247
Josip Črep: Njemačke postrojbe u Međimurju u vrijeme Drugoga
svjetskog rata...................................253
Franjo Martinez: Mijo Ptiček - žrtva OZN-e.................257
Lojzo Buturac: Plan preuzimanja („oslobođenja") Varaždina
1945. godine...........................,........263
Vladimir Mesarić: Zaboravljeno i prešućeno proljeće 1990.......268

VII. KRONIKE
Martin Lukavečki: Struga - žal za dodirom modrozelene rijeke ...
273 Tomo Blažeka: Sedamdeset pet ljeta Matice hrvatske u Čakovcu . 280
Daniel Šantalab: Spomen-ploče Ognieslavu Utiešenoviću   .......294
F. Marciuš/T. Blažeka: Spomen-ploče i spomen-obilježja Matice
hrvatske iz Čakovca...............................299
Marija Milas: Križevački statuti.........................311
Daniela Šantalab: Početci meteorološke službe u Varaždinskoj
županiji........................................314
Vladimir Miholek: Vojska Srca Isusova u Đurđevcu...........317
Vlatko Jelenčić: Hodočašća Majci Božjoj Voćinskoj i puk Voćina . . 324
Tomo Blažeka: Knjige Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.....328
Slaven Ujlaki: Spomen-zid limenih instrumenata  .............332
Franjo Talan: U Župi sveta Barbara proslavili 150. obljetnicu
školstva........................................335
Dragutin Novina: Četrdeset peta obljetnica Festivala kajkavske
popevke Krapina .................................340
Mladen Genc: Grof Karlo Dragutin Drašković   ...............343
Ivan Sinovčić: Časni Siščani svećeničkog poziva  .............347
Pavao Jurinec: Postavljen i blagoslovljen kip Sveti Franjo i ptice . . 349

Franjo Marciuš: Obljetnice hrvatskih književnika, znanstvenika, domoljuba, udruga i posebno vrijednih događaja s područja sjeverozapadne Hrvatske...........................351
Tomo Blažeka: Hrvatski kajkavski kolendar za 2010..........362

VIII.  GOSPODARSTVO
Dragutin Matotek: Iz povijesti graditeljstva.................367
Alen Kišić: 20 TEAM-ovih godina........................378
Damir Marcinjaš: Ulaganjem do cilja...................... 383
Slavko Lajtman: Ledvenice - preteče hladnjača.............. 384
Josip Puklavec: Rasadnik Vukanovec..................... 389

IX.  SJEĆANJA
Vladimir Pletenac: Moja uloga u povijesti državne narodne
mješovite osnovne škole u Čakovcu....................399
Dunja Horvatin: ,,H" kak lojtra iliti početci pismenosti.........404
Franjo Martinez: Putovima Hrvatskog zagorja   ..............406
Vera Zemunić: Svibanjske večernjice......................416
Milka Jagić: Od zrnca semena do preje   ....................419
Vladimir Matejaš: In memoriam: Josip Raškaj  ...............423
Martin Mihaldinec: In memoriam: Ugašeno je zdrmežđeno živlejne Duke Tomerlina Picoka............ ...............429
Martin Mihaldinec: Žarko Dolinar - najveći sportaš svijeta......430
Franjo Talan: In memoriam: Fra Franjo Talan, svećenik-kapucin . 433
Dobrila Cvitanović: Pogača od sloni ribi po višku i po komišku . . . 438
Ivan Muhovec: Željeznička kompozicija....................440

X.  HRVATI IZVAN LIJEPE NAŠE
Ivan Lovaković: Sličica o Hrvatima u Americi . . . ............ 451
Dajana Ivkić: Slikar usorskog djetinjstva   ..................454

Davor Dolenčić: Hrvatsko kulturno društvo Pomurje - Lendava . . 458
Katarina Joskić: Gospino svetište u Žabljaku................461
S. Pavić / S. Klaić / I. Bošnjak: Mala škola u Varešu..........464
Karmen Bejić: Putniče! Zastani..........................471

XI. BELETRISTIKA
Kristina Štebih: Pismo z Galicije..........................475
Đuro Bel: Tretja sneha................................486
Miroslav Gakić: Recesija u Varaždinu.....................497
Miroslav Gakić: Nećete u Dekanovec......................499
Branka Jagić: Mica...................................501
Magdalena Vlah-Hranjec: Prezentacija.....................506
Barbara Turk: Međimurska skuhovaja   ....................508
Mislav Benić: Euri...................................510
Vera Zemunić: Djetlićev Božić...........................511
Anto Ćorlukić: Runolist   ...............................513
Emilija Kovač: Pjesme  ................................518
Ladislav Radek: Idu ljudi..............................521
Ivica Jembrih Cobovički: Pjesme.........................523
Magdalena Vlah-Hranjec: Pjesme.........................524
Josip Janković: Pjesme  ................................526
Branka Jagić: Pjesme.................................528
Željka Skledar: Pjesme................................531
Nada Jačmenica: Haiku................................533
Anastazija Anka Balent: Pri doktoro......................535
Ljubica Ilijaš: Štrekari................................536
Siniša Filip Novak: Pjesme.............................537
Spomenka Marciuš: Škrip-škrap.........................538
Radovan Novina: Ti i Zagorje  ...........................540
Petrana Sabolek: Pjesme...............................540

Damir Pilko: Tak je počelo.............................542
Vinko Rojko: Pjesme   .................................543
Davorka Križaj-Kapljić: Pjesme..........................546
Đurđica Kramar: Vremena  .............................548
Ana Žišković: Mačkovcu...............................549
Radojka Oreški: Steza................................550
Pave Zaninović: Rani fruti  .............................551
Andrijana Kos-Lajtman: Pjesme..........................552
Davorka Vidović-Lipljin: Pjesme   .........................555
Sead Alić: Pjesme...................................558
Ljubica Kolarić-Dumić: Da ja sada nisam ja.................561
Đuro Ružić: Pjesme  ..................................562
Mirjana Pospiš: Dah proljeća...........................563
Franjo Bratić: Pjesme.................................564
Vlatko Vukelić: Evo, ovdje   .............................566
Ivica Budulica Štrikan: Pjesme...........................567
Matija Hlebar: Pjesme............................... . 570
Julka Erceg: Ljubav na kraju puta........................571
Mirko Šoltić: Iz jednoga u drugo ......................... 572
Anto Kovačević: Pjesme................................ 573
Nagrađeni radovi na Književnom natječaju „Međimurski motivi" . . 575

XII.  RECENZIJE
Stjepan Hranjec: Dva kapitalna djela o čakovečkim franjevcima . . 585
Ivan Pranjić: Zvijezde nad Jalesom Đure Ružica ..............591
Nada Čatlaić: Knjiga Josipa Šimunka o Ivanu Glavini, pučkom
kajkavskom pjesniku iz Preloga......................595
Ivan Pranjić: Smisao apsurda Davorke Vidović-Lipljin   .........602

XIII.  PROMIDŽBENE PORUKE ....................615


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


HRVATSKI KAJKAVSKI KOLENDAR 2011.
Godišnjak Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu

Nakladnik
Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu
Park Rudolfa Kropeka 2
Tel./fax. 040/314-080
e-mail: matica-hrvatska@ck.t-com.hr

Za nakladnika
Stjepan Hranjec

Lektor
 Ivan Pranjić

Korektori
Stjepan Hranjec
Donata Balent
Franjo Marciuš

Tiskano u studenome 2010.

Naklada
2200 primjeraka

Tisak
ZRINSKI d.d. Čakovec

ISSN 1332-2141

« Zadnja izmjena: Veljača 27, 2011, 01:55:55 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Hrvatski kajkavski kolendar ili protuhrvatski kojekajkavski štolendar
« Odgovori #14 : Veljača 27, 2011, 01:58:24 prijepodne »

Je li "Hrvatski kajkavski kolendar" zadovoljio očekivanja javnosti?


Vésnik 18. séčna 2011 / Tribina

Štokavski u kajkavskom kolendaru

Zar bi se, recimo, u Slavonskom kalendaru mogao pojaviti predgovor na kajkavskom ili čakavskom? Nezamislivo. A štokavski može u kajkavskom kolendaru? Zakaj? Zato kaj kajkavci nemaju samopoštovanje


IVO HORVAT

Pročitao sam gotovo sve tekstove novog Hrvatskog kajkavskog kolendara za 2011. godinu htijući otkriti što je u njemu bolje, a što lošije od lanjskoga kalendara. Ostajem u dvojbi.
Svakako je najbolje štivo ono sa čakovečkog simpozija o liku i golemom kulturnom opusu pokojnog dr. Zvonimira Bartolića. Time je iskazano dužno priznanje Bartoliću kao dugogodišnjem predsjedniku Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu čije djelo ostaje u trajnom sjećanju ne samo Međimuraca, nego i kao poticaj njegovim nastavljačima na širokom polju kulturnog djelovanja u Matici, školstvu, znanosti, književnosti i istraživačkom radu u otkrivanju bogate kajkavske pisane baštine. Budući pisac monografije o cjelokupnom djelovanju Zvonimira Bartolića morat će bar uzgredno spomenuti i njegove političke nastupe u raznim prigodama. Pojedini njegovi istupi nailazili su na čuđenje i stoga na kritiku u javnosti. No, time se ne umanjuje veličina njegova kulturnog djelovanja.

Kad je o kajkavštini riječ, valja - osim kajkavske lirike objavljene u HKK u čemu odskaču prilozi Emilije Kovač, Magdalene Vlah i Petrane Sabolek - istaknuti tri studije: Zdenke Skok, Ivane Martinović i Josipa Jankovića o međimurskoj frazeologiji i kajkavskim poslovicama te o genezi kajkavskog jezika. Janković se iskazao kao ustrajni istraživač kajkavskih izričaja u srednjem i donjem Međimurju.

Što nedostaje? Kaj fali? Začudo nedostaje ono najvažnije od događaja na polju istraživanja kajkavske riječi: registracija izlaska dvaju obimnih kajkavskih rječnika - onog o kajkavskom govoru pomurskih Hrvata i onom o kajkavskom govoru Sv. Đurđa kod Ludbrega. Kakav je to kajkavski kalendar koji to ne bi registrirao i koji ne bi objavio razgovore s autorima, zasigurno primjećuju mnogi HKK-ovi čitatelji. Kaj more biti važneše od toga? Razgovor s dr. Erikom Racz, vrijednom skupljačicom leksičkog blaga pomurskih Hrvata, zacijelo bi zainteresirao mnoge čitatelje. A sprema se i veliki rječnik međimurskih govora. Zašto ne bi o tome pisao i HKK? On u prije svega.

Uopće, ne samo u HKK-u, nedostaje nam pozitivan odnos prema prekomurskoj grani hrvatskih Međimuraca čiji je autohtoni (samonikli) jezik ogranak međimurskog dijalekta. U posljednje vrijeme oživljuju veze između pomurskih Hrvata i žitelja međimurskih naselja s desne strane Mure (Kotoriba, D. Dubrava, Goričan i dr.) pa bi to trebalo njegovati i propagirati. HKK bi mogao prednjačiti u tome i slijediti Bartolićevo zanimanje za tu granu Hrvata u susjednoj Mađarskoj.

Međutim, što čini HKK-ov urednik? Njega, kako se vidi iz Kolendara, više zanimaju pojedini dijelovi Like pa objavljuje »Povijest sela Priboj kod Plitvičkih jezera«. Čast žrtvama Priboja, ali kakvu oni imaju vezu s kajkavskom Hrvatskom, pogotovo s Međimurjem? Isto je s dolinom Usore i s Dobojem u BiH, o čemu urednik objavljuje posebne tekstove (prozu i liriku). Po mom sudu, nešto nije u redu s HKK-ovom programskom orijentacijom ako u njemu nalaze mjesta prilozi tematski daleki od temeljne zadaće kalendara koji, po svom naslovu, tretira teme iz sjeverozapadne kajkavske Hrvatske, pri čemu je kajkavski jezik na prvom mjestu i kao sadržaj i kao izraz. A urednik čak i svoj predgovor Kolendaru objavljuje na štokavskom standardu, što se Bartoliću, dok je uređivao HKK, nije moglo dogoditi; on je bio dosljedan u njegovanju kajkavske riječi.

Zakaj novi urednik ne bi mogel takov biti? Ako je po rođenju štokavac, za 20 godina mogao je u Međimurju naučiti kajkavski. Zar bi se, recimo, u Slavonskom kalendaru mogao pojaviti predgovor na kajkavskom ili čakavskom? Nezamislivo. A štokavski može u kajkavskom kolendaru? Zakaj? Zato kaj kajkavci nemaju samopoštovanje.


Autor je novinar i publicist iz Zagreba

Zvir:
html: http://www.vjesnik.hr/html/2011/01/18/Clanak.asp?r=sta&c=1
pdf: http://www.vjesnik.hr/pdf/2011/01/18/10A10.PDF

ili:
Međimurje, br. 2907 / 2011-01-11
Je li "Hrvatski kajkavski kolendar" zadovoljio očekivanja javnosti?
http://www.medjimurje.hr/clanak/2907/2011-01-11/je-li-hrvatski-kajkavski-kolendar-zadovoljio-ocekivanja-javnosti
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549