Velika Gorica - neovisni forum

Svakidašnje teme => Zabava => Autor teme: plemenitashica - Rujan 29, 2009, 11:07:28 poslijepodne

Naslov: Mala Švicarska
Autor: plemenitashica - Rujan 29, 2009, 11:07:28 poslijepodne
Slučaj Prvi:

.................."proslavljeni svjetski redatelj, 76-godišnji Roman Polanski uhićen je u subotu kada je iz Francuske putovao u Švicarsku kako bi primio nagradu za životno djelo na filmskom festivalu u Zurichu. Polanski je uhićen na temelju međunarodne tjeralice koja je za njim raspisana prije 31 godinu zbog nezakonitog seksa s 13-godišnjakinjom."


http://www.index.hr/vijesti/clanak/roman-polanski--uhicenje-nakon-bijega-dugog-30-godina-podijelilo-javnost/452637.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/roman-polanski--uhicenje-nakon-bijega-dugog-30-godina-podijelilo-javnost/452637.aspx)


Slučaj Drugi:

".....Popularni je pjevač trebao održati koncert u klubu Froschkönig u Luzernu, ali najavljeni dolazak "hrvatskog fašističkog pjevača" na noge je digao lokalne političare koji su zatražili zabranu koncerta koji bi, smatraju, Thompsonu poslužio kao poligon za širenje mržnje.
Da iduće tri godine Thompson neće moći ući u Švicarsku potvrdila je glasnogovornica kantonalne policije u Bernu Eva Zwahlen koja je obrazložila da mu je zabrana izrečena u skladu sa člankom 67. odlomak 2. švicarskog zakona o državnoj sigurnosti."

http://www.index.hr/vijesti/clanak/sluzbeno-thompson-u-svicarsku-nece-moci-uci-tri-godine/452812.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/sluzbeno-thompson-u-svicarsku-nece-moci-uci-tri-godine/452812.aspx)

Lokalni političari su zatražili i ... od Ureda za migracije ishodovali ne samo zabranu koncerta (kao nije zabranjen) nego i zabranu ulaska.
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Alen - Rujan 29, 2009, 11:46:25 poslijepodne
Švicarska nikad nije bila, niti će biti uzor demokracije. Od egzotičnih tropskih otočnih zemalja razlikuje se po tome što se nalazi usred Europe i ima planine prekrivene vječnim ledom. Daleko od toga da su mi Polanski i Thompson simpatični likovi, naprotiv.
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Neo - Rujan 30, 2009, 09:07:19 prijepodne
Polanski je uhićen jer je za njim izdana tjeralica, a Thompsonu je ovo odlična reklama.
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Sledgehammer - Rujan 30, 2009, 11:15:39 prijepodne
Tako je - Švicarsko društvo nema veze sa nekakvom uzornom demokracijom. Njih od povećala demokratskog svijeta spašava upravo dvoličnost demokratskog svijeta, uzrokovanog količinom love koje Švicarska ima. BTW, čak je i neki Bantustan prije dozvolio glasanje žena na izborima, jer je Švicarska to dozvolila tek prije tridesetak godina... no tko se usudio reći Švicarskoj da nije - demokratska zemlja?? Usred Europe imati takav šovinistički i nedemokratski sustav??

Ma tko te pita za demokraciju... to je uvijek bio samo dobar izgovor za postizanje političkih ciljeva...
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Tur - Listopad 07, 2009, 05:40:27 poslijepodne
Švicarski standardi: Mali Knindža pjeva bez problema

Marko Perković Thompson trn je u oku Zapadne Europe, a njegova zabrana ulaska u Švicarsku u trajanju od tri godine, svojevrsna je točka na 'i'. S druge strane, srbijanski pjevač Mirko Pajčin, poznatiji kao Baja Mali Knindža, nesmetano po Švicarskoj pjeva o četnicima, a njegovi koncerti odišu tome prikladnim simbolima.

Dok se Thompsonovi stihovi u pjesmama interpretiraju kao riječi koje slave hrvatske fašiste, tekstovi Malog Knindže, u kojima se veličaju četnički vojvode Momčilo Đujić i Vojislav Šešelj, u Švicarskoj se shvaćaju primjerenima, piše Slobodna Dalmacija. Baja je svoj repertoar 'istresao' pred publiku u Švicarskim gradićima Dietikonu i Rorschachu, već u nekoliko navrata, a njegovi nastupi dostupni su i putem interneta. Dvostruki standardi, očito su u pitanju kod švicarskih vlasti, jer nacionalistički folklor, popraćen povicima i kokardama, uobičajen je dekor Knindžinih koncerata, dok je Thompsonu zabranjen čak i ulazak u tu zemlju, na duži period.

Pjesme 'Dinaro, srpska goro', 'Dođi kući, vojvodo (Đujiću)', 'Ne volim te, Alija' te 'Stan’te paše i ustaše', samo su neke iz bogatog Pajčinovog repertoara od 12 albuma, nastalih tijekom srbijanske agresije na Hrvatsku i BiH. Ipak, za razliku od njega, Thompson je u Europi nepoželjan i njegovim se tekstovima, za razliku od Knindžinih, bavi čak i visoka politika te brojni analitičari. I dok su Švicarci temeljito 'češljali' po Perkovićevim stihovima, Knindža im se već dugo vremena 'potkrada', kao samo još jedan folk pjevač. Što bi tek bilo da pročešljaju njegove stihove?

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/svicarski-standardi-mali-knindza-pjeva-bez-problema.html (http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/svicarski-standardi-mali-knindza-pjeva-bez-problema.html)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Sledgehammer - Listopad 08, 2009, 09:05:32 poslijepodne
Tako je... dok jedan mora odgovarati zbog folklora njegove PUBLIKE, drugi SAM I OSOBNO slobodno kreira folklor kojega se ni pop Đujić ne bi posramio... tipična bjelosvjetska dvoličnost, koja nije upitna dokle god ima dovoljno domaćih seljačina koji liječe komplekse dodvoravanjem onima koji za njih istodobno nedaju ni ono crno pod noktom...

Zbog takvih i nije čudo što Hrvatska nikada nije bila slobodna i samostalna, jer te dvonožne đukele su navikle na lanac i gazdu koji misli umjesto njih, i njemu ližu tabane i pete izdajući vlastiti narod i zemlju, za ljubav tuđina i neprijatelja, i za ljubav onih koji naivcima prodaju pojmove demokracije i ljudskih prava, ne znajući da su to izmišljene kategorije...

Novokomponirani hrvatski "demokrati" - izdaja vam je ime... veći ste vjernici od Pape, veći demokrati od onih koji imaju demokracije stoljećima, a sve ste "naučili" preko noći... jedino je izdaja i glupost - vječna i trajna kategorija u njihovim životima. Sramota!
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 12:49:57 prijepodne


Suprôtnosti sě privlâčě -
POTrdni slučaj :
Mala Švicarska i Velika Gorica

Jěna vusporedba Hrvackě i Švicarskě:
Predâvajně dr. Dubravka Mihaljka: Grâd i sělo v Hrvacke: perspektivě regionalnoga râzvoja
http://www.croatia.ch/drustva/hkk/090610.php (http://www.croatia.ch/drustva/hkk/090610.php)
vuklučivo sažetek predâvajna z tabelami i v pdf-formatu
http://www.croatia.ch/drustva/hkk/pdfs/DMihaljek%20Baden%2017%205%202009.pdf (http://www.croatia.ch/drustva/hkk/pdfs/DMihaljek%20Baden%2017%205%202009.pdf)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 12:56:02 prijepodne


Švicarska nikad nije bila, niti će biti uzor demokracije. Od egzotičnih tropskih otočnih zemalja razlikuje se po tome što se nalazi usred Europe i ima planine prekrivene vječnim ledom.

Sličnosti sě odbijaju -
POTrdni slučaj :
Alen i Al(p)en.

* * * * *

Kad zěmla ima lěda vekša jě šansa da bû imala evropskě i sveckě prvâke v hokeju na ledu
(maker slučaj (per)Janicě Kosteličově i pripovest o osvajaču sveckoga kupa v jědrejnu Alinghi-ju (Alijnu#) demantéra tu teoriju):

Turopôlsko-vukomerički (turikumerički) hokejaši na ledu (z Turikuma, Züricha) prvâki su Evropě i svéta v sezône 2008./2009.
ZSC-Lions su pobedniki Champions-Hockey-Leaguě-e!

http://www.zsclions.ch/home/archiv/europameister.html (http://www.zsclions.ch/home/archiv/europameister.html)

ZSC Lions
Hanibal (medena lopta) né imal sreču dok jě z sloni išel prék Alpi. Nekě jě potrěfila snežno-ledena lopta (lavina, veliki lav, bigg lion)

# alijně = obléka
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 01:00:28 prijepodne
Švicarsku demo(n)kr(o)aciju karakterizéra med ostalem tzv. čarobna formula, na snâge věc 50 lét.
Od občinskě od nâjvišešě razině (Precedništvo = vlâda, Bundesrat) sě relevantně političkě snâgě participéraju vu vlâsti.
Věč 50 lét Helvečani vu praktične primene ne poznaju pojmě POzicija i oPOrba.

O nâjvažnešem pitajnem odlučujě suveren iliVi birâči - na referendumu. Odlukě suverena (birâčov) su iznad odluk parlaměnta.

Sledeči (ně baš aktuelni članek) govori neke i o funkcionérajnu CH-demokrâcijě.

POveznica slédi.
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 01:01:08 prijepodne


Gorica za Robija,
Robija Zâgor(i)cu

(premetâlka).

Gorica za Robija (bila i AD 2008.)
Robert se liječi matičnim stanicama u švicarskoj klinici u Brunnenu pod vodstvom prof. Ben L. Pfeifera, ravnatelja tamošnje Klinike za onkologiju. Injekcije matičnim stanicama primat će do 10. godine života, a terapija će mu omogućiti maksimalan razvoj motoričkih i kognitivnih sposobnosti.
http://www.rvg.hr/index.php?id=331&page=gallery (http://www.rvg.hr/index.php?id=331&page=gallery)

Vladimir Zagorec "oprao" sedam milijuna eura u Švicarskoj?
http://www.index.hr/vijesti/clanak/vladimir-zagorec-oprao-sedam-milijuna-eura-u-svicarskoj/448471.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/vladimir-zagorec-oprao-sedam-milijuna-eura-u-svicarskoj/448471.aspx)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 01:03:25 prijepodne


V Švicarske su žen(sk)ě v nekem kantônem dobilě prâvo glâsa tek osamdesete lét prôšoga stôletja.
Gledi li sě denes sastav precedništva Švicarske (savezni véčniki - Bundesräte, Bundesrätinen) ûnda jě odnos mûški : ženskě 4:3. Ak sě medtem v obzir země i sâvezna kancelârka (više od tajnicě, mejně od sâvezně věčnicě) Corina Casanova, onda jě odnos 4:4.

Slika precedništva/vlâdě Švicarskě (listopad 2009.)
http://www.admin.ch/br/org/index.html?lang=de (http://www.admin.ch/br/org/index.html?lang=de)
(nem.)
(Z léva na desno) Bundesrat Ueli Maurer, Bundesrätin Micheline Calmy-Rey, Bundesrat Moritz Leuenberger, Bundespräsident Hans-Rudolf Merz, Bundesrätin Doris Leuthard (Vizepräsidentin), Bundesrat Pascal Couchepin, Bundesrätin Eveline Widmer-Schlumpf, Bundeskanzlerin Corina Casanova
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 01:06:13 prijepodne


PO zLU-ZERNU

Z Desne Štefânkov
(Desanka)


Milan Ivkošić
milan.ivkosic@vecernji.net
Obzor, subota, 3. listopada 2009.

PON. 28.9.
Švicarskoj, koja se obogatila na krvi i nesrećama drugih, smeta Thompson

Vrlo kritički je Norman Finkelstein u knjizi "Industrija holokausta" opisao kako su Židovi cijedili Švicarsku ne bi li iscijedili što više novca kao naknadu za židovska bogatstva koja su oteli nacisti i položili ih u bankama te zemlje. Pretjeruje li Finkelstein? Mnogi će Židovi reći - ne. Službena će Švicarska reći - da. Ali pretjerivao on ili ne pretjerivao, neizmjerne svote novca nagrabljenog na krvi, na strašnim nesrećama i Židova i podosta drugih naroda, pogotovo afričkih, azijskih i južnoameričkih, čuvaju se u bankama te zemlje, vrte i ulažu, pa bi se moglo reći da su za visoki švicarski standard zaslužni najveći krvoloci i kriminalci dvadesetoga stoljeća, koje se produžilo i u dvadeset i prvo. Kako je ovo vrijeme i vrijeme obmane u kojem maske nevinosti i ljupkosti vješto skrivaju lica zla, i riječ "Švicarska" izaziva same lijepe asocijacije. No možda ni u jednoj zemlji na svijetu kao u toj cvjetovi zadovoljstva ne rastu na moralnom đubru i zločinu. Takvoj zemlji, takvom svjetskom šampionu pokva-renosti - zamislite! - smeta jedan Thompsonov koncert. Uvelike zato što su se Thompsonovi protivnici iz Hrvatske potrudili kod švicarskih vlasti da ga zabrane, ali i zato što te vlasti žele Thompsonom obrisati bar malo krvi s novca koji njihovoj zemlji donosi blagodat.

Zvir:
http://www.vecernji.hr/index.php?cmd=show_kolumna&kolumna_id=28534 (http://www.vecernji.hr/index.php?cmd=show_kolumna&kolumna_id=28534)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 01:10:45 prijepodne


PO zLU-ZERNU

Z Léve Štefânkov
(Zlévanka, Zlévka)


slédi.
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 01:11:31 prijepodne


Z Desne Štefânkov
(Desanka)


Milan Ivkošić
milan.ivkosic@vecernji.net
Obzor, subota, 3. listopada 2009.

UTO. 29.9.
Filmska veličina Polanskog ne može opravdati njegov zločin i prljavštinu

Koliki su ustali u zaštitu Romana Polanskog, slavnog filmskog redatelja, koji je u Americi opio, drogirao i obljubio 13-godišnjakinju, zločin priznao i pobjegao u Europu, gdje ga je nakon tolikih desetljeća uhitila švicarska policija! Da je riječ o anonimnom stolaru, nitko se za njega ne bi zauzeo. Ovako su riječi koje izgovara jedan lik u Dostojevskog- nema Boga, sve je dopušteno - malo preinačene u riječi - slavan sam, pa mogu biti zločinac bez kazne. No ima još sličnosti s Dostojevskim. I veliki je pisac, čini se, obljubio malodobnicu od 12 godina, čak se time i hvalio. I kao što danas dio umjetničkoga svijeta štiti Polanskog, bilo je velikana koji su Do-stojevskom odobravali zla koja je pravio, jer, zamislite, bez tih zala ne bi bilo onako genijalnih romana! Ali pred Bogom smo svi isti, život bilo kojeg čovjeka na svijetu vrijeđanje kao život bilo kojega drugoga, koliko god taj drugi bio slavan. Veličinom se ne opravdava prljavšti-na, dapače, prljavština veličinu obilježava i dovodi je u sumnju. Pa se čovjek pita nije li to književno, filmsko ili koje drugo umjetničko moraliziranje licemjerje i maska za poroke autora? Nema nikakvih dokaza da su filmovi Polanskog popravili svijet, a očito je da ga je on svojim zločinom učinio pokvarenijim!

Zvir:
http://www.vecernji.hr/index.php?cmd=show_kolumna&kolumna_id=28534 (http://www.vecernji.hr/index.php?cmd=show_kolumna&kolumna_id=28534)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 01:12:13 prijepodne


Večernji list, Obzor, subota, 3. listopada 2009. (papérnato izdâjně)

POLANSKI: SAMANTHA JE IMALA VELIKO ISKUSTVO I MANJAK INHIBICIJA

U odličnoj autobiografskoj knjizi "Roman by Polanski" (1984.) optuženi redatelj nije zanijekao da je imao seksualni odnos s trinaestogodišnjom Sandrom (vodi je pod pseudonimom jer je njezino pravo ime Samantha Geimer dugo bilo tajno), čak otvoreno priznaje da je nakon prvog odnosa imao želju sresti je ponovno. No, opisuje je kao djevojku koja je, prema vlastitom priznanju, imala prvi seksualni odnos s osam godina, a kada ju je upoznao, živjela je u stanu svoje majke s dečkom. Uz majčin pristanak fotograf irap ju je za editorial magazina Vogue, a sporni se slučaj dogodio u lo-sangeleskoj vili Jacka Nicholsona, koji je u to vrijeme izbivao iz grada. Nakon nježnosti u jacuzziju, Sandra se uputila prema bazenu, ali nije ušla u nj jer je voda bila prehladna. Zaogrnula se ručnikom i rekla da se ide odmoriti u sobu jer bi se mogla srušiti od umora. Polanski ju je upitao što da učini ako se to dogodi, a ona mu je predložila metodu "usta na usta", nakon čega je izašao iz bazena i krenuo za njom u sobu. "Nema sumnje daje imala iskustvo i manjak inhibicija", piše Polanski.
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 01:13:00 prijepodne

Roman (Turo)Polanski jě domâči mûž z Polaně (Polânec, Polânčec), rom(an)skě nârodnosti.
Kak takov jě veruvatno pristalica šovinističkě teorijě, prema tere jě ciganica teen-agerica (esto-dobnica) nevina samo « ak jě jakša od japě i bržeša od brata ».
Rohmann (nem. "sirovina od muža") jě v(rešt)hičen PO turopolicajcem v Turopôlsko-Vukomeričke (Turikumeričke) Gorice – v Zürichu (Turicum).
Vu neka druga vremena su pedofili nesmétano dolazili i živeli ze svemi žrtvami v Helvecije (na priliku Charlie Chaplin). Vremena sě méjnaju.

Nâvodno jě POlânski oblubil, odnosno PO*lubil žrtvu z turopôlskě strane, kě jě, vele zlobniki, dodaten dokaz da jě Turopôlec.

Morti bi naša diplomâcija mogla kě lobérati da domâči gréšni sin (eng. sin = grej) dôjdě odgûslati kâznu v Turopolepoglavu. Mogel bi, pod delatnu obavezu, snimiti kakov film o(kolo) Polaně. Se době jě na tomu terenu sniman i kultni film "Guslâč na krovu".

*(nem. PO = tur, guzica)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2009, 01:44:33 prijepodne


Varaždinskě vésti br. 3354, 14.04.2009.

Pisma z prošlosti

Pišě Jovan Hovan


V domovine “Doxě”

Prve kontakte sa Švicarcima uspostavio sam zahvaljujući siru. Taj njihov sir, a po poslovici “Svaki Cigo svoga konja hvali”, Švicarci smatraju da je broj jedan u svijetu, dakle in, kako bi rekli mi u Hrvatskoj. Možda je najbolji? Možda i nije? Vjerojatno jest? Vjerojatno nije?


Rupě mesto sira

Kad sam prvi put boravio u ovoj zemlji, a davno je tome, i kad sam donio sir da obradujem ženu, ona me je zamalo s njim gađala u glavu: “Glupane jedan!” - baš je tako rekla. “Prodali su ti rupe umjesto sira. Naplatili su rupe kao sir”

Sjetio sam se Napoleona, koji je govorio – “sve se plaća, bilo na trgu, bilo u duši”, ali i jednog našeg zemljaka, koji je pričao kako je doskočio Švicarcima da ga ne varaju na vagi: prodaju sir zajedno s rupama, pa koliko sira, toliko i rupa. Zato on sad uvijek zahtijeva da mu posebno važu rupe, a posebno sir. U Švicarsku sam tada putovao službeno, i išao sam brodom putovima njihovog nacionalnog heroja Wilhelma Tella. To je onaj, ako se sjećate, koji je gađao kroz prsten postavljen na glavu svoga sina.

- A što bi bilo da je promašio, da mu je ruka zadrhtala? - pitam svoju voditeljicu.

- To bi se tretiralo kao danas kolateralna šteta. Ali Švicarska potječe, kao što znate, još iz tih vremena...

Premda za Švicarkinje kažu da baš i nisu lijepe, ova koja je mene vodila bila je divna kao proljeće, dostojna da se zove Nada. Sve sam cehove uredno podmirivao, kupovao joj bombone, malo sam se i udvarao, ali od toga nije bilo ništa, nikakav rezultat, samo sam radio u korist svoje štete. Zadnjeg dana, kad smo se vratili u Zürich, ponudila mi je velikodušno mercedes svoga oca, pa da negdje iziđemo, ali uz uvjet da ja snosim troškove benzina. Kud ide june, nek ide i uže, pomislio sam i platio. Naivno sam mislio da neće prihvatiti novčanicu, ali sam se prevario. Na svom malom kompjuteru ona je točno izračunala koliko kilometara puta cijena benzina, valjda je izračunala i amortizaciju... Ma, dobro dam prošao, mogla mi je još i večeru naplatiti, koju sam, naravno, ja platio.

Njihovi brodovi su dotjerani, bijeli i čisti, pa se na njima osjećate kao gost države, gost do kojeg je državi stalo. Dok smo se vozili između stijena i kroz sve one tjesnace, prisjetio sam se davno pročitanog romana “Srce tame” u kojem kapetan slabog vida, ali dobrog pamćenja još uvijek po instinktu upravlja brodom, preko grebena i sprudova, između Scila i Haribda... Da, sjetio sam se i njihove rijeke koju nazivaju Ara, i to zbog pisma jednog ljubitelja ptica, koji je molio sastavljače križaljki da umornu i ostarjelu papigu aru zamijene rijekom koja okružuje Bern, i također ima tri slova.


Nožek kak zâštitni znâk

Švicarci su proračunati ljudi, a ja bih rekao škrti. Tvrde da ako švicarski trgovac kupuje maglu, budite sigurni da u toj magli ima gusaka. Ako, pak, švicarski bankar skače s prozora, budite sigurni da je dolje na zemlji ugledao novčanicu.

Sjetio sam se onog u svijetu poznatog švicarskog nožića, koji je proslavio tu malu alpsku državu i postao na neki način njen zaštitni znak. On je proizveden koncem 19. stoljeća, i to na zahtjev švicarske vojske. Taj prvi nožić imao je tek par osnovnih funkcija i podmirivao je vojničke potrebe. Iako sam pacifist, ja sam imao usavršenu verziju ovog hladnog oružja, ali su mi ga oduzeli na Zagrebačkom aerodromu, pa tako moja namjera o otmici aviona nije prošla. A da je kojim slučajem prošla, ne bih tražio da se neki naši ljudi puste iz zatvora, već da se još poneki – zatvore...

Taj nožić je popularan i kao suvenir, jer će rijetko koji turist doći u ovu zemlju, a da iz nje ne ponese taj nožić. Bilo je pokušaja falsifikata (ima ih i danas), ali švicarski nožić, s onim ucrtanim bijelim križem, švicarski je proizvod i konkurencija je propadala. Dvije su tvornice koje proizvode ove noževe, ona veća oko 250 vrsta, a ona manja oko stotinu.

Statistike su, kažu kao jezik Ezopov, najbolja i najgora stvar. One bilježe da se dnevno proizvede 70 tisuća svih nožića, od čega na izvoz odlazi 80 posto, i to u 140 zemalja svijeta. Statistike ne govore koliko se zločina u svijetu izvrši ovom inače mirnodopskom britvom. Njegovoj slavi najviše su pridonijeli američki vojnici, koji su nakon 2. svjetskog rata boravili u Švicarskoj, gdje su se odmarali i masovno ga kupovali. Novoproizvedeni nožići imaju ugrađen čak i kompas, ali ne smijete se u njega pouzdati, jer je moguće odstupanje i do pet stupnjeva. Čuo sam i priču, kako je neki avanturist krenuo na Sjeverni pol, ali su ga uspjeli pronaći prije nego je podlegao nježnim rukama bijele smrti.


Legendârna “Doxa”

I eto, kad čujete tu priču o vojničkoj britvi, mogli biste pomisliti kako je Švicarska militantna zemlja, ali nije. Kod nas se stalno govori o ratu, bilo Drugom svjetskom, ili onom ranijem; i još se govorilo - predratna Jugoslavija, Versajska, te ona raspadnuta... Švicarci nemaju ni predratnu državu ni onu poratnu, oni su jednostavno - Švicarska. Njihov posljednji rat završen je 1815. kad su proglasili svoju neutralnost. Tu ni očevi sinove nisu ispraćali u rat, nit su sinovi dočekivali očeve pitanjem: Što si radio u ratu, tata? Švicarci ne vole rat, ali nema kuće u kojoj se ne drže male rezerve brašna, ulja, šećera i soli, a znate za koji slučaj? Za slučaj rata.

Vuklo me je da odem u domovinu ćaćina sata - bila je to švicarska Doxa, jedna od rijetkih koja je pokazivala uvijek točno vrijeme. Nekad su se ljudi kod nas ravnali po prolasku vlakova, koji su i tada i danas i uvijek za europskim kasnili barem 20 godina. Ta srebrna, izrezbarena Doxa s motivima iz lova nije se smjela dirati (da se ne pokvari!), jer je ćaća davao neku posebnu važnost vremenu. Rasli smo slušajući tik-takanje tog sata, koji je odbrojavao sekunde našeg života. Kad je više nijedan urar nije mogao popraviti, on ju je vratio u domovinu Švicarsku, u mjesto rođenja Chaus De Fonds. Pedantni Švicarci ubrzo su odgovorili i za tu staru, izjedenu od vremena, izlizanu od ruku Doxu poslali su katalog i ponudili mu po izboru bilo koju iz te posljednje kolekcije...

Ali život je, rekao bih, sat koji se ne navija i čije je klatno na putu da se zaustavi, ima sve kraća njihanja. Kad se svjetlost nepoznata svijeta nazrela u njegovim zjenicama, ćaća mi je poklonio Doxu, kao da mi poklanja komad svog života, zajedno s događanjima kroz koje je njegov sat prolazio. No, sinovi obično ni u čemu ne liče na očeve. Zato se, valjda, i kaže: Kada bi mladost znala, kada bi starost mogla... Ja sam ćaćinu Doxu unovčio u trenutku prve monetarne krize, kad sam se našao na cesti i kad mi se učinilo da se ni zemlja više ne okreće u istom smjeru.


Vâza za jěn cvét

Tvornica ovih satova postoji od 1889. godine, a kako u Švicarskoj nije bilo ratova, nije bilo ni nacionalizacije, konfiskacija, eksproprijacija, a koliko sam vidio, ne znaju ni za pojam neosnovano bogaćenje. U muzeju u Chateau des Monts mogu se vidjeti brojne ure izišle iz ove tvornice, koje su nadživjele vrijeme, pa i osnivača tvornice Georgesa Ducommua, koji je bio jedno od trinaestero djece iz ove obitelji. Rode i danas slijeću na ove prostore...

Da, Švicarci su škrti. To se vidi i po tome što se najbolje prodaju vaze za samo jedan cvijet, pa kad dolaze u posjet muškarci ne donose buket, nego samo jedan cvijet. Možda je u tome i bila moja pogreška, što sam mojoj voditeljici na izletu poklonio buket pri prvom susretu. Ali joj zato za benzin nisam ostao dužan ni centa!


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3354/pisma-iz-proslosti/u-domovini-doxe?opcija=kolumnisti (http://varazdinske-vijesti.hr/3354/pisma-iz-proslosti/u-domovini-doxe?opcija=kolumnisti)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 30, 2009, 12:21:05 prijepodne


Da iduće tri godine Thompson neće moći ući u Švicarsku potvrdila je glasnogovornica kantonalne policije u Bernu Eva Zwahlen.

Go to hell(veciju) – z nogom v tour

Posle zâbraně vulaska v Helveciju (neki vele) crni Marko bolě da ne proverâva efi-kasnost švicarskě policijě, jel bû prěšel kak Polančec (Polanski) – bu v(rěšt)hičen.
Nabu mu ni (prez)imenâk Karamarko pomogel
(tur(opôl)ski: kara = crni).


Marko Lôpo(v) v CH ---> Marko Polo

http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-pole-mi%28l%29o-lepa-nasa-turopolska-po-tisek-turopolski-tisek-na-kajkavskomu/msg4957/#msg4957 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/o-pole-mi%28l%29o-lepa-nasa-turopolska-po-tisek-turopolski-tisek-na-kajkavskomu/msg4957/#msg4957)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 30, 2009, 12:41:39 prijepodne

......."proslavljeni svjetski redatelj, 76-godišnji Roman Polanski uhićen je u subotu kada je iz Francuske putovao u Švicarsku kako bi primio nagradu za životno djelo na filmskom festivalu u Zurichu. Polanski je uhićen na temelju međunarodne tjeralice koja je za njim raspisana prije 31 godinu zbog nezakonitog seksa s 13-godišnjakinjom."

Morti su sě Švicarci zâto tek sad (27.09.2009.) setili v(rěšt)hititi Romana Polânskoga (Polančeca) z Polaně jel jě 3 dâně rajneše vuprâžneno jěno mesto v amerikânskomu zâtvoru.

Naime kaj(me): 24.09.2009. vreštu jě mrla Susan Atkins*, članica sektě Charlesa Mansona tera jě (sekta) vubila i Sharon Tate (Tejt)**, žěnu Romana Polânskoga. Sharon jě bila noseča věč skoro 9 meséc.

Neki kesneši pedofilni zločin Romana Polânskoga – to ke je (p)ostal te(j)ter (nem. Täter = kriminalec) tumâče i kak posledicu gubitka žene i detěta – vu potrage za zgublenem ...


*
http://www.forumgorica.com/kajkavski/kaj-kaj-kajzertum-slicnost-i-razlikovnost-hr-i-si-kajkavscine/msg4959/#msg4959 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/kaj-kaj-kajzertum-slicnost-i-razlikovnost-hr-i-si-kajkavscine/msg4959/#msg4959)
Pripadnica "Mansonove družine" Susan Atkins je umrla v zaporu
(na (slovenske) kajkavčšine):
http://www.dnevnik.si/novice/svet/1042302193 (http://www.dnevnik.si/novice/svet/1042302193)

**
Glumica Sharon Tate, se době med nâjlepšemi žěnami na svétu:
hrv.: http://hr.wikipedia.org/wiki/Sharon_Tate (http://hr.wikipedia.org/wiki/Sharon_Tate) ,
engl.: http://en.wikipedia.org/wiki/Sharon_Tate (http://en.wikipedia.org/wiki/Sharon_Tate)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 17, 2010, 05:37:01 poslijepodne


Sisečka Pěpelka (Pepeljuga) oduševila prepuno gledališčě v KulTurgiju

Kristalna Kocka Vedrině ze Siska gostuvala v Švicarske

4. Mednârodni dečji kazališni festivâl 2009., v orgânizacije Kinder- und Jugendtheatera Turgi jě gotov. Vu okviru festivâla v Turgiju pri Badenu je v četrtek 30.07.2009. nastûpil i Plesni studio Pěpelka (Pepeljuga) - Kristalna Kocka Vedrině ze Siska. Z svojûm plesnûm prectavûm Pěpelka (Pepeljuga, Cinderella) oduševil jě prepuno gledališčě. 

Obširneši prikaz vuz vekši fotozâpis:
http://www.croatia.ch/kako/090806.php (http://www.croatia.ch/kako/090806.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pěpelka (Pepeljuga i Pěpelsevera)
Jacob in Wilhelm Grimm:
Pepelka (kratka obnova)

http://www.forumgorica.com/kajkavski/kaj-kaj-kajzertum-slicnost-i-razlikovnost-hr-i-si-kajkavscine/msg10213/#msg10213 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/kaj-kaj-kajzertum-slicnost-i-razlikovnost-hr-i-si-kajkavscine/msg10213/#msg10213)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ivek (Ivica) Pěpelko

Zbirka pesmi 'Kaj v duše' (Kaj vu duši)v Lisinskomu 17. séčna 2010. ob 20:00 vur

Nâjpopularneši Zâgorec, prošloga leta jě zabiležil 40 lét svega deluvajna, a v nedelu bû prectavil zbirku pesmi


Ivica Pepelko - Fala ti Bože za ovaj dan, 04:16
Ivica Pepelko - Fala ti Bože za ovaj dan (http://www.youtube.com/watch?v=sevXa21_ty0#)
http://www.forumgorica.com/dogadaji/promocija-knige-iveka-pepelka-%27kaj-v-duse%27-lisinski-17-01-2010-ob-2000-vur/msg10215/#msg10215 (http://www.forumgorica.com/dogadaji/promocija-knige-iveka-pepelka-%27kaj-v-duse%27-lisinski-17-01-2010-ob-2000-vur/msg10215/#msg10215)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: @Franjo@ - Siječanj 22, 2010, 09:36:57 prijepodne
Tako je - Švicarsko društvo nema veze sa nekakvom uzornom demokracijom. Njih od povećala demokratskog svijeta spašava upravo dvoličnost demokratskog svijeta, uzrokovanog količinom love koje Švicarska ima. BTW, čak je i neki Bantustan prije dozvolio glasanje žena na izborima, jer je Švicarska to dozvolila tek prije tridesetak godina... no tko se usudio reći Švicarskoj da nije - demokratska zemlja?? Usred Europe imati takav šovinistički i nedemokratski sustav??

Ma tko te pita za demokraciju... to je uvijek bio samo dobar izgovor za postizanje političkih ciljeva...

bas se pravi javio..

da bi se razumjelo svicarsko drustvo, njihov oblik direktne demokracije , jedinstveno u svijetu, dovedeno do savrsenstva, treba u toj prekrasnoj zemlji i medju tim divnim ljudima zivjeti vise godina.

 e sad , ti , iz te tvoje dvolicne, do bola pokvareno-bolesne sredine, po korumiranosti balkanske vukojebine u rangu Burkina Faso, imas toliko bezobraznosti i pojam Svicarska uopce spominjati.
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 23, 2010, 11:30:23 poslijepodne
Roman (Turo)Polanski jě domâči mûž z Polaně (Polânec, Polânčec), rom(an)skě nârodnosti.
...............................
Nâvodno jě POlânski oblubil, odnosno PO*lubil žrtvu z turopôlskě strane, kě jě, vele zlobniki, dodaten dokaz da jě Turopôlec.
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg4961/#msg4961 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg4961/#msg4961)  
Morti su sě Švicarci zâto tek sad (27.09.2009.) setili v(rěšt)hititi Romana Polânskoga (Polančeca) z Polaně jel jě 3 dâně rajneše vuprâžneno jěno mesto v amerikânskomu zâtvoru.
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg4961/#msg4961 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg4961/#msg4961)
Zatočeni i (prebivališno) nestalni Turôpolci

Za (s)lépě vésti nigdâr né kesno:

Roman Polański-Polančec jě puščen z hižnoga vrěšta i né sporučen v(e)-ZDA v Združeně Državě Amerikě.
He.bal vam pir(a) malograđanov ....

Bal vampirov / Dance of the Vampires, 1967., 03:33
Dance of the Vampires, 1967. (http://www.youtube.com/watch?v=8P7ii4KHf3U#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tur(icum)opôlska televizija (TeleZüri) o puščajnu Polančeca,
na tur(icum)opôlske kajkavščine – zürischkomu Schwizerdütschu
(na sledeče stranice kliknuti na «Zum Film»):
http://www.telezueri.ch/index.php?id=6820&show_uid=8338&yyyymm=2010.07&cHash=6cd5a8b3a5 (http://www.telezueri.ch/index.php?id=6820&show_uid=8338&yyyymm=2010.07&cHash=6cd5a8b3a5)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Polanski - Nóż w wodzie (Knife in the water) 01, 02:21
Nož u vodi govori o bogatom, nesretnom bračnom paru koji odlučuje krenuti na misteriozni izlet. Iako ga poljski kulturni autoriteti nisu dobro prihvatili zbog manjka pozitivne društvene poruke, Nož u vodi je ipak postao komercijalni uspjeh na zapadu te Polanskom dao međunarodnu reputaciju. Film mu je donio i prvu nominaciju za Oscara (Najbolji strani film, 1963.). [/i]
Polanski - Nóż w wodzie (Knife in the water) 01 (http://www.youtube.com/watch?v=GPLg0uDB3U4#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nož(bolt) u vodi (ili ispred vode?)

Vesna Škare Ožbolt:
Stojeći na cesti ispred vode koja se opasno približila jednom selu vidim kako se kroz vodu po poplavljenoj cesti probija ogroman traktor  noseći u kljunu invalidska kolica u kojim sjedi starica  prestravljena lica.
http://vesnaskareozbolt.bloger.hr/default.aspx?tag=poplava (http://vesnaskareozbolt.bloger.hr/default.aspx?tag=poplava)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 23, 2010, 11:36:39 poslijepodne
V Švicarske su žen(sk)ě v nekem kantônem dobilě prâvo glâsa tek osamdesete lét prôšoga stôletja.  
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg4301/#msg4301 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg4301/#msg4301)


Presedân il President

Politički presedân: Švicarsku prvi pût vodě ženě, a do 1971. im né bilo dopuščâno ni da glasaju

V srédu jě Švicarska prvi pût dobila vlâdu v tere sû večina žěně, nakon kě jě Simonetta Sommaruga z Socijalističkě strankě zebrâna za ministricu prometa, energetikě i komunikâcij.

http://www.jutarnji.hr/svicarska--ministrica-simonetta-sommaruga--zene-na-celu-drzave/888913/ (http://www.jutarnji.hr/svicarska--ministrica-simonetta-sommaruga--zene-na-celu-drzave/888913/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Obadvâ novozebrani sâvezni večniki su z Medvedgrâda (Berna)
Zebrân je POduzetnik Johann Schneider-Ammann, daklem šnâjder, no POlitiku bûju od sad večinum krojilě žěně, vuklučivo i novozebrânu Simonettu Sommaruga (inačě POpularnu zâštitnicu POtrošâčov).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Evo spomenka z novozebrânem sâveznem véčnikem pré nijovoga zbira, sě razmě - na medvedgracke kajkâvščine iliti na bernskomu Schwizerdütschu

Sommaruga v video-interview-u
Tagesanzeiger / 11.08.2010
V videu Simonetta Sommaruga tumâči kě je jě zâjne tjědnov išlo črez glâvu i kě očě postiči kak sâvezna več(i)nica
http://www.tagesanzeiger.ch/taplus/standard/Sommaruga-im-VideoInterview/story/15223198 (http://www.tagesanzeiger.ch/taplus/standard/Sommaruga-im-VideoInterview/story/15223198)

Schneider-Ammann v vunakrsnomu (vunakrižnomu) ispitivajnu
Sâvezno véčě bi trebalo postati kompaktno, veli Johann Schneider-Ammann v video-interview-u. Zâto tréba ludi, teri bi mogli slušati.
http://www.20min.ch/videotv/?cid=3&vid=151732 (http://www.20min.ch/videotv/?cid=3&vid=151732)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Od tri prsta (ne) vidi se krsta
Švicarski sâvezni večniki polažu zâkletvu z tri prstě
Zâkletva (Vereidigung):
http://www.20min.ch/videotv/?channel_id=3&video_id=153091 (http://www.20min.ch/videotv/?channel_id=3&video_id=153091)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Jutreně švicarskě temě:
http://www.jutarnji.hr/sve_teme/ (http://www.jutarnji.hr/sve_teme/)Švicarska
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 23, 2010, 11:39:06 poslijepodne

Dok v helvecko Sâvezno véčě (Bundesrat) idu dvâ prectavniki z Medvedgrâda (Berna), dotlom zagrebečka panda (POTvrsta medveda) ide v Turicum (Zürich)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mladûnče ze zagrebečkoga zverinâka (ZOO-a) sěli v Zurich (Turicum)

Doviđejna, béba Shang


Crvenu pandu v Švicarske čeka družica, a v emigrâciju bû rad nâsilnoga ponâšajna poslan i morski lav.

Obširnešě:
http://www.croatia.ch/zanimljivosti/100922.php (http://www.croatia.ch/zanimljivosti/100922.php)

Angliški (engleski):
http://www.croatia.ch/zanimljivosti/100922_en.php (http://www.croatia.ch/zanimljivosti/100922_en.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pre skoro leto dân jě ruski precednik Medvedev POsetil Švicarsku i kak POklon doprémil dvâ medvedekě (prozvâni su Berna i Urs; nem. Bär, tal. orso, lat. ursus = mědved).
Gospa Medvedova jě kak dâr deněsla 5-6 kil sibirskoga měda.
Medvedeki su daklem v Medvedgradu (Bernu)

 Bears as gift. Medvedev's wife present Swiss with animals, 00:25
Bears as gift. Medvedev's wife present Swiss with animals (http://www.youtube.com/watch?v=iCYE6657jMU#)

BärenPark Bern - Urs e Berna, 02:50
BärenPark Bern - Urs e Berna (http://www.youtube.com/watch?v=XmIWFFq_FdA#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 06, 2011, 02:04:28 prijepodne

05.03.2011.

Jankičovi snoboki * (snowback-i) po švicarski

Janka z operacijskoga stola na vrh Vitranc


Samo 10 dan nakon vuspešne operacije poradi srčane aritmije Carlo Janka iliti Dragec Jankič vuspešno se vrnul na sneg i pobedil v veleslalomu v Krajnske Gore.
Tekma je do konca bila napeta i ne bila za one navijače slabešoga srca.



* Jankičovi snoboki – dramska pripovest Jože Kovačeviča, spisatela z Buševca
   (prazvedeno leta 1955. z pokojnem Zvonum (Zvonimirom) Črnkom kak Jankičom

»Jankičovi snoboki” moru se prečitati i sim:
Dramska dela Josipa Kovačevića (70 kn)
KNIGE BIBLIOTEKE "ALBAT(U)ROS"
http://www.pouvg.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=19&Itemid=40 (http://www.pouvg.hr/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=19&Itemid=40)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Carlo Janka wins Giant Slalom in Kranjska Gora Slovenia, 02:13

Carlo Janka wins Giant Slalom in Kranjska Gora Slovenia (http://www.youtube.com/watch?v=phERwYyxwa4#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Turopoljke i Snoboki - Lepe su ti Turopoljske ravni, 02:42
(turopolska narodna pesma)

Turopoljke i Snoboki - Lepe su ti Turopoljske ravni (http://www.youtube.com/watch?v=345YLM7-bHU#)

sobota 05.03.2011, 13:50
Veleslalom (m)
Janka z operacijske mize na vrh Vitranca

Kranjska Gora - Le dober teden po tem, ko je prestal operativni poseg zaradi aritmije srca, se Carlo Janka veseli devete zmage v karieri, prve po skoraj enem letu. A tokratna zmaga nikakor ni bila primerna za tiste švicarske, avstrijske in francoske navijače s šibkejšim srcem.
http://www.forumgorica.com/kajkavski/kaj-kaj-kajzertum-slicnost-i-razlikovnost-hr-i-si-kajkavscine/msg29323/#msg29323 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/kaj-kaj-kajzertum-slicnost-i-razlikovnost-hr-i-si-kajkavscine/msg29323/#msg29323)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 06, 2011, 02:06:08 prijepodne

Veliki tur(opolec) iliti Turina

Intervju s («srčanim» kirurgom) prof. dr. Turinom neposredno prije slučaja Voser *


Sada (22. sij. 2009.), kada se nakon 3,5 godine NZZ (Neue Zürcher Zeitung) javno ispričava prof. dr. Turini
http://www.croatia.ch/drustva/hkk/images/090122/Turina.jpg (http://www.croatia.ch/drustva/hkk/images/090122/Turina.jpg) , što bi moglo ponukati i druge švicarske medije da učine isto, prenosimo čitateljima portala intervju iz Libre broj 7 (Travanj 2004.), napravljen neposredno prije slučaja Voser*:

***** ***** ***** ********** ***** ***** *****

DHör 39: Turina

Universitätsspital je mali grad u samom centru Züricha. Stalni stanovnici su zaposlenici od kojih mnogi tu provode više od propisanog radnog.vremena, a ostali privremeni ili gostujući su pacijentl, studenti ili oni koji prolaze razne edukacije. Jedan od mnogih koji su tu proživjeli čitav radni vijek je dr. sci. Marko Turina, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Zürichu i šef odjela kardiokirurgije Univerzitetske bolnice na kojem se rade najkompleksnije operacije srca. Tražeći profesora Turinu, s kojim sam imala zakazan razgovor za Libru, morala sam prohodati više ulica, zgrada i hodnika dok konačno nisam pronašla njegovu bolničku adresu još neko vrijeme: DHör 39. Profesora Turinu sam zatekla u njegovoj radnoj sobi čiji sadržaj preplavljuje prostor. Mnoštvo knjiga, razni fascikli, papiri i kompjuter ukazuju na puni pogon koji prelazi vizualna prostorna ograničenja. Dočekao me sa srdačnim osmjehom da bi već u sljedećem trenutku bio potpuno skoncentriran na razgovor znajući da nema puno vremena.

Libra: Profesore Turina, uskoro odlazite u mirovinu. Što to za Vas znači?
Marko Turina: Prije svega, moram napustiti moj radni kabinet, ali dobivam ipak jednu sobu na drugom mjestu. Naravno, bez sekretarice koju sada imam. Moj formalni radni odnos time prestaje, jer sam dostigao zakonski maksimum nakon koieg se više ovdje ne mogu zadržati. Ne bi bilo dobro da poslije umirovljenja ovdje prečesto navraćam, uvijek ima problema kad netko ne može odstupiti. Imam još mnogo drugih aktivnosti koje mi ostaju, od znanstvenog rada nadalje, ali ostajem bez infrastrukture i logistike koju sam imao do sada.

U jednom ste intevjuu rekli da je svakodnevni život jednog srčanog kirurga zapravo dosadan. Kako ste to mislili s obzirom da svaki dan radite na tankoj sponi života i smrti?
Ma kakvi dosadan, to sigurno nisam mislio. Mogao bih reći da je možda monotan jer se sve odvija po ustaljenom režimu i mnoge se stvari ponavljaju određenim automatizmom. Sigurno nikad niste čuli da je kirurg zaspao za operacijom, ali za predavanjem se može zaspati, zar ne?

Istražujete mogućnost konstrukcije srčanih klijetki od Ijudskog tkiva. O čemu se tu konkretno radi?
Prije više od deset godina pokušali smo dobiti konstrukcije krvnih žila iz vlastitih tkivnih stanica i to smo doveli do kliničke upotrebe, ali su se ukazali neki problemi. Možemo napraviti krvne žile od vlastitih stanica, ali su na dulji rok problematične. Krenuli smo na konstrukciju srčanih zalisaka i stigli dosta daleko u tim ispitivanjima, ali ih još uvijek ne možemo primijeniti na pacijentu. Problem je u tome što se stanice koje uzimamo i držimo izvan vlastitog organizma s vremenom genetički promijene i stanice u vlastitom organizmu ih više ne prepoznaju. Drugi problem je što one moraju razviti sav građevni materijal zaliska kao, npr. kolagen, elastin, a upravo to je teže kontrolirano napraviti.
Takvi srčani zalisci nisu dovoljno čvrsti da održe arterijski tlak. Izdrže tlak u ključnoj arteriji, ali u aorti gdje je tlak dvostruko veći su preslabi. To je jedan dulji proces i mada se o tome mnogo govori, do kliničke upotrebe će proći još dosta vremena. U međuvremenu alternativa su zalisci životinjskog porijekla. Antigeničko djelovanje se minimalizira tehničkim postupcima i oni izdrže čak do petnaestak godina. Prirodni zalisci bi naravno bili savršeni, pogotovo za djecu. No to je sljedeći korak koji se tek mora dočekati. U svim centrima koji rade na tome rezultati su slični, ne samo ovdje.

Srce je simbol ljubavi. Doživljavamo ga kao centar života, kad ono popusti, život se gasi. Što je za Vas srce? ]
Srce je veličanstven i jedinstven organ s 86'000 otkucaja dnevno, ili 30 milijuna otkucaja u godini. Kad uzmete u obzir prosječni ljudski vijek, zbrojite koliko je to otkucaja u jednom ljudskom životu. Zatim, samoregulacija te pumpe, npr. za vrijeme sna ili nogometne utakmice, je fenomenalna. Nema niti jedne sprave koja bi se mogla usporediti sa srcem. Srce je fenomen.

Mislite Ii da pacijenti iz Hrvatske još uvijek imaju potrebu dolaziti na operaciju srca u Švicarsku iako postoji privatna klinika za bolesti srca Magdalena u Krapinskim Toplicama gdje i Vi operirate? ]
Uvijek je problem u novcu. Danas je medicina jako skupa. Kompleksne operacije srca koštaju od 70 do 80'000, pa čak i 100'000 franaka. To se ne može platiti ili vrlo teško. U Magdaleni se pak ne može sve rješavati. Kirurg je samo jedna karika u lancu.
Potreban je još čitav niz uvjeta od opreme do materijala, posebnih tehničkih uređaja, i da ne nabrajam. Transplantacije, umjetno srce, reoperacije se ne rade u privatnim bolnicama. Takvi kompleksni zahvati se ne mogu napraviti a da pokriju troškove. Privatne bolnice si to ne mogu priuštiti jer bi financijski skrahirale.
One se samofinanciraju i moraju pokriti ekonomsku stranu. Zato se takve operacije rade u velikim državnim bolnicama kojirna deficit nije problem. Magdalena je na visokom kardiokirurškom nivou, ali ne i za specijalne i kompleksne slučajeve.
Pošto je Magdalena i moj projekt, odredio sam unaprijed kakvi pacijenti se mogu u njoj operirati. Često sam u situaciji da se moram konfrontirati kad stignu pacijenti koji nisu za Magdalenu, npr. reoperacije gdje su veći rizici, veliko krvarenje, operacija traje dva tri puta dulje. Altruistički je takve operacije tamo obavljati. Prije nekoliko mjeseci sam operirao jednog dječaka, a zahvat je i za ovdašnje uvjete predstavljao kompleksnu operaciju, ali je, eto, srećom dobro prošlo.

Kakvi su Vaši kontakti s hrvatskim zdravstvom?
Magdalena je u Hrvatskoj konkurencija državnim bolnicama i to njima zapravo ne odgovara. Zbog toga su moji kontakti uglavnom osobni. Sada sam u Osijeku izabran za profesora na Medicinskom fakultetu, možda tamo nešto mogu napraviti. To su, međutim, sarno moji osobni i slučajni kontakti s nekim ljudima.

Što mislite koji je ključni problem hrvatskog zdravstva?
To je slojevita problematika s mnogo uzročnika. Vidjet ćemo kako će je sada rješavati dr. Hebrang, ali mislim da nemamo ništa drukčije ili veće probleme nego sve ostale zemlje izašle iz socijalizma. Pogledajmo Sloveniju, Bugarsku, Rumunjsku ili Češku. Kad je Vaclav Havel bio bolestan, kružila je priča da su njegova oba liječnika zajedno imali manju plaću nego mehaničar koji mu je održavao automobil.
Ne možete za cijenu Swatcha očekivati Rolex. Kod naših ljudi se mora promijeniti svijest da shvate kako zdravstvo košta i da se za zdravstvo mora izdvajati. Živirno ovdje pa znamo koliko u tu svrhu izdvajamo od primanja. U Hrvatskoj je svijet navikao da je zdravstvena pomoć nešto što raste na grani i samo od sebe. Zdravstvo je užasno skup mehanizam svagdje na svijetu. Mislim da se ne može ništa naglo postići velikim reformama niti rezovima, nego treba polagano, godinama graditi novi sustav.

Što mislite o Vašim kolegama u Hrvatskoj koji su se od Domovinskog rata na ovamo angažirali u politici i napustili svoja zanimanja?
 
Kad je netko liječnik, ne mora biti diskvalificiran u bavljenju politikom. Moj kolega kardiokirurg u Americi dr. Wiliam Harrison Frist je prakticirao kardiokirurgiju do prije pet godina. Sada je istaknuti vođa Republikanske stranke u američkom Senatu i vjerojatno će biti predložen za predsjedničkog kandidata u narednim izborima za četiri godine. Mislim da je i dr. Škrabalo bio dobar ministar vanjskih poslova, pogotovo u ono vrijeme sa svojim internacionalnim kontaktima. Ja sam se bavio politikom, bolje reći zdravstvenom politikom, dok sam bio dekan na ovom fakultetu. Tad sam shvatio da se i politika mora izučiti, to je zvanje i posao kao svaki drugi. Biti pošten i pametan nije dovoljno da se bude političar. Naši političari nisu politiku izučili, svadljivi su, netolerantni, postoji i određeni primitivizam. Kod nas na izbore izlazi 30  političkih stranaka, dok su u drugim, daleko većim zemljama dovoljne tri-četiri stranke.Tu je problem u Hrvatskoj.

Dali ste u tijeku svoje karijere razmišljali o povratku u Hrvatsku?
Kako da ne. Ali mogućnosti napredovanja u Švicarskoj su bile daleko veće, kao i izazovi, a s vremenom se i obitelj integrirala. Volim otići u Zagreb, ali moram priznati da me smeta što se Hrvatska nije bitno pomakla u posljednih desetak godina. Stanje nije bitno bolje nego što je bilo recimo 1990. godine.

Vi ste u Švicarskoj kao stranac napravili zavidnu liječničku i znanstvenu karijeru, najbolji ste kardiokirurg u Švicarskoj, bili ste dekan Medicinskog fakulteta u Zürichu. Jeste li imali problema u napredovanju zato što ste stranac?
 
Morao sam biti uvijek tri puta bolji u svemu od drugih. Da, imao sam problema, ali to su bile šezdesete godine, danas ni slučajno nije tako, Švicarska je danas puno otvorenija zemlja, i moji kolege stranci više nemaju takve probleme ili prepreke koje sam ja morao savladavati. Moram reći da sam imao i sreće, prave ljude na pravom mjestu.

Hoćete li ubuduće imati više vremena za letenje, Vaš omiljeni sport?
Nažalost je mandat dekana uništio moj hobi.Više se ne bih usudio, jer se već predugo nisam time bavio. Za letenje nisam imao dovoljno vremena. Pola sata letenja zahtijeva sat i pol pripreme i još jedan sat nakon toga. Da ne govorim da morate stalno biti uvježbani i da se ne može letjeti kad se sjetite nakon duže pauze. Već sam doživio i prisilno spuštanje kad sam jednom letio sa suprugom, a uređaji su otkazali. Nije bilo ugodno. Nikad nismo otkrili što se zapravo dogodilo. Kod letenja kao i kod operacije u slučaju nepredviđenih problema mora se brzo misliti i brzo djelovati.Odluke se donose bez oklijevanja. Oklijevanje je recept za katastrofe. Zato kirurg mora imati veliko samopouzdanje.

Razgovor vodila Jagoda Zenić

Preuzeto iz Libre broj 7, časopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj

 
*****
PS:
Gdje i što danas radi prof. dr. Marko Turina pogledajmo u prilogu koji smo na portalu objavili 16. prosinca 2008.:
U „Magdaleni“ 500 operacija godišnje:
http://www.croatia.ch/iskopine/081216a.php (http://www.croatia.ch/iskopine/081216a.php)


*  Dr. Marko Turina osuđen zbog ubijstva iz nemara:
(28.06.2007.)
U Švicarskoj su ga nazivali "star kirurgom", nesumnjivo s opravdanjem. Bio je šef klinike za srčane bolesti na Züriškoj univerzitetskoj bolnici. Uspješna karijera dr. Turine završila je žalosno za njega i tragično za njegovu pacjenticu gospođu Rosmarie Voser.
Nakon dvije godine sud je zaključio da su dr. Turina i još dvojca liječnika krivi za smrt 58-godišnje pacjentice, a neobična grješka dogodila se poradi "krivog hijerarhijskog razmišljanja".
Obširneše:
http://www.hous.hrvati-amac.com/marko%20turina.htm (http://www.hous.hrvati-amac.com/marko%20turina.htm)  [/blue]
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 06, 2011, 02:12:09 prijepodne

Jutrenolisnata croatia.ch / Znanost  / 24. velače 2011. *

Plemeniti iliti nob(i)le Tur(icum)opolci:

Nenad(je)Ban v Tur(icum)u iliti Zürichu
**


Hrvatski znanstvenik Nenad Ban objavio rad koji 'ima težinu Nobelove nagrade'

Hrvatski znanstvenik Nenad Ban, profesor na prestižnom ETH (Švicarski federalni tehnološki institut) u Zürichu, proteklih je dana postigao rijedak uspjeh u svijetu znanosti. Banova skupina objavila je u posljednja dva broja Sciencea, koji je uz Nature vodeći svjetski znanstveni časopis, dvije studije za koji upućeni kažu da imaju težinu Nobelove nagrade.



Riječ je o istraživanjima ribosoma, staničnih tvornica proteina, u višim organizmima. Iako je riječ o fundamentalnim istraživanjima, Banova otkrića u budućnosti mogla bi se koristiti u razvoju novih lijekova.

- U prvom radu predstavljamo prvu detaljnu strukturalnu informaciju o ribosomu iz višeg organizma. Budući da je sinteza proteina središnji stanični proces ti rezultati imaju važne implikacije kako bismo bolje razumjeli normalne stanične procese i kako se ti procesi promjene u bolesti - pojasnio je Ban. Koliko je važno to istraživanje, najbolje govori podatak da je uz njega objavljen komentar Venki Ramakrishnana, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 2009. godine.

- To je veliko priznanje koje znači da je rad dobio najvišu ocjenu te da ima potencijal promijeniti cjelokupono područje u znanosti - rekao je Ban.

U drugom radu Banova skupina razjasnila je kako ribosom sintetizira membranske proteine, koji su iznimno važni jer su uključeni u nastanak niza bolesti.

- Ta posebna klasa proteina nalazi u staničnoj ovojnici i odgovorni su za interakciju s okolinom. Zbog toga su često cilj djelovanja raznih ljekova - pojasnio je Ban naglasivši da su oba rada fundamentalne prirode, ali bi mogli biti osnova za razvoj novih lijekova.

- Proces sinteze proteina toliko je važan za život da bi se naši rezultati u budućnosti mogli koristiti kao osnova za razvoj novih antitumorskih lijekova kao i lijekova protiv malarije i nekih genetskih bolesti. Također, to bi moglo poslužiti i kao osnova za razvoj učinkovitijih antibiotika - zaključio je Ban.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tko je Nenad Ban

Zagrepčanin Nenad Ban (44) jedan je od najboljih hrvatskih znanstvenika. Diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu California u Riversideu. Tijekom postdoktorata na Yaleu, bio je prvi autor tri rada o strukturi ribosoma koja su njegova tadašnjeg šefa Thomasa Seitza dovela do Nobelove nagrade za kemiju 2009. godine. Nenad Ban objavio je čak 17 radova u vodećim znanstvenim časopisima Nature i Science. (T.R.)

* Izvor: Jutarnji list, autor:Tanja Rudež
http://www.jutarnji.hr/nenad-ban-objavio-rad-koji-ima-tezinu-nobelove-nagrade/927100/ (http://www.jutarnji.hr/nenad-ban-objavio-rad-koji-ima-tezinu-nobelove-nagrade/927100/)
POsredno vezilo:
croatia.ch / Znanost  / 24. Veljače 2011.
 http://www.croatia.ch/kultura/znanost/110224.php (http://www.croatia.ch/kultura/znanost/110224.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

** Narodna POslovica: Lako je-Bati, al teško je-Ban biti.
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 19, 2011, 10:57:22 poslijepodne
17.03.2011. (d)enes Kiš-vić:

Did(a)-je kiš(ni profi-ter).

Didier Couche jě osvojil bez borbě mâli kristalni globus v superveleslalomu (Super-G-ju **). To mu jě prvi vute discipline.
Trka planérana za četrtek (17.03.2011) otkazâna jě radi kiš-ě (dešča).
(«Dida» ima otpré  68 bodov višě od drugoplaséranoga Iveka Kosteličovoga).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

S-PUSTIK
Den rajnešě romand* jě osvojil (věč 4.) mâli kristâlni globus v spustu (v srédu mû jě dosti bilo 4. mesto v trke).

Věvo jě pripadajûči komentâr na švicarske kajkavščine (01:06):
http://www.aargauerzeitung.ch/sport/ski/didier-cuche-holt-seine-vierte-abfahrts-kugel-105945656 (http://www.aargauerzeitung.ch/sport/ski/didier-cuche-holt-seine-vierte-abfahrts-kugel-105945656)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimlivo: Did(a)-je svôj prvi (mâli) kristâlni globus osvojil z 32. letě.
Ivek jě sad v 32. letu i ima do sad 3 mâlě kristâlne globusě i jenoga velikoga.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

* romand: nâziv za Švicârca z francuskoga tâla Helvecijě

nem.: Romandie (Welschland, Welschschweiz ili Westschweiz)
                            http://de.wikipedia.org/wiki/Romandie (http://de.wikipedia.org/wiki/Romandie)
franc.: Suisse romande http://fr.wikipedia.org/wiki/Suisse_romande (http://fr.wikipedia.org/wiki/Suisse_romande)
srbski: Romandija (Idě Tito prek Roman(d)ijě) http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0 (http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Citat:
** Bolě superveleslalom, Super-G, nek Super-GAU!
V nemačkomu govornomu području râbě sě za kvârě (aksiděntě) v nukleârkam izrazi GAU i Super-GAU.
Obširnešě:
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg29895/#msg29895 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg29895/#msg29895)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kiša pada (Međimurje), 02:32
(Lidija Bajuk)
Kiša pada (Međimurje) (http://www.youtube.com/watch?v=Q1PXdSb7XGk#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 19, 2011, 11:03:09 poslijepodne

Švicarskě nukleârkě -
K-erneubare Energie in der Schweiz

Švicarska ima nukleârkě na četiri lokâcijě:  Beznau,  Mühleberg, Gösgen, Leibstadt.
K tomu dosti nuklearně energijě vuvozi z Francuskě.
 
Zâjne dân jě na méte „zelene“ bila nâročito nukleârka v Mühlebergu. Em jě stareša, em jě na vudalenosti od samo 3.5 kilometre od akumulâcijskoga jězera z brânum stârum 90 lét.
Nâjgôrši scenarij bil bi zemlotres + puknûčě brâně, kě bi izazvalo efekt sličen tsunamiju.

Brâna jě se době projektérana i napravlena «šuplikavo» (z prâzni prostori; špâralo se na ceměntu i betônu), nû to jě «oslablejně» kakti samo relativno, jerbo jě vzeto v-obzir.

Sad sě planéra pomočně agregâtě (za struju) i pûmpě zdiči na bâr 5,5 m visině, kak v slučaju «branolomne» poplavě něbi  bili potoplěni. K tomu sě planéraju dodatni rezervni agregâti, teri bi sě z lekopteri dopremili v elektranu vu slučaju potrebě).


Nukleârka Mühleberg - Das Kernkraftwerk Mühleberg (KKM) v kantônu Bern, 14 km od Berna (Mědvedgrâda):
http://de.wikipedia.org/wiki/Kernkraftwerk_M%C3%BChleberg (http://de.wikipedia.org/wiki/Kernkraftwerk_M%C3%BChleberg)
http://www.kernenergie.ch/de/akw-muehleberg.html (http://www.kernenergie.ch/de/akw-muehleberg.html)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Bolě superveleslalom, Super-G, nek Super-GAU!

V nemačkomu govornomu području râbě sě za kvârě (aksiděntě) v nukleârkam izrazi GAU i Super-GAU.

GAU = Größter anzunehmender Unfall = nâjvekši predvidivi kvâr (nesrěča) = maximum credible accident (MCA).
Stručnâki rajši râbě nâziv «Auslegungsstörfall» = projekt(éra)ni kvâr = Design basis accident (DBA).

Pri Super-GAU-ju su posledicě gôršě nek pri GAU-u. Stručnâki tu rajši koristě izraz «Auslegungsüberschreitender Störfall», kvâr teri nadilazi projet(era)ni kvâr.

(Zvir: K-Wikipedia)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(J)oko sokolovo* - situâcija v švicarske nukleârkě KKL jě pod nadzorom

Sokoli selci v nukleârke KKL
Věč višě od deset lét râshladni turen nukleârkě Leibstadt (KKL) povremeno jě dôm pâru sokolov selcov, tere jě v Švicarske jâko malo.
http://www.kkl.ch/de/i/die-wanderfalken-des-kkl-_content---1--1302.html (http://www.kkl.ch/de/i/die-wanderfalken-des-kkl-_content---1--1302.html) 

Trenutočno stâjně:
Mater kosolica sokolica jě pâk v gnézdu.
Snimajně vuživo (kamera) jě vuklučena. Po nôvomu, medtém, stâjně v gnezdu sě morě pratiti samo tak da sě dôjdě v informâcijski center nukleârkě, de sě sokoli moru gledeti na interne TV.
http://www.kkl.ch/de/i/aktuelle-brutzeit-_content---1--1303.html (http://www.kkl.ch/de/i/aktuelle-brutzeit-_content---1--1303.html) 

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ziga & Zlatko Vitez - Oci Sokolove, 04:03

Ziga & Zlatko Vitez - Oci Sokolove (http://www.youtube.com/watch?v=XAYhy7vitfQ#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Poznateši sokoli  (nem. sokol = Falke)
Jěn od poznateše sokolov (bil) jě Falco (rođejnem Johann "Hans" Hoelzel, rođen 1957., poginul v saobračâjke 1998.) austrijski glazbenik. Bil jě "prvi béli rěper". Něgov hit Rock Me Amadeus bila jě prva i jedina pesma na nemačkom jeziku na prvomu mestu top-liste Billboard (SAD). Za svega života prodal jě oko 60 milijûnov nosâčov zvuka.
http://de.wikipedia.org/wiki/Falco (http://de.wikipedia.org/wiki/Falco) 

Měne jě drajša Janica, Jeanny:

Falco - Jeanny (HQ), 05:54

Falco - Jeanny (HQ) (http://www.youtube.com/watch?v=yQg3KM8O8T0#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 26, 2011, 11:06:14 poslijepodne
Bez kniževnoga nemačkoga («Hochdeutsch-a) v züriškemi dečjemi vrtiči

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Neue Zürcher Zeitung, 2011-05-15

Dosledna vuporaba dijalekta v züriškemi dečjemi vrtiči (vrteki)

„Dijalektalna“ inicijativa v kantonu Zürich privačena z 54 posto glasov


Slika:
oni z pravom glasa neču čuti o kniževnomu nemačkomu v vrtiču (Foto: Graf Mirjam) http://www.nzz.ch/images/kindergarten_2_fullSize_1.8576027.1291629337.jpg (http://www.nzz.ch/images/kindergarten_2_fullSize_1.8576027.1291629337.jpg)


Vu buduče bu se v züriškemi vrtiči govorilo na dijalektu (zavičajnomu govoru), a ne na kniževnomu nemačkomu („Hochdeutsch“-u). Oni z pravom glasa su z 53.9 posto privatili pučku (narodnu) inicijativu „Da za zavičajni govor v vrtiču“. Inicijativa zahteva da se dijalekt ozakoni kak jedini dopuščeni oblik jezika v dečjomu vrtiču.

Odziv biračov je bil 34 posto. Nadstranački predlagački odbor obrazlagal je svu inicijativu med ostalem z tem, da se « drugač govoreči «  moru bolše integrerati ak navče dijalekt (domicilni zavičajni govor). Čem rajneše vusvojeni nemački kniževni jezek  (« Hochdeutsch ») ne-bi rezulteral z bolšemi rezutati v škole.
………………..

Do sada je predškolski zakon bil fleksibilen – delomično je nastava v vrtiči bila na kniževnomu, delomično na lokalnomu zavičajnomu govoru. Mejne vupotreblavani oblik moral je pritomu biti vupotreblavan minimalno jenu trečinu vremena.


Zvir (nem.):
http://www.nzz.ch/nachrichten/zuerich/stadt_und_region/ja_zu_mundart_im_kindergarten_zeichnet_sich_ab_1.10585213.html (http://www.nzz.ch/nachrichten/zuerich/stadt_und_region/ja_zu_mundart_im_kindergarten_zeichnet_sich_ab_1.10585213.html)

Slični osvrt na engleskomu:
http://worldradio.ch/wrs/news/wrsnews/zurich-voters-approve-dialect-in-kindergarten~print.shtml (http://worldradio.ch/wrs/news/wrsnews/zurich-voters-approve-dialect-in-kindergarten~print.shtml)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2011-05-16, Süddeutsche Zeitung

Bez kniževnoga nemačkoga («Hochdeutsch-a) v züriškemi dečjemi vrtiči

Švicarskonemački po zakonu


Švicarska deca trebaju govoriti zavičajnem švicarskem nemačkem. Zato je vubuduče v züriškemi vrtiči (vrteki) dozvolen samo zavičajni govor («dijalekt»). 53,9 posto biračov zglasalo je (čera) odgovarajuču pučku (narodnu) inicijativu. I ostali gradi mogli bi slediti (takvu jezičnu politiku). 
 
Dosti je ke se više Nemcov dela v Švicarske – nijov jezek ne treba naturati. Da bi zaštitili švicarskonemački od vajnske vutecajov, smeju tete v vrtiči z decum vubuduče govoriti samo na «dijalektu» (zavičajnomu govoru).

Zvir:
http://www.nzz.ch/nachrichten/zuerich/stadt_und_region/ja_zu_mundart_im_kindergarten_zeichnet_sich_ab_1.10585213.html (http://www.nzz.ch/nachrichten/zuerich/stadt_und_region/ja_zu_mundart_im_kindergarten_zeichnet_sich_ab_1.10585213.html)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Sledgehammer - Svibanj 27, 2011, 10:09:41 prijepodne
Svaka im čast, svi pametni na svijetu znaju kako se štiti svoje imanje, tradicija, kultura, autohtonost, običaji, kao i pravo domaćina koji je istinski svoj na svome. A najvažnije je da je kod tih pametnih to posao države, a ne pojedinaca i malih grupica koji se na svojemu moraju boriti protiv vlastite države i okoline za bi uspjeli u bilo čemu od toga.
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Newbie - Svibanj 27, 2011, 03:01:00 poslijepodne
Svaka im čast, svi pametni na svijetu znaju kako se štiti svoje imanje, tradicija, kultura, autohtonost, običaji, kao i pravo domaćina koji je istinski svoj na svome. A najvažnije je da je kod tih pametnih to posao države, a ne pojedinaca i malih grupica koji se na svojemu moraju boriti protiv vlastite države i okoline za bi uspjeli u bilo čemu od toga.

ILike this... odnosno, tak je!
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 13, 2011, 10:05:38 poslijepodne

I vevo se vidi kak to (na TV, jezično nestandardno) delaju nemačko govoreči Švicarci

Na švicarsko-nemačkomu radiju i TV širom su oprta vrata nestandardizeranomu schwitzerdütschu (s tem da su germanski Helvečani totalno nepismeni v svemu govoru – praktički nigdar najnemu nesu pisali; pišu samo na standardu).

Evo primera zajne “TV-Arene” (alla parlaonica / latinica) posvečene otklonu od koriščejna nuklearne energije v CH. Si gosti (vuklučivo predsednike vodeče švicarske stranki) vuru i pol se spominaju na (saki svemu) nestandardizeranomu jeziku. Samo predsedniki SP-a (z francuskoga tala CH) i FDP-a (z taljanskoga tala CH) se spominaju na kniževnomu nemačkomu, z tem da razmu švicarsko-nemački nestandard i ne im za istoga treba prevoditela.
Švicarci trenutočno oko 60 posto energije dobivaju z vodne elektran, a oko 40 % z nuklearki.


Citat:
Vide(l)o: «Arena»: Atomausstieg zwischen «historisch» und «hysterisch», 10.06.2011. , 80 min.
(Otklon od atoma med «historijskem» i «histerijskem»)
http://www.google.de/url?q=http://www.videoportal.sf.tv/video%3Fid%3D3d7e3745-e9f0-4e40-b5a7-113948369010&sa=U&ei=hSX2TYz8McOE-wao3sDmBg&ved=0CBsQtwIwBQ&usg=AFQjCNHo_UcQ1U8kVi5z6avIk46RHcMbXw (http://www.google.de/url?q=http://www.videoportal.sf.tv/video%3Fid%3D3d7e3745-e9f0-4e40-b5a7-113948369010&sa=U&ei=hSX2TYz8McOE-wao3sDmBg&ved=0CBsQtwIwBQ&usg=AFQjCNHo_UcQ1U8kVi5z6avIk46RHcMbXw)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 24, 2011, 01:34:06 prijepodne

Dobro-došli
na domaču stranicu občine Habsburg



Občina Habsburg v švicarskomu kantonu Aargau (AG), z 430 stanovnikov,  nosi ime negda močne europske aristokratske familije. Dvorec Habsburg zezidan oko leta 1020. na vrhu „Lesičjoga brega“ (Wülpelsberg)  ober istoimenoga sela važi kak sedišče (ishodišče) Habsburgovcov.

Posetitel ili stanovnik bu na-ve domače stranice nešel puno obavesti o naše občine, vuprave, obhođejnu z vlasti, ter druge korisne atrese.

http://www.habsburg.ch/ (http://www.habsburg.ch/)


#################################################

Dvorec Habsburg

Dragi gosti


Habsburg, od leta 1804. v posedu kantona Aargau, jedini je dvorec v kantonu s posebnem smeštajnem kapacitetom. Još vuščuvani zapadni del bivšoga dvostrukoga dvorca smeščenoga na vrhu „Lesičjoga brega“ (Wülpelsberg) z pogledom na dolinu reke Aar, na Schenkenbergertal  („Dolina šenkanoga / poklonenoga brega“), ter na  Eigenamt  („Vlastiti vured“).
Odotu se moru videti i dvorci Brunegg (Zdenci) i Wildenstein (Divli, divlačji kamen).
Ima se pogled na bernski („medvedov“) i St. Gallenski alpski svet. Ne za pozabiti ni Schwarzwald (Crnošumje) na severu, niti vlastite brege, Juru.

Nuter vugostitelskoga objekta (v pogonu od leta 1979. z oko 25 težakov) je od-skora i izložba
(med malem i velikem turnom, kak i v samomu velikomu turnu). Oprta je da i naš restoran, bez vodiča za-badava.
Na tablami je domumenterana dinastija Habsburg, povest zidajna i naselavajna, ter sakodnevnica gradeca (burga). 

V cele iže je bežična LANska mreža (Hot spot - Hotnjanski špot).

Oprti smo celi dan (09-24 vure).
Pazite na nedelatne dane objekta: 
01.10.-30.04.: pondelek i tork,
01.05.-30.09: pondelek.

http://www.schlosshabsburg.ch (http://www.schlosshabsburg.ch)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 24, 2011, 01:35:07 prijepodne

Legenda o Wilhelmu Tellu (i Habsburgovci)  

Wilhelm Tell je bil poznat kao frčni strelec samostrelom. Vu-to vreme, Habsburgovci su šteli zauzeti (T)UR.I i ojačati svoj vutecaj v Švicarske ke je izazivalo revolt građanov (i selakov). Austrijski Vogt (naglednik) v Altdorfu, Albrecht Gessler, poznati i kak Hermann, postavil je na glavnomu gradskomu placu drug na vrh teroga je obesil svoj škrlak. Naredil je da se si meščani poklone pred nim. No, Tell je odbil pokloniti se, zbog čega je bil zaprt.

Za kaznu je moral pogoditi jabuku na glave svega sina, Waltera, a ak ne vuspe, obadva buju pogubleni. Jenako tak, ak pogodi jabuku, obečani su mu oprost i sloboda. Dana 11. studenoga 1307. Tell je vuspel prepoloviti jabuku na sinove glave z jenoga jedinoga pokušaja. Kad ga je Gessler pital zake je napel drugu strelu, otpovedal mu je da bi ž-njum ubil Gesslera da je terem slučajom vubil sina. Gesslera je to razlutilo ter ga je pak dal zaprti i prevesti brodom prek jezera do svega dvorca v Küssnachtu. Brod je zatekla oluja na luzernskomu jezeru*, no Tell se spasil. Po kopnu je došel v Küssnacht, pričekal Geslera i vubil ga. Taj podvig izazval je pobunu tera je dovela do oslobođejna stare Švicarske konfederacije od Habsburgovcov.

Wilhelm se leta 1315. boril v bitke pri Morgartenu. Zgubil je život leta 1354., dok je pokušaval spasiti dete tero se taplalo v planinske reke Schächenbach v (T)UR.IJU.


* Vierwaldstättersee – jezero četiri kantonov: Schwyz, [/color](T)UR[/color].I, Unterwalden i Luzern.


Zvir:
Hrv. ŠTA.ndard: http://hr.wikipedia.org/wiki/Wilhelm_Tell (http://hr.wikipedia.org/wiki/Wilhelm_Tell)
Slov. kajkavščina: http://sl.wikipedia.org/wiki/Viljem_Tell (http://sl.wikipedia.org/wiki/Viljem_Tell) 


Vide(l)o: Jabuko   (iliti strelajne v jabuku)
Wilhelm Tell - Der Apfelschuss, 05:00
(letna pozornica Matten pri Interlakenu)
 
Wilhelm Tell - Der Apfelschuss (http://www.youtube.com/watch?v=sRdz5aTPzGI#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o: Zlatni (i)metek
Peter Alexander - Bonanza & Der goldene Schuss 1969, 01:51
(film z leta 1969., Heintje & Hansi Kraus)

Peter Alexander - Bonanza & Der goldene Schuss 1969 (http://www.youtube.com/watch?v=9fSNdlvygWo#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Strelajne z snajperskum puškum kalibra 0,50 – gađajne lubenice na glave

VUPOZORENJE!
NAJTE probati i vi delati ovo ke vidite v ovomu videu! Zaizres iliti ozbilno – NAJTE!!
VIDEO JE SAMO VIDEO-MONTAŽA.
V videu iza ovoga («Iza scene») se vidi kak je zapraf nastal (v)lažnak.

.50 Cal William Tell, 01:02

.50 Cal William Tell (http://www.youtube.com/watch?v=fWvXam499yI#ws)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Iza scene
Behind the Scenes - .50 Cal William Tell, 01:03

Behind the Scenes - .50 Cal William Tell (http://www.youtube.com/watch?v=h6YVPVbpHXo#ws)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 24, 2011, 01:36:26 prijepodne

Obiležavajne 625. obletnice bitke pod Sempachom med Habsburgovci i Švicarci

Švicarski krugovaldio SR-DRS, nedela, 3.7.2011.:

Pučka proslava vuz obletnicu bitke pod Sempachom

Sempach se prisetil pobede Eidgenosov (Švicarcov) nad Habsburgovci pred 625 let.
Tradicionaln marš na bojno pole prvi put je zamejnen z pučkum feštum. Nada: dogodek bi tak trebal privleči mejne desne ekstremistov.


Obširneše (na nemačkomu):
http://www.lu.ch/20110703_drsonline-gedenkfeier-sempach.pdf (http://www.lu.ch/20110703_drsonline-gedenkfeier-sempach.pdf)

Posebna medmrežna stranica posvečena (l)jubilarne proslave:
http://www.lu.ch/gedenkfeier-sempach.htm (http://www.lu.ch/gedenkfeier-sempach.htm)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  


 Bitka pod Sempachom

Bitka pod Sempachom (kanton Luzern) odigrala se 9. srpna leta 1386. Ona je v povesti Švicarske bila vrhunec sukoblavajna (konflikta) med Habsburgovci i Eidgenosi (Švicarci). Bila je važen dogodek za nezavisnost CH-konfederacije.

Tu je nastala i legenda o junaštvu Arnolda von Winkelrieda. Po te legende on se itil na kopla puno brojnešoga neprijatela, ter tak navlekel i porušil koplanike. Tak je nastal prolaz za odlučujuči napad Švicarcov.


Nemački: Schlacht bei Sempach
http://de.wikipedia.org/wiki/Schlacht_bei_Sempach (http://de.wikipedia.org/wiki/Schlacht_bei_Sempach)

Angliški (engleski): Battle of Sempach
http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sempach (http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sempach)

(Turo)polski: Bitwa pod Sempach
http://pl.wikipedia.org/wiki/Bitwa_pod_Sempach (http://pl.wikipedia.org/wiki/Bitwa_pod_Sempach)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  

 Vide(l)o: bitka pod Sempachom
Medieval 2 total war Schlacht von Sempach, 04:23

Medieval 2 total war Schlacht von Sempach (http://www.youtube.com/watch?v=h0zzShl65M4#ws)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  

Rodolubna balada
Arnold Winkelried, naš heroj: Sloboda jenoga prolaza
Arnold Winkelried, unser Held: Der Freiheit eine Gasse, 02:39

Arnold Winkelried, unser Held: Der Freiheit eine Gasse (http://www.youtube.com/watch?v=40FViqb1SYk#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Sledgehammer - Srpanj 25, 2011, 12:08:11 poslijepodne
Ljudevit, tema se zove "Mala Švicarska" - i treba govoriti o mogućnostima koje ima HRVATSKA i kako ih najbolje iskoristiti, a ne pričati o švicarskoj povijesti i legendama. To bi prije išlo u podforum povijesti...
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 25, 2011, 10:32:41 poslijepodne
Komentar prethodnoga lista more se prečitati sim:
Citat:
http://www.forumgorica.com/o-forumgorica-com-stranici/drzite-se-teme-1462/msg34546/#msg34546
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Sledgehammer - Srpanj 26, 2011, 09:00:45 poslijepodne
Da me ne shvatiš krivo - ja volim čitati Tvoje članke i postove, no ovdje je tema metaforičnog naziva, a odnosi se na Hrvatsku, i sa pravom Švicarskom nema nikakve veze...
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 13, 2011, 11:18:56 poslijepodne
Mala Švicarska i Velika Gor(opadn)ica

Dok se jeni (zaje)benevolentno zalažu sa POzitivno-iskustvenu helvetizaciju Hrvatske, drugi punum parum delaju na kro(p)atizacije Švicarske.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Eukropske integracije z Kroacije

(V švicarskomu gradecu Hutwillu)
Parikožar Ivek* z kropom v teromu su se kuvale HRenovke poparil je bivšu ženu
(ne samo po kože)

Ivek je pre kuvajna «Wienerli»-jov Luju* pital jel oče i ona teroga. (S)ex-žena je rekla da neče, a kad su hrenovke bile skuvane goropadnica si je provokativno skoro se dela sebe na tajner.

U boj, u boi(l) - boiling water reactor reaction
Goropadnica je dobila ke je (ne) zaslužila - Ivek ju je po(š)kropil.
Pofurena goropadnica lekopterom je odvežena v bolnicu v Turicum (Zürich).
(Turo)policija ne imala posla, jerbo se dogodek ne zbil v züriškomu, nek v  medvedgradskomu kantonu (Bern).
Posle preslušavajna na medvedgradske policije Ivek je mam puščen domom.     

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Š(I)VICAJNE I KROPSKE VRUČINE

Zalij to smeče suzama sreče....

Tata je zalio mamu!
Hrvat u Švicarskoj zalio bivšu suprugu loncem kipuće vode

Žena je teško opečena, a ozlijeđen je i njihov petogodišnji sin. Starije dijete nije ozlijeđeno.

Piše: ašr/VLM, Večerni, 29.08.2011 

(Zl)obitelsko nasilje
– Tata je zalio mamu kipućom vodom – kazao je petogodišnji Tomislav bolničarima koji su stigli u stan obitelji Hrvata Ivice* J. (34) (kako su muškarca nazvali u švicarskom Blicku, koji i donosi priču o obiteljskoj tragediji) nakon dojave policiji o obiteljskom nasilju. Prema informacijama kojima se zasad raspolaže, bivši su se supružnici sukobili u stanu u kojemu su nekada živjeli u švicarskome gradu Huttwilu.

Ivica i pivica, Luja i žuja - kipjatok
Ivica J. i Luja L. sjedili su za kuhinjskim stolom. Na štednjaku se grijala voda.

Ukropčena goropadnica
U jeku svađe Ivica J. primio je lonac i vrelom vodom zalio bivšu suprugu. Žena je teško opečena i helikopterom je prebačena u bolnicu u Zürich, a kipuća je voda ozlijedila i malenog Tomislava. U stanu je bio i stariji sin, devetogodišnji Josip, koji nije ozlijeđen.

Brak v krop.otarnice povesti
Susjedi su posvjedočili da je iz stana često dopirala buka, premda su se supružnici razišli prije desetak mjeseci. Istraga još traje, a dječaci su privremeno smješteni kod udomitelja.

* Ime poznato redakcije

Zvir ŠTAndardnohrvatski:
http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvat-svicarskoj-zalio-bivsu-suprugu-loncem-kipuce-vode-clanak-322290 (http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvat-svicarskoj-zalio-bivsu-suprugu-loncem-kipuce-vode-clanak-322290)
Zvir nemački:
Vater verbrüht Mutter – Ivica J. (34) ist wieder auf freiem Fuss
http://www.blick.ch/news/schweiz/zentralschweiz/ivica-j-34-ist-wieder-auf-freiem-fuss-180319 (http://www.blick.ch/news/schweiz/zentralschweiz/ivica-j-34-ist-wieder-auf-freiem-fuss-180319)
Er hat seine Ex mit der Wienerli-Pfanne verbrüht - Es tut ihm ein bisschen leid, aber er fühlt sich immer unheimlich provoziert.
http://www.blick.ch/news/schweiz/bern/ich-habe-meine-ex-verbrueht-180373 (http://www.blick.ch/news/schweiz/bern/ich-habe-meine-ex-verbrueht-180373)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

(Zl)obitelsko breza. kojne – Sega tela gospodar
«Vudri mili Ivek da bar po ruke znam da sem ti (bivša) žena»

Sli-kaj:
Negdašno izletišče «Svoga Tela Gospodar», Velika Buna (Krušak)
http://www.destinacije.com/datum_nav.asp?lang=de&pg=1&datum=23.09.2009.&cp=36&s=Next (http://www.destinacije.com/datum_nav.asp?lang=de&pg=1&datum=23.09.2009.&cp=36&s=Next)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

cyber parikožar
(se «najfrižeše» vesti mraclinske)

http://mraclin.bloger.hr/ (http://mraclin.bloger.hr/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

 KUD DUČEC, SMOTRA 2011, GRLIČICA GRKOVALA, 06:54

KUD DUČEC, SMOTRA 2011, GRLIČICA GRKOVALA (http://www.youtube.com/watch?v=aWHHI0cm5hI#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 13, 2011, 11:22:50 poslijepodne
Švicarska je iskala i našla zvezdu – v (Kajzer)Avguštanovcu

Najpoznateša šoferica v Helvecije je Maya Wirz z Kaiseraugsta, pobednica natecajna «Švicarska išče zvezdu 2011» - Die grössten Schweizer Talente (DGST).

Finale je bilo 20. ožujka 2011. Maya je popevala «Time To Say Goodbye» (Con te partiro).
Jen tjeden posle finala Wirz je potpisala vugovor z Sony Music. Nejni prvi album se očekuje v rujnu 2011.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

(K)wikipedia: najvekši švicarski talenti
Die grössten Schweizer Talente (DGST)
(na nemačkomu):
http://de.wikipedia.org/wiki/Die_gr%C3%B6ssten_Schweizer_Talente (http://de.wikipedia.org/wiki/Die_gr%C3%B6ssten_Schweizer_Talente)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Vide(l)o
(vuz moderaciju na lepe švicarske kajkavščine;
moderator (i) pevač DJ Bobo)
:
Die grössten Schweizer Talente: Maya Wirz, 07:48
(O Mio Babbino Caro)

Die grössten Schweizer Talente: Maya Wirz (http://www.youtube.com/watch?v=rqu3_3o2Ikk#ws)


Vide(l)o
Maya Wirz, 02:56
Con te partiro (Time to say goodby)

Maya Wirz (http://www.youtube.com/watch?v=UrC6zB1wKC0#ws)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Lijevi Štefanki - Auguštanovec,MNLVG8.,2011.08.14.,Dubranec, 10:45

Lijevi Štefanki - Auguštanovec,MNLVG8.,2011.08.14.,Dubranec (http://www.youtube.com/watch?v=Lykjz8Av7aI#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 22, 2011, 01:12:06 prijepodne

PETOKOL(EN)ONAŠI

(AU)GUŠTI SU GUŠTI

I "Peta Švicarska" slavi 1. August

1. kolovoza ovoga leta na švicarske televizije DRS SF1 ob 20:05 vur povodom švicarskoga nacionalnog praznika bila je prikazana TV emisija pod motom "Peta Švicarska"! Moderator Jean-Marc Richard se vusredotočil na izvandomovinske Švicarce i pokazal kak oni slave švicarski nacionalni praznik 1. August.


Obširneše:
(vuklučivo članek «1. August - švicarski nacionalni praznik»)
http://croatia.ch/7dana_ch/110801.php (http://croatia.ch/7dana_ch/110801.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»Grbava» Švicarska – Grbi švicarske kantonov
1. August (1291) Happy Birthday Schweiz, Suisse, Svizzera, Svizra, Switzerland – Wappenfest, 03:37

1. August (1291) Happy Birthday Schweiz, Suisse, Svizzera, Svizra, Switzerland - Wappenfest (http://www.youtube.com/watch?v=gnxn2QC-qw4#ws)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

FARINGAŠI – Vrni se nazaj
FORINGAŠI - Verni me nazaj, 03:01

FORINGAŠI - Verni me nazaj (http://www.youtube.com/watch?v=kR5eeuL_cbU#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 22, 2011, 01:15:57 prijepodne

Ze Švicarske z lubavlu
Iz Švicarske s ljubavlju

„Italiju su kroz četrdeset godina pod Borgijama potresali ratovi, teror, ubojstva i krvoprolića, ali je dala Michelangela, Leonarda da Vincija i renesansu. U Švicarskoj su imali bratsku ljubav, petsto godina demokracije i mira, i što su uspjeli proizvesti? Satove s kukavicom!“

Čuvena replika Orsona Wellesa iz „Trećeg čovjeka“ Švicarsku predstavlja kao zemlju koja je dosadu brendirala kao svoj izvozni adut. No, zadnjih nekoliko mjeseci streloviti je uzlet franka dojučerašnju Arkadiju pretvorio u pravu tvornicu katastrofičnih vijesti. Zemlja na koju su svi, nekako po defaultu, gledali sa simpatijama, pa i čežnjom, postala je objektom dubokoga prezira tisuća nesretnika ucviljenih sve skupljim kreditima.

Ako je franak ozbiljan razlog za njegovanje nimalo nježnih osjećaja prema alpskoj državi, ovdje vam nudimo nekoliko desetaka itekako važnih razloga da, svim novčanim tegobama unatoč, i dalje sa simpatijama upravljate pogled prema zemlji koja je dala mnoštvo genijalaca, a našu civilizaciju zadužila brojnim dostignućima.

Izbor imena i artefakata što ga nudimo nasumičan je i ograničen tijesnim novinskim prostorom. Čak i kada bismo ovdje publicirane natuknice množili s dva ili tri, ni izbliza ne bismo iscrpili sve važne švicarske adute. No i ovako oskudan izbor ponudit će, nadamo se, instruktivan uvid u zemlju čiji sâm spomen odnedavna izaziva zebnju.

Ursula Andress – glumica koja je u prvom filmu iz serijala o Jamesu Bondu („Dr. No“, 1962.) izronila iz morske pjene i, umjesto na žal, iskoračila u erotske snove barem milijardu-dvije muškaraca.

James Bond – zacijelo vam je promaknulo, pa nije na odmet upozoriti: junak serije romana Iana Fleminga dijete je iz miješanog braka između Škota Andrewa Scotta i Švicarke Monique Delacroix.

Le Corbusier (1887.–1965.) – rođen kao Charles-Edouard Jeanneret postao je francuskim državljaninom tek 1930. Čovjek koji je revolucionirao modernu arhitekturu i urbanizam, svojim je projektima mijenjao gradske vizure u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi.

Čokolada – omiljenu slasticu niti su patentirali, niti je čine najbolje na svijetu (znalci i snobovi švicarskim će proizvodima uvijek pretpostaviti belgijske), no deseci megauspješnih tvrtki kao što su Nestle, Suchard, Lindt, Frey, Toblerone... čine ih neupitnim kraljevima čokolade.

Dadaizam – dok je Prvi svjetski rat razarao države, grupa umjetnika okupljena oko noćnog kluba „Cabaret Voltaire“ u Zürichu počela je razarati konvencije umjetničke prakse. Pokret koji je bio protiv svega, pa i sebe sama, početkom dvadesetih godina počinje posustajati, no njegov utjecaj na sve sljedeće generacije avangardista naprosto je nemjerljiv.

Henry Dunant – poduzetnik i društveni aktivist koji je, zgrožen užasom kojemu je 1859. svjedočio u bici za Solferino, prionuo stvaranju nadnacionalne i neutralne organizacije koja bi se jednako skrbila za sve stradalnike. Tvorac Crvenoga križa prvi je dobitnik Nobelove nagrade za mir (1901.).

Friedrich Dürrenmatt – proslavljeni dramatičar, romanopisac i esejist koji je, po osobnom priznanju, ostao u sjeni vlastita djeda, uglednog satiričara: „Moj djed je jednom poslan u zatvor na deset dana zbog pjesme koju je napisao. Meni nikada nisu iskazali takvu počast.“

Albert Einstein – rođenjem Nijemac, preselio se u Švicarsku 1895., u dobi od 16 godina, a državljanstvo je dobio 1901. Prezime glasovitog tvorca teorije relativnosti odavno se drži sinonimom za genijalca.

Ementaler – sir koji je rupe brendirao kao nutricionistički adut, ali kojega Švicarci nisu uspjeli brendirati kao nacionalnu jestvinu, pa se diljem svijeta pod časnim i nezaštićenim imenom štancaju inačice nedostojne švicarskog izvornika.

Roger Federer – tenisač koji je dugi niz godina superiornošću nad protivnicima svakome velikom natjecanju umanjivao napetost i draž.

Max Frisch – njegov roman „Homo Faber“ udario je bolnu pljusku tehnokratskoj civilizaciji i dogmi da su hladna racionalnost i željezni zakoni logike jedina jamstva napretka. Dramatičnim, pak, raspletom pljusnuo je milijune dirnutih čitatelja.

Alberto Giacometti – nadrealist kojega se matični pokret odrekao. Njegovi uznemirujući, bizarno istegnuti kipovi žena i muškaraca dojmljivo su korespondirali s duhom epohe koja se suočila s ratom, logorima, razaranjima i etničkim čišćenjem.

Jean-Luc Godard – heroj francuskoga novog vala dijete je švicarskih roditelja, a u zemlji svojih predaka proveo je dio formativnih godina.

Heidi – junakinja dvaju romana književnice Johanne Spyri, potom i mnogih što animiranih, a što igranih filmskih adaptacija, naša nezaobilazna družbenica u nježnim godinama.

Hermann Hesse – žig književnog besmrtnika Nobelov mu je komitet udario 1946. godine. Dva desetljeća kasnije procvat kontrakulturnih pokreta i hipijevštine učinit će Hesseova djela nezaobilaznim uresom svakog tinejdžerskog kantunala.

Martina Hingis – 209 tjedana uživala je u statusu najbolje tenisačice svijeta. Osvajačica pet grand slam naslova povukla se u sportsku mirovinu nakon što je u Wimbledonu 2007. imala pozitivan nalaz tijekom testiranja na kokain.

Arthur Honegger – jedan od najvećih skladatelja dvadesetog stoljeća, glasovit po djelu „Pacific 231 (Mouvement symphonique No. 1)“, koje je izravno nadahnuto zvucima što ih proizvodi željeznička kompozicija.

Jodlanje – ono što je počelo kao oblik komunikacije lokalnih gorštaka koji su se dovikivali s brijega na brijeg, razvilo se u osebujnu pjevačku tehniku koja lokalno stanovništvo raznježuje, a ostatak svijeta tjera na kidanje od smijeha.

Carl Gustav Jung – otac analitičke psihologije. Njegov utjecaj možda i nije osobit na području medicine ili psihijatrijske terapije, ali je upravo impresivan u širem području kulture, naročito u interpretaciji mitologije.

Hans Küng – svećenik i mislilac koji je odbacio dogmu o papinoj nepogrješivosti, nakon čega je izgubio licenciju za podučavanje katoličke teologije. Oštar kritičar pontifikata Benedikta XVI. , ali i višedesetljetni prijatelj Josepha Ratzingera.

Paul Klee – umjetnik kojega su dovodili u vezu s ekspresionizmom, kubizmom, futurizmom, nadrealizmom i apstrakcijom, ali čije se djelo opire jednostavnom svođenju u stilske ladice. Možda je najbliži „hvatanju“ esencije Kleeova izraza bio Rainer Maria Rilke koji je jednom prigodom zaključio kako su njegovi crteži transkripcija glazbe.

Claude Nicollier – Švicarac koji je od svih sunarodnjaka najdalje dogurao u životu: kao jedini astronaut iz svoje zemlje četiri je puta space shuttleom lansiran u svemir.

Jean-Jacques Rousseau – najutjecajniji filozof prosvjetiteljstva i pisac kanonskih djela kao što su „Društveni ugovor“ ili „O porijeklu nejednakosti“, cijeloga života ponosno se predstavljao kao građanin Ženeve.

Montreaux – zemlja koja nije dala nijednog „teškaša“ jazza, može se pohvaliti najvećom glazbenom smotrom u toj žanrovskoj niši. Festival u Montreauxu općenito se drži Lourdesom ili Fatimom za sve pravovjerne sljedbenike evanđelja po Milesu Davisu.

Paracelsus – punim imenom Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim. Iza tako bombastična imena krije se glasoviti liječnik, botaničar, alkemičar, astrolog i okultist. Drže ga pionirom uporabe kemikalija i minerala u medicini, uživa u časti oca toksikologije i djeda psihoterapije.

Hermann Rorschah – psihijatar koji je razvio glasoviti projektivni test što se rabi u psihoanalizi. Mrlje simetričnih ali nedefiniranih oblika pokazuju se pacijentima koji moraju ponuditi osobno tumačenje viđenog.

Satovi – harmonična zemlja bez društvenih potresa, u kojoj, kako nam se čini, vrijeme teče sporije nego drugdje, na mjerenju je vremena izgradila pravi poslovni imperij, o čemu svjedoče deseci prestižnih urarskih tvrtki: Breitling, Cartier, Hublot, Rolex, Omega, Patek Philippe, TAG Heuer...

Maximillian Schell – glumac koji se specijalizirao za uloge njemačkih likova u hollywoodskim filmovima. Za rolu odvjetnika u „Suđenju u Nürnbergu“ 1961. godine nagrađen je Oscarom.

Ferdinand de Saussure – utemeljitelj moderne lingvistike, čija su djela izvršila golemi utjecaj na intelektualce iz mnogih drugih područja, kao što su Roland Barthes, Jacques Lacan, Claude Levi-Strauss...


Zvir: Slobodna Dalmacija, Ivica Ivanišević
http://www.slobodnadalmacija.hr/Arterija/tabid/247/articleType/ArticleView/articleId/146270/Default.aspx (http://www.slobodnadalmacija.hr/Arterija/tabid/247/articleType/ArticleView/articleId/146270/Default.aspx)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 22, 2011, 01:17:56 prijepodne

Citat:
2009.
Roman Polański-Polančec jě puščen z hižnoga vrěšta i né sporučen v(e)-ZDA v Združeně Državě Amerikě.
..............................................................
Tur(icum)opôlska televizija (TeleZüri) o puščajnu Polančeca,
na tur(icum)opôlske kajkavščine – zürischkomu Schwizerdütschu
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg22595/#msg22595 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg22595/#msg22595)

Kroatizacija (turo-polanizazija) Helvecije

Turo-polanski film v Švice

Ov put ne pilo po(pred)lajnski

28. 9. 2011.
ŠVICARSKA - Čekal dve lete zbogradi vuhičejna iliti vrešt(st)irajna

Polanski z zakašnejnem prijel nagradu

Polanski je došel po nagradu v crnomu ancugu i bele rubače, vuz pleskajne i (l)ovacije štovatelov. Zastavil se i podelil velki broj avutogramov pre neg ke je kratko pozeral pred stotijnek prisutne fotografov, no ne dal izjavu za novinare


ZUERICH - Francusko-(turo)polski redatel Roman Polanski prijel je v tork v Zuerichu počasnu nagradu tera mu je dodelena leta 2009. na filmskomu festivalu v tomu gradu, ali ju ne mogel prevzeti zbogradi toga kakti je bil vuhičen iliti vrešt(st)iran.

Obširneše:
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=5CBD3171-ACAD-4083-BAB4-AFA7A97DED5D (http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=5CBD3171-ACAD-4083-BAB4-AFA7A97DED5D)

Vide(l)o
(vuz najavu na prelepe turi(cum)polske švajckajvščine)
Zurich Film Festival: Polanski sagt Danke, 02:36

Zurich Film Festival: Polanski sagt Danke (http://www.youtube.com/watch?v=ifIdVYQ9fjk#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 22, 2011, 01:19:44 prijepodne

Dok je Roman (Polanski) bil v Švice, skoro v istu dobu Romandi (francuski govoreči Šviceri) su bili v Oseku (Esseggu)

(i) švicarski film v Oseku


ŽENEVSKOJEZERSKA PLIMA I OSIJEKA - Osečajna helvetizacija

Tjeden Švicarske i švicarske kulture v Oseku

V suradne z Veleposlanstvom Švicarske v Republike Hrvatske i Gradom Lausanne, Francuska Alijansa Osek predstavila je Tjeden Švicarske i švicarske kulture v Oseku.

V tjednu od 10. do 17. rujna leta 2011. moglo se vupoznati Švicarsku črez glazbu, izložbe, reviju suvremenoga švicarskoga filma, predavajna, delaonice i kulinarsku tradiciju.

1. Koncert Hang & Horn
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=90:koncert-hang-a-horn&catid=60 (http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=90:koncert-hang-a-horn&catid=60)

2. Revija suvremenog švicarskog filma
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=91:revija-suvremenog-svicarskog-filma&catid=60 (http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=91:revija-suvremenog-svicarskog-filma&catid=60)

3. Izložba "La Borde u minijaturi"
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=92:izlozba-qla-borde-u-minijaturiq&catid=60 (http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=92:izlozba-qla-borde-u-minijaturiq&catid=60)

4. Školske projekcije i radionice
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=93:skolske-projekcije-i-radionice&catid=60 (http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=93:skolske-projekcije-i-radionice&catid=60)

5. Izložba "Romanska Švicarska"
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=94:izlozba-fotografija-romanska-svicarska&catid=60 (http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=94:izlozba-fotografija-romanska-svicarska&catid=60)

6. Predavanje "Jačanje pravne zaštite žrtava oružanih sukoba"
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=95:predavanje-qjacanje-pravne-zastite-zrtava-oruzanih-sukobaq&catid=60 (http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=95:predavanje-qjacanje-pravne-zastite-zrtava-oruzanih-sukobaq&catid=60)

7. Gastro ponuda u Lounge baru Lumière
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=96:svicarski-gastro-tjedan&catid=60 (http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=96:svicarski-gastro-tjedan&catid=60)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Program dogadjanja preuzmite ovdje:
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/images/stories/Program.doc (http://www.alliance-francaise-osijek.hr/images/stories/Program.doc)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ad 2) Revija suvremenog švicarskog filma

Od 11. do 17. rujna 2011. godine, Kino Urania
Revija suvremenog švicarskog filma tijekom koje će biti predstavljen izbor suvremene švicarske kinematografske produkcije okrunjene nagradama svjetskih filmskih festivala:

11.09. u 19h30  Gospođica / Das Fräulein
(2006, Andrea Štaka), 81 min, drama, psihološki

12.09. u 19h30  Dama iz kina Capitol / La petite dame du Capitol
(2005, Jacqueline Veuve), 90 min, dokumentarni

13.09. u 19h30  Bio sam švicarski bankar / I was a Swiss Banker
(2007, Thomas Imbach), 75 min, romatična komedija

14.09. u 19h30  Vitus
(2006, Fredi Murer), 100 min, drama

15.09. u 19h30  Derborance
(1985, Francis Reusser), 98 min

16.09. u 19h30  Rat u planinama / La guerre dans le haut pays
(1999, Francis Reusser), 105 min

17.09. u 19h30  Putovanje nade / Reise der Hoffnung
(1990, Xavier Koller), 110 min, drama

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir 1.:
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/ (http://www.alliance-francaise-osijek.hr/)

Zvir 2.:
Obširneše na hrvatskomu ŠTAndardu:
http://www.croatia.ch/tjedan/110910.php (http://www.croatia.ch/tjedan/110910.php)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 22, 2011, 01:21:34 prijepodne

02.10.2011.

Sramota za turi(cum)poski nogomet

226. turi(cum)poski derbi prekinut v 77. minute zbogradi sukoba nabijačov


V Turicumu (Zürichu) je v nedelu trebal biti odigran veliki derbi zmed Turi(cum)polca - FC Züricha (FCZ) i skakalcov -Grasshoppera (GCZ). Velimo trebal, jer ne odigran zbogradi nereda nabijačov z obadve strane.

Neredi su se pripetili v 77. minute, samo tri minute nakon ke je Grasshopper povel z penala. (I)zbila je velika tučnava, a kesneše se 'prešlo' na gađajne z semi mogučemi predmeti, da bi na kraju navijači vlezli na igrališče.

Glavni sudec ne imal izbora, neg je označil kraj tekme, a konačna odluka je (nekomu) poznata, nakon ke se oglasil Švicarski nogometni savez i možda UEFA.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zlo na vide(l)o:
Neredi na 226. turi(cum)poskomu (züriškomu) derbiju
Ausschreitungen am 226. Zürcher Derby, 0:36

Ausschreitungen am 226. Zürcher Derby (http://www.youtube.com/watch?v=cb6zsn3m7JA#)


Zvir:
(bošnački kanton)
http://sportsport.ba/ino_fudbal/ciriski-derbi-prekinut-zbog-sukoba-navijaca/65546 (http://sportsport.ba/ino_fudbal/ciriski-derbi-prekinut-zbog-sukoba-navijaca/65546)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 22, 2011, 01:22:42 prijepodne

..., a slovil je kak švicarski nacionalni simbol i ikona, "leteča banka".

02.10.2011.
Desetletnica prizemlejna Swiss Air-a

Najvekši gospodarski debakl Švicarske



Swissair (Swiss Air Transport Company Limited) je bivši nacionalni zračni prevoznik Švicarske. Osnovan je spajajnem zrakoplovne tvrtki Balair i Ad Astra Aero leta 1931. V sve 71 lete postojajna Swissair je bil jena od najvekše mednarodne zrakoplovne tvrtki a z obzirom na svu financijsku stabilnost gustokrat je označavan kak "Leteča banka". Slovil je kak švicarski nacionalni simbol i ikona.

Leta 1997. Swissair Grupa je preimenuvana v SAirGroup tera je bila sastavlena od četiri podružnice: SAirlines (v teru je pripal Swissair i Crossair), SAirServices, SAirLogistics i SAirRelations.

V kesnemi devedesetimi i nakon Napada 11. rujna 2001. Swissair naglo gubi na vrednosti i več v listopadu toga leta prizemluje svoju flotu. Vuz pomoč švicarske savezne vlade tvrtka je održavana na životu do 31. ožujka leta 2002. 1. travna 2002. na temeli bivšoga Crossaira, tvrtku nasleđuje Swiss International Air Lines i prevuzima večinu ruti, avione i osoble bivšoga Swissaira. Leta 2005. Swiss International Air Lines prevuzimle nemačka aviotvrtka Lufthansa.


Zvir:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Swissair (http://hr.wikipedia.org/wiki/Swissair)

Videlo:
Film: Zajni dani Swiss Air-a
Grounding - Die letzten Tage der Swissair, 02:17

Grounding - Die letzten Tage der Swissair (http://www.youtube.com/watch?v=Lt-ppjTf7RE#ws) 
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 22, 2011, 01:24:24 prijepodne
Pedesetletnica švicarke himne


Do leta 1961. pevana je kak švicarska himna pesma Johanna Rudolfa Wyssova (1743. – 1818.) "Heil dir Helvetia" ili "Rufst Du mein Vaterland"
("Zoveš li ma domovina", na francuskomu: "O Monts indépendants", na taljanskomu: "Ci chiami o patria", na retoromanskomu: "E clomas, tger paeis")
na glazbu "God Save the Queen".

Leta 1961. Švicarski psalam * («Trittst im Morgenrot»)
(francuski Cantique suisse, taljanski Salmo svizzero, retoromanski Psalm svizzer)
je proglašen službenum himnum Švicarske. Tu pesmu komponeral je leta 1841. Albert (P. Alberich) Zwyssig (1808-1854), frater samostana v Wettingenu, na nemački tekst Leonharda Widmera (1808-1868).


Zviri: (k)wikipedia, www.croatia.ch (http://www.croatia.ch)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Stara (do leta 1961.) službena himna Švicarske

Heil dir Helvetia - Alte Nationalhymne der Schweiz, 0:56
Rufst du mein Vaterland - Alte Nationalhymne der Schweiz, bis 1961 die offizielle Nationalhymne / Old Anthem of Switzerland  

Heil dir Helvetia - Alte Nationalhymne der Schweiz (http://www.youtube.com/watch?v=0CdtfN-2-LM#)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Denešna himna Švicarske:
Švicarski psalam - Der Schweizerpsalm («Trittst im Morgenrot»)
(francuski Cantique suisse, taljanski Salmo svizzero, retoromanski Psalm svizzer)

Nationalhymne Schweiz mit deutschem Text, 05:59
(z nemačkem tekstom)
Nationalhymne Schweiz mit deutschem Text (http://www.youtube.com/watch?v=F0Wgto7__-c#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 22, 2011, 01:33:19 prijepodne
Kroatizacija iliti dekrojctizacija Helvecije

Ak su mogli (pred 50 let) zmeniti himnu, (pred 10 let) prizemliti nacionalnu ikonu «Swiss Air», zake nebi des mogli othititi i «križarsku» zastavu?

To se pita(l) mlajši švicarski političar (hrvatske roditelov) Ivica Petrušič, kandidat za Nacionalno veče (Nationalrat) CH parlamenta, na liste socijaldemokratske stranke Švicarske (SP), inače POTpredsednik «sekondosov» (Second@s Plus) vudruge druge generacije (dece negdašne vuselenikov) Švicarske.

Novi parlament Švicarci biraju  v nedelu 23. listopada 2011.


Marxu-mic, Petru-šic

(Po nekem) mali(ciozni) Ivica je predložil da se vugne križ z CH-zastave - tak bi ista postala lepa, skroz crlena.
Zgledi da se vugledal v imejnaka Josipoviča alias Agnostija Crvenkovskoga, teri aktivno dela na zacrlejnejnu Hrvatske.
Citat:
Hrvacka – zěmla crlenica
„Drugaricě i drug(ov)i, zacrveneli bûmo Hrvacku“ obznânil jě Josip( Visar.ion)ovič, „drug-naš-mili“ (Đugašvili).
http://www.forumgorica.com/general-discussion/'boze-pravde'-z-pantovcaka/msg10852/#msg10852 (http://www.forumgorica.com/general-discussion/'boze-pravde'-z-pantovcaka/msg10852/#msg10852)

In flagranti

Zapraf, Ivek bi se zadovolil i z povesnum halvetskum trobojnicum z leta 1799.

(Je-li i zato ke je dobil par anonimne pretni smrtju) Ivek je za dan-dva malo relativizeral svu izjavu («Ne-bi on niš na silu, ali o semu se mora moči spominati»)


Zvir (nem.)
Ivica Petrušič: «Dobil sem anonimne pretne smrtju»
(nem.: Ivica Petrusic: «Ich erhielt anonyme Morddrohungen»
http://www.aargauerzeitung.ch/schweiz/ivica-petrusic-ich-erhielt-anonyme-morddrohungen-113455961 (http://www.aargauerzeitung.ch/schweiz/ivica-petrusic-ich-erhielt-anonyme-morddrohungen-113455961)

Stranica Ivice Petrušića
http://ivica-petrusic.ch/index.php (http://ivica-petrusic.ch/index.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Alpska internacionala

Ivek, osim ke (po nekem) «svira hurcu» igra i v jenomu "internacionalnomu"-orkestru (glazbeno je nadarjen kak i politički mu uzornik).
Vevo z svojum družbum igra švicarsku himnu na pomalo balkanski/ruski način
(inače zgodno ilustrerano):

Vide(l)o:
Swiss International Psalm - Suma Covjek Orkestar feat. Ivica Petrusic, 02:12

Swiss International Psalm - Suma Covjek Orkestar feat. Ivica Petrusic (http://www.youtube.com/watch?v=l_7Oyl5q_v4#ws)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Swiss International Psalm - Suma Covjek Orkestar feat. Ivica Petrusic,
schweizer nationalhymne
, 03:38

Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=9OIicc_Ptnk
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Sledgehammer - Listopad 22, 2011, 12:23:36 poslijepodne
Ljudevit, kužiš li ti da ovo NIJE tema o Švicarskoj- u bilo kojem pogledu??
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 23, 2011, 06:27:39 poslijepodne
(Zgledi da jeka z švicarske Alpi dela svoje. Isto pitajne odjekuje več po drugi put.)

Repetitio est (pas) mater studiorum: teroga zanima more me rajneše tumačejne po (is)tomu pitajnu prečitati još jemput (il više put) sim:
Citat:
http://www.forumgorica.com/o-forumgorica-com-stranici/drzite-se-teme-1462/msg34546/#msg34546

Mali dodatek:

Mala Švicarska

Ak negdo misli da ovo ne tema o Male Švicarske, neg o nečomu skroz drugomu ili trejtomu, to je negvo pravo.

Za-mene ovo je tema o male Švicarske (sukladno nazivu teme). Tu se govori o dogotki v Helvecije, o Hrvatem v Švicarske (sukladno 1. i 2. članku na prve stranice teme), o kulturne razmene med Švicarci i Hrvati, o temam tere posredno ili neposredno moru pridoneti pozitivno-iskustvene helvetizacije Hrvatske ili kroatizacije Švicarske.
Prisutna je i formalna turopolska dioptrija, z obzirom na, ponegda, sličnost toponimov, ter činenice da je ovo tema na tur-for-umu.

Gorne navode potrđuje i praksa (v) ove teme v zajne 2 lete.
"Mala Švicarska" je nastavek teme slične namene tera se na staromu (v medvremenu vukinutomu) forumu zvala "Švicarska Konfeder(re)acija i Turopolska restavuracija".

Kak i na sake druge teme, našlo se bu forumašov/čitatelov terem neke morti bu interesantno, neke nabu, neki buju apriori preskakali nečije ili se članke - demo(n)kr(o)atski.
HRbatska pak prijemlivost i primenlivost člankov (ne samo ove teme) subjektivne je naravi. 

Mala Smicalka
Skroz je, blago rečeno, neozbilno da sadržaj i cil predmetne teme (Mala CH) počme tumačiti (to-much-iti) negdo potpuno otsuten z ove teme, negdo teri  (ke se vučestvovajna vujne dotikavle) kak da je z druge galaksije (: v zajne dve lete napisal jen (1) tematski komentar i to pasivno-reaktivni, ne pro-aktivni-inicijalni). O tempora, o mora(le)s!

Mala Vicarska
Zato vickasta izjava z prethodnoga lista (o tomu kuži li taj-i-taj da ovo kakti ne tema o Švicarske) spada pod več postoječu temu (Bene i) "Male Vicarske" alias (dobri i loši) Vic(ov)i, radi, kak je to vec pri vici, morebitnoga (sk)uživajna ili ne(sk)uživajna.
Naslov: (Parlamentarno z(e)birajne leta dvajezeroijedanajstoga i)mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 21, 2011, 11:11:53 poslijepodne
Švicarsko parlamentarno z(e)birajne leta dvajezeroijedanajstoga (MMXI)

CH-Bundeswahl – Bumtezval (v CH-parlament)
Bern in (Berlin) / Bern out (burn out)


V Švicarske je 23. miholjščaka iliti listopada 2011. zebran 2-domni savezni parlament (200-člano Nacionalno veče iliti dom (Nationalrat)  i 46-člano Kantonalno veče iliti dom (Ständerat).
To je tek prvo poluvreme ovojesenske političke tekme.
Drugo poluvreme – zebirajne 7-članoga Saveznoga veča iliti vlade (Bundesrat) - bu 14. prezimca iliti prosinca 2011.
Po tzv. čarobne formule (na snage od leta 1959.) v helvetske vlade zastuplene su najvažneše stranke desnice, centra i levice (trenutočno 5 stranki z po jenem ili dva mesta). Izbor članov vlade gustokrat je rezultat i zakulisane medstranačke igri, napet je dogodek i (ke se konačnoga ishoda dotikavle) nepoznanica do kraja.

Pomikajne prema političkomu centru / David pobedil Golijata

Najvekši dobitniki su dve najmlajše stranke centra: Zeleno-liberalna stranka (GLP) i Građanska demokratska partija (BDP), tera je nastala pred 3 lete odvajajnem od vumerenog krila desnice (SVP). Obadve su v nacionalnom veču parlamenta osvojile po devet mesti više neg do sad, tak da GLP sad ima 12, a BDP 9 parlamentarne stolčekov.

Zastavlen skoro 20-letni vuzlet desničarske SVP
(s'il vous plaît)

Najvekši gubitnik je Švicarska narodna stranka, tera je najjakša desničarska stranka v Švicarske. V zajne desetek let okosnica političkoga programa je je politika imigracije, odnosno se ke se dotikavle strancov, od dozvoli za boravek, ztiravajne strancov teri se bave kriminalom, zidajne  džamij, pa do naturalizacije. V zemle v tere je saki četrti stanovnik stranoga porekla,ovakva populistička politika, odnosno stvarajne ozračja strava od strancov i nepoverejna prema jnimi, je je omogučila veliki vuspon zajne let, tak da i posle gublejna sedem mest na ovomu z(e)birajnu, z 55 mesti, ostaje najjakša pojedinačna stranka v nacionalnomu veču iliti domu (Nationalrat).

O(d)mer snag v  nacionalnomu veču parlamenta

Vuz spomenutoga najvekšoga gubitnika - partiju desnice Švicarske narodne stranke, SVP (55 osvojene stolčekov, 7 mejne vu odnosu na zebirajne leta 2007.) gubitniki su i dve građanske stranke (desnoga centra): liberali, FDP (31, -4) i krščanski narodnaki CVP (28, -3).
Veliko iznenađejne je, v letu Fukushime, i loš rezultat zelene (13, -7). Očito su od japanskoga nuklearoga ozračja više profiterali več spomenuti zeleni liberali (12, +9).
Druga stranka po jakosti v Švicarske - Socijalistička stranka - zgubila je 1-2 % glasačov, al je izbornum aritmetikum povečala za 1 broj sve parlamentarne stolčekov, tak da je sad ima 44.

Prevladajuče te(k)me

Ovo z(e)birajne je pokazalo da prosečnoga Švicarca zanimaju najviše teme vezane za financijsku i gospodarsku krizu, stabilnost banki, tajne računov, franka itd. Analitičare rezultati ove občešvicarske izborov nisu iznenadili ak se zna da je prosečna starost glasačov bila 51 leto, a da su mladi koristeč društvene mreže Twitter i FB jeni druge “motiverali” da v vekšomu broju zidu na glasajne.
(Vu odnosu na prethodna leta, odziv biračov je bil gotovo indentičen – 48% od 7.3 milionov stanovnikov, z tem ke je ovo leto primečeno vekše vučešče žen i mlade.)

(O)globalizacija
Lider libralov (FDP) Fulvio Pelli posle objavlivajna rezultatov z(e)birajna je povedal: “Činenica je da gospodarsko-financijska realnost ovisi najmejne od nas v Švicarske, a više od našoga okružejna. A to je neke na-ke mi najmejne moremo vutecati. To su pak teme tere najviše zanimaju naše građane. Se drugo je čist populizem z terem se bitno ne rešavaju postoječi problemi”.

Kesno je popoldan iti k meše na z(e)birališče

Zanimlivo da su se z(e)birališče zaprla najkesneše ob poldan (12:00 vur), tak da su prvi preliminarni rezultati z kantonov znali več v ranu popodnevku.
Moglo se glasati poštum i 2-3 tjedne pre dana z(e)birajna, a dija-sporni Švicarci mogli su to oddelati i elektronski (za sad samo oni poreklom z 4 od vukupno 26 kantonov).


Zviri:
(CH, nem.) 20minuten, 2011-10-24, str. 1-9
http://epaper.20minuten.ch/104238/ (http://epaper.20minuten.ch/104238/)

Neuvjerljiva pobjeda Švicarske narodne stranke
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/155689/svicarska-narodna-stranka-osvojila-izbore.html (http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/155689/svicarska-narodna-stranka-osvojila-izbore.html)

Švicarska narodna stranka pobijedila na izborima s protueuropskim sloganima
http://www.izravno.com/vijesti/svicarska-narodna-stranka-pobijedila-na-izborima-s-protueuropskim-sloganima/76467ffd12/?tx_ttnews%5Bpointer%5D=2&tx_ttnews%5BbackPid%5D=18 (http://www.izravno.com/vijesti/svicarska-narodna-stranka-pobijedila-na-izborima-s-protueuropskim-sloganima/76467ffd12/?tx_ttnews%5Bpointer%5D=2&tx_ttnews%5BbackPid%5D=18)

(bh-kanton) Izbori u Švicarskoj - Novi politički centar
http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/17289/izbori-u-svicarskoj-novi-politicki-centar (http://www.novasloboda.ba/clanak/citaj/17289/izbori-u-svicarskoj-novi-politicki-centar)

(rs-kanton) Izbori u Švajcarskoj: Pomeranje ka političkom centru
Biznis & Finasije / Politika i društvo / 24.10.2011
http://www.bifonline.rs/vesti/article.php?storyid=2429 (http://www.bifonline.rs/vesti/article.php?storyid=2429)

(CH, nem.) Eidgenössische Wahlen
http://www.ch.ch/abstimmungen_und_wahlen/02186/index.html?lang=de (http://www.ch.ch/abstimmungen_und_wahlen/02186/index.html?lang=de)
(CH, engl.) Federal elections:
http://www.ch.ch/abstimmungen_und_wahlen/02186/index.html?lang=en (http://www.ch.ch/abstimmungen_und_wahlen/02186/index.html?lang=en)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Alphorn Festival Nendaz Switzerland 2011, 02:24

Alphorn Festival Nendaz Switzerland 2011 (http://www.youtube.com/watch?v=51XonN_Z77c#ws)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

dino merlin - moj je zivot svicarska ( with lyrics), 03:50

dino merlin - moj je zivot svicarska ( with lyrics) (http://www.youtube.com/watch?v=S1GJGqG_RRs#)
Naslov: (Zebirajne najlepšoga puc(e)ka i)mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 21, 2011, 11:17:18 poslijepodne
Zebirajne najlepšoga puc(e)ka Švicarske leta dvajezeraijedanajstoga (MMXI)

Lepot(ic)e Švicarske  - birati z Kariba (riba z Kariba)

20-letna Alina Buchschacher z Berna, vučenica trgovečke škole, poreklom (i) z Kariba, zebrana je 24. malomešnjaka (rujna) za najlepšoga puc(e)ka Helvecije leta 2011.
Mati je dohaja z Trinidada i Tobaga, japa je Švicarec.
Moglo bi se (k)ras(n)istički povedati da je, ke se lepote dotikavle, dobra ko polu-beli kruv.
Alina  je, posle 30 let, prva miss Švicarske z Berna (Medvedgrada).

Slikovica: se o miss Švicarske 2011.:
(sli-kaj)
http://www.schweizer-illustrierte.ch/miss-schweiz/miss-schweiz-2011-alina-buchschacher-miss-bern-ist-die-schoenste (http://www.schweizer-illustrierte.ch/miss-schweiz/miss-schweiz-2011-alina-buchschacher-miss-bern-ist-die-schoenste)


Konačno lepi pucek z kurvami

«Ima lepe ciceke i prava je «ženska» à la Sophia Loren. Kak mednarodna manekenka (L.K.: po vustalene nakaradne logike) ne prikladna. Pri tomu je je vuz ciceke (obseg 88 cm) falinga i visina (171 cm)» (Ursula Knecht, šefica manekenske agencije Option).
«Za klasičnu manekenku nema ispravne mere. Za nejni pak posel kak missice Švicarske ne-bi je «kurve» (obline) trebale biti falinga. Em ona i je miss Švicarske, a ne manekenka» (Yannick Aellen, casting director iliti krasni(g) ravnatel (oblin)).


K(v)o-te šiša ( do te štriže)

Z samo 400 jezer gledatelov postignuta je nova najnižeša kvota gledanosti (25.7 %).
Za vusporedbu: leta 2001. zebirajne je pratilo prek milijon dalekovidn(ičk)e gledatelov. Vu odnosu na lani pad gledanosti je 10 %.
Programsko vodstvo Švicarske televizije bu vuskoro raspravlalo jel bu vubuduče obče zaintereserano za prenos ovoga dogotka. Spemnost za prevuzimajne TV-prenosa signelizerale su neke privatne televizije.


Kvote – quote
Citat:
Leta 2003. pri zebirajnu Mistera Švicarske postignuta je rekordna TV gledanost – 1.4 milijunov gledatelov.
Tum prilikum pobedil je Robert Ismajlovič.

Spominek z Misterom Švicarske 2003. Robertom Ismajlovičom

Roberta Ismajloviča, teri je leta 2003. osvojil titulu Mistera Švicarske, ne treba posebno predstavlati. Otkad je preglašen najjepšem mužom Švicarske, novine su bile prepune negve slik i intervjuov. Robert je od anonimnoga bolničara v jenomu staračkomu domu postal zvezda. Mediji ga predstavlaju jako pofalno i z simpatijami.

Nastavek:
http://www.croatia.ch/drustva/hkk/libra_040622_hr.php (http://www.croatia.ch/drustva/hkk/libra_040622_hr.php)

http://www.robert-ismajlovic.com/site/default.aspx (http://www.robert-ismajlovic.com/site/default.aspx)
http://de.wikipedia.org/wiki/Robert_Ismajlovic (http://de.wikipedia.org/wiki/Robert_Ismajlovic)

Rekordeinschaltquote - 1,4 Millionen verfolgten Mister Schweiz Wahl
http://www.toponline.ch/area-1.rub-41.art-36424.tce (http://www.toponline.ch/area-1.rub-41.art-36424.tce) 


Zviri:
Za manekenku Alina ima prevelike ciceke (!?)
(nem.) Alina hat zu grosse Brüste – für ein Model
http://www.20min.ch/people/schweiz/story/21084132 (http://www.20min.ch/people/schweiz/story/21084132)

Ovoletno zebirajne miss Švicarske vuz rekordno nisku gledanost. Jel bu Švicarska televizija vustupila ovo natecajne (show) nekomu drugomu?
(nem.) Die diesjährige Miss-Schweiz-Wahl verzeichnete rekordtiefe Quoten. Setzt das Schweizer Fernsehen die Show nun ab?
http://bazonline.ch/kultur/fernsehen/MissWahl-vor-dem-Aus/story/17558824 (http://bazonline.ch/kultur/fernsehen/MissWahl-vor-dem-Aus/story/17558824)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Alina z više ili mejne alijna nasebe

Alina Buchschacher je novi najlepši pucek Švicarske
Alina Buchschacher ist die neue Miss Schweiz, 01:58

Alina Buchschacher ist die neue Miss Schweiz (http://www.youtube.com/watch?v=MYgXQ0KzWFo#ws)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Najvekša riba v Međimurju – Koto-riba
Kom3dija - V Kotoribi cug masina fucnula, 05:10

Kom3dija - V Kotoribi cug masina fucnula (http://www.youtube.com/watch?v=pBBalTGOoKA#)
Naslov: (Pol(u)-parlamentarno zebirajne i)mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 21, 2011, 11:23:18 poslijepodne
Pol(u)-parlamentarno zebirajne najlepšoga puc(e)ka regionalnoga prometa v švicarskemi gradeci Badenu i Wettingenu (AG)

Na pol parla (na pol se spomina), na pol nem(ačk)a

Pobednica ovoletnoga zebirajna Miss RVBW je Sara Senn, čer Švicarca i Hrvatice


27. velikomešnjaka iliti kolovoza 2011. vu okviru proslave 10. obletnice trgovečkoga pothodnika Metro Shop v švicarskomu grad(e)cu Badenu i humanitarnoga koncerta Rock for Children održano je na badenskomu Bahnhofplatzu i zebirajne Miss RVBW - Miss regionalnoga prometa Baden - Wettingen. Pobednica i nova Miss RVBW 2011 postala je 18-letna Sara Senn z Nussbaumena, čer Švicarca i Hrvatice, pa tak vunekoliko i „naše gore list“.

Nastavek / obširneše:
http://www.croatia.ch/kako/110920.php (http://www.croatia.ch/kako/110920.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(i) slikovnica
(sli-kaj):
http://www.rvbw.ch/index.cfm?content=misswahl (http://www.rvbw.ch/index.cfm?content=misswahl)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Zebirajne Miss RVBW 2011. z pobednicum Sarum Senn:

Miss RVBW Wahl 2011.mp4, 03:17

Miss RVBW Wahl 2011.mp4 (http://www.youtube.com/watch?v=1CZBRF2j-6s#ws)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sara - kakov lepi pucek!  Ke bu?
Gianni Morandi - Che  sarà - Miss Italia 2008, 02:21

Gianni Morandi - Che sarà - Miss Italia 2008 (http://www.youtube.com/watch?v=ugBjDiEwGN4#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Jeli ovo lepi pucek? Bogme je to lepi pucek.

LADO ELECTRO - JEDNA PURA DVA PANDURA, 03:56

LADO ELECTRO - JEDNA PURA DVA PANDURA (http://www.youtube.com/watch?v=wtAMZYTfrUs#)
Naslov: (Zebirajne najbolše kulturne turističke destinacije i)mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 21, 2011, 11:25:44 poslijepodne
Švicarsko zebirajne najbolše kulturne turističke destinacije

Švicarci preglasili Reku najbolšum kulturnum turističkum destinacijum


Gradu Reke dodeleno je vugledno švicarsko turističko priznajne - Swiss Tourism Awards 2011 na prigodne svečanosti održane v Luganu, vu sklopu vupravo okončanoga turističkoga semla Swiss International Holiday Exhibition.

Najme (- kajme:), nakon ke je znanstveni odbor Swiss Tourism Awards-a sprevel postupek evaluacije, dokončano je da bu se Reke dodelilo priznajne Swiss Tourism Awards za leto 2011. v kategorije za najbolšu kulturnu destinaciju.

V obrazložejnu odluke (i)stikaju da je Reka grad okrenut moru, z intenzivnem vusmjerejnem prema razvoju turizma, v čemu se posebno valorizera bogato i slavno rečko povesno i kulturno nasleđe ter prepoznatliva oprtost Rečanov.

Na semlu je vujedno mnogobrojnem posetitelem na promotivnomu štandu grada Reke predstavljena Reka z svojemi turističkemi potencijali.

Swiss Tourism Awards prestižno je priznajne teromu je cil potikati razvitek turizma, a dodeluje se tekom Swiss International Holiday Exhibition-a, najpoznatešoga švicarskoga semla posvečenoga putovajni i turizmu teri se ovo leto održal od 30. miholščaka (listopada) do 1. sesvetčaka (studenoga).

Nagradu je na prigode svečanosti v Luganu prevuzel rečki gradonačelnik Vojko Obersnel.


Zvir: Slobodna Dalmacija, Nevenka Horvat


Hrvatski ŠTAndard:
Švicarci proglasili Rijeku najboljom kulturnom turističkom destinacijom
http://www.croatia.ch/7dana_ch/111109.php (http://www.croatia.ch/7dana_ch/111109.php)

Angliški (engleski): Swiss Tourism Awards 2011
Rijeka won Swiss Tourism Avards 2011
http://www.croatia.ch/7dana_ch/111109_en.php (http://www.croatia.ch/7dana_ch/111109_en.php)

Taljanski: o nagrade Swiss Tourism Awards 2011
http://www.croatia.ch/7dana_ch/111109_it.php (http://www.croatia.ch/7dana_ch/111109_it.php)

Swiss Tourism Awards
http://swiss-tourism-awards.ch/ (http://swiss-tourism-awards.ch/)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Sledgehammer - Studeni 22, 2011, 11:48:03 prijepodne
Na čemu si ti??
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 22, 2011, 09:46:18 poslijepodne
Zgledi da (od)jeka ze švicarske Alpi i dale dela svoje. Isto pitajne, v drugomu pakuvajnu, odjekuje več po trejti put.

Repetitio est (pas) mater studiorum: teroga zanima, more me rajneše tumačejne po pitajnu teme „Mala Švicarska” prečitati još jemput (il više put) sim:

Citat:
http://www.forumgorica.com/o-forumgorica-com-stranici/drzite-se-teme-1462/msg34546/#msg34546
i sim
Citat:
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg38154/#msg38154

Ma(ha)la (H)ammerika kakti Mala Vicarska
Zato i vickasta izjava z prethodnoga lista spada pod več postoječu temu (Bene i) "Male Vicarske" alias (dobri i) loši „Vic(ov)i”.
Naslov: Odg: (Zebirajne najlepšoga puc(e)ka i)mala Švicarska
Autor: kuntakinte - Studeni 22, 2011, 10:32:27 poslijepodne
Za manekenku Alina ima prevelike ciceke (!?)
(nem.) Alina hat zu grosse Brüste – für ein Model
http://www.20min.ch/people/schweiz/story/21084132 (http://www.20min.ch/people/schweiz/story/21084132)

Kaj se cice dotikavle,ono,niš posebno ali mi je v licu spodobna k jene,tu,naše domače...
Ova na 1:10 "Miss RVBW Wahl 2011" je vekša Samantha Fox od nje.
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Sledgehammer - Studeni 23, 2011, 01:42:44 poslijepodne
teroga zanima, more me rajneše tumačejne po pitajnu teme „Mala Švicarska” prečitati još jemput (il više put) sim

Mislim da si sam trebao pročitati da tema NIJE Švicarska, nego Hrvatska i njezin gospodarski put kako bi mogla postati (još jedna) mala Švicarska... a ti drviš baš po Švicarskoj, iako nikoga i ne zanima tvoje konstantno guglanje na temu baš Švicarske kao države i svega povezanog s time... jer tema, ponavljam, NIJE Švicarska kao država, no tko je tu lud - ako ti se triput veli i pita isto, a ti i dalje tereš svoje...  ::) ::) ::)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 23, 2011, 10:29:35 poslijepodne

(Zgledi da jeka z švicarske Alpi dela svoje. Isto pitajne odjekuje več po četrti put.)

Repetitio est (pas) mater studiorum: teroga zanima more me rajneše tumačejne po (is)tomu pitajnu prečitati još jemput (il više put) sim:
Citat:
http://www.forumgorica.com/o-forumgorica-com-stranici/drzite-se-teme-1462/msg34546/#msg34546

Mali dodatek:

Mala Švicarska

Ak negdo misli da ovo ne tema o Male Švicarske, neg o nečomu skroz drugomu ili trejtomu, to je negvo pravo.

Za-mene ovo je tema o male Švicarske (sukladno nazivu teme). Tu se govori o dogotki v Helvecije, o Hrvatem v Švicarske (sukladno 1. i 2. članku na prve stranice teme), o kulturne razmene med Švicarci i Hrvati, o temam tere posredno ili neposredno moru pridoneti pozitivno-iskustvene helvetizacije Hrvatske ili kroatizacije Švicarske.
Prisutna je i formalna turopolska dioptrija, z obzirom na, ponegda, sličnost toponimov, ter činenice da je ovo tema na tur-for-umu.

Gorne navode potrđuje i praksa (v) ove teme v zajne 2 lete.
"Mala Švicarska" je nastavek teme slične namene tera se na staromu (v medvremenu vukinutomu) forumu zvala "Švicarska Konfeder(re)acija i Turopolska restavuracija".

Kak i na sake druge teme, našlo se bu forumašov/čitatelov terem neke morti bu interesantno, neke nabu, neki buju apriori preskakali nečije ili se članke - demo(n)kr(o)atski.
HRbatska pak prijemlivost i primenlivost člankov (ne samo ove teme) subjektivne je naravi. 

Mala Smicalka
Skroz je, blago rečeno, neozbilno da sadržaj i cil predmetne teme (Mala CH) počme tumačiti (to-much-iti) negdo potpuno otsuten z ove teme, negdo teri  (ke se vučestvovajna vujne dotikavle) kak da je z druge galaksije (: v zajne dve lete napisal jen (1) tematski komentar i to pasivno-reaktivni, ne pro-aktivni-inicijalni). O tempora, o mora(le)s!

Mala Vicarska
Zato vickasta izjava z prethodnoga lista (da ovo kakti ne tema o Švicarske) spada pod več postoječu temu (Bene i) "Male Vicarske" alias (dobri i loši) Vic(ov)i, vuz komentar pod nazivom Ma(ha)la Žbircarska ......
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 23, 2011, 10:44:05 poslijepodne

2011-09-14

Švicarska je još navek najbogateša zemla sveta

Švicarska je i dale najbogateša zemla sveta. Prosečno saki stanovnik ima 250 jezer frankov.  To je skoro 15 posto više neg lani – (i) zbog jakoga franka.

Obširneše:
(nem.) Die Schweiz ist nach wie vor das reichste Land der Welt
http://www.suedostschweiz.ch/wirtschaft/die-schweiz-ist-nach-wie-vor-das-reichste-land-der-welt (http://www.suedostschweiz.ch/wirtschaft/die-schweiz-ist-nach-wie-vor-das-reichste-land-der-welt)
(engl.) Switzerland still world’s richest country: study
http://www.thelocal.ch/1179/20110915/# (http://www.thelocal.ch/1179/20110915/#)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

14.08.2011.

I BOGATI SE PLAČU

Švicarska:

Nijove plače su 36 jezer kun, ali rast franka zrušil bu im turizim i zvažajne luksuza


ZAGREB - Vijest od proteklog četvrtka: utrostručivši količinu franka na tržištu, Švicarska središnja banka uspjela je pogurati vrijednost svoje valute naniže.

Godina dana slabljenja eura i dolara učvrstila je švicarsku nacionalnu valutu na njenoj poziciji monete u kojoj štede bogati. S obzirom na udio koji u švicarskom gospodarstvu imaju bankarske divovske grupacije poput UBS-a (78.000 zaposlenih) i Credit Suisse 40.000 zaposlenih), Švicarcima je to uglavnom odgovaralo.

Posljednji krizni udar koji je pogodio Europu i Ameriku pokazao je, međutim, da previše steroida škodi, čak i kada je riječ o financijskoj metafori. Turistički sektor, farmacija, čak i luksuzna roba poput satova (i najjeftiniji populistički Swatch već je objavio gubitak) i finih sireva postali su preskupi čak i za nasljednike bogatih europskih dinastija koji su se tijekom proteklog stoljeća udomaćili na šampanjcem natopljenim terasama uz Ženevsko jezero.

Franak će pojesti Švicarsku, uznemirili su se analitičari. Bankari su odmah srezali svoje investicijske odjele i produljili radno vrijeme kako bi povećali produktivnost zaposlenih. Sedmeročlano vijeće koje upravlja državom odmah je pozvalo uvoznike da smanje cijene kako bi dio na tečaju franka povećane zarade vratili potrošačima i na vrijeme spriječili epidemiju štedljivosti.

Skica z života

Slika iz prošlosti. Prvi dojam: nigdje se ne može, sve je zabranjeno. Hodao sam uskom planinskom cestom koja spaja Crans i Montanu, između velikih travnjaka i šumovitih padina. Skretanje nije bilo moguće. Natpisi “Private property” označavali su jasnu granicu. Na desetine takvih znakova, kilometar za kilometrom zelenih golf-igrališta, mahom bez igrača na vidiku. Samo za članove. Srećom da sam ranije pojeo pizzu, makar i za 45 franaka...

Ušao sam u Švicarsku prvi put kroz Crans-Montana Forum, manje elitnu, no ne i značajno jeftiniju verziju Davosa, ali ipak organizaciju koja godišnje na nekoliko skupova privuče stotinjak predstavnika s vrha globalne politike i biznisa. Dobro se sjećam puta vlakom iz Züricha do Sierrea, pa dalje autobusom uzbrdo.

Ja i šutljivi svećenik u civilu, samo s okruglim bijelim ovratnikom, sami u odjeljku u drugom razredu vlaka i kasnije jedini putnici u poštanskom autobusu. Drugoga dana pokazalo se da sam putovao s osobnim poslanikom Ivana Pavla Drugog koji je nosio Papinu poruku gostima Foruma.

Te godine na popisu su bili ruski i iranski šefovi diplomacija, tada još buduća jordanska kraljica Rania, tvrdi bankar diplomat Richard Holbrooke, niz šefova velikih banaka i energetskih korporacija i predstavnici velikih vjerskih zajednica - židovske, katoličke, muslimanske...

Nakon povratka u Zagreb stigli su mi pozivi iz domaćeg Rotaryja i od jedne regionalne masonske lože. Netko s kime sam razgovarao na Forumu poslao je preporuku...

Uglavnom, nisam se odazvao, sve to dogodilo se prilično davno, a Švicarska je i nakon toga za mene ostala zemlja odličnog, ali nehumano skupog sira, pouzdanih banaka, farmaceutske industrije i vječno prolaznog zürichškog aerodroma kroz koji sam prošetao daleko više puta nego što sam bio u Švicarskoj. I naravno, zemlja iz koje iz godine u godinu stižu zastrašujuće dobre statistike.

Penezi pod nadzorom

Švicarska je danas jedna od najbogatijih zemalja na svijetu s BDP-om od 42.600 dolara po stanovniku i vjerojatno od svih najstabilnija. Najjača gospodarska grana u državi su financije (uz farmaciju, precizne aparate i prehrambenu industriju) koje pridonose 11,6 posto BDP-a i zapošljavaju 195.000 Švicaraca (otprilike 5,6 posto ukupnog broja zaposlenih), od čega 136.000 u bankarskom sektoru. Usto, švicarske banke izvan Švicarske zapošljavaju još oko 103.000 bankarskih činovnika, računovođa, menadžera... Na tajnim računima u švicarskim bankama danas leži otprilike trećina svog novca koji bogataši drže izvan matičnih država. Krajem 2007. pod nadzorom švicarskih bankara bilo je oko 6,7 tisuća milijardi švicarskih franaka, danas je ta brojka vjerojatno veća, iako još nema službene statistike.

Globalna šparkasa

I unatoč tome što se dio novca odlio prema drugim odredištima nakon što je UBS (najveća švicarska banka) otkrio dio tajnih računa američkim federalnim istražiteljima i tim presedanom označio početak promjene nekad najtvrđeg režima bankarske tajnosti. Zahvaljujući čeličnoj stabilnosti svoje nacionalne valute, Švicarska je postala globalna štedionica za bogate. Korist je recipročna, jer milijardama koje donose i oni čine franak stabilnijim.

Korijene te stabilnosti, valute i države, treba potražiti u politici i činjenici da u Švicarskoj nije bilo rata otkad je Napoleon 1803. obnovio konfederaciju, a 1815. bečki sporazum zajamčio održanje švicarske neutralnosti, a kasnije su političke elite u konfederaciji bile dovoljno mudre da tu neutralnost i zadrže. Švicarska je ušla u UN tek 2002., Švicarci su na nekoliko referenduma odbili ideju da se priključe Europskoj Uniji.

I Lejninovo vučilišče

Unatoč povremeno dubioznom pristupu ljudskim pravima - žene su pravo glasa dobile, zavisno od kantona, između 1959. i 1990. (na saveznoj razini 1971.) - postali su država u kojoj se danas nalazi najviše sjedišta međunarodnih organizacija, od Crvenog križa i dijela UN-ovih operacija, do Banke za međunarodna poravnanja i niza ekonomskih foruma. Bizarno - unatoč sjedištima Crvenog križa i UN-a Švicarska je danas jedno od najvećih europskih središta traffickinga, prostitucija je legalna nakon šesnaeste (uz dozvolu roditelja) i djevojčice na ulicama ako imaju sređene papire i uredno plaćaju porez nitko neće zaustavljati u biznisu.

Tijekom najžešćih prošlostoljetnih sukoba švicarske su banke bile najsigurniji trezor bogatih europskih obitelji. Njemačkih, talijanskih, francuskih, židovskih... Švicarska država pritom je u ratnim razdobljima unatoč neutralnosti financijski podupirala Njemačku i Italiju. Kasnije se pokazalo da su ih baš te mračne financijske akrobacije spasile od već isplanirane invazije hitlerovske Njemačke, baš kao što im je svojedobno, uoči prvoga rata, kasniju dobru poziciju osiguralo to što su poslužili kao utočište Lenjinu i njegovim suradnicima koji su u Zürichu pripremali “veliki oktobar”.

Jako štuju peneze

- Švicarci cijene i poštuju novac. Balkanac bi mogao reći da su bezdušni i škrti, no to bi bio pogrešan zaključak. Oni novac zaista poštuju. Kako svoj, tako i tuđi. Jednostavno - tako su odgojeni - kaže mi Forbesova novinarka koja je proteklu godinu provela u Švicarskoj. A to što cijene novac, prožima se kroz sve ostalo i tu je, osim u povijesti, drugi krak korijena švicarske institucionalizirane “bogatosti”.

Svi se slažu da je švicarska birokracija nemoguća. Zahtjevna i spora, uvijek s egzotičnim radnim vremenom (samo u radno vrijeme drugih, samo neke dane u tjednu, samo kada nema izvanrednih situacija...). Ali Švicarci poštuju zakone i unatoč birokratskoj sporosti svaki problem uvijek pronalazi rješenje. - Činovnici nisu ljubazni, precizni su do besvijesti, cjepidlače, ali nikad ne povisuju glas - kaže moja sugovornica. A takvi su i policajci, i carinici, i recepcioneri po hotelima... Smisao švicarskog društva je omogućiti ljudima da rade. Na bilo koji način i sve što nakane raditi. Švicarci su uvjereni da to mogu postići jedino ako broj mogućih pogrešaka smanje na minimum i zato su, kada rade s klijentima, uvijek potpuno usredotočeni na posao. Tu, pogotovo u njemačkim kantonima, stoga nema mjesta “latinskoj opuštenosti”.

Delatno vreme

Povlastice visokog standarda rada vide se zato na drugim mjestima: mogućnosti prilagodbe radnog vremena gotovo su bezgranične (za sve osim za birokraciju) i mnogi rade tek po nekoliko sati dnevno. Tajnica u znanstvenoj instituciji radi na pola radnog vremena. Medicinske sestre rade 65 posto vremena. Tri ili četiri dana u tjednu. Čak i kada tvrtke ili institucije primjerice spajaju sedam dana od Božića do Nove godine, a te dane ne žele uzeti od godišnjeg odmora, radno vrijeme tijekom cijele godine raspoređuje im se na 41,5 sati tjedno, s time da je i plaća prilagođena toj satnici. Tamo pak gdje je ugovorena 13. plaća, ako se ne radi cijelu godinu isplati se samo dio za odrađeno vrijeme. Nema isplate po fiksiranom modelu, ali ni ishitrenih odluka. Sve se zna unaprijed.

Kramper i butelja

A zato što za sve postoje jasna pravila, u Švicarskoj poslodavac ne posreduje između države i građanina. Zaposlenik dobije bruto plaću na ruke pa plaća porez sam, kao i privatno zdravstveno osiguranje koje je obavezno svima, ali raspoređeno po razredima - zavisno koliko tko može platiti. Tako je svima osim strancima - njima ne vjeruju pa im porez odmah odrežu u kompaniji.

Srednja plaća je oko 5000 franaka (u četvrtak je to bilo 35.800 kuna). Ipak, tijekom posljednjih nekoliko godina i oni štede više nego ranije, pa se tako danas nekad legendarni jugoslavenski kuhar Stevo Karapandža u svojem restoranu Sonnen u Badenu zna požaliti gostima da je prošlo vijeme kada su menadžeri korporacije ABB, čije je sjedište u njegovu susjedstvu, obilato jeli u njegovu restoranu, često i s poslovnim partnerima. Sada većinom jedu u kompanijskoj menzi, iako su Karapandžine cijene (biftek 50 SFR) bagatela u usporedbi s drugima u Švicarskoj.

U tom kontekstu sjećam se večere koju su mi davno prije štedljivog razdoblja priredili domaćini u Crans-Montani. U restoranu koji je zaposjeo maleni dvorac sa spektakularnim pogledom na Alpe, besprijekorno odjeven konobar servirao je pladanj krumpira kuhanog u ljusci i butelju odličnog bijelog vina. Kada se pladanj ispraznio, stigao je novi krumpir i još jedna butelja. I tako od osam do malo prije ponoći.


Zvir:
http://www.jutarnji.hr/svicarska--rast-svicarskog-franka--njihove-place-su-36-tisuca-kuna--ali-rast-franka-srusit-ce-im-turizam-i-izvoz-luksuza/965541/ (http://www.jutarnji.hr/svicarska--rast-svicarskog-franka--njihove-place-su-36-tisuca-kuna--ali-rast-franka-srusit-ce-im-turizam-i-izvoz-luksuza/965541/)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 23, 2011, 10:47:38 poslijepodne

Primer pozitivnoga crlejnejna i (nehotične) kroatizacije Helvecije

Hrvatica teru imaju rad deca z nemačkoga govornoga područja

Crven(olâs)a Zora i nejna bânda klasično jě delo nemačkě (i švicarskě) kniževnosti za decu


Kurt Held zmislil je okruten ram za pripovest o siromašnomu dečecu čiji otec Milan, pijanec, bludi od mesta do mesta i po bertija igra violinu, a mater Anka, težakijna v tvornice duvana, kak i mnogi oko jne, zbeteža od profesionalnoga betega zezvanoga duvanskum prašinum. Nakon nejne smrti susedi, i sami večinum sirotijna, skupe peneze za les da ne bi bila pokopana tek v pla(h)te. Još kratko skrbe kak Branka obleči v preveliki anzug posujen od bertaša Pletniča, da na sprevodu nabu v prjnki, narane ga i daju mu prenočišče, ter ga otprave mamice negde v breg znad Sejna. Mamica je okrutna stara baba, čudakijna, opisom gotovo coprnica, tera mrzi celi svet, pa tak več zutra potiera svega nuka da se o sebi skrbi kak zna. Ostavlen i sam Branko bludi poznatemi prostori Sejna i okolice, boreči se z suzemi tere se ne spadaju jenomu mužu. Kad truden i konačno gladen kradne ribu da se narani, na-jnega se prehiti bes "poštenoga" sveta, pa ga žandar Begovič strpa v-rešt. Tu stupa na scenu crvenolasa pegasta deklica tera mu pomogne pobeči črez zatvorski obluk i vupela ga v svu družbu v tere su Nikola, Đuro i Pavle, se redom deca bez roditelov. Žive v zidinam grada Nehaja znad Sejna i rane se drobnemi krađami.

Rote Zora i nejna družba tek je jena od mnoge pripovesti za mladež tera bi morti i poleg sedobne velike popularnosti promakla naše pažne da se ne dela o romanu teroga je sroči Nemec, vun-dal ga 1941. v Švicarske, a čija se pripovest odigrava v predratnomu Sejnu (leta 1939.).


Nastavek / zvir:
http://www.croatia.ch/drustva/hkk/051111.php (http://www.croatia.ch/drustva/hkk/051111.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Saki Némec (Švicârec, Austrijânec) teri dôjdě v Senj pita za Zoru (i uskokě)…

Hrvatica (albanskoga porékla) teru imaju rad nemačka (švicarska, austrijska) deca

Crven(olâs)a Zora i nejna bânda klasično jě delo nemačkě (i švicarskě) kniževnosti za decu prema teromu jě 2007./2008. snimlen (nemačko-švecki) film. Hrvâti Zoru još nésu vupoznali.
„Crvenokosa Zora“ spada u red nezaboravnih likova dječje književnosti, poput Huckleberryja Finna i Olivera Twista.

http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2008,2,3,crvena_zora,107273.jl (http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2008,2,3,crvena_zora,107273.jl)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sejn (Senj) – mesto snimajne TV serije „Crven(olâs)a Zora“
(nem.) Senj - Drehort der Serie: „Die rote Zora“
http://www.forum-dalmatienurlaub.de/t729f170-Senj-Drehort-der-Serie-quot-Die-rote-Zora-quot.html (http://www.forum-dalmatienurlaub.de/t729f170-Senj-Drehort-der-Serie-quot-Die-rote-Zora-quot.html)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Obitelska opera „Rote Zora” v Luzernu
Leta 2008 v luzernskomu kazališču je prazvedena opera v 3 čine za decu i odrasle „Die rote Zora“.

Opera „Rote Zora” v Luxemburgu
http://www.theatres.lu/Enfants-p-4538.html (http://www.theatres.lu/Enfants-p-4538.html)

Opera “Rote Zora” v Berlinu
http://www.morgenpost.de/kultur/berlin-kultur/article1200307/Die-rote-Zora-erobert-in-Berlin-die-Buehne.html (http://www.morgenpost.de/kultur/berlin-kultur/article1200307/Die-rote-Zora-erobert-in-Berlin-die-Buehne.html)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(nem. (k)wiki.pedia) Die rote Zora und ihre Bande
http://de.wikipedia.org/wiki/Die_rote_Zora_und_ihre_Bande (http://de.wikipedia.org/wiki/Die_rote_Zora_und_ihre_Bande)
http://de.wikipedia.org/wiki/Die_Rote_Zora (http://de.wikipedia.org/wiki/Die_Rote_Zora)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Crven(olâs)a Zora – obitelska opera z Berlina
Rote Zora Familienoper aus der Komischen Oper Berlin – Trailer, 02:03
Rote Zora Familienoper aus der Komischen Oper Berlin - Trailer (http://www.youtube.com/watch?v=7NmITo1kwd0#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 30, 2011, 11:25:56 poslijepodne

Mala Švicarska i Velika Vritanija (Turanija)

"Perjar" Roger Federer vuspešno pokupil "perje" (peneze) v Londonu
(nem.: Feder = pero; feder, opruga) .

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Roger Federer osvojil ATP Masters v Londonu

LONDON – Švicarec Roger Federer pobedil je Francuza Jo-Wilfrieda Tsongu 6:3, 6:7 (6), 6:3 v finalu Mastersa v Londonu i tak postal prvi tenisač v povesti terii je na završnomu turniru sezone slavil šest put.

Iza Federera ostali su Pete Sampras i Ivan Lendl z po pet naslovov. Federer je protiv Tsonge igra i 100. finale v karijere i stigel do 70. turnirske pobede. Bila je to vujedno i osma Federerova pobeda v 11. medsobne zestankov protiv francuskoga tenisača.

Federer se z ovum pobedum vrnul na trejto mesto ATP lojtrice i preskočil Britanca Andyja Murraya, a ispred nega su još navek Srbin Novak Đokoviö i Španjolec Rafael Nadal.

Polek trofeja Federer je osvojil i ček na 1.63 milijuna dolarov.

Zvir:
http://www.novilist.hr/Sport/Ostali-sportovi/Tenis/Roger-Federer-osvojio-ATP-Masters-u-Londonu (http://www.novilist.hr/Sport/Ostali-sportovi/Tenis/Roger-Federer-osvojio-ATP-Masters-u-Londonu)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Švicarska konfede(re)racija i Turopolska restauracija:

Citat:
Miroslav Krleža
Balade Petrice Kerempuha

TUROPOLSKA REŠTAURACIJA
A. D. 1848


…….
Mi nedamo jezika kaj v Lukavcu i v Mlaki
kak đemant blisiče naša đunđanosna reč,
kaj tverja je neg jesu
i Hapšpurg i Šenprun i Prag i Beč . . .


http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg2503/#msg2503 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg2503/#msg2503)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 30, 2011, 11:27:58 poslijepodne

Športaš i znanstvenik Žarko Dolinar

Kad je reč o svetskomu i švicarskomu tenisu, žmeko je ne setiti se legende hrvatskoga (stolnoga) tenisa i znanstvenika svetske razmerov pokojnoga Žarka Dolinara.

Z pajdašomVilimom Harangozom postal je svetski teniski prvak v paru leta 1954. na londonskomu Wembleyu.
Žarko je z velikum lakočum (skoro bez treningov) postigal velike športske vuspehe.

Znanstveni život [(i) Kvikipedija]
Doktoriral je na Veterinarskomu fakultetu v Zagrebu leta 1959. Od 1961.delal je v Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta v Baselu (kak profesor anatomije, histologije i embriologije). Bil je zvanredni profesor Medicinskoga fakulteta (od 1969. do 1985.), ter predavač na Stomatološkom fakultetu (od 1978. do 1983.) v Baselu.

I pravedni poliglot ...
Bil je poliglot - govoril il se služil z nekuliko strajnske jezikov.
Nositel je naslova Pravednik medu narodi države Izrael.

Tenis bonus, pax in domus
Na ženskomu planu bil je isto tak aktiven. Jena od žen bila mu je i Žuži Jelinek. 

De si Rođo!
Kak je i Roger Federer z Basela, to je, vuz tenis, još jena poveznica med dvemi sportaši.
(Ime Rogera Federera ne zgovarja se (švicarsko-)francuski Rože, neg engleski Rođer, jerbo mu je mati z JAR-čoga pola (z Jugo-afričke republike).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(Leta 2003.) Otišel veliki sportaš i lubitel života

Izvanserijski i iznimno uspješan život jednog od najvećih hrvatskih sportaša svih vremena prof. dr. Žarka Dolinara naglo je presječen kratkom bolešću. U švicarskom Baselu 9. ožujka 2003. u 82. godini umro je naš proslavljeni stolnoteniski prvak. Kao 14-godišnjak Žarko se prihvatio ping-ponga nakon što je na nogometu slomio nogu! Zbog toga je kod kuće bio prisiljen sjedeći igrati i to na stolu veličine 150 cm. Prvi njegov reket nije imao dršku, pa je Žarko podbočio drugu stranu reketa prstima i to je razlog što se priklonio penholderu i tako igrao cijelog života.

U trezorima naše sportske povijesti ostat će zabilježeno da je bio prvi Hrvat koji je osvojio medalju na Svjetskom prvenstvu (Kairo 1939.) i prvi hrvatski sportaš uopće koji se okitio naslovom svjetskog prvaka!

Nastavek:
http://www.croatia.ch/kako/080309.php (http://www.croatia.ch/kako/080309.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Po Dol(inar)u i gaju:

Po dolu i gaju,
Po dragomu kraju,
Od kojeg mi lepšega ni.

(Dragutin Domjanič: KAJ)

Videlo:
DRAGUTIN DOMJANIĆ: KAJ, 02:19

 DRAGUTIN DOMJANIĆ: KAJ (http://www.youtube.com/watch?v=8byXi-jzoVE#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 10, 2011, 02:17:27 prijepodne

Odziv Švicarcov z pravom glasa na zebirajna
(zovi, samo zovi, ...)

Odziv zebiračov v Švicarske opa(da)l je v 20. stoletju. Dok je leta 1919. na prvemi zebirajni za Nacionalno veče parlamenta po proporcionalnomu sustavu odziv bil 80,4%, leta 1999. samo je još 43,4% one z pravom glasa vučestvovalo v zebirajni.
Najvekši pad zabiležen je leta 1971. (-8.8 %), ke je zmed ostalem, povezano z  uvođejnem prava glasa i zebirajna žen toga istoga leta.



V polu-posrednomu demokratskomu sustavu v Švicarske, građani (i selaki) ne samo da imaju pravo zebirati parlament (200-člano Nacionalno veče iliti veliki dom (Nationalrat)  i 46-člano Kantonalno veče iliti mali dom (Ständerat)), neg moru i prek referendumov  izravno vutecati na deluvajne vlade.
Narod se (kakti „suveren“) i do četiri put na leto pozivle na zebirajna ili referendume.

Odziv zebiračov v Švicarske opa(da)l je v 20. stoletju. Dok je leta 1919. na prvemi zebirajni za Nacionalno veče po proporcionalnomu sustavu odziv bil 80,4%, leta 1999. samo je još 43,4% one z pravom glasa vučestvovalo v zebirajni. Najvekši padi zabileženi su v tri legislaturna razdobla od leta 1967. do 1979. - odziv je opal z 65,7% (1967) za više od četrtine na 48,0% (1979), ke je zmed ostalem, povezano z  uvođejnem prava glasa i zebirajna žen leta 1971.

Odziv zebiračov v Švicarske smatra se najnižešem v jene demokratske zemle. Razlogi za nizek odziv občenito se vide v političkomu sustavu.
Najme kaj - prakticera se načelo vusklađenosti (konkordancije), ke isklučuje mogučnost vekše smene vlasti, pak su zebirajna zgubila na naboju. K tomu je od leta 1959. do 2003. savezna vlada (Bundesrat) zebirana po vustalene tzv. čarobne formule.
(Čarobna formula minerana je leta 2003., nakon ke je desničarska Švicarska narodna stranka (SVP) na parlamentarnemi zebirajni leta 1999. i 2003. jako vuznapredovala i zaiskala pravo na drugi stolec v 7-člane Savezne vlade.)
Drugi morebitni faktor je činenica da se zebirači v Švicarske pozivleju na zebirališča nekoliko put na leto da bi sudeluvali na referendumi na občinske, kantonalne i savezne razine.


Zvir: (i)
http://de.wikipedia.org/wiki/Wahlbeteiligung (http://de.wikipedia.org/wiki/Wahlbeteiligung)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Stranci i politička prava (i kriva) v Švicarske
(novela o st(r )ancu)

Stranci su potpuno sklučeni kad je reč o političkemi pravi na državne razine (Bundes(j)ebene).
Medtem kad se gledi na kantonalne razine moraju se vutrditi nastojajna pojedine (prvenstveno zapadne, francuski govoreče) švicarske kantonov vu tomu smeru.
Tak su stranci teri v žen(ev)skomu kantonu žive najmejne 8 let dobili pravo zebirajna zastupnikov i pravo glasovajna na občinske razine (Gemeinde(j)ebene).


Nastavek:
http://www.croatia.ch/7dana_ch/050505.php (http://www.croatia.ch/7dana_ch/050505.php) 
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 10, 2011, 02:22:01 prijepodne

croatia.ch, 06.12.2011.

Dija-sporni (z)biroKroati

Parlamentarna zebirajna RH leta 2011. v Turi(kumskomu )polu -Zürichu

Na zebirališče v Generalnomu konzulatu v Zürichu na-kratko je navrnul i veleposlanik RH z Berna (Medvedgrada) gospon Jakša Muljačić, ke (ne) znači da je na zebirajni bilo muljajna.

Zebirači su stigali pojedinačno i v grupami, no ne v tulikomu broju kak na prošlemi zebirajni. Morti zato ke je ovo leto trebalo obaviti prethodnu registraciju zebiračov ili zbog toga ke je zmenšan broj birališč v Švicarske, pa su neki, posebno oni z vudaleneše kantonov, odustali od odlaska na glasajne i zbog predugoga puta od doma do birališča.

Avutoru portalnoga izvešča (ZM-u) ne poznato kuliko je osob zišlo na birališča v Švicarske i kuliko obče Hrvatov v Švicarskoj ima (i) hrvatsko državlanstvo, a z tem i pravo glasa, jer se morti podatki tere imaju hrvatska diplomatska predstavništva v Švicarske razlikuju od podatkov tere ima Švicarska. Naime, prema švicarskomu popisu z leta 2009. v Švicarske Hrvatov ima samo 35'259 , z tem da avutor portalnoga izvešča (ZM-u) ne-zna jesu li tu obuhvačeni samo Hrvati bez švicarskoga državlanstva ili i hrvatski državlani z (z)dvojnem državlanstvom, teri vuz hrvatske imaju i švicarsko državlanstvo.


Obširneše tekstualno i slikovno:
http://www.croatia.ch/kako/111206.php (http://www.croatia.ch/kako/111206.php)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 10, 2011, 02:26:05 prijepodne

Mala Švicarska i Velika Vritanija (Turanija)

Baselsko čudo

(vuz zagrebečko čud(n)o  )


NK Basel je postigel najvekši vuspeh v noveše povesti švicarskoga klubskoga nogometa. Tim crlenolasoga trenera Heika Vog(e)la pobedil je z 2:1 v tu večer ne baš vuverlivoga Manchester United-a - engleskoga prvaka i lajnskoga finalistu UEFA Lige (Žige) prvakov.
ManU se tak oprostil od ovoletne K.O. runde toga natecajna.

Tak je FC Basel kak prvi helvetski klub vlezel v os-minu finala UEFA Lige prvakov.
Kak drugi v sve grupe – iza (je)Ben-fi(c)ke(n) našli su se crleno-plavi v K.O. runde najelitnešoga europskoga klupskoga nadmetajna.

Gole za Basel dali su Streller (Strela Božja) v 9. minute i Frei ( Frajer)v 84. minute, obadva put nakon dodavajna švicarskoga Kosovara Shaqiri-ja (nogometna Shakira).
Gol za ManU dal je Phil Jones v 89. minute.

Zanimliva je scena kad je vlastitu prečku v 60. minute pogodil Steinhöfer*.

Odziv navijačov na tekmu FC Basel – Machester Unite je bil 100 %- ten.



Vide(l)o:
The Wonder of Basel (FC Basel vs. Manchester United: 2-1) HD, 06:44

FCB - ManU: 2-1, die Besten Szenen des Spiels, a Night to Remember...
Songs:
1. Full Tilt - The Gateway
2. Two Steps from Hell - Protectors of the Earth
3. Two Steps from Hell - Fill My Heart

1:0 (01:27)          9. min.
*    (03:48)        60. min
2:0 (04:10)        84. min
2:1 (04:58)        89. min

The Wonder of Basel (FC Basel vs. Manchester United: 2-1) HD (http://www.youtube.com/watch?v=Huc-08KHeB8#ws)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mladen Petrič - Baselov SuperStar
(superMlad-en)


Švicarski Hrvat Mladen Petrič i vu doslovnomu smislu je branil boje NK Basela.
Na vutakmice FC Basel - AS Nancy, nakon ke je bazelski golman dobil crleni karton, Mladen Petrič je obranil penal.

Vide(l)o
Mladen Petric hält Penalty!!! (FC Basel vs. AS Nancy), 02:21
(Mladen Petrič je obranil penal)

Mladen Petric hält Penalty!!! (FC Basel vs. AS Nancy) (http://www.youtube.com/watch?v=G0Iyn-T_R-E#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 12, 2012, 11:05:59 poslijepodne


11. gruden(ščak)a 2011.

Swiss Sports Awards 2011

Cuche i Meier su športaši Švicarske leta 2011.

Velika čast za Didiera Cuchea i Saru (Sarah) Meier.  Skijaš i bivša vumetnička sklizačica na ledu zebrani su za najbolše švicarske športaše leta 2011.


Pobedniki v glavne kategorija "Credit Suisse Sports Awards 2011" zovu se Didier Cuche i Sarah Meier. Europska prvakijna z Bülacha pobedila je prvi put, osvajač male kristalne globusov (spust, super-G) z Neuchâtela po drugi put.

Cuche je dobil 1,4 posto više glasov od drugoplaseranoga Darija Cologn(a)e (skijaško drčajne). Z menšem zaostatkom trejti je tenisač Roger Federer.

V ženske konkurencije druga je Lisa Urech (laka atletika) , dok je plivačica Swann Oberson trejta.

Alpsko skijajne 2010/2011, muški, vukupni poredek
1. Ivica Kostelič, Hrvatska,  1356 bodov,
2. Didier Cuche,  Švicarska,   956,
3. Carlo Janka,     Švicarska,  793.
http://de.wikipedia.org/wiki/Alpiner_Skiweltcup_2010/2011 (http://de.wikipedia.org/wiki/Alpiner_Skiweltcup_2010/2011)

Zvir:
Cuche und Meier sind die Sportler des Jahres
http://www.20min.ch/sport/weitere/story/17790211 (http://www.20min.ch/sport/weitere/story/17790211)
Didier Cuche zum Sportler des Jahres 2011 in der Schweiz gewählt
http://skiweltcup.tv/index.php/didier-cuche-zum-sportler-des-jahres-2011-in-der-schweiz-gewahlt/ (http://skiweltcup.tv/index.php/didier-cuche-zum-sportler-des-jahres-2011-in-der-schweiz-gewahlt/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sli-kaj
Didier Cuche z dvemi mali kristal(pi)n(sk)i globusi (spust, super-G)
http://skiweltcup.tv/wp-content/themes/tvsportnews/images/09-cuche033-einecke.jpg (http://skiweltcup.tv/wp-content/themes/tvsportnews/images/09-cuche033-einecke.jpg)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(delo na) vide(l)o
Best of Didier Cuche, 01:06

Best of Didier Cuche (http://www.youtube.com/watch?v=fGRQmS-lZNQ#ws)


Citat:
27. gruden(ščak)a prosinca 2011.
Priznajna Olimpijskoga odbora
Ana Zaninovič i Ivek Kostelič najbolši hrvatski športaši leta 2011. v zebirajnu Hrvatskoga olimpijskoga odbora (HOO)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
24.12.2011.
Zebirajne "Športske novosti": Vlašič i Kostelič najbolši hrvatski športaši
http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41090/#msg41090 (http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41090/#msg41090) 
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 12, 2012, 11:21:49 poslijepodne

(delo na) vide(l)o:
Vogellisi (" Tič Jalža ") – himna Bernskoga Oberlanda ("Medvedgorja, Medvednice")

Berner Oberland Anthem (Vogellisi)
, 03:35
The Lauberhorn Trio

Berner Oberland Anthem (Vogellisi) (http://www.youtube.com/watch?v=iA-nhE2heuo#)

Citat:
Ivica Kostelić singt «s'Vogellisi», 0:36
Ivek Kostelič popevle «s'Vogellisi»

(Švicarskonemački iliti Schwiizerdütsch)
Wenn i nume wüsst wo s'Vogellisi wär
s'Vogellisi chunt vo Adelbode her
Adelbode liit im Berner Oberland
s'Berner Oberland isch schön

Z'Oberland
ja, z'Oberland
z'Berner Oberland isch schön
z'Oberland
jo, z'Oberland
z'Berner Oberland isch schön


Hor(n)vatski
Kad bi samo znal de je Vogellisi („Tič Jalža“)
Vogellisi dohaja z Adelbodena (z „ Plemenite zemle “)
Adelboden leži v Bernskomu Oberlandu („v Medvedgorju, Medvednice“)
Bernski Oberland je lepi.
......

Ivica Kostelić singt «s'Vogellisi» (http://www.youtube.com/watch?v=FDiwNZwG4MM#ws)

http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41093/#msg41093 (http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41093/#msg41093)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 13, 2012, 10:26:20 poslijepodne

Wengen, Lauber-Horn ...
Alpen-Horn (alpski rog) sinonim za Švicarsku

Milozvuki apske rogov v snegu

Alphornklänge im Schnee Fronalpstockhaus, 01:10
(Kanton Glarus, Schweiz)

Alphornklänge im Schnee Fronalpstockhaus (http://www.youtube.com/watch?v=OAUlVaAzxJQ#ws)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(K)A(J)LPSKA HOR(N)VATSKA
Bilo kam, alpski rog sekam:
Alpski rog na ferju v Ro(g)vijnu
Das Alphorn in den Ferien in Rovinj (Kroatien) / August 2007
http://www.echovombirseck.ch/bilder/web/rovinj/index.htm (http://www.echovombirseck.ch/bilder/web/rovinj/index.htm)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Citat:
vide(l)o:
Ivek (t)rokera posle trejtoga mesta v slalomu, Wengen 2009.
Ivica Kostelic Rocks Wengen
, 01:49

Ivica Kostelic Rocks Wengen (http://www.youtube.com/watch?v=wOxad4sICMw#)
http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41121/#msg41121 (http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41121/#msg41121)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 04, 2012, 01:32:45 prijepodne

Švicarska i EU: trejti put zmed pristupom EU i izolacijum

A) Uvod


Vezano vuz diskusije o hasnovitosti (ne)pristupajna Hrvatske EU gustokrat se spomijne i švicarski model odnosa z EU.

Švicarska ne članica EU-a, neg žnjum ima 2 pakete bilateralne sporazumov (bilaterale I i II).

Tak je na priliku Švicarska z EU se dobe sklopila sporazum o medsobnomu slobodnomu kretajnu osob, ke je kesneše prešireno i na Bugarsku i Rumujnsku.
Glede slobode kretajna osob, poček od 7 let za državlane EU ze zemli članic tere su v EU vlezle leta 2004. je stekel lani (2011.) 1. svibna, a za Bugare i Rumune bu se zišel 1. sečna 2014.
Posle spomenute datumov, državlani spomenute EU zemli teri v Švicarske sklope važeči ugovor o delu, il se vujne moru samozaposliti il pak dokazati da imaju dovolno financijske sredstvi i da su zdravstveno osigurani, moru se nastaniti de oče v ove alpske države.

Švicarska je pristupila i Schengenu/Dublinu, s tem da ima određena procedura vu slučaju morebitnoga mejnajna stavki toga vugovora.


V nastavku sledi prikaz i vezila na više člankov na temu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sadržaj:

A) Uvod

B) Kronologija odnosov Švicarske i EU

C) Bilaterala I: Kretajne osob, istraživajne, poloprivreda itd.

- Slobodno kretajne osob
- Kopneni prevoz
- Zračni promet
- Istraživajne
- Poloprivreda
- Javna nabava
- Tehničke zapreke v trgovine

D) Bilaterala II: Schengen i oporezivajne kamat itd.
- Schengen / Dublin
- Suzbijajne prevar (utaj)
- Oporezivajne šparajna
- Prerađeni poloprivredni proizvodi
- Okoliš(ajne)
- Statistika
- Mediji
- Obrazovajne
- Penzije

E) Približuvajne mesto članstva: Švicarska i EU posle druge bilateralne sporazumov, 16 stranic
(vezilo, na nemačkomu)
- Potrda trejtoga puta zmed pristupom EU i izolacijum
- Razlogi švicarskoga euroskepticizma
      Nepostojajne povesne traume
      Paradoks neutralnosti
      Politički sustav Švicarske i izravna demokracija
      Gospodarske posebnosti Švicarske

F) Vezila (na nemačkomu)
- 1.1 Prospekt: Švicarska – EU (studeni 2010.), 2 stranice
- 2.1 Folije: Švicarska europska politika (prosinec 2011.), 38 stranic
- 3.1 Folije: Najvažneši bilateralni sporazumi Švicarske z EU, 28 stranic
- 4.1 Bilateralni ugovori zmed Švicarskum i Europskum Unijum (kwikipedia)

G) Vezila (na engleskomu)
- 1.2 Prospekt: Švicarska – EU (studeni 2010.), 2 stranice
- 2.2 Folije: Švicarska europska politika (prosinec 2011.), 38 stranic
- 3.2 Folije: Najvažneši bilateralni sporazumi Švicarske z EU, 28 stranic
- 4.2 Bilateralni ugovori zmed Švicarskum i Europskum Unijum (kwikipedia)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/politika/svicarska-i-eu-trejti-put-zmed-pristupom-eu-i-izolacijum/msg41290/#msg41290 (http://www.forumgorica.com/politika/svicarska-i-eu-trejti-put-zmed-pristupom-eu-i-izolacijum/msg41290/#msg41290)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 04, 2012, 01:36:35 prijepodne

Zürich iliti Turi(k)pole, 14.01.2012.

Zebirajne «Švicarca/Švicarke leta» - Swiss Award 2011 – Svi sa Vard(ara)
"Schweizer des Jahres" - Swiss Award 2011

Kategorije:

1. Politika
2. Gospodarstvo
3. Kultura
4. Špek-takl (Show)
5. Šport
6. Društvo
7. Nagrada za životno delo


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Vustrojstvo pregleda po kategorija:

Kategorija
Pobednik kategorije

Ostali nominerani
Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


1. Politika

Pobednica
Karin Keller-Sutter
- ravnatelica policije i pravosuđa, zastupnica v Kantonalnomu veču iliti malomu domu (Ständerat-u) švicarskoga parlamenta

Nagrajena kak kuražna političarka i za svu pionirsku rolu v boju protiv huliganizma v Švicarske.


Ostali nominerani:

Joseph Deiss
– bivši minister v  7-članomu Saveznomu veču iliti vlade (Bundesrat), ter predsednik Občoga spravišča (skupščine) ZN-a (UN-a)

Nominiran rad jenoletnoga predsedničkoga mandata kak predsednik Občoga spravišča (skupščine) Združene (vujedijnene) narodov i kak i veleposlanik Švicarske v svetu.

 Heidi Tagliavini - švicarska diplomatkijna
 Nominerana kak verzerana veleposlanica i za sve zasluge v švicarske diplomacije.


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Die-Gewinnerin-und-die-Nominerten-in-der-Kategorie-Politik (http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Die-Gewinnerin-und-die-Nominerten-in-der-Kategorie-Politik)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


2. Gospodarstvo

Pobednik

Carl Elsener - predsednik vuprave i glavni direktor Victorinox-a (Victori-noža)
Odlikuvan za vuspešno širejne marke (branda) Victorinox
(i «nož švicarske vojske») po celomu svetu

 Ostali nominerani:

Harry Hohmeister – predsednik vuprave «Swiss International Air Lines Ltd»
Nomineran je za svoj vuspeh z SWISS-om  - vunatoč krize eura zračni prevoznik spada v pelajuče (vodeče) zrakoplovne dužbe v Europi i najprofitabilneše v svetu.

Peter Spuhler - predsednik vuprave «Stadler Rail-a» (šinska putnička vozila) i zastupnik v 200-članomu Nacionalnomu veču iliti domu (Nationalrat-u) švicarskoga parlamenta
Nomineran rad svega velkoga deluvajna v švicarskomu gospodarstvu i za svu vustrajnost na očuvajnu (proizvodne) lokacije v Švicarske vunatoč jakomu franku.


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Der-Gewinner-und-die-Nominierten-in-der-Kategorie-Wirtschaft (http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Der-Gewinner-und-die-Nominierten-in-der-Kategorie-Wirtschaft)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


3. Kultura

Pobednik
Floriana Frassetto / Bernie Schürch - Kazališče «Mačkarada»
Nagrajeni za svu 40. obletnicu postojajna i za veliki nacionalni i mednarodni vuspeh z spektaklom «Mačkarada».


 Ostali nominerani:

 Jean-Stéphane Bron - filmski režiser
 Nomineran za svoj vuspešni i pronicliv film "Cleveland vs. Wall Street »

 Bice Curiger - kustosica i ravnatelica 54. venecijanskoga bijenala
 Nominerana kak vuspešna kustosica, tera je svetski najvažneši kulturni dogodek – Venecijaski bijenale – spretno ostvarila kak ravnatelica.


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Die-Gewinner-und-Nominierten-in-der-Kategorie-Kultur (http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Die-Gewinner-und-Nominierten-in-der-Kategorie-Kultur)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 

4. Špek-takl (Show)

Pobednik
Freddy Nock – artist na visoke žice i oboritel svetsokoga rekorda
Odlikuvan za svoj neverovatni niz svetske rekordov na visoke žice i kak iznimen artist na švicarske cirkuske scene.


 Ostali nominerani:

Bligg - glazbenik i tekstopisec
 Nominiran kak najvuspješneši švicarski glazbenik lajnskoga leta i kak jen teri, z svojum mešavum duhovite stihov i pop i folk glazbe pogaja duh vremena.

Stress - reper i glazbenik
Nomeniran kak vuspešen reper, teri premoščuje jezične granice i ima važnu rolu kak uzor za mladež.


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Der-Gewinner-und-die-Nominierten-in-der-Kategorie-Show (http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Der-Gewinner-und-die-Nominierten-in-der-Kategorie-Show)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


5. Šport

Nagrada ne dodelena, medtem, tri su nominacije za "Švicarca leta"
(Didier Cuche, Sarah Meier, Pierluigi Tami)


Didier Cuche - skijaš
Nomineran kak športaš leta 2011., teri dominera v hitre disciplina v alp(in)skomu cirkusu.

Sarah Meier - vumetnička sklizačica na ledu
Nominerana kak športašica leta 2011., tera je na zajnomu natecajnu v Bernu (Medvedgradu) postala europska prvakijna.

Pierluigi Tami – trener nogometne reprezentacije U-21
Nomineran kak trener švicarske reprezentacije U-21, teri je z Švicarskum na Europskomu nogometnomu prvenstvu osvojil naslov vice-prvaka


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Nominierte-Sportler-fuer-Schweizerin-des-Jahres-2011 (http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Nominierte-Sportler-fuer-Schweizerin-des-Jahres-2011)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


6. Društvo

Pobednik
André Borschberg / Bertrand Piccard - vutemeliteli Solar Impulse-a
Nagrajeni kak pioneri zrakoplovstva za prvi vuspešni europski let z solarnem zrakoplovom.


Ostali nominerani:

Antonio Ereditato - fizičar «Centra  za fundamentalnu fiziku Albert Einstein»
Nomineran za sve revolucionerno otkriče n apodručju fizike čestic*, tero bi – ak se potrdi – «relativizeralo» Einsteinovu teoriju relativnosti
(* subatomska čestice tera putuje brže od svetlosti / v CERN-u).

 Nils Jent – Istraživač «Centra za invaliditet i integraciju» Sveučilišča v St. Gallenu
Nomineran za jakost vole i rad sve rolee kak uzor za druge teri dele sličnu sudbinu.
(Nils Jent je posle nesreče na motoru leta 1980. slep, telesno i govorno hudo hendikeperana osoba. Predavač je na Sveučilištu St. Gallen.)


Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Die-Gewinner-und-Nominierten-in-der-Kategorie-Gesellschaft (http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/09/swissawardnominationen/Die-Gewinner-und-Nominierten-in-der-Kategorie-Gesellschaft)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


7. Nagrada za životno delo

Liselotte Pulver – glumica, švicarska "Grande Dame" filma
Od 50-e let očarava nas Liselotte Pulver na bine i na ekranu. Nejni zaštitni znak: nejni osmeh - opojen, ofriškajuči, osloboditelski.

Predstavlajne i vide(l)i (na nemačkomu)
http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/14/Uebersicht/Liselotte-Pulver-gewinnt-den-LifeTimeAward-2011 (http://www.sendungen.sf.tv/swissaward/Nachrichten/Archiv/2012/01/14/Uebersicht/Liselotte-Pulver-gewinnt-den-LifeTimeAward-2011)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Dodatni zvir:
http://de.wikipedia.org/wiki/SwissAward (http://de.wikipedia.org/wiki/SwissAward)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 04, 2012, 01:37:54 prijepodne

Nastavek prethodnoga lista


Zürich iliti Turi(k)pole, 14.01.2012.

Zebirajne «Švicarca/Švicarke leta» - Swiss Award 2011 – Svi sa Vard(ara)
"Schweizer des Jahres" - Swiss Award 2011

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Sevukupni pobednik je Didier Cuche


Velika čast za skijaša Didiera Cuchea: Neuchâtelec (Neuen-purger)  je v okviru televizijskoga programa "Swiss Award" na 1. programu švicarske dalekovidnice (SF 1) zebran za «Švicarca leta» 2011. med vukupno 18 kandidatov/kandidatkijn. Dobil je skoro 22 % glasov v telefonskomu glasovajnu.
Leta 2011. je ov 37-godišnak stvarjal euforiju posebno z svemi pobedami v Kitzbühelu.

Cuche, teri je v grudenščaku (prosincu) več zebran za športaša leta 2011., ne prvi športaš teri je osvojil ovu laskavu titulu.

V 10. zebirajnu «SwissAwards» po 5. put «Švicarec leta»  postal je neki športaš.
Prethodno je to vuspelo leta 2003. tenisaču Rogeru Federeru. Sledili su  Peter Sauber (2005; šef tima Formule 1), Köbi Kuhn (2006; trener nogometne reprezentacije) i Jörg Abderhalden (2007; Schwingen iliti švicarsko HRva(ta)jne)


Zviri:
http://mobile.txt.ch/sport_category.emv?id=947478&cat=ski&page=1&category=sport (http://mobile.txt.ch/sport_category.emv?id=947478&cat=ski&page=1&category=sport)

http://www.bluewin.ch/it/index.php/132,526653/_Sci__Cuche_svizzero_dellanno/it/sport/stxt/ (http://www.bluewin.ch/it/index.php/132,526653/_Sci__Cuche_svizzero_dellanno/it/sport/stxt/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
(na švicarske kajkavščine iliti Schwitzerdütsch-u)
Didier Cuche – «Švicarec leta» - Swiss Award 2011 – Svi sa Vard(ara)
Didier Cuche "Schweizer des Jahres" - Swiss Award 2011,

Didier Cuche "Schweizer des Jahres" - Swiss Award 2011 (http://www.youtube.com/watch?v=T1DvCoqIzok#ws)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 04, 2012, 01:39:41 prijepodne

Ak sem ti srčeko ranil z(v)račil    (v zraku narisal z avijonskem kistom)....

Aero-miting vuoči skijaške natecajn na Lauberhornu (CH), sečna 2012.
(za zagrijavajne skijaške gledatelov)


Srčeko: 04:00 – 04:30


Vide(l)o,
lauberhornrennen 2012 patrouille suisse warm up, 08:11

Patrouille Suisse Lauberhorn 2012 (http://www.youtube.com/watch?v=O5l9mcA2ZZc#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 25, 2012, 02:20:21 prijepodne

Prebrani helve(k)t(ron)ski listi

ŠvicarSKI

21.01.2012.

Citat:
Wengenu mejna ime v Kostelic-breg
http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41168/#msg41168 (http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41168/#msg41168)


Kitzbühelu mejna ime v Cuche-Bühel (Cuche-breg)
("Kiš" – Bühel, "Kiš" –breg)
(nem. Kitz = lane, Bühel = breg)


Hat-trick Didiera Cuchea na Streifu

Po peti put za redom na Streifu je pobedil Švicarec i to istoga imena: Didier.

Didier Cuche: pobednik leta 1998., 2008., 2010., 2011., 2012.,
Didier Défago: pobednik leta 2009.

http://www.sportal.de/sportal/generated/article/wintersport/2012/01/21/21644900000.html (http://www.sportal.de/sportal/generated/article/wintersport/2012/01/21/21644900000.html)
http://sl.wikipedia.org/wiki/Streif (http://sl.wikipedia.org/wiki/Streif)


Kitzbuhel: Cuche vrušil Klammera

Cucheu je to bila rekordna peta spustaška pobeda na najspektakularneše i najopasneše skijaške steze na svetu. Tak je je na večne lojtrice prestigel legendarnoga Austrijanca Franza Klammera, teri je na Streifu v spustu pobedil četiri put. Prvi je put Cuche v Kitzbühelu slavil spustašku pobedu još leta 1998. Ovo mu je inače bila 11. spustaška i 19. vukupno pobeda v Svetske kupice. Druga pak ovosezonska (nakon opirajna v Lake Louiseu) primeknula ga je pelajučomu v ukupnomu poretku spustašov, mladomu sunarodnaku Beatu Feuzu, na samo 23 bode zaostatka.

Veliki Švicarec, teri je spustaški Kristalni globus osvajal četiri put, najavil je nedavno da skija zajnu sezonu v karijere, ke znači da je do rekorda v Kitzbühelu došel v svemu zajnomu nastupu na Streifu.


Zvir:
http://www.index.hr/sport/clanak/live--ocajni-uvjeti-u-kitzbuhelu-organizatori-gotovo--prepolovili-stazu-ivica-trenutno-48/594902.aspx (http://www.index.hr/sport/clanak/live--ocajni-uvjeti-u-kitzbuhelu-organizatori-gotovo--prepolovili-stazu-ivica-trenutno-48/594902.aspx)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 25, 2012, 02:21:18 prijepodne

ŠvicarSKI

28.01.2012.

Garmischu mejna ime v Gar(e)-Cuche  (Kolodvor-Cuche)
(Kolodvor - "Kiš")
(franc. gare = kolodvor)


Garmisch-Partenkirchen: Cuche kral spust-šprinta

V slične okolnosti kak i prešloga tjednokonca v Kitzbühelu, Didier Cuche stigel je denas v Garmisch-Partenkirchenu i do sve 'okrugle', 20. pobede v Svetske kupice

Problemi z vidlivost v gornomu talu steze fundale su, zapraf, još jen planireni klasični spust Svetske kupice. I Kandahar steza, baš kak i Streif prešloga tjedna, morala je biti skračena za trejtinu i pretvorjena v pravu spust-šprint stezu. A v takvemi okolnosti Didier Cuche (SUI) još jemput je zišel kak pobednik.

http://www.skijanje.hr/natjecanja/skijanje/clanak/garmisch-s-m--cuche-kralj-spust-sprinta?id=23643 (http://www.skijanje.hr/natjecanja/skijanje/clanak/garmisch-s-m--cuche-kralj-spust-sprinta?id=23643)


Svetska kupica v Garmisch-Partenkirchen
Didier Cuche pak pobedil


Posle "objave " svega skorašnoga povlačejna z natecatelskoga skijajna  Didier Cuche je pobedil v drugomu spustu za-redom.

Nem.:
http://www.spox.com/de/sport/mehrsport/wintersport/1201/News/didier-cuche-gewinnt-auch-abfahrt-garmisch-partenkirchen-erik-guay.html (http://www.spox.com/de/sport/mehrsport/wintersport/1201/News/didier-cuche-gewinnt-auch-abfahrt-garmisch-partenkirchen-erik-guay.html)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 25, 2012, 02:24:39 prijepodne
ŠvicarSKI

03.02.2012

Cuche za dlaku fulal spUstaški hat-trick*

Didieru Cucheu je za četiri stotinke vušla z ruk trejta pobeda v spustu za redom.
Neuchâtelec (Neuen-purger, Novigradec) je v Chamonixu bil trejti, iza pobednika z Austrije Klausa Kroella i Amerikanca Bode-a Millera.


http://sport.ch.sportalsports.com/sportch/generated/article/wintersport/2012/02/03/19621000000.html (http://sport.ch.sportalsports.com/sportch/generated/article/wintersport/2012/02/03/19621000000.html)

 * Š(krlak)- trik

Citat:
Šport i negve zanimlivosti
Ke je to hat-trick?

http://www.forumgorica.com/sport/legendarni-potezi/msg42029/#msg42029 (http://www.forumgorica.com/sport/legendarni-potezi/msg42029/#msg42029)



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

08.02.2012.

Odbil (ne)moralnu ponudu

Vreme je za penziju
Odbil milijun eurov: 'Penezi mi nesu presudni'


Legendarni skijaš Didier Cuche odbil je ponudu od milijun eura da nastupa v Svetske kupice i sledeče sezone. 37-letni Švicarec odlučil je na kraju ove sezone otiti v penziju.
 
Cuche je nedavno najavil da mu je ovo zajna sezona v karijere, medtem njegov dosadašni sponzor Head ponudil mu je milijun eurov za produlejne vugovora na još jenu sezonu. Medtem, dobili su negativen odgovor.

"Kad ste vuspešni, logično je da bute služili lepe peneze. Senak, penezi mi nigdar nesu bili glavni motiv", rekel je Švicarec, teri je ove sezone slavil u tri spustaške vutrka.

http://sportski.net.hr/skijanje/page/2012/02/08/0856006.html (http://sportski.net.hr/skijanje/page/2012/02/08/0856006.html)


Citat:
Švicarec leta 2011.: Didier Cuche
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg41577/#msg41577 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg41577/#msg41577)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 25, 2012, 02:34:41 prijepodne

ŠvicarSKI

24.02.2012.

Didier Cuche slavil v superveleslalomu v švicarske Crans Montane, Feuz tek 20.

Švicarski skijaš Didier Cuche pobedil je na denašne vutrci superveleslaloma za Svetsku kupicu, tere je domačin bila Crans Montana.

Za Švicarca, teri bu na kraju sezone otišel v pen(e)ziju, to je bila 21. pobeda v karijere, v Svjetske kupice. Kak i skoro v sake trke superveleslaloma ove sezone, tak je i ovum prilikom bilo prilično neizvesno. Cuche je slavil sa samo šesnaest stotinki prednosti v odnosu na drugoplaseranoga Kanađana Jana Hudeca.

Za Cuchea je ovo šesta pobeda v superveleslaloma v karijere. Skočio je Cuche na drugo mesto redosleda v ove discipline (prvi je Aksel Lund Svindal z 38 bodov prednosti), dok je v ukupnomu redosledu Švicarec ostal peti.


Zvir:
http://sportske.jutarnji.hr/didier-cuche-slavio-u-superveleslalomu-u-crans-montani/1009177/ (http://sportske.jutarnji.hr/didier-cuche-slavio-u-superveleslalomu-u-crans-montani/1009177/) .
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 25, 2012, 02:35:48 prijepodne
Cran(e)s Montana   - Krani (dizalice) Montana

Š(v)i(c)benik:
VUZLET JE MOGUČ (z švicom)

Švicarsko-austrijska kompanija kupuje TLM
V Šibeniku se buju delali deli za svemirske brode

Vgledna švicarsko-austrijska kompanija ‘Montana Tech Components’ prevuzima cvet hrvatske aluminijske industrije



Tvornica valcane proizvodov TLM-a ze Šibenika, srce hrvatske aluminijske industrije, othaja pod krov vugledne industrijske grupacija “ Montana Tech Components ”, službeno je to priopčeno z MTC-a, a potvrdio je to i dosadašnji vlasnik Hypo Alpe Adria Bank iz Austrije, javlja Slobodna Dalmacija .

MTC je skup z švicarskum kompanijum “ Alu Menziken ” odlučil kupiti večinski vudel v najvekšem hrvatskem kompanijam za prelelavajne aluminija “AluFlexPack” i TLM-TVP i tak dodatno vučvrstiti svoju pelajuču poziciju na tržišču aluminijske komponenti.

Kupotržni(čki) vugovor zmed “Montana Tech Components” i Hypo Alpe Adria potpisan je v petek, o čemu su v ponedelak zvestili javnost.

- Prevuzimanje večinskog vudela kompanija Aluflexpack TVP-TLM-a obavilo bu se po dobivajnu potrebne regulatorne odobrejnji ter ispujnejnem preostale uvetov, ke predstavla standardnu praksu v ovakvem transakcijam. Realizacija akvizicije se očekuje v sledečomu periodu - povedal je za “ Slobodnu ” Igor Prstec ze zagrebečke agencije “Premisa” tera v ime MTC-a kontaktera z javnosti.

Prevuzimajnem “AluFlexPacka”, pelajuče hrvatske grupacije na području proizvodne aluminijske ambalaže z sediščem v Zadru i nejne pet fabrik, od čega je jena i v Polske, ter šibenske valaonice, MTC se, zapraf, domogel jene od najvekše industrijske grupacij v Hrvatske z 1100 zaposlene teri na letoe ostvarjuju prihod od respektabilne 240 milijunov euri.

Bez sumle, i za MTC je ovo jena od dobite poslovne akvizicij tera bu dodatno vučvrstila nejnu pelajuču poziciju na svetskomu tržišču v segmentu avionske industrije i industrijskekomponenti, ter dodatno diversificerati svu ponudu aluminijske proizvodov.


Sto let tradicije

Več i sad MTC je pelajuči dobavlač aluminijske profilov za Airbus i Boeing ter tržišni lider v brojnem industrijskem sektorem. Skup z kompanijam “AluFlexPack” i “TLM-TVP Montana Tech Components” bu mogla povečati proizvodne kapacitete ter dodatno preširiti portfelj proizvodov i tak postati tzv. one-stop-shop za aluminijske proizvode.

Nakon akvizicije pod vupravlajnem švicarske kompanije “Alu Menziken” planera se dalni razvoj i modernizacija hrvatske kompanij.

- Grupacija “Alu Menziken”, kak del MTC-a, ima stoletnu tradiciju v razvoju i proizvodne visokokvalitetne aluminijske profilov i gotove komponenti i svetski je lider v proizvodni lagane i sredne teške profilov za avioindustriju. Kak su naši proizvodni limiti na postoječem lokacijam dosegnuti, dodatnu proizvodnu očemo prehititi i ostvarivati baš v Hrvatske.

Verujemo da buju hrvatske kompanije profiterale vulaskom v pelajuču europsku grupaciju z izvanrednem znajnem i iskustvom ter z iznimni rezultati v aluminijskomu biznisu. Naš je pristup najti najbolše rešenje za se vuklučene strane. Zato smo vuvereni v vuspešno spujnejne se uvetov i vuspešno zaklučejne transakcije - izjavil je Kurt Ott, član Vupravnoga odbora MTC-a i predsjednik Vupravnog odbora “Alu Menzikena”.

Pri tome je nagllasil da buju “Aluflexpack” i TLM-TVP postali proizvođači vrhunske aluminijske proizvodov za visokotehnološke industrije, ter buju dobili priliku za ulazek na nova tržišča na terem do sada nesu bili prisutni.

MTC oče vuklučiti “Aluflexpack” i TLM-TVP v zajednički razvoj nove proizvodov v području zelene tehnologij, avio i svemirske, ter autoindustrije i pakerajna.

- V Hrvatsku MTC planera dopelat najmodernešu proizvodnu opremu ter osnovati Tehnološki center teri bu del Centra izvrsnosti cele grupacije - veli Prstec.

Tvrtke v 21 zemle

MTC ima tvrtke v 21 zemle. Sedišta su v Švicarske, Nemačke, Austrije i SAD-u, a Glavno sedišče MTC grupacije je v švicarskomu Menzikenu, z tem da ima logističke centre v Njemačke, Austrije i SAD-u otklom kontrolera sve posle.

Trenutno zapošlava 2800 zaposlenikov na 21 lokacije širom sveta i na leto ostvaruje prihod od 400 milijunov euri. Inače, operativni menadžment je smješčen v Beču.“Montana Tech Components” je angažerana v rastučemi sektori poput skladiščejna energije, avioindustrije i industrijske komponenti ter metalurgije.

Grupacija investera v kompanije tere su lideri v tem industrijam. Jena od največe investicij je greenfield vulagajne v novu tvornicu v Rumujnske v teruu je od leta 2008. vuloženo oko 30 milijunov euri, de ima 300-tijnek zaposlene, a u roku od tri lete je postala certificiran dobavlač za Airbus i Boeing. Tvrtka je preglašena “Dobavlačem leta 2011. “ za Airbus.


Zvir:
http://www.jutarnji.hr/svicarsko-austrijska-kompanija-kupuje-tlm--u-sibeniku-ce-se-raditi-dijelovi-za-svemirske-brodove/1005304/ (http://www.jutarnji.hr/svicarsko-austrijska-kompanija-kupuje-tlm--u-sibeniku-ce-se-raditi-dijelovi-za-svemirske-brodove/1005304/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Cran(e)s Montana   - Krani (dizalice) Montana

‘Montana Tech Components’  -   La Montan(ara)



La Montanara – "Bregasta", breg-alpska pesma
(nem.: Das Lied der Berge) [/b]


Or(i)ginalni taljanski, ter nemački tekst:
http://ingeb.org/Lieder/LaMontan.html (http://ingeb.org/Lieder/LaMontan.html)



Vide(l)o:
Andre Rieu - La Montanara 2003, 02:56

Andre Rieu - La Montanara 2003 (http://www.youtube.com/watch?v=75IqTVx_TRw#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Coro Sasslong - La Montanara 2007, 02:48

Coro Sasslong - La Montanara 2007 (http://www.youtube.com/watch?v=_stxK9yBoKY#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 25, 2012, 02:37:27 prijepodne


21.02.2012
Bad-Zurzach, CH

Dečko z Bad-Zurzacha sam leti z Cessnum oko sveta v 80 dan

Još kak dečeca je Dragca Kovačca iliti Carla Schmida (22) zarobila strast za letenje – nigdar ga posle ne pustila. Sad oče Kovačec postati najmlajši pilot, teri je sam obletel oko sveta.
Spominek z Aargauer Zeitungom (AZ):


Nastavek
(na nemačkomu)
http://www.aargauerzeitung.ch/aargau/zurzach/ein-zurzacher-fliegt-alleine-mit-einer-cessna-in-80-tagen-um-die-welt-121282322 (http://www.aargauerzeitung.ch/aargau/zurzach/ein-zurzacher-fliegt-alleine-mit-einer-cessna-in-80-tagen-um-die-welt-121282322)


Flight from Zurich Airport to Wangen-Lachen with a Cessna 172,
Pilot: Carlo Schmid (17)


Flight from Zurich Airport to Wangen-Lachen with a Cessna 172 (http://www.youtube.com/watch?v=divCXD89HZs#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 24, 2012, 12:07:47 prijepodne

Oproštaj Cuchea v velikomu stilu

zBogom Didieru - Adieu Cuche
 
Oproštaj Cuchea v velikomu stilu, spustil se na drvene skija za kraj

Švicarski skijaš Didier Cuche (37) rekel je zbogom profesionalne karijere i to vu stilu: na zajne (sve) trke sezone Cuche se po veleslalomske steze v Schladmingu spustil vu stilu dedeka.


Švicarec je zajni profesionalni lauf sve karijere oddelal z drvene skija tere je posudil z austrijskoga sportskoga muzeja, v lača, lajbeku i “francuske kape”. Na pleča je imal staromodni ruksak v teromu je imal nekuliko darov (dres, kaciga, rukavice) tere je podelil na putu prema cilne ravnine.

Drugi lauf veleslaloma trajal je 3-4 minute, ponajviše radi zaustavlajna, ali i opreznosti skijajna na drvene skija.

Zvir:
http://sportske.jutarnji.hr/oprostaj-cuchea-u-velikom-stilu/1015229/ (http://sportske.jutarnji.hr/oprostaj-cuchea-u-velikom-stilu/1015229/)
 
 Vide(l)o:
Oproščajni lauf (labudovo popevajne)
Didier Cuche’s Abschiedsfahrt / Last Run (17.03.2012, SF2)


Didier Cuche's Abschiedsfahrt / Last Run (17.03.2012, SF2) (http://www.youtube.com/watch?v=PtMmtn20QVg#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 24, 2012, 12:09:28 prijepodne

POgledič iliti Blick č(r)ez obluk

Športski oblizeki

Fala za brilantnu zimu

Beat Feuz, Didier Cuche i Dario Cologna – tri švicarski snežni krali nafčili su skijaški svet ke je straf. Finale jene velke sezone.


Zvir:
Naslovnica Blick-a, 19.03.2012.
http://www.blick.ch/ (http://www.blick.ch/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Bravo Beat!

Za nas si Ti broj 1.


Kak osobni i višeletni mecena (sponzor) gratuleramo Beatu Feuzu na fantastičnemi vučinki ove zime.
Veselimo se ke pratimo Beata na negvomu putu prema dalnemi špic-vuspehi.

Swissski - OFFICIAL SPONSOR
(Švicarski skijaški savez)
http://www.swiss-ski.ch/ (http://www.swiss-ski.ch/)

Mi krčimo put       RAIFFEISEN
http://www.raiffeisen.ch/raiffeisen/internet/db_news.nsf/vAllNewsDocs/48ED608679358BFBC12579BF004B5775 (http://www.raiffeisen.ch/raiffeisen/internet/db_news.nsf/vAllNewsDocs/48ED608679358BFBC12579BF004B5775)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Švicarsko oduševlejne za snežni šport

Za to se mi angažeramo. Saki dan v cele Švicarske.
Swisscom – glavni mecena Swissski-ja.

Vide(l)o:
Swisscom. Schweizer Begeisterung für Schneesport, 0:47

Swisscom. Schweizer Begeisterung für Schneesport. (http://www.youtube.com/watch?v=HJRWciLSgzw#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 24, 2012, 12:11:20 prijepodne

Beautiful – (k)rasno

spUstaški trijumf v Wengenu: Beat Feuz dal se je slaviti
Abfahrts-Triumph in Wengen: Hier lässt sich Beat Feuz feiern, 01:51

Abfahrts-Triumph in Wengen: Hier lässt sich Beat Feuz feiern (http://www.youtube.com/watch?v=aJVV4x3exBM#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 24, 2012, 12:37:29 prijepodne
Feuz vuspešno opereral koleno

Pet dan posle okončajna skijaške sezone drugi skijaš sveta Beat Feuz bil je podvrgnut operacije kolena, a zafat je prešel vuspešno.



Švicarski skijaš Beat Feuz po okončajnu je sezone odlučil obaviti operaciju kolena tero ga je mučilo zajne tjednov sezone i veruvatno odneslo del šansi za osvajajne Velikoga kristalnog globusa.

Ze Švicarskog skijaškoga saveza priopčili su da je 25-letniku odstrajnen del kosti v levomu kolenu ter da je zafat prešel vuspešno. Dodali su kak se nadaju da bu rehabilitacija gotova pre početka priprav za novu sezonu.

Feuz je pobedil v četiri trke (brutom i) netom okončane sezone ter je v ukupnomu poretku pelal od povlačejna Iveka Kosteliča se do finala v Schladmingu prešli tjedan.

Spustaški globus mural je prepustiti Klausu Kröllu, a v superveleslalomu je zletel ze steze. Istovremeno, Marcel Hirscher osvojil je trejto mesto v te trki, drugi dan potrdil veleslalomski naslov, ter z tem i vukupnu pobedu v Svetske kupice.


Zvir:
http://www.hrsport.net/vijesti/437051/zimski-sportovi-svjetski-kup-m/feuz-uspjesno-operirao-koljeno (http://www.hrsport.net/vijesti/437051/zimski-sportovi-svjetski-kup-m/feuz-uspjesno-operirao-koljeno)


Vide(l)o:
Ivek i Beat skup popevaju «s' Vogellisi» (himnu Bernskoga Oberlanda) v Wengenu sredinum sečna 2012.
IVICA KOSTELIC of Croatia sings Berner Oberland in WENGEN, 0:30

IVICA KOSTELIC of Croatia sings Berner Oberland in WENGEN (http://www.youtube.com/watch?v=-3Z-46CWv5A#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 24, 2012, 12:42:40 prijepodne

(Beat Feuz opereral koleno)

Klekni na koleno
(nem. Knie = koleno)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vuz skijaški cirkus POstoji i on životinski.

Turopolske svine z cirkusa Knie / Fliegenpilz

Pre  petnajestek / desetek let zvezde švicarskoga cirkusa Knie (Koleno)  / Fliegenpilz (Muvara) bilo je 14 turopolske (na početku) pajcekov (a posle svin).

Sim su (i) tri pajceki slike turopolske cirkuske artistov, Dalmatinerov (Dalmatincov) med svinami:
http://gut-aiderbichl.at/page.latest.php?cid=2646 (http://gut-aiderbichl.at/page.latest.php?cid=2646)

(S)rodno vezilo (na nemačkomu):
http://www.turopolje.de/ (http://www.turopolje.de/)

PO(T)Plemenita Občina (Turopolska)
www.turopolje.hr/ (http://www.turopolje.hr/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Demo-snimek
CIRCUS KNIE - Official Showreel 2011 DE, 09:17

CIRCUS KNIE - Official Showreel 2011 DE (http://www.youtube.com/watch?v=S3q7lRulCzc#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 26, 2012, 11:09:47 poslijepodne
Böögg i Hrvati!

Züriško iliti Turi(cum)pol(i)sko Bööggovo


2012-04-16
Züriški "Ob-šest-zvon" (Sächsilüüte, Sechseläuten)

Lepo leto je pred-nami

Posle malo više od 12 minut eksploderala je glava (lutka, sneška) Böögga na "Ob-šest-zvon"-livade. Prema tomu moremo se nadati sunčanomu i toplomu letu.



12 minut i 8 sekund gorel je letos lutek Böögg na züriškomu "Ob-šest-zvon"-u (Sechseläuten) pre neg mu je glava - ili, bole povedano, ono ke još ojdne ostalo - nakon konečnoga praska, eksploderala. Daklem, moremo očekivati dobro leto z toplemi dnevi i puno sunca. Skup z mnogem vuglednem osobam z politike, gospodarstva i kulture bile su stotine gledatelov na Bellevue-u.

Več popoldan pri se samo ne proletnomu vremenu su tradicionalni cehi prešli čez züriško središče. Pozdravleni od oduševlene publike jahali su na kojni ili se špancerali prema  "Ob-šest-zvon"-placu (Sechseläuten–Platz).


Bern ("Medvedgrad") po prvi put gost "Ob-šest-zvon"-a

Od leta 1991. züriški cehi zovu kantone na svoj proletni festival. Po prvi put je letos bil pozvan Bern ("Medvedgrad"). Moto je i "Bern z Züri - äua de scho!"  ("je, ziher"). Letos ne bilo žen. Lani su fraumünsterske žene (z evangelijsko-reformerane cirkve) sudeluvale v službene parade. Ov put su morale pre iti. No, pratili su je savezna predsednica Eveline Widmer-Schlumpf i züriški direktor pravosuđa Martin Graf.

I mnoge poznate osobe su se mogle videti v službene povorke: člani savezne vlade i parlamenta, ali i gospon gradonačelnik grada Londona ili princ Philip z Lihtenštajna. Z Berna je osim ministra gospodarstva Johanna Schneidera Ammanna, došlo i pet članov bernske kantonalne vlade, ali i snowboarderica Tanja Frieden, negdašni nogometni trener Hanspeter Latour, i, kak gost ceha žemli (zum Weggen), pevačica Göla.


Zvir:
http://www.20min.ch/schweiz/zuerich/story/27194468 (http://www.20min.ch/schweiz/zuerich/story/27194468)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Züriški "Ob-šest-zvon"
- na "srbskomu/bosankomu/hrvatskomu"
http://www.maps-agenda.ch/event.2011-04-11.sh.html (http://www.maps-agenda.ch/event.2011-04-11.sh.html)

- na "indeksne štokavščine"
http://www.index.hr/forum/16/priroda-okolis-putovanja/tema/4378/postcards-from.aspx (http://www.index.hr/forum/16/priroda-okolis-putovanja/tema/4378/postcards-from.aspx)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

"Ob-šest-zvon" (Sächsilüüte)
 – na nemačkomu
http://de.wikipedia.org/wiki/Sechsel%C3%A4uten (http://de.wikipedia.org/wiki/Sechsel%C3%A4uten)

- na engleskomu
http://en.wikipedia.org/wiki/Sechsel%C3%A4uten (http://en.wikipedia.org/wiki/Sechsel%C3%A4uten)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Bernski (medvedgradski) rečnik
(Bärndütsch – Hochdeutsch)
http://www.edimuster.ch/baernduetsch/woerterbuechli.htm (http://www.edimuster.ch/baernduetsch/woerterbuechli.htm)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Sechseläuten 2012

http://videokatalog.20min.ch/Gesellschaft/Leben/video-Sechsel%C3%A4uten-2012-Z%C3%BCrcher-B%C3%B6%C3%B6gg-Minute-224008.html (http://videokatalog.20min.ch/Gesellschaft/Leben/video-Sechsel%C3%A4uten-2012-Z%C3%BCrcher-B%C3%B6%C3%B6gg-Minute-224008.html)

Citat:
Sächsilüüte 2009 / 1 Teil, 10:35
http://www.youtube.com/watch?v=mIlJwcwlNJs (http://www.youtube.com/watch?v=mIlJwcwlNJs)

Sächsilüüte 2009 / 2. Teil, 09:11
http://www.youtube.com/watch?v=rAKyecYSzkU (http://www.youtube.com/watch?v=rAKyecYSzkU)

Sächsilüüte 2009 / 3. Teil, 10:14
http://www.youtube.com/watch?v=G1BssrbCVnM (http://www.youtube.com/watch?v=G1BssrbCVnM)

Sächsilüüte 2009 / 4. Teil, 1:14
http://www.youtube.com/watch?v=8rt8HH-SaT0 (http://www.youtube.com/watch?v=8rt8HH-SaT0)

Sächsilüüte 2009 / 5. Teil, 0:22

Sächsilüüte 2009 / 5. Teil (http://www.youtube.com/watch?v=bH3c4P5nJ2M#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 05, 2012, 12:38:46 prijepodne
03.05.2012.

5. svibna - Dan srdačnosti

Vudruga "Švicarska kaže SRCE" (Verein "Schweiz zeigt HERZ") teru je inicerala i tere je predsednica Hrvatica SuzAna Senn Beneš, pozivle na više srdačnosti v sakodnevice.

Vu-tu svrhu pozivle staro i mlado da v sobotu, 5. svibna, od 9:00 do 15:00 vur pokažu srce, da na bilo teri način pokažu svu srdačnost.

Saki se more vu ime srdačnosti na ZIDU SRCA pri gradskomu turnu (Stadtturm) v Badenu ("Pokupsko") ovekuvečiti i del svesti o srdačnosti ponesti sobum.

Tim "Švicarska kaže SRCE" bu prezenteral sve ideje i plane, a službeni del bu se održal od 13:30 do 14:30 vur pri gradskomu turnu (Stadtturm) v Badenu.

Geri Müller ("Koplonosec Mlinar"), gradski i večnik saveznoga parlamenta, ter član kantonalne vlade Urs Hofmann ("Medek Nadal") buju se v svem obračajnu nazočnem (n)osvrnuli na temu srdačnosti, a celi dogodek bu vuramlen glazbum, teru buju zvodila deca.

Kak kruna sega bu Silvia Hochstrasser (Srebrenka Visokocestek) , poznavatelica Badena i zalublenica v Baden, zaintereserane prepelala gradom i pripovedala im dirlive pripovesti srca i srdačnosti.

Toga dana buju i razni restorani i dučani v Badenu i okolice pokazali srce svojem posetitelem.

To je radosni dogodek teri bu z vremenom prerasel granice grada i kantona i tak grad Baden još jemput služi kao vuzor i grad za istikajne.

Srdačno Vas pozivlemo - HERZlich Willkommen!

Tim "Švicarska kaže SRCE" - Das SCHWEIZ zeigt HERZ-Team
www.schweizzeigtherz.ch (http://www.schweizzeigtherz.ch)


Vezani članki:

Izložba SuzAne Senn Beneš
http://www.croatia.ch/kultura/umjetnost/120415.php (http://www.croatia.ch/kultura/umjetnost/120415.php)

Baden zeigt Herz - Baden pokazuje srce
http://www.croatia.ch/zanimljivosti/090607.php (http://www.croatia.ch/zanimljivosti/090607.php)

Baden zeigt Herz
http://www.croatia.ch/zanimljivosti/090607_de.php (http://www.croatia.ch/zanimljivosti/090607_de.php)


Zvir:
http://www.croatia.ch/7dana_ch/120503.php (http://www.croatia.ch/7dana_ch/120503.php)


Citat:
Vide(l)o:
Schweiz zeigt Herz, 03:05
http://www.youtube.com/watch?v=5qjLQ-_f83Y (http://www.youtube.com/watch?v=5qjLQ-_f83Y)

Vide(l)o:
Ak sem ti srčeko ranil (Ak sam te ikada fkanil)

Spoved - Kvartet Gubec, 03:50
Spoved - Kvartet Gubec (http://www.youtube.com/watch?v=rRKkHpkjwas#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 05, 2012, 11:18:14 poslijepodne
Kajkavski se čuje i vu Švicarske

Poziv na čitajne poezije Vlade Franjeviča

Srdačno Vas pozivlemo v nedelu, 6. svibna 2012. ob 10:30 vur na čitajne poezije Vlade Franjeviča vu ramu (okviru) izložbe "Werke in Konfrontation" (Dela v srazu) Rajke Poljak i Vlade Franjeviča v izložbenomu prostoru dvorca Sargans (Schloss Sargans). Rajka bu čitala na kajkavskomu hrvatskomu, a Vlado na nemačkomu jeziku.

Vezani članek:
Poziv na opirajne izložbe Rajke Poljak i Vlade Franjeviča
http://www.croatia.ch/vijesti/120329.php (http://www.croatia.ch/vijesti/120329.php)

Zvir:
http://www.croatia.ch/vijesti/120505.php (http://www.croatia.ch/vijesti/120505.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Poglečte i posluhnite našu pucu z Meljan (Mihovljana)
(zvir: www.vlado.li/actuell (http://www.vlado.li/actuell) ):


Zljih frul frekvencije
ZLIH FRULA FREKVENCIJE = BÖSE FLÖTENFREQUENZEN
ZLIH FRULA FREKVENCIJE = BÖSE FLÖTENFREQUENZEN (http://www.youtube.com/watch?v=uw8QnI2-WeQ#ws)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 05, 2012, 11:35:40 poslijepodne
(nastavek prethodnoga lista)

Kajkavski se čuje i vu Švicarske (2)
Kajkavisch hört man auch in der Schweiz


Sim su 3 pesme preštimanoga gospona Vlade Franjeviča - saka i na milozvučne meljanske (mihovljanske) KAJkavščine (vu prevodu žene mu veleštuvane gospe Rajke Po'ljak-Franjevič) i na nemačkomu ŠTAndardu.

Gospa Rajka (Kajka) poručuje: "Perve dvie bume vu Sargansu čitalji, a trejtu Vam pošilam zate kaj je to bila perva štera me napeljala da pruobam prevajati na kajkavščinu, kak i sama pesma velji, me je doteknula vu serčece. "

Na recitalu v Sargansu bu prečitano desetek pesmi gospona Vlade (saka dvojezično).


1. Zljih frul frekvencije
(posvečeno negvomu veličanstvu pezdecu)

lačen sem

aj da sem lačen
posebne sem gerdi

nezguoden skruoz
zvieram okuol

iščem žertvu na nišan

najrajši bi
da ista ima četiri nuoge

stonoga mi duosti

lačen sem

aj da sem lačen
pak mi još prekrižena nuoga
tuj bljizu spuod nosa
z černuga cipula
kak vu prijašne one pesme
smerdi
im mi je jake teške
jake teške
zavustaviti

pljimu nadohajajučih frkovitih
nebeskih zljih
frul frekvencije

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

1. Böse Flötenfrequenzen

Hungrig

Hungrig bin ich
ganz ungemütlich

Blicke hier und her
durch die Zielscheibe

Suche nach Opfern

Am liebsten möchte ich
daß es vierbeinig ist

Die Hundert- und Tausendfüßler
mag ich nicht mehr

Hungrig

Hungrig bin ich
und wenn ich das bin
und dazu mir noch meine übereinander geschlagenen Füße
nah unter der Nase
aus den schwarzen Schuhen
stinken
wie aus einem anderen Gedicht
dann ist es für mich sehr schwer
sie zu stoppen

Die Flut allmählich dazukommender
böser himmlischer
Flötenfrequenzen

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2. Znutraj na vun

zesvinjel sem se h vrieme obeda

pošprical rubaču tienku z kuhane juhe mašču

neg
da je rieč o špricanju
je
tuj i tam
po šteri još putek
otpozadi
otnaprej
znutraj na vun

pak uonda ljijepe
z oniem
nasapuname terticu
štera se
čist maljička
povriedila
tam
vu nekšteromu selu
zmed bregouv
 
tuj i zde
se je nekak drugač
i rane
i špricanje
a o briegov i selu
da i ne pouviedam

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2. Von innen nach außen

In der Mittagessenszeit
machte ich aus mir
ein kleines Schwein

Bespritzte mein Hemd
mit dem Fett gekochter Suppe

Sonst
zum Spritzen
ja
hier und da
ab und zu noch
von hinten und vorne
außen und innen

Nach dem Akt reiben wir es ein
das Steißbein
das sie sich
als sie noch klein war
dort
in irgendeinem Dorf
in hügeliger Landschaft verletzt hat

Hier und jetzt ist alles anders
die Verletzungen
das Spritzen
geschweige die Berge
und das Dorf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

3. Duodir tišine

doteknula me znenada
vusisala vu svuoj mir
vu me zalublena

vu tu viečnu predal sem se
omamlen a strastven
mile mi je bile

doteknula me
pehnula
vusisala

draga tišina

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

3. Berührung der Stille

sie berührte mich unerwartet
in mich verliebt
mein ich saugte sie in sich
hinein

dieser ewigen
ergab ich mich
betäubt und leidenschaftlich
es hat mir gefallen

sie berührte mich
tastete
saugte ein

liebe stille

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Autor: Vlado Franjevič
Prievodek na kajkavščinu: Rajka Poljak Franjevič

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Zljih frul frekvencije
ZLIH FRULA FREKVENCIJE = BÖSE FLÖTENFREQUENZEN
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=uw8QnI2-WeQ

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Meljanci v Turovomu Polu (Turopolu):
 KUD MIHOVLJAN,Mihovljan; Izvir voda izvirala, 06:26

IVANJE U NOVOM ĆIČU NOVO ČIČE,Velika Gorica,June 2009

Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=k5Owo8EcrJc

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

TO KUD-a Mihovljan, Maja Miklaužić: STIHA, STIHA POVEDAJ MI MATI, 04:59

TO KUD-a Mihovljan, Maja Miklaužić: STIHA, STIHA POVEDAJ MI MATI (http://www.youtube.com/watch?v=pu7D6xVoNbo#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 05, 2012, 12:29:57 poslijepodne
Hrvatska hajdina kaša (1)

Izlet u Heidiland

Učenici Hrvatskih dopunskih škola Bäch i Sibenen (odnosno od ove godine Wilen bei Wollerau i Galgenen – kanton Schwyz) krenuli su u nedjelju, 06. rujna 2009 prema Heidilandu, poznatom izletištu iznad Maienfelda u Kantonu Graubünden. U Heidilandu se mnogo toga zove imenom Heidi.


Tako je i naše zajedničko druženje ovaj put počelo kod jednog bunara nazvanog Heidibrunnen. Tu smo ostavili automobile, te se prije pješačenja Heidiwegom preko Heidihofa prema Heididorfu u kojem se nalazi Heidihaus malo okrijepili slijedeći onu staru mudru izreku «Prvo fruštuk, ondak na put».

Put nas je vodio prvo kroz šumu, a zatim preko prostranih brdskih proplanaka i još neobranih vinograda kroz idilični pejsaž poznat iz filmova i priča o Heidi, te toliko svojstven za ovaj dio Švicarske. Iako su putokazi «Heidiweg» pored kojih smo prolazili uporno pokazivali u suprotnom smjeru (tamo odakle smo došli) mi smo nastavili naprijed «svojim putem» nadajući se da ipak idemo na dobru stranu. I stvarno, nakon lagane jednosatne šetnje došli smo u Heididorf.

Heididorf je u stvari jedani mali zaselak od samo nekoliko kuća od kojih je jedna «ona prava», odnosno Heidihaus, kuća u kojoj je živjela Heidi. Prije ulaska u kuću koja je uređena kao muzej, malo smo se odmorili na «glavnom seoskom trgu» sa kojeg se pruža daleki i široki pogled na Bad Ragaz, te dolinu Rajne od Chura pa sve do Sargansa Na tom malom trgu sve je vrvjelo od turista, ali i malih «nestašnih» koza, koje su nesmetano šetale okolo skačući za djecom i tražeći nešto za jesti.

Heidihaus je inače stara seoska kuća tipična za brdske dijelove kantona Graubünden. Provlačeći se kroz uske i pomalo zagušljive hodnike kraj rijeke znatiželjnih turista, te penjući se klimavim stepenicama (kojima se svi nisu niti usudili ići) mogli smo vidjeti gdje je to živjela i što je to radila Heidi. Gledajući tu seosku idilu, te krajolik oko njene kuće, svakom je prosječnom Heidi poznavaocu odmah postalo jasno, zašto je Heidi upravo tu htjela živjeti, a ne u dalekom i sivom Frankfurtu pod željeznom palicom „Fräulein Rottenmeier“.

No unatoč svoj toj idili, prilikom razgledavanja kuće počeo se polako javljati biološki sat, najavljujući da se bliži vrijeme ručka. Razmišljanja o Heidi i Peteru ubrzo su zamijenjena mnogo prizemljenijim mislima o tome – kako bi sada bilo lijepo nešto dobro pojesti, pa se poslije malo na suncu ili u hladu nekog drveta ispružiti i zasluženo odmoriti. Praćeni tim mislima i pitajući se da li ćemo naći slobodno mjesto za roštilj, krenuli smo natrag prema Heidibrunnenu (ovaj put «pravim smjerom»), tamo gdje je i počeo naš današnji izlet.

Na povelikoj livadi iza Heidibrunnena nalazi se nekoliko mjesta za «roštiljanje». Sva mjesta, osim jednoga su bila zauzeta. Odmah nam je bilo jasno i zašto je to tako. Na tom jednom jedinom slobodnom mjestu nije bilo rešetke za roštilj. No ponovno imajući na umu jednu drugu mudru izreku «NNNI» (starije generacije će znati o čemu se radi), mi smo se naravno dobro pripremili za ovaj izlet, te ponijeli svoju vlasitu rešteku, tako da se ubrzo počelo dimiti i iz «našeg šora». Nedugo zatim smo osvojili i jedno drugo mjesto sa već gotovom vatrom, tako su se poznati mirisi ubrzo počeli širiti livadom kod Heidibrunnena.

Dalje je sve išlo svojim poznatim i ustaljenim redoslijedom. Poslije dobrog «ića i pića» neki su malo prilegli, neki (rijetki) su se još malo prošetali, očevi su bacali «kamena sa ramena», mame su pile kavu, dečki su igrali nogomet dok su cure ćakulale sa učiteljicom. I kao na većini naših fešta, ni na ovoj nisu nedostajali tamburaši. Uz muziku, pjesmu, šalu i igru vrijeme je brzo prolazilo, tako da je ubrzo došao onaj nezaobilazni čas rastanka.

I tako je prošao još jedan izlet učenika Hrvatske dopunske škole. Na kraju nam ne preostaje ništa drugo nego da kažemo – doviđenja do nekog slijedećeg izleta, do nekog slijedećeg zajedničkog druženja.
 

Miroslav Belošević


Tekst vuz slike:

Prvo jedna putna ...

... pa tek ondak na put

Heidi, Heidi, deine Welt sind die Bergen ...

Nemam više ništa, sve si već pojela

Draga, draga kozica ...

Tko li je ovdje Heidi

Svi skupa iza kuće od Heidi

Ispred kuće – Idemo polako natrag

A kuda, zna se ...

Prvo ćemo nešto pojest’, …

... a poslije ćemo «kamena s ramena»

Što li to naši očevi rade?

U hladu ispod hrasta neko sjedi ...

... a netko pjeva

Učiteljica Nina sa svojim đacima

http://www.hrvati.ch/index.php/HD-SKOLA/izlet-u-heidiland.html (http://www.hrvati.ch/index.php/HD-SKOLA/izlet-u-heidiland.html)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Heidiland Imagefilm, 05:26

Heidiland Imagefilm (http://www.youtube.com/watch?v=BqDKMuDjuWU#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 20, 2012, 11:23:58 poslijepodne
Švicarska konFeder(er )acija i Turopolska restauracija (1)
(tenis bonus, pax in domus)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

e-vundano: 16.07.2012.


Roger veličanstveni

Dvojbi više ne: Federer je najvekši tenisač se vremen!

Čudesni Švicarac zrušil je ovoga pondelka još jen rekord, 287. je tjeden na špice ATP lojtrice.



Piše: Anton Filić
anton.filic@vecernji.net


Dvojbi više ne, ak je je i bilo. Roger Federer najvekši je tenisač teroga je svet igdar imal. V pondelek je zrušil još jen rekord: 287. tjeden je prebival kak prvi tenisač na ATP lojtrice. Jen više od Petea Samprasa. Z mogučnostju da rezultat još popravi i napravi ga, kak zgledi, nedostižnem za sa vremena.

Za ilustraciju, trejti na-te lojtrice se vremen je Lendl z 270 tjednov, četrti je Connors z 268, peti McEnroe z 170, šesti Borg z 109, sedmi Nadal z 102... Genijalni Švicarec prvi put je na čelo ATP lojtrice zasel 2. velače leta 2004., potlam čega 237 tjednov v nizu n zilazil z trona. Po tomu je takaj dalko bolši od Samprasa jer je Amerikanec imal kontinuitet od "samo" 102 tjednov.

– Tu zaizbila više nema dvojbi do je najbolši se vremen. Roger ima kontinuitet kakov nigdo nema. Kad on sebe neke zacrta, on to i ostvari – povedal je o Federeru naš Ivan Ljubičičov.

Federer je vujedno kak prvi osigural plasman na ovoletni Masters osmem najbolše tenisačov sveta. To bu mu sedmi nastup na završnomu turneru.  Med prve deset tenisačov na ATP lojtrice inače ne bilo promen. Nesu napredovali ni pobedniki turnerov. Osvajač Bastada David Ferrer i dale je peti, pobednik v Stuttgartu Janko Tipsarevičov je osmi, a ni John Isner teri je slavil v Newportu ne se pomeknul z 11. mesta.

Vunatoč pobede v Umagu (i osvojene 250 bodov), Marin Čiličov ostal je 15. tenisač sveta, al sad z menšem zaostatkom za Argentincom Juanom Monacom, teri je pred njem. No, napreduval je umaški finalist Marcel Granollers. Skočil je z 24. na 20. mesto i pak zabiležil renking karijere.

Od naše tenisačov  Ivo Karlovičov sad je 57., Ivan Dodig 100., a Mate Pavičov, teri je prešal prvo kolo Umaga, napredoval je za 81 mesto i sad je 466. na ATP lojtrice. 


http://www.vecernji.hr/sport/tenis/dvojbi-vise-nema-federer-je-najveci-tenisac-svih-vremena-clanak-431390 (http://www.vecernji.hr/sport/tenis/dvojbi-vise-nema-federer-je-najveci-tenisac-svih-vremena-clanak-431390)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(Delo na) vide(l)o:
Na preštimane švicarske kajkavščine (Schwiizertüütsch-u):
ekskluzivni spominek z Rogerom Federerom na povesni dan negvoga rekorda

Das Exklusiv-Interview mit Roger Federer am historischen Tag seines Rekords (Schweizerdeutsch), 20:20

Das Exklusiv-Interview mit Roger Federer am historischen Tag seines Rekords (Schweizerdeutsch) (http://www.youtube.com/watch?v=BzlP6_p_Y-c#ws)

Citat:
Švicarska konFeder(er )acija i arhitekTuropolska restauracija (2)
(tenis bonus, pax in domus)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

e-vundano: 15.07.2012.

Bog-da-ti-se posreči

V najromantičnešomu talu Lepe naše, Trakoščanu, varaždinska tenisačica Karolina Šprem venčala se z kolegum po struke, ciperskem Grklanom Marcosom Baghdatisom.
Navodno su mladenci za tu priliku sponzorerali arhitekTuropolsku restauraciju Kapele Sv. Križa, tera je v perivoju pod dvorcom i v tere je obavleno venčajne.

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/bednjo-nujlijepsi-kemaucek-svieto/msg45166/#msg45166 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/bednjo-nujlijepsi-kemaucek-svieto/msg45166/#msg45166) 
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 04, 2012, 10:06:03 poslijepodne
I letos, 1. velikomešnaka (kolovoza) Švicarci su preslavili svoj najvekši nacionalni blagdan.

Tum prilikum člani 7-člane vlade (od tere je 1 vujedno i predsednik države) redovito drže govor(ancij)e, obično v svemi domicilnemi kantoni.

V sake občine održava se prigodna fešta, de je navek svečano i veselo.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Legenda veli da su se na te dan, 1. velikomešnaka leta 1291., na travniku brega Rütli - Rütliwiese, zestali odlučni muži “prakantonov”, (t)Ur(opolc)i, Schwyz i Unterwalden, da bi sklopili savez za obranu od Austrijancov i druge ondašne neprijatelov. Da bi zapečatili te „večni Savez“ potrdili su to zakletvom, tera je poznata kak "Rütlischwur", Rütli-zakletva.

Obširneše:
www-croatia-ch:
1. August - švicarski nacionalni praznik
http://www.croatia.ch/7dana_ch/120801.php (http://www.croatia.ch/7dana_ch/120801.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(Delo na) vide(l)o
Državno-predsednički govor na preštimane nestandardizerane švicarske kajkavščine (Schwiizertüütsch-u) :

Članica 7-člane švicarske vlade i od 1. malobožičnaka (sečna) 2012. na jeno leto birana Predsednica Švicarske Konfederacije Eveline Widmer-Schlumpf drži govor(anciju) povodom 1. kolovoza, najvekšoga nacionalnoga blagdana
(Märstetten, kanton Thurgau)

Bundespräsidentin Eveline Widmer-Schlumpf: 1.-August-Ansprache 2012 in Märstetten, 25:04

http://www.youtube.com/watch?v=XfiVqwcBy0w
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 04, 2012, 10:07:22 poslijepodne
100. obletnica Tellove igri (Tellspiele) i "Devičanske" železnic (Jungfraubahnen)


I "Devičanske" železnice (Jungfraubahnen*) i Tellove igre (Tellspiele**) v Interlakenu (Medjezeru) slave letos (AD 2012.) 100. obletnicu postojajna. Zarad toga su ta dva tradicionalna poduzeča, obadva z Bernskoga (Medvedgradskoga) Oberlanda, napravila zajednički promi(n)đbeni spot. Pripomogli su glumci amateri Tellove igri (Tellspiele) i osoble "Devičanske" železnic (Jungfraubahnen).

*   www.tellspiele.ch (http://www.tellspiele.ch)   
** www.jungfraubahnen.ch (http://www.jungfraubahnen.ch)


(Delo na) vide(l)o
TELLSPIELE&JUNGFRAUBAHNEN WERBESPOT 2012 (long Version), 01:22

TELLSPIELE&JUNGFRAUBAHNEN WERBESPOT 2012 (long Version) (http://www.youtube.com/watch?v=84egkoHmbDs#ws)


Citat:
Legenda o Wilhelmu Tellu (i Habsburgovci)  

Wilhelm Tell je bil poznat kao frčni strelec samostrelom. Vu-to vreme, Habsburgovci su šteli zauzeti (T)UR.I i ojačati svoj vutecaj v Švicarske ke je izazivalo revolt građanov (i selakov). Austrijski Vogt (naglednik) v Altdorfu, Albrecht Gessler, poznati i kak Hermann, postavil je na glavnomu gradskomu placu drug na vrh teroga je obesil svoj škrlak. Naredil je da se si meščani poklone pred nim. No, Tell je odbil pokloniti se, zbog čega je bil zaprt.


Obširneše:
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg34503/#msg34503 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg34503/#msg34503)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 15, 2012, 01:01:20 poslijepodne
Citat:
Prva Hrvatska pobeda!
 
Hrvatska je postala nogometni čimbenik. I, mundial -„bronca“! Zišla je, toga leta 1940.,  na svetsku binu. I, zaigrala, ni mejne ni više, neg protiv trejte na svetu  z leta trideset osmoga, protiv Švicarske. I pobedila
 
Ja tu tekmu imam i des pred očmi. Jen sem od retke vuve stote obletnice postojajna Hrvatske nogometne zveze (saveza), 1912., i jedini očevidec
 
Nastavek:
http://www.forumgorica.com/povijest/hrvatski-(i)-reprezentativni-nogomet-do-leta-1945/msg45394/#msg45394 (http://www.forumgorica.com/povijest/hrvatski-(i)-reprezentativni-nogomet-do-leta-1945/msg45394/#msg45394)

Vundano 2012-08-15

Hrvatska vun terena vodi protiv Švicarske: Dobili Petriča i Rakitiča, zgubili Gavranoviča

KLUČNI PODATKI
Hrvatska je Švicarcem "zela" Petriča i Rakitiča, a "dala" Gavranoviča

 
Nogometne zveze (savezi Hrvatske) i Švicarske pretekle let pelalii su velike boje za Mladena Petriča, Ivana Rakitiča i Marija Gavranoviča. HNS protiv Švicarcov vun terena pela 2:1.

Piše: A. Ha.


"Navek bum navijal za Švicarsku osim kad igra protiv Hrvatske"

Mladen Petrić rođen je prvo dana 1981. godine u Bosni i Hercegovini, u Brčkom. S obitelji je kao dvogodišnjak preselio u švicarski gradić Neuenhof, nedaleko od Zuricha. U istoimenom nogometnom klubu je napravio prve nogometne korake, briljirao u juniorskoj ligi i zaslužio poziv iz Švicarskog nogometnog saveza. Sve do 2001. godine nastupao je za juniorsku reprezentaciju Švicarske, ali tada ga je primijetio hrvatski izbornik Mirko Jozić i poslao mu poziv za prijateljsku utakmicu protiv Južne Koreje. Petrić ga je objeručke prihvatio i šokirao Švicarce koji mu to nikada nisu zaboravili.


"Zahvalan sam Švicarskoj, ondje sam postao poznat i razumijem da je neke ljude moja odluka razljutila. No, mora se znati da je Švicarska moj dom, a Hrvatska moja domovina. Uvijek ću navijati za Švicarsku, osim kada igra protiv Hrvatske."


"Jugo-govno odjebi ze Švicarske"

Švicarce je još više razočarao Ivan Rakitić. Rođeni Švicarac "izdao" je državu koja ga je nogometno stvorila i odlučio krenuti Petrićevim putem.

Njegov otac Luka imao je veliku želju da Ivan zaigra za Hrvatsku, ali Švicarci nisu željeli olako prokockati svoj uloženi novac u tog nogometaša.  Nakon nekoliko mjeseci neizvjesnosti i odugovlačenja, Rakitić se odlučio za kockasti dres, a švicarski navijači mu i dan danas prijete zbog te odluke.

"Sve je počelo telefonskim pozivima mojim roditeljima. "Jugo-govno, odjebi iz Švicarske", govorili su. Dobio sam i desetak pisama. Moja je glava bila precrtana crnim križem iznad čega je pisalo: "Ivane, mrtav si". A jednom mi je poslana i karta za Zagreb u jednome smjeru"
 
Debitirao je 8. rujna 2007. protiv Estonije, a prvi gol je zabio četiri dana kasnije, protiv Andore.


"Eh, da interes HNS-a bil vekši..."

Mario Gavranović, 22-godišnji nogometaš Schalkea, je iznimka. Prošle godine je razgovoru za Index otkrio je da je izabrao Švicarsku, a da je razlog slab interes HNS-a.

"Situacija je takva da sam dobio poziv od Švicarske i da nisam imao puno vremena za razmišljanje. Koliko god sam htio igrati za Hrvatsku dok sam bio mali, mislim da više nemam tu mogućnost. Osjetio sam puno veći interes sa švicarske strane, a na tako što nisam mogao ostati imun. Znate, pričao sam i s hrvatskim savezom, međutim nisam osjetio veliki interes. Poziv Hitzfelda došao je brže no što sam očekivao, a takvo što ne smijem propustiti. Da je interes Hrvatske bio veći, možda bi bilo i drugačije, ali što je tu je. Smatram da sam dokazao da mogu dobro igrati i krivo mi je što nisam prije dobio telefonski poziv iz Hrvatske."


Debitirao je za Švicarsku protiv Bugarske u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini, iako su ga prijatelji nagovarali da igra za kockaste.

"Moji prijatelji, braća i rođaci su željeli da igram za Hrvatsku, dok su roditelji i najbliži prijatelji uz mene i prihvaćaju svaku moju odluku".


Drmič samo čeka Štimčov poziv
(LK: zovi, samo zovi ..)

Josip Drmić je najtalentiraniji Hrvat u Švicarskoj i novi igrač za kojeg će se boriti Hrvatska i Švicarska. Međutim, iz HNS-a ne bi trebali imati težak posao kao s Rakitićem budući da Drmić kao papagaj ponavlja da želi igrati za Hrvatsku, ali da ga nitko ne kontaktira.

"Činjenica je da sam ja rođen u Švicarskoj i da igram za U21 reprezentaciju zemlje u kojoj živim cijeli život. No, također moje srce jako kuca za Hrvatsku i, da vam budem iskren, odabrao bih Hrvatsku. Nije me još nitko kontaktirao iz Hrvatskog nogometnog saveza, ali ima još vremena. Takav poziv sigurno bih prihvatio", izjavio je nedavno 19-godišnji napadač Zuricha.


Zvir:
http://www.index.hr/sport/clanak/hrvatska-izvan-terena-vodi-protiv-svicarske-dobili-petrica-i-rakitica-izgubili-gavranovica/631568.aspx (http://www.index.hr/sport/clanak/hrvatska-izvan-terena-vodi-protiv-svicarske-dobili-petrica-i-rakitica-izgubili-gavranovica/631568.aspx)

* * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * * 

Ziga & Boris Lainer - Lasi Si Je Rudala, 03:49

Ziga & Boris Lainer - Lasi Si Je Rudala (http://www.youtube.com/watch?v=7WBhm6iMTF8#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 24, 2012, 12:18:04 poslijepodne

Hrvatski dezerter v Švicarske

Vuz ženevski boravek pisca Antuna Gustava Matoša
(od velače 1898. do kolovoza 1899.)


Nigdo ne v 20. stoletju vutecal na hrvatske školarce i inteligenciju - naravski hrvatski orijenteranu - kak Antun Gustav Matoš. Pesnik, novelist, pripovedač, kritik o čijomu hrvatstvu ponajbolše pripovedaju ovi versi:

Ta moja kob je
Hrvatsko groblje:
Rana i raka Petra Svačića
Gudalo slijepca, gusle Kačića.
U srcu sad mi kuka Ivan Gnade
A Mora hladno šapće:"Keine Gnade".
Grudi mi tište turski bastioni,
Bataljoni švapski, Dužda galioni.
Pastorak ja sam borbe svih giganta,
Guši me podlost lažljivog Bizanta,
Sofizam Beča, pohota Budima,
Labirinat mračni katakompskog Rima.

Matoš je kak prognanik živel oko leto i pol v Švicarske. Za «Neue Zürcher Zeitung», br. 72, 26/27. ožujka 1983., smo napisali ov članak teroga (26.02.2006.) stavlamo i na internet da ga čem više sveta more prečitati.

(LK: z te dobe je i zanimliv Matošov opis lemanskoga (ženevskoga) jezera)


Nastavek (na nemačkomu):
http://www.croatia.ch/iskopine/060226.php (http://www.croatia.ch/iskopine/060226.php)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 07, 2012, 10:41:11 poslijepodne
Vaduz (Liechtenstein)

Izložba "V teromu grmu leži zajec?" hrvatske umetnice Rajke Poljak


(V) četrtek zvečera, 20.9.2012., oprta je v Kleintheateru Schlösslekeller v Vaduzu izložba slik hrvatske umetnice Rajke Poljak pod naslovom "V teromu grmu leži zajec".
Opirajne izložbe modereral je Michael Reisinger. On je prečital kritički prikaz publicista i umetničkoga kritičara Al’Leua ze Züricha o Rajkinemi izloženi umetnički deli:

      "Slike pejsaža i ludskog tela Rajke Poljak su rezultat intenzivnoga likovnoga raspravlajna z vlastitum je stvarnostju. Slike kažu motive svakodnevnice teri deluju banalno. Ali vute banalnosti se skriva tematski koncentrat teri se lako hitro more razviti v raj interpretacije.
      Čez zdelovine Rajke Poljak čini se kak da duv pregajna neugodno pitajne o smislu i svrhe tradicijskoga postupka preslikavajna v dobe več zrele digitalne medijov, al i o vrednosti likovnoga znajna v suvremene umetnosti.
      Rajka je slikarica tera proces vlastitoga likovnoga razvoja oprto, otkrito tematizera i čez to omoguča promatračem autentičen uvid v nejni životopis i nejna nastojajna.
      Ne slučajno da se Rajka Poljak, poleg pejsaža, višekratno bavi z predstavlajnem ženskoga tela. Des je nedoteknuti pejsaž retkost i simbol zginuča idile. Pejsaž postaje se više žrtva se moguče oblikov "gospodarstva" i z tem mu je rauban, oroblen sam razvoj prirodnosti.
      Lako je povleči paralele z aktuelnem ophođejnem z ženskem telom. Zdavna je zgubilo su onu bezbrižnost i objektivnu samospoznaju z preteklosti (prešlosti). Prek optičke medijov postaje se intenzivneše stilizerano na vizualni objekt. Negov izgled i pogodnost prezentacije v mediji su takaj klučni ocejnivački kriteriji za očekujuči standard v svakodnevnice. Izreka Sigmunda Freuda da je „anatomija sudbina“ je z tem dosegla još nigdar postoječu aktualnost.
      Da bi moglo konkurerati žensko telo mora rajcati («Rajkati») z se rafineranešemi draži. Obleka v svemu našparnešomu obliku je samo jena od mogučnosti učinkovitoga povečajna privlačnosti. Neuobičajene pozicije il perspektive služe iste svrhe. Telo žene postaje tak nalik objektu orijenteranomu na koriščejne (nucajne), z inflacijskum erotikum vu-sebe, erotikum tera samu sebe dela mejne očaravajučum... "


Zvir / obširneše:
http://www.croatia.ch/kultura/umjetnost/120926.php (http://www.croatia.ch/kultura/umjetnost/120926.php)
http://www.vlado.li/2012/09/15/rajka-poljak-u-kojem-grmu-le%C5%BEi-zec/ (http://www.vlado.li/2012/09/15/rajka-poljak-u-kojem-grmu-le%C5%BEi-zec/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nemačka ina(t)čica članka more se prečitati sim:
Vernissage "In welchem Busch versteckte sich der Hase?“ kroatischer Künstlerin Rajka Poljak
http://www.croatia.ch/kultura/umjetnost/120926_de.php (http://www.croatia.ch/kultura/umjetnost/120926_de.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(Delo na) vide(l)o:
Opirajne izložbe je z hrvatskemi pesmami glazbeno vuramila hrvatska glazbena grupa ze Švicarske i Vorarlberga v zestavu (sastavu): Ivan Hujber, Damir Kovačevič, Branko Petkovič, Štef Filipovič.

"V teromu grmu leži zajec?"
INTRO - In welchem Busch steckt der Hase?
, 02:000

INTRO - In welchem Busch steckt der Hase? (http://www.youtube.com/watch?v=xQJtzRvx3Yo#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 07, 2012, 10:46:05 poslijepodne
Kajkavski se piše i v Kneževine Liechtenstein

Vevo je puoviedek (spominek) z gospum  Poljak rodom z Meljan (Mihovljana), na rajkavskomu kajkavskomu.
Vuživancija v (i) jezičnemi oblizeki! 
 

28. sušca (ožujka) 2012.

Franjevič:
Rajka, ja te puoznam kak jake energičnu, fletnu, buorbenu i navudrenu prirodu. Kak jenu vatrenu klupku. Aj se i ti vidiš tak? Kie si ti zaprav i kaj zaprav tuj vu Kneževine dielaš?


Poljak:
Ja se iste pitam kaj tuj dielam… (Se smieje) Okruljica (klupke) sem nije, niti se tak osiečam. Osiečam se gljih kak jena žena za se fele i vrieme.. Z drugih rieč, sem gljih počela živeti. Morti te zgledi male sebične, nu gljih zde imam tega osečaja da po pervi putek vu živlenju živim samu sebe.

Zde nazaj na moje pitajne. Gduo si ti? Otkudek dohajaš? Kakova je tvoja „puozadina“? Predstavi se našem čitatelem vu kratke.

Potiečem z jenuga maluga zagorskega sela vu Hervacke, v šterem sem navčila najvažneše stvarji za me, a tuo je, kak vu teškem živlenjskem trenutkem  preživeti i zaderžati pri tem smeh na vusnic i veselje za živlenje. Za se tuo sem jake zahvalna svoje babice. Najvekši pak diel svojuga živlenja sem preživela vu Zagrebu, skerem četrdeset ljiet, i uon mi je dal najbolše kaj jen grad more dati.

Kaj je tuo, kaj ti jen južneistuočneevruopski grad kak Zagreb, je dal i muore dati?

Perve i za me najvažneše, sem muogla napojiti svoju žeju za znajnem. Sem furt muogla iti vu knižnice, v kazaljišče, na koncerte, v galerije,  vu muzeje, gdaj sem godek štiela.

Tuj vu Kneževine imame iste muzeje i jake liepu knižnicu. Aj poznaš ta zdajna?

Je, muzeje poznam doubre, a vu zemalske knižnice sem bila same jempudek, jake kratke. Em sem do zdej nekak bila nesigurna svojem znajnem nemačkuga pak sem se deržala postrajnke. Zde se pak osiečam dorasla temu kaj sem pred dve ljijet obečala svoje vučitelice nemačkuga, Andree Borer, prečitati Geteovuga Fausta vu originalu. Do zdej ga puoznam same na našemu jeziku.

Aj si muogla vu tem kratkem vriemenu vu Kneževine sklopiti kakšna puoznanstva aj pak prijatelstva?

Je nekakpak. Duo zdej sem vupuoznala par prekrasnieh ljudie na ovdašne umetničke scene, jempudek sem čak smiela s cielu tu Umetničku vudrugu prek vu Monako putuvati, kaj su tam imelji zajedničku izluožbu z monaškem umetnikem. Osečala sem se počaščene, bile je krasne i zate sem jahke zahvalna. Rade pozivleme prijatele Švicarce, Lihtenštajnce, Nemce, Hervatice i Hervate, Bosance šterem najrajši nudim  domače špecijaljitiete (zadovolne se smieje). Je, tou je jen uzbudliv, ljiepi, vuguoden svet..

Zakej si zaprav kreativna? Kak je do tega došle? Aj je tou nasledne, genetički bi rekli ilji kak pak? Aj more človek navčiti kreativen biti? Ja te poznam kak jenu dobre pišuču, certajuču, sljikajuču, pripuovedačku uosobnost…

Ja verujem da to se dohaja od moje veljike puotrebe da samu sebe osobne izrazim, bi reklji, čez jene pozitivne postupajne spram znajna, furt znouvič pruobam samu sebe bolše vpoznati. Naviek sprobavam predrieti do duha stvarji, spoznati če se tak more reči, bitek sieh stvarji. A največ me od sega interesiera dubine človječje duše, ze siemi razinah, černih i bijeljih do terih se more doprijeti, jih osietiti, zvljieči na poveršinu…razmeti.

Aj se moreme za treptaj uoka koncentrierati na tvoje sljikarstve? Od šteruga duoba sljikaš? Šteru tehniku rada nucaš? Kakove motiive vu svojem delu prerađuješ, kaj te vu uovem trenu inspiriera?

Ozbiljnieše sem se počela sljikanjem zabavlati pred neke male več od dvie ljieta. Sljikam pretežite z akrilem na platnu. Moji pervi ozbilnieši radi su nastalji z moje žele pokazati da i jene ne tak perfektne žejnske tiele more biti jake ljiepe, če ga se gledi z očmi punim lubavi. Očem reči, da sem sljikala samu sebe, prema fotografijah kaj je muoj mužek naredil. Na tem sljikah su največma bilji akti brez glave.
Vu dalše faze sem pruobala čez sljikanje puortrietov, doteknuti ljudsku dušu. Več ilji menjše su te bilji portreti mladih dieklic kaj težke fizički  vu jenemu skladišču dielaju, puodek gruozni uveti. Se jene su zaderžale raduost sprem živlejna, to me posebne duoteknule. Porad toga sem morti proubala, z farbah vu nihove živuote još vesela doprinesti.

Zde, tuo nie se, aj pak?

Je, štima. Ima još neke. V naposlietku, pak mi se buol za duomem jahče javla. Vu tem mi pomaže moja puovezanest z prirodu. Sem si i tuj vu Kneževine prenašla svuoj vuglec mira. Rada prejdem  k Ruogu vu Balzersu, tam vuživlem vu Rajninim berzakem i tak si znuovič punim baterije. Saki put na tem berzaki naredim ljiepi broj fuotki. I tak sem pred neke vrieme, znuovič gledeč kaj sem se naredila od fotografij, najempudek duobila puotrebu neke od tuoga prenesti z bojami na platne. Vupotrebu boji štere niesu gljih takove kak vu priroude zglediju sem zaprav pruobala, čez krajobraza, prikazati svoju vlastitu nutrinu, bi reklji osečaje. Gdaj zde, z jenem uodmakem te sljike gledim, spada nekak da sem rade nucala ruozu i ljubičastu, pak si misljim da je to bil moj pokušaj, ovie sviet čez ruoze očale gledeti.

Aj bi se muogle reči da se čez sljikanje i z njim zaprav tierapieraš, liječiš dušu? Tou štima, ilji?

Ja praf za praf je tak. Zapraf je tuo najbolša terapia… Izuzev seksa…(Tuj se po pervi put nije nasmejala)

Aj si ti nekak nesrečna? Bolše pitajne, z čiem si ti nesrečna? Kaj ti falji da bi se bolše vu svoje kouže osiečala?

Ne, nikak. Niesem nigdar nesrečna bila. Vu momentu sem same, po pervi put vu živlenju, nezapuoslena, i te mi stvarja liehki pritisek. Istevremene  se vu mene stvarja žela biti one kaj sem i naviek bila – dobremisleči bourec. Sem čistem sigurna da bum skerem prenašla jen duober puosel. Verujem vu sudbinu. Zate kaj sem zapraf sama kovač svoje sudbine i sreče.

Vu perkos tomu da si se počela sljikarski  samevučeče izražavati stoprem pred tri ljieta, se jene ti je uspele pokazati tvoje dela vu inozemstvu?  Gde i gdaj točneše se tuo zgodile?

Još 2010 sem zlagala vu jene galerije vu Wolfratshausenu pri Muenchenu, a iste te ljete na Azurne obale, vu Eze selu, skupaj z mojem muožkem. Tuj vu Kneževini sme istej imelji jenu izluožbu skupaj, aj te več nie ni spomenka vriedne.

Nu duobre, teške mi je poveruvati da je bile se tak jednostavne, da se same odsebe zguodile. Za takuove puothvate trijeba človeku nekakova poderška. Od koga si ju ti pak dobila?

Se razme, moj muž kie je sam aktiven član ovdešne Umetničke udruge, sikak je zaslužen za te moje male uspehe. On me poderžava tak da mi pruoba čez razgovora dokazati kaj morem na svojem sljikam bolše narediti, izem tuoga on tuj ima pune poznatih pak uonda i ja čez tuo imam  poderšku. Vu kreativnem i umetničkomu delovanju, jen drugem pošilame pozitivne vibre, bi reklji doubru energiju zmenjame.

Vu ovem ljietu (goudine) planierane je par nastupov od tebe i z tuobu. O čem se diela i gda se bu kaj zgodile?

Več na pervuga travna 2012 ob četrnajste vure bu otperta naša zajednička izluožba „Dela vu svade“ iliti vu prepucavanju, tuj bljizu vu Švice točnejše vu Dvuorcu – Muzeju Sargans. Izluožba bu trajala do 03. lipnja tega ljeta, Tuj bum pokazala svoje akrilne sljike, portreti mojih duoščerašnjih radnih kuoljegic z Swarovskog i krajobrazi. Veljiki mi je puohvalek, kaj bu na otvorejnu o mojem sljikam puoveidal guospon Al Leu, umetnički kritičar, novinar i precednik Udruge piscov z Zuericha.
Sredinu rujana tega ljeta, pak tam negder do polovice prosinca bum imiela pervu samestalnu izložbu vu Vaduzu (glavne sele Kneževine). Sledečega ljeta pak bume skup izlagalji vu St.Gallenu, to je več iste dogovorene. A muore biti da bume još tega ljeta sudeluovali na jene skupne izluožbe vu Zagrebu. Vu sakemu slučaju, bume se tam prijavilji. Diela se o teme štera nas jake interesiera – erotika vu umetnuosti.

Vu Kneževine se človek jake rade i berže zuove umetnik . Gdaj sem jemput vu Švicarske rekel da dohajam z Lihtenštajna, je jen primietil:“ A je, to je tam gdej ima 35.000 umetnikov?“ (tuljike ima Kneževina stanovikov – pr.prev.)

Drugi nam pridodajeju priljepke i imena, a tuo kaj sme je, je čiste neke druge. Ja znam same te da rada sljikam i tuo me diela zadovolnom i srečnu. Če još nieki drugi najde pri sebe osečaja za te kaj dielam, če mu je dobre i liepe pri serčeku, s tiem bolše. Tak se vumnožava jen diel duobre energije a tou je pak doubre tak.

Zde mi pak preostaje same, vu ime čitatelov i moje osuobne ti se zafaliti za ovie puoviedek, i poželeti ti vu budučem umetničkom i kreativnem delovanju,, a tak i vu živlenju se najbolše. Če si mišlejna da sem neke pozabil te pitati, aj pak ti još česa važnega za reči maš, slobene povieš, prosim liepe…

Je, imam ja još punej tega za puoviedati, aj pak tuo nie za javnost (se smieje). Zahvaljujem se siem šteri su mi pomuogli da muoj baravek tuj i zde bu ugoden i šteri me ceniju gljih takvu kakva jesem, premeniti se i tak preveč ne morem. Je bormeš ima jih dosti pri šterem se muoram zafaliti, vu pervem redu gosponu Alu Leu i njegove supruge Martine, pak visuokem prectavnikem veleposlanstva naše Hervacke vu Švicarske šteri buju pri otpiranju izluožbe vu Sargansu. Na vem bi se mestu iste rade zafaljila autorju z Koelna gosponu Stanu Lafleuru, šteri je na svoje stranice http://rheinsein.de/2012/03/26/rajkas-rhein/ (http://rheinsein.de/2012/03/26/rajkas-rhein/) 
pokazal 2 moja dela, kaj mi ne znači baš male.
Na kraju pozivlen se kie rade umetnost imaju, naj dojdeju na našu izluožbu. Veseljim se videti nouva ljica i dobre misleče ljudi hpuoznati. Do skuoruga.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nemačka ina(t)čica članka more se prečitati sim:
Interview mit Rajka Poljak
RAJKA POLJAK – EINE FRAU IM FEUER
http://presseportal.li/5006/rajka-poljak-eine-frau-im-feuer/ (http://presseportal.li/5006/rajka-poljak-eine-frau-im-feuer/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dvorec Sargans (Švicarska)
http://www.schlosssargans.com/ueberuns/index.htm (http://www.schlosssargans.com/ueberuns/index.htm)

Citat:
Poziv na čitajne poezije Vlade Franjeviča
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg43595/#msg43595 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg43595/#msg43595)

Kajkavski se čuje i vu Švicarske (2)
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg43596/#msg43596 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg43596/#msg43596)

Vide(l)o najava izložbe
WERKE IN KONFRONTATION
Dela vu srazu
(sukobu, su-kobi, su-sudbine)
(more i: zverke v konfrontacije)


Sargans-Ausstellung (http://www.youtube.com/watch?v=fzGMyB0r3ZA#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 07, 2012, 10:48:23 poslijepodne
FC Zürich – Turi(cum)polis

Majstor vs. Maistor



2 fantastični, EURO-goli Stjepana Kukuruzoviča za FC Zürich, protiv (bivšoga si kluba) FC Thuna
(nogometno prvenstvo Švicarske, 2012-11-04).

Pri svemu drugomu golu (za vodstvo 4:0). Štef je (Kukuruzovič) zapraf štel centrerati (naititi), al je lopta vlezla direkt v mrežu.

Jezični dodatek:
Majstor vs. Maistor  - nem. Mais = kukuriza, Tor = gol.


Vide(l)o:
http://www.videoportal.sf.tv/video?id=00ce2a44-19f8-46da-bc2a-6fee6fd60c7b (http://www.videoportal.sf.tv/video?id=00ce2a44-19f8-46da-bc2a-6fee6fd60c7b)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 07, 2012, 10:50:21 poslijepodne
Zürich iliti Turi(cum)polis

Burn-out vs. Bern out

SVP-ova parlamentarna zastupnica v Bernu Natalie Rickli (ze Züricha) zbetežala je od zgorelosti (burn-out-a). Doktor je je zaradi zdravstvene razlogov prepisal pauzu, napisala je 35-letna Natalie na knigulice (Facebooku).



"Posel, politika, knigulica (Facebook) i Twitter - Navek sem bila na lopte (žnore). Opustiti, sklučiti se bilo je iznimka." Burn-out - nigdar ne mislila da bi je se tak neke moglo pripetiti. "Ali sad je to tak", piše Rickli.

Zaradi toga ne sudeluvala v trenutnomu zasedajnu. Parlamentarka se v sledeču dobu nabu ni drugde politički angažerala. "Fokuserala bum se sklučivo na moj oporavek, tak da v narednomu zasedajnu pak morem sudelovati z punum snagum."

Rickli je od leta 2007. v Parlamentu. Lani je pak zebrana z najbolšem rezultatom v SVP-u. Ona je član pravnoga odbora i odbora za promet i telekomunikacije. Rickli je potpredsednica akcije medijske slobode. Isteknula se v borbe protiv pretplatum financerane krugovala i dalkovidnice.


http://www.news.ch/Natalie+Rickli+leidet+an+einem+Burn+out/556662/detail.htm (http://www.news.ch/Natalie+Rickli+leidet+an+einem+Burn+out/556662/detail.htm)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pred-zebirajni govor Natalie Rickli
Natalie Ricklis Wahlkampfrede, 02:17

Natalie Ricklis Wahlkampfrede (http://www.youtube.com/watch?v=gkQHoZfWBMw#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 07, 2012, 10:51:37 poslijepodne
Blago se, posle letuvajna v bregi, vrača v doline

1. program SF-a (švicarske dalkovidnice) 6 vur je direktno prenašal “alpski spust“ (Alpabfahrt) teri se v Urnäschu (AR) tradicionalno održava dan vuoči Sešvicarskoga dana molitve (3. tjednokonec v rujnu)

Dojmi z «alpskoga spusta» v Urnäschu (kanton Appenzell Ausserrhoden (AR))
Impressionen von der Alpabfahrt Urnäsch AR-15.Sept.2012,  03.48

Impressionen von der Alpabfahrt Urnäsch AR-15.Sept.2012 (http://www.youtube.com/watch?v=8BySS2QHZ_I#ws)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 07, 2012, 10:52:38 poslijepodne
Nastavek prethodnoga lista


Ovak je pak zgledal „alpski spust“ v Einsiedelnu (kanton Schwyz (SZ))

Alpabfahrt Einsiedeln, 6.10.2012, 0:45

Alpabfahrt Einsiedeln, 6.10.2012 (http://www.youtube.com/watch?v=forsmjEpZ4Y#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 20, 2012, 11:43:23 poslijepodne
Švicarskom skijajnu itekak fale pen(e)zionerani Didier Cuche i ozleđeni (i fest betežni) Beat Feuz.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vundano 17. prosinca 2012.

Skijaški debakl

Z "jen-čovek (sn)ekipum" na svetsko prvenstvo?


Piše Peter Berger

Skijaška nacija Švicarska – negda bilo, sad se spomijnalo

Za sedem tjednov počimle Svjetsko prvenstvo. Do sad je samo Didier Defago spunil normu.



V veleslalomu v Alta Badije v prvomu laufu su ispali četiri Švicarci, a dva se nesu plaserali v drugi lauf, jer su zaostali za pelajučem za više od 7 sekundi. Jedino se Manuel Pleisch plaseral v drugi lauf, v teromu je ispal.
Prvi nuler v povesti švicarskoga vele(sla)loma je stvarnost.

4. velače opira se Svetsko prvenstvo v Schladmingu. No, do sad je, od švicarske mužov, jedino Didier Defago spunil selekcijsku normu. Da bi vučestvuvali, Swiss-Ski išče  od sportašov ili:
- jen plasman na 1.-7. mesto ili
- dva plasmani  na 8.-15. mesto
  (pri čemu obadva plasmani moraju biti postignuti v iste discipline)


Zvir:
http://www.20min.ch/sport/ski/story/Mit--Ein-Mann-Team--an-die-WM--31741524 (http://www.20min.ch/sport/ski/story/Mit--Ein-Mann-Team--an-die-WM--31741524)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sem opal v blato debelo
TS VINCILIRI Vinska kaplja (Sem išel iz kleti)

Tamburaški sastav Ludbreg
(v emisije «Z Nanine škrinice» 16.11.2012.)

TS VINCILIRI Vinska kaplja (Sem išel iz kleti) (http://www.youtube.com/watch?v=MjMzrejDGvM#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 20, 2012, 11:46:03 poslijepodne
Švicarsku bu leta 2013. na Eurosongu predstavlala «Vojska spasa» («Heilsarme»), tera bu medtem murala zmeniti ime i garderobu (othititi uniforme) jer je jeno i drugo kakti brand iliti marka.
Najmlajši v šestočlanomu bendu ima 20, a najstareši 94 lete.

[WINNER] Eurovision 2013 Switzerland: Heilsarmee - You and me (LIVE NATIONAL FINAL)
Heilsarmee performing You and Me live at Swiss final for Eurovision 2013 (Die Grosse Entscheidungs Show 2013). They will represent Switzerland at Eurovision 2013.

[WINNER] Eurovision 2013 Switzerland: Heilsarmee - You and me (LIVE NATIONAL FINAL) (http://www.youtube.com/watch?v=oAjjH3GdsQ4#ws)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 20, 2012, 11:47:33 poslijepodne
Nastavek prethodnoga lista


Imel sem randevu (spojak)
Drugoplaserana pesma na švicarske Dore je jako zgodna zdelovina dvočlane grupe Ka(j)rusel:

Carrousel - J'avais rendez-vous (Switzerland 2013), 03:10

Carrousel - J'avais rendez-vous (Switzerland 2013) (http://www.youtube.com/watch?v=tToPDh4ILb0#ws)
Naslov: Promocija velike monografije "Međimurje v Švicarske", Čakovec, 28.12.2012. ob 1
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 28, 2012, 11:12:56 prijepodne
Malo Međimurje v Švicarske

Promocija velike monografije "Međimurje v Švicarske", Čakovec, 28.12.2012. ob 14 vur


V petek, 28. prosinca 2012. v Scheierove zgrade v Čakovcu bu promocija velike monografije "Međimurje v Švicarske" Vlade Mihaljeviča Kantora

Monografija je tiskana vu povodu proslave dvadesete obletnice Društva Međimurcov Švicarske i sadrži detalne podatke i slike (fotografije) o negvomu deluvajnu.

O knige buju pripovedali recenzent dr. Stjepan Hranjec, sam avutor, dok bu recenzija fra Šimuna Šite Ćoriča prečitana.

V umetničkomu talu programa nastupa avutor knige, Vlado Mihaljevič Kantor.
Početek je ob 14 vur Počastili bute nas svojem dolaskom.

* * * * * * * * * * * * * *

Monografija DRUŠTVO MEĐIMURCOV ŠVICARSKE - MEĐIMURJE V ŠVICARSKE 1992. - 2012.
http://www.croatia.ch/kako/120629_2.php (http://www.croatia.ch/kako/120629_2.php)

Izvešče z proslave 20. obletnice Društva Međimurcov Švicarske
(30. lipna 2012. v dvorane Sporthalle Unterrohr v Schlierenu, CH)
http://www.croatia.ch/kako/120803.php (http://www.croatia.ch/kako/120803.php)

* * * * * * * * * * * * * *

Međimurska himna “Međimurje kak si lepo zeleno”
Popevle i igra na gitare Vlado Mihaljevič Kantor, avutor monografije
Međimurje, 03:47

Međimurje (http://www.youtube.com/watch?v=YMj2ngp7Okc#)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 06, 2013, 11:44:21 poslijepodne
Zürich iliti Turi(k)pole, 12.01.2013.

Zebirajne «Švicarca/Švicarke leta» - Swiss Award 2012 – Svi sa Vard(ara)
"Schweizer des Jahres" - Swiss Award 2012

Kategorije:

Švicarec/Švicarka leta
Špek-takl (Show)
Politika
Društvo
Gospodarstvo
Kultura
Šport
Nagrada za životno delo

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dario Cologna je Švicarec leta 2012.

”77 Bombay Street” su pobedili v kategorije Show, Adolf Ogi je dobil nagradu za životno delo, a Dario Cologna je Švicarec leta.
SI (”Schweizer Illustrierte”) online vam kaže se dobitnike velikoga SwissAward-Show-a održanoga (v) sobotu navečer v züriškomu Hallenstadionu.

Autor: KF / RT
12.01.2013


SwissAward Gala je najvekša emisija v živo Švicarske - i show mnoge dobitnikov. Najeno (zvlečeno) je šest nove (franečke) milijunašov , ter dodeleno sedem nagradi. SI online javla se v živo z dogotka v züriškomu Hallenstadionu i kaže do spada med pobednike večeri


Švicarec leta 2012.
Dario Cologna, skijaš na duge steze

Nagrajeni po kategorijam:
(Legenda:
Kategorija
Nominerani
Pobednik:
Nominerani)


Špek-takl (Show)
Pobednik: 77 Bombay Street, glazbeniki (folk i indi rok grupa)
Bastian Baker, glazbenik
Gerry Hofstetter, (pre)svetli vumetnik (light artist, Lichtkünstler)

Politika
Paolo Bernasconi, osnivač vudruge “Associazione Bel Ticino” (Vudruga lepi Ticino (Tessin))
Christine Egerszegi-Obrist, Zastupnica v kantonalnomu veče iliti malomu domu (Ständerat) švicarskoga parlamenta, članica stranke FDP, z kantona Aargau
Pobednik: Jakob Kellenberger, negdašni predsednik Mednarodnoga komiteta Crlenoga križa

Društvo
Carlo Centonze, osnivač tehnološkoga poduzeča HeiQ
Pobednik: Bineta Diop, osnivačica Femmes Africa Solidarité
Rolf-Dieter Heuer, generalni direktor CERN-a

Gospodarstvo
Roberto Agosta, CEO SwissLeg proteze za noge
Albert M. Baehny, izvršni direktor “sanitarnoga” koncerna Geberit
Pobednik: Daniel i Markus Freitag, osnivači žepne firme Freitag („Petek“)

Kultura
Pobednik: Cecilia Bartoli, operna pevačica
Philippe Jordan, dirigent pariške opere
Ursula Meier, re$i-serka

Šport
nagrada ne dodelena, al su tri športaši/ce nominerani/e za "Švicarca/Švicarku leta“ (Dario Cologna, Nicola Spirig, Edith Wolf-Hunkeler)


Nagrada za životno delo
Adolf Ogi, bivši dugoletni član švicarske 7-člane vlade/predsedništva i "špic-športaš" kak što je nazval laudator („falitel” i vuručitel nagrade) Bernhard Russi (negdašni špic-skijaš v brzem alp(in)skem disciplinam, a des TV športski komentator SRF-a.
Citat:
Ogi: «Es ist etwas vom Grössten, was man bekommen kann», 01:25
http://www.youtube.com/watch?v=5MJeeQbs3oQ (http://www.youtube.com/watch?v=5MJeeQbs3oQ)

Zvir:
http://www.schweizer-illustrierte.ch/tv-shows/swiss-award-2012-show-gewinner-nominierte-bastian-baker-edith-hunkeler-nicola-spirig (http://www.schweizer-illustrierte.ch/tv-shows/swiss-award-2012-show-gewinner-nominierte-bastian-baker-edith-hunkeler-nicola-spirig)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ovak je bilo leto dan rajneše:
Citat:
Zebirajne «Švicarca/Švicarke leta» - Swiss Award 2011 – Svi sa Vard(ara)
"Schweizer des Jahres" - Swiss Award 2011
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg41576/#msg41576 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg41576/#msg41576)

Citat:
SwissAward
(k)wikipedia (nem.)
http://de.wikipedia.org/wiki/SwissAward (http://de.wikipedia.org/wiki/SwissAward)

77 Bombay Street - Long Way - Official Video, 03:33

77 Bombay Street - Long Way - Official Video (http://www.youtube.com/watch?v=tcR-xXS5oYQ#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 06, 2013, 11:46:15 poslijepodne
Konec sečna 2013.
Forum v forumu
Svetski gospodarski forum leta 2013. v Davosu



Ovak je zgledala najava (na engleskomu).
World Economic Forum - Annual Meeting 2013 - Davos, Switzerland, 01:11
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=bGogB1pKQ4Y

(Kraj jezera - na bošnačkomu)
Značaj ekonomskog foruma za hotelijere iz Davosa - Al Jazeera Balkans, 01:46

Svetski gospodarski forum v Davosu okupil je svetsku političku i korporativnu elitu na velko zadovolstvo tamošne hoteljerov. Naročito ak se zeme v obzir da je turizem več drugo leto za redom v padu, poradi jačajna švicarskoga franka.

Značaj ekonomskog foruma za hotelijere iz Davosa - Al Jazeera Balkans (http://www.youtube.com/watch?v=kXyuSoq8P1U#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 06, 2013, 11:48:40 poslijepodne
Švicarska kojnPferderacija
(nem. Pferd = kojn)


Kojnske trke v St. Moritzu

Sneg frca na se strane, a nosnice drščiju gda jahači na sakoletne «Bele kojnske trke» (White Turf-trke) sve punokrvne kojne tiraju prek zmrznutoga jezera v St. Moritzu. Tri dane, kuliko vutrkivajne traje, bore se sudioniki ze  Švicarske, Nemačke, Engleske, Francuske i Vugerske, Mađarske. Nagradni fond je do 135 000 frankov.

Zvir:
www.20minuten.ch (http://www.20minuten.ch), 04.02.2013.


Des chevaux lancés au galop sur un lac gelé de St-Moritz, 0:47

Des chevaux lancés au galop sur un lac gelé de St-Moritz (http://www.youtube.com/watch?v=5ykoeiY49nA#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 06, 2013, 11:49:37 poslijepodne
Ne gripiši se

Švicarci ove zime imaju dvostruke probleme z gripum.

Cepivo za gripu je bilo na raspolagajnu tek z tri tjedne kešnejna (poradi proizvodno-kakvočne problemov švicarskoga proizvođača Novartisa na Apeninskomu poluotoku).

Švicarska je leta 2012. objavila kak kupuje 22 borbene avijone Saab Gripena od Švedske. Kupna je zezvala kontroverze jer je parlamentarna komisija za sigurnost vutvrdila kak je Savezno veče (švicarska vlada/predsedništvo) zebralo avijon teri nosi najviše tehničke, komercijalne i financijske rizikov. Minister (i) vojske Maurer je unda povedal kak je Gripen najjeftineša opcija (2,6 milijunov milijardi eurov), v vusporedbe sa francuskem Dassault Rafaleom i EADS Eurofighterom. Protivniki kupne avijonov, terem se mejnalo zastarele F-5 Freedom Fightere, šteli su održati referendum.


Zvir (i):
http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/eu/68722-svicarska-se-priprema-za-europske-nemire-200-tisuca-vojnika-spremno-je-za-val-izbjeglica.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/eu/68722-svicarska-se-priprema-za-europske-nemire-200-tisuca-vojnika-spremno-je-za-val-izbjeglica.html)

Gripeni v švicarskomu zračnomu prostoru
Der Gripen im Schweizer Luftraum
, 03:25

V tjednu tradicionalnoga aeromitinga švicarskoga ratnog zrakoplovstva na strelišču Axalp-Ebenfluh pokazal se gripen ne samo članem sigurnosnopolitičke komisije, neg i javnosti.

Der Gripen im Schweizer Luftraum (http://www.youtube.com/watch?v=0fQugkV30Ak#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 15, 2013, 11:53:58 poslijepodne
Krvavi pohod
Strelajne v švicarske fabrike: tri mrtvi, sedem rajnene!


V strelajnu tero se zgodilo v fabrike za obdelavajne dreva Kronospan v švicarskomu grad(e)cu Menznau vubiti su tri čoveki, mejdnimi i strelec. Sedem je hujše ozleđene.

http://www.vecernji.hr/vijesti/pucnjava-tvornici-svicarskoj-troje-mrtvih-sedmero-ranjenih-clanak-516627 (http://www.vecernji.hr/vijesti/pucnjava-tvornici-svicarskoj-troje-mrtvih-sedmero-ranjenih-clanak-516627)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Boj ne bije svetlo oružje, neg srce vu junaka
I svetlo oružje bije boj

V masakr(v)u v Menznau vusmrčen je i Benno Studer, v Švicarske poznati profesionalni sportaš v  hrvjnu na švicarski način (švingajne, na pilovine).

(He)benno

Med fundanem je i vubojičin nadređeni Benno Studer, teri se, prema izjavam svedokov, itil na strelca nakon ke je ov spraznil magacin i mural ga nadofilati. No, Studer ne bil dovolno hiter, ne vufatil napadača, pak ga je jen hit(r)ec fatalno zgodil v pluča.

Zvir / obširneše (na nemačkomu):
http://www.welt.de/vermischtes/article114107981/Richteten-Kollegen-Amoklaeufer-mit-Kopfschuss-hin.html (http://www.welt.de/vermischtes/article114107981/Richteten-Kollegen-Amoklaeufer-mit-Kopfschuss-hin.html)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Benno Studer, nepozabni (h)rvač na pilovine
(pripoveda se na Schwiizerdütsch-u iliti na švicarske "kajkavščine")

Benno Studer ein unvergesslicher Schwinger, 01:56

Benno Studer ein unvergesslicher Schwinger (http://www.youtube.com/watch?v=ppxssJyfka8#ws)
 
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 15, 2013, 11:54:41 poslijepodne
Švicarci na referendumu zglasali (1)
Zabrajnuju se (g)astronomske meneđerske (mene-žderske) plače i otpremnine!


KLUČNI PODATKI
■ Švicarci su na referendumu ograničili meneđerske plače, ter vukinuli ogromne otpremnine i bonuse
■ Ov predlog podržalo je 68 posto švicarske zbiračov


Piše: J.C.
nedela, 3.3.2013.

Švicarski zbirači na referendumu su odlučili ograničiti plače i otpremnine meneđerov v kompanijam tere su zlistane na burze

Ovaj prijedlog na referendumu je podržalo 68 posto birača. Prijedlog kojeg su građani podržali na referendumu sada mora u parlamentu biti formuliran u zakonsku odredbu, što će se dogoditi u narednih godinu dana.

Zakonski prijedlog koji će drastično promijeniti ravnotežu snaga u švicarskim kompanijama, i dobar dio moći prebaciti s menadžera i članova uprave na vlasnike dionica osmislio je i sa svojim pristašama do referenduma dogurao švicarski poduzetnik Thomas Minder, ujedno i senator Demokratske unije centra, javlja Financial Times.

"Narod je odlučio uputiti jasnu poruku upravama firmi, vladi i parlamentu", prokomentirao je Minder rezultate referenduma.


Poslovni lobi v kampajne protiv predloga potrošil osem milijonov frankov

Minder i njegovi pristaše uspjeli su prikupiti 400.000 franaka, koje su iskoristili u kampanji za pozivanje birača da glasaju za njihov prijedlog. Znatno je to manje od osam milijuna franaka koliko je švicarski poslovni lobi Economiesuisse uložio u kampanju protiv ovog prijedloga.

Švicarski birači odlučili su da će vlasnici dionica u firmama imati pravo odlučivati o visini plaće direktora firmi, a zabranjeni su i takozvani "zlati padobrani", odnosno ogromne otpremnine koje se isplaćuju direktorima nakon što napuste kompaniju. Također, Švicarci su glasali za ograničavanje direktorskih mandata na godinu dana i zabranu bonusa koji poticaju kupnju ili prodaju firmi.


Švicarska javnost ogorčena zbogradi direktorske povlastic

Iz švicarskih poslovnih krugova stizali su žestoki prosvjedi zbog ovog referendumskog prijedloga, uz objašnjenje da bi njegovo prihvaćenje moglo rezultirati odlaskom međunarodnih kompanija iz Švicarske, zbog čega bi došlo do gubitka radnih mjesta i narušavanja kompetitivnosti švicarskog gospodarstva. No, birači ove argumente nisu prihvatili.

Jedan od ključnih trenutaka u kampanji za ograničavanje plaće i otpremnine menadžera dogodio se prije dva tjedna. Tada je otkriveno da švicarski farmaceutski gigant Novartis planira svom bivšem šefu uprave Daniellu Vaselli kroz šest godina isplatiti 72 milijuna franaka za konzultantske usluge. Ovo otkriće izazvalo je ogorčenost švicarske javnosti, zbog čega je Novartis morao odustati od svog plana.


Zvir:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/svicarci-na-referendumu-odlucili-zabranjuju-se-astronomske-menadzerske-place-i-otpremnine/665505.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/svicarci-na-referendumu-odlucili-zabranjuju-se-astronomske-menadzerske-place-i-otpremnine/665505.aspx)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
(na nemačkomu)
Sešvicarsko glas(uv)ajne 03.03.13.:  Protiv astronomske plač i otpremnin, 05:50
Neutralne informacije glede predloga o teromu se glasa. Pro i kontra, sažetek parol vlade, parlamenta, stranki

Eidg. Abstimmung 03.03.13: Abzocker-Initiative - neutrale Info, 05:50
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=N_F-MVPay6Q

Podvinčani – Penezi, 02:53

Spot je snimlen v občine Gorne Jesejne i na družinskomu (obitelskom) gospodarstvu Šturman v Krapinske Toplica

Podvinčani - Penezi (http://www.youtube.com/watch?v=RU9RHS9CGiI#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 15, 2013, 11:55:55 poslijepodne
3.3.2013.
Švicarci na referendumu odglasali (2)

Protiv članka obitelskoga zakona

Protiv je bila večina kantonov (13 od 23). Zabadav je večina Švicarcov (54.3 %) bila za
.

Vusklađivajne posla i familije nabu se vneslo v Ustav. Članek obitelskoga zakona propal je v večine kantonov, narod je, pak, rekel Da.  Odlučujuča je bila sumličavost (skepticizem)  v ruralno-konzervativnem nemački govorečem kantonem.


Zvir / obširneše
(na nemačkomu)
http://www.srf.ch/news/schweiz/abstimmungen/familienartikel/familienartikel-scheitert-am-staendemehr (http://www.srf.ch/news/schweiz/abstimmungen/familienartikel/familienartikel-scheitert-am-staendemehr)
 
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o stranke SVP:
Državna deca? Članek obitelskoga zakona NE, 03.32

Z novem ustavnom člankom bi se obitelska politika redefinerala i centralizerala. Obitelski članek potkopava važnost i vrednost obiteli za društvo, zimle roditelem odgovornost za odgoj dece i podržavluje (nacionalizera) skrb za decu. To je v suprotnosti z dokazanem poimajnem vlastite odgovornosti obiteli z decum i pela do ogromne sakoletne dodatne troškov, tere na koncu, vsi muramo platiti.

Staatskinder? Familienartikel NEIN, 03.32.
Citat:
Vide(l)o: http://www.youtube.com/watch?v=4_HlN7FOF7s (http://www.youtube.com/watch?v=4_HlN7FOF7s)

Vide(l)o:
(na nemačkomu)
Sešvicarsko glas(uv)ajne 03.03.13.:  Obitelska politika, 04:41
Neutralne informacije glede predloga o teromu se glasa. Pro i kontra, sažetek parol vlade, parlamenta, stranki

Eidg. Abstimmung 03.03.13: Familienpolitik - neutrale Info, 04:41
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=gHk9kosGlqA (http://www.youtube.com/watch?v=gHk9kosGlqA) 

Vide(l)o:
(na nemačkomu)
Članek obitelskoga zakona – Glas(uv)ajne 3.3.2013. - Švicarska - NE!, 01:55
Povečano vupletajne države - promicajne otuđenja i prezirajne ocov.
NE pseudo-dobromu obitelskomu zakonu!


Familienartikel - Abstimmung 3.3.2013 - Schweiz - NEIN! , 01:55
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=hl8V9rZYGkg (http://www.youtube.com/watch?v=hl8V9rZYGkg)

Teta Liza i Lado - Deca, moja deca, 03:01

Teta Liza i Lado - Deca, moja deca (http://www.youtube.com/watch?v=wIgQD_785OI#noexternalembed)

Teta Liza i Lado Deca, moja deca (http://www.youtube.com/watch?v=gxsZm9ZZMH0#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 15, 2013, 11:56:26 poslijepodne
3.3.2013.
Švicarci na referendumu zglasali (3)

Jasno Da za zakon o prostornom vuređenju


Reviderani zakon prostornoga vuređejna naišel je v narodu na (pre)mali otpor. 62,9 posto je reklo Da, a kantoni su praktički (v)si podržali predlog. Izuzetek je Wallis (Valais), de je tek 19,6 posto reklo Da.


Zvir / obširneše
(na nemačkomu)
http://www.srf.ch/news/schweiz/abstimmungen/raumplanungsgesetz/klares-ja-zum-raumplanungsgesetz (http://www.srf.ch/news/schweiz/abstimmungen/raumplanungsgesetz/klares-ja-zum-raumplanungsgesetz)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
(na nemačkomu)
Sešvicarsko glas(uv)ajne 03.03.13.:  Zakon o prostornomu planerajnu, 07:28
Neutralne informacije glede predloga o teromu se glasa. Pro i kontra, sažetek parol vlade, parlamenta, stranki

Eidg. Abstimmung 03.03.13: Raumplanungsgesetz - neutrale Info, 07:28
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=XmQ-3vFTk2w

Zake i zajček veli Da za zakon o prostornomu vuređejnu, 0:59
Warum auch das Häsli Ja zum Raumplanungsgesetz sagt, 0:59

Warum auch das Häsli Ja zum Raumplanungsgesetz sagt (http://www.youtube.com/watch?v=P2ZU342P1Rc#ws)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 15, 2013, 11:57:08 poslijepodne
3.3.2013.
Švicarci na referendumu odglasali (4)

Protiv kandidature za zimske olimpijske igre leta 2022. v Graubündenu

Olimpija ostaje sen


Švicarska bu još dule murala čekati na zimske olimpijske igre: zbirači v kantonu Graubünden oditili su z 52,7 posto kandidaturu za leto 2022.
Vučešče na glas(uv)ajnu je bilo znatno: 59.1 %.

Savezna vlada je bila obečala dati milijardu frankov za organizaciju zimske olimpijade, al vuz uvet da kanton potencijalni domačin zimske olimpijade (Graubünden) osigura 300 milijonov frankov.

Večina stanovnikov kantona Graubünden je bila protiv te financijske izdvajajni. V Davosu i St. Moritz-u, potencijalnem mestem održavajna zimske olimpijade leta 2022., večina je bila za, al to ne bilo dosti.   

Računa se da sledeče dvadesetek let nabu niš od zimske olimpijade v Švicarske.


Zvir / obširneše
(na nemačkomu)

http://www.olympia-nein.ch/go/aktuelles/meldungen/ausdertraum.php (http://www.olympia-nein.ch/go/aktuelles/meldungen/ausdertraum.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

St. Moritz bar

POPEVKE SEM SLAGAL RITZ BAR ZAGREB 1941
, 01:25

POPEVKE SEM SLAGAL RITZ BAR ZAGREB 1941 (http://www.youtube.com/watch?v=Be-80EknlgA#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 27, 2013, 11:38:17 poslijepodne
Cvetno protuletje v (još) kalendarske zime (2)

Lenzerheide iliti, poetski povedano, “proletna cvetna livada“


Na finalu Svetske skijaške kupice v Parpanu senok se na jarbolu vijorila i hrvatska zastava

 
Na finalu Svjetskog skijaškog kupa u Parpanu (Lenzereide) ipak se na jarbolu vijorila i hrvatska zastava, zahvaljujući uspješnoj završnici Ivice Kostelića: osvajanjem trećeg mjesta u posljednjoj slalomskoj utrci i Ivica je osvojio treće mjesto u ukupnom poretku slaloma za ovu sezonu.

Atmosfera u Parpanu (Lenzerheide) nije bila „hrvatska“ kao prije dvije godine, kada je Ivica na istom mjestu slavio svoj do sada najveći uspjeh, osvajanje svjetskog kupa. Kamere portala www.croatia.ch (http://www.croatia.ch) , jedine su, uz hrvatsku radio-televiziju za čitatelje i posjetitelje našeg portala ekskluzivno zabilježile dio ugođaja.


Parpan
(teksti vuz slike)

Perfektno uređena pista „Silvano Beltrametti“, nakon lošeg vremena prethodnih dana, u subotu je dočekala navijače i sportaše u svojoj punoj ljepoti.

U moru zastava u subotu otkrili smo ipak i malobrojne, najvjernije hrvatske navijače;
Marija  i Marijan Marojević iz Lenzerheide-a,
Antonela Lučić i Mirela Zovak iz Chur-a,
i obitelj Bilandžija iz Bellinzone


Subotni den bil je prekrasen, a zrakoplovne akrobacije školske jedinice PC7 švicarskoga vojnoga zrakoplovstva bile su velika atrakcija i (v) sobotu i (v) nedelu.
U nedjelju na slalomu ipak malo drugačija slika: bilo je puno više Ivičinih navijača, iz svih krajeva Švicarske i Evrope

Magdalena, Pavo i Darko Marojević iz Chura,
Jurić i Martići iz HNK “Srednja Bosna”, Pfäffikon (SZ),
mlade Zagrepčnke, studentice iz Innsbrucka (“pozdrav baki u Zagreb”!),
bračni par Badrov iz Pariza,
vjerna ekipa iz Thuna…
te obitelji Marojević i Bilješko iz Lenzerheide-a i Buchsa (SG)


Nakon vrlo uzbudljivog i do konca neizvjesnog slaloma, Ivica je osvajanjem trećeg mjesta u posljednjem slalomu sezone, iza Felixa Neureuter-a i Marcela Hirscher-a, osvojio treće mjesto i u ukupnom poretku slalomaša:


Podest z Ivekom

Podij za proglašenje pobjednika u Lenzerheide-u kao da ne može bez Kostelića. Tu je Janica osvajala Svjetski kup, tu je i Ivica osvojio 2011. Svjetski kup.
   

Ove sezone drugi su bili bolji: Tina Maze i Marcel Hirscher, Mikaela Schifrrin, Ted Ligety, Aksel Svindal itd. Čestitamo!

Na koncu ovog kratko izvješća o velikoj sportskoj priredbi moramo napisati nešto što je svim hrvatskim navijačima na stadionu bilo kao „trn u oku“.

Hrvatski portal www.croatia.ch (http://www.croatia.ch)  oduvijek je podržavao Ivicu i svojim pozitivnim napisima o uspjesima obitelji Kostelić sigurno učinio mnogo na njihovoj popularnosti u Švicarskoj. Žao nam je što potpora i odanost hrvatskih navijača nisu naišli na pozitivan odjek i kod Ivice i kod Janice i kod cijeloga tima, kako prema navijačima tako i prema izvjestiteljima portala: nikada si nisu uzeli niti malo vremena za navijače, za fotografiranje s njima, za kratki susret, a kamoli za kraći razgovor ili druženje s njima. A ljudi prelaze stotine kilometara kako bi navijali za njih!!!

Sve fotografije plod su upornosti fotografa i izvjestitelja. Imamo razumijevanja za sve obveze i svu nervozu na trkama, ali nemamo razumijevanja za negiranje i aroganciju, koju smo, nažalost, već po drugi puta na istom mjestu doživjeli. Ne ponovilo se sljedeće godine.

Jer finale Svjetskog kupa u skijanju 2014. godine - ponovo je u Lenzerheide-u!

Foto galerija

http://www.croatia.ch/sport/prilozi4/130320.php (http://www.croatia.ch/sport/prilozi4/130320.php)
 
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ovak je bilo v sečnu 2013. znad Lauberhorna

Patrouille Suisse Lauberhorn 2013, 05:24

Patrouille Suisse Lauberhorn 2013 (http://www.youtube.com/watch?v=CzFBH5VmHEk#ws)
 
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 27, 2013, 11:40:11 poslijepodne
Lenzerheide iliti, poetski povedano, “proletna cvetna livada“

Heidina kazališna

Predstava o deklice Heidi 10. ožujka premijerno v Gradskomu kazališču "Žar (p)tica" v Zagrebe


Proslavljeni roman švicarske spisateljice Johanne Spyri, objavljen 1880. kao "knjiga za djecu i one koji vole djecu" na scenu je postavio Želimir Mesarić, prema dramaturškom predlošku Nina Škrabe. Atmosferu švicarskih Alpi na scenu će prenijeti scenografi Alejandro Patricio Aguero i kostimograf Neven Mihić, u naslovnoj ulozi nastupit će Amanda Prenkaj, a glume još Robert Bošković, Gorana Marin, Ana Marija Vrdoljak, Drago Utješanović, Berislav Tomičić, Ante Krstulović, Hrvoje Zalar, Nataša Kopeč, Sanja Crljen i Petar Atanasoski.

Priča o djevojčici Heidi, koja je svojom dobrotom i skromnošću odavno osvojila male i velike čitatelje diljem svijeta, premijerno će biti izvedena u nedjelju, 10. ožujka u Gradskom kazalištu Žar ptica, izvijestilo je to zagrebačko kazalište za djecu.

Proslavljeni roman švicarske spisateljice Johanne Spyri, objavljen 1880. kao "knjiga za djecu i one koji vole djecu" na scenu je postavio Želimir Mesarić, prema dramaturškom predlošku Nina Škrabe.

Atmosferu švicarskih Alpi na scenu će prenijeti scenografi Alejandro Patricio Aguero i kostimograf Neven Mihić, u naslovnoj ulozi nastupit će Amanda Prenkaj, a glume još Robert Bošković, Gorana Marin, Ana Marija Vrdoljak, Drago Utješanović, Berislav Tomičić, Ante Krstulović, Hrvoje Zalar, Nataša Kopeč, Sanja Crljen i Petar Atanasoski.

Po riječima autora dramatizacije Nina Škrabe, Heidi je omiljena i 130 godina kasnije jer ima nježno srce i vedru narav, a kamo god dolazi sa sobom donosi dobrotu i radost.

Dobro srce, osmijeh, jednostavnost i skromnost su vrline za sva vremena, pa ne čudi da prolaze godine i stoljeća, a Heidi ostaje i dalje junakinja na svim meridijanima i paralelama, o čemu svjedoče i brojna, raznolika hrvatska izdanja knjiga, slikovnica, crtića i filmova o toj ljupkoj i simpatičnoj djevojčici, ustvrdio je Škrabe u najavi svoje prve suradnje sa Žar pticom.

Na temelju te knjige, koja je jedna od najprodavanijih u povijesti švicarske književnosti i prevedena je na više od 50 svjetskih jezika, snimljeno je dvadestak filmskih i televizijskih adaptacija, a slavna Shirley Temple glumila ju je u filmu iz 1937. O popularnosti tog lika svjedoči i podatak da se dio Švicarske, danas važno turističko područje, zove Heidiland, a slavna je i u Svemiru - po njoj je nazvan jedan asteroid.

*****

Redatelj: Želimir MESARIĆ
Autor dramatizacije: Nino ŠKRABE
Scenograf: Patricio Alejandro AGUERO MARINO
Kostimograf: Neven MIHIĆ
Skladatelj: Damir ŠIMUNOVIĆ
Koreografkinja: Svetlana LUKIĆ
Oblikovatelj rasvjete: Vesna KOLAREC
Jezična savjetnica: Đurđa ŠKAVIĆ
Igraju: Amanda Prenkaj, Hrvoje Zalar, Ana-Marija Vrdoljak, Petar Atanasoski, Gorana Marin, Nataša Kopeč, Ante Krstulović, Berislav Tomičić, Drago Utješanović, Sanja Crljen, Robert Bošković i Milena Pajić
Trajanje: 85 min
Za dob: 6+

Heidi za vsa vremena

Na obronku gorskog lanca, koji se proteže uz Züriško jezero, stoji bijela crkva sa šiljatim tornjem i čuva svoje selo, Hirzel. To je selo rodno mjesto najpopularnije švicarske spisateljice Johanne Spyri. Iznad crkve i sela stoji kuća, koja gleda daleko iznad jezera, sve do snježnih planinskih vrhova. U toj kući 12. lipnja 1827. rodila se Johanna, autorica „Heidi“, kao četvrto od šestero djece liječnika Johanna Jakoba Heussera i njegove supruge Mete Schweizer, pastorove kćerke. S 15 godina ostavila je Hirzel i pošla rođacima u Zürich, gdje je učila strane jezike i glasovir. Zanimljivo je da se pisanjem počela baviti tek u svojim četrdesetim godinama. Za života je objavila 31 knjigu, a njezino remek - djelo Heidi (1880.), prevedno je na više od 50 svjetskih jezika.

Heidi je djevojčica rođena krajem 19. stoljeća. Kako je onda moguće da je omiljena i kod današnje djece, 130 godina kasnije? Odgovor je jednostavan. Heidi ima nježno srce i vedru narav i kamo god dolazi, sa sobom donosi dobrotu i radost. Iako je rano ostala bez roditelja, nije nikakva plačljivica već je draga djevojčica koja smisao nalazi u nesebičnim djelima i pružanju sreće svojim malim i velikim prijateljima.

Heidi je dijete švicarskih Alpi, zelenih pašnjaka i cvjetnih proplanaka. Svojom toplinom omekšala je srce mrzovoljnom djedu, sprijateljila se s osobenjakom, dječakom Petrom i donijela nadu u život njegove slijepe bake. U sivilo grada unijela je vedrinu i smijeh, stekla brojne prijatelje i vratila zdravlje bolesnoj djevojčici Klari. Recept je jednostavan: dobro srce, osmijeh, jednostavnost i skromnost. Vjera, Nada, Ljubav. To su vrline za sva vremena, stoga ne čudi da prolaze godine i stoljeća, a Heidi ostaje i dalje junakinja malih i velikih čitatelja i gledatelja na svim meridijanima i paralelama. O tome svjedoče i brojna, raznolika hrvatska izdanja knjiga, slikovnica, crtića i filmova o ovoj ljupkoj i simpatičnoj djevojčici.

Posegnuo sam za ovim djelom jer sam svevremenskoj, naročito suvremenoj otuđenosti i turobnosti grada, u ovom slučaju Frankfurta, želio suprotstaviti zdravu životnu radost i optimizam živopisnih Alpi, koju donosi Heidi.

Moja prva suradnja s Gradskim kazalištem ŽAR PTICA iznimno me veseli. Nadam se da će radost kojom smo stvarali našu „Heidi“ osjetiti i gledatelji predstave.

Nino Škrabe

*****

Još nekoliko scena iz predstave:
.................

http://www.croatia.ch/vijesti/130309.php (http://www.croatia.ch/vijesti/130309.php)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gradsko kazališče "Žar (p)tica"

Kazalište Merlin - predstava Heidi 100. izvedba, 02:42

Kazalište Merlin - predstava Heidi 100. izvedba (http://www.youtube.com/watch?v=Y6XdW06tAbY#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 27, 2013, 01:26:40 prijepodne
Bern / Dobrič, 24.07.2013

Mlada medvedica Berna(rdica) srečno stigla v Bugarsku

Mlada medvedica Berna(rdica) z bernskoga (medvedgradskoga) medvedparka srečno je stigla v Bugarsku. Najpre se v štale medvedšume v Dobriču privikavle na svoj novi dom. Brzo potlam bu Berna(rdica) mogla obiti prvi del vajnskoga kompleksa.



        Gda bu tri- i-pol-letna medvedica mogla ziti ze štale, još, medtem, ne jasno, vundal je v sredu medvedpark Bern. O tomu na licu mesta v Bugarske odlučuje čuvar z (bernskoga) zverijnaka. On dobro pozna Bern(ardic)u i točno ju prematra.
        Vukupno su tri osobe ze zoološkoga vrčaka Dählhölzli, odnosno z medvedparka Bern otputuvale v Dobrič. Oni prate aktivnosti vu veze Bern(ardič)inoga preselejna i  novem vlasnikem životijne stoje na raspolagajnu i z rečmi i z delom.


Fit i znatiželna

        Berna(rdica) je svu novu štalu znatiželno preispitala, piše bernski medvedpark. Mlada medvedica je z Berna v Bugarsku dopelana v klimatizeranomu kombiju. Prevoz je prešel glatko. I granične formalnosti obavlene su v najkrajšomu vremenu.
        Bernardica je putuvala z vodum i z svojum omilenum (h)ranum - povrtelom i vočem. Medvedica je stalno dobro jela i pri dolasku v svoj novi dom bila je fit i znatiželna. To je najbolši znak dobrobiti životijne, tumači (bernski) medvedpark.


Opasni napadi

        Berna(rdica) je (v) pondelek morala otiti z (bernskoga) medvedparka, kajti se pregusto svadila z „matičnum” (materum) medvedicum Björk.
        Napadi su v zajne nekuliko mesec vučestali i postali opasni.
        I Bern(ardič)ina sestra Ursina, Uršul(ink)a sudeluvala je v temi napadi na Björk. No, glavna agresorica je bila Berna(rdica). K-tomu ona slovi kak samostalneša od dve mlade medvedic, tere su na svet došle v (bernskomu) medvedparku v prosincu leta 2009.
        Za dobrobit životijni, šefi  (bernskoga) medvedparka su zato odlučili Bern(ardic)u dati v jen novi medvedpak v Bugarsku. Nova domovina medvedice je 6000 četvorne metrov velika medvedšuma, tera je financerana z sredstvi Europske unije.
        Jel se v Bernu preostali člani družine vubuduče buju dobro slagalio, bu se tek videlo. Mam posle Bern(ardič)inoga otajajna zgledalo je harmonično. Medtem odgovorni v parku naglašavaju da su medvedi nepredvidlivi. Situacija se, daklem, saku dobu more spremejniti. (SDA)


Zvir:
http://www.suedostschweiz.ch/vermischtes/jungbaerin-berna-gut-bulgarien-angekommen (http://www.suedostschweiz.ch/vermischtes/jungbaerin-berna-gut-bulgarien-angekommen)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dobrič (Bugarska)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dobri%C4%8D (http://hr.wikipedia.org/wiki/Dobri%C4%8D)

Bärenpark (Medvedpark) Bern
http://www.baerenpark-bern.ch/index.php?id=info&L=1 (http://www.baerenpark-bern.ch/index.php?id=info&L=1)

Bärengraben (Medvedgrobi, tal bernskoga medvedparka)
http://de.wikipedia.org/wiki/B%C3%A4rengraben (http://de.wikipedia.org/wiki/B%C3%A4rengraben)

Tierpark (zverijnak) Dählhölzli Bern 
http://www.tierpark-bern.ch/ (http://www.tierpark-bern.ch/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Medvedpark Bern – sestre Berna(rdica) i Ursina (Uršul(ink)a), ter mati(ca) im Björk se popinaju na drevo
Bärenpark Bern - Berna, Ursina & Björk am klettern im Baum
, 02:14

Bärenpark Bern - Berna, Ursina & Björk am klettern im Baum (http://www.youtube.com/watch?v=on32amsEoNA#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 29, 2013, 10:22:36 poslijepodne
Nastavek prethodnoga lista


Stara Planina (Balkan) il Alpe?

Skoro pa Balkan / Med(ek) i krv (2)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nazovi M13 (po)radi vubojstva (medveda)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(Ak se v obzir zeme hibernacija iliti zimsko letno spajne: FRIŠKE)

MEDENE  VESTI Z SWEETSERLANDA

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

20.2.2013.

Švicarci fundali svega jedinoga (slobodnošpancerajučoga) medveda M13

Medved je počel predstavlati problem več lani v vsesvetčaku (veternjaku, zimščaku, studenomu), a nakon ke itajne petardi ne vuspelo povekšati negov strav od ludi terem se počel opasno približuvati, dokončali su se za ovo rešejne

Piše: B.La.


Švicarci su čera (v kantonu Graubünden) fundali svega jedinoga (slobodnošpancerajučoga) medveda. Reč je o muškomu rđavomu (mrkomu) medvedu pod imenom M13, a fundan je kajti je počel predstavlati opasnost za lokalno stanovništvo.

"Medveda su strelili policajci (rendžeri) vu skladu s postoječem planom o postupajnu z medvedi v Švicarske", povedal je za AFP predstavnik savezne agencije za okolinu.

Medved je počel predstavlati problem več lani v vsesvetčaku (veternjaku, zimščaku, studenomu), a nakon ke itajne petardi ne vuspelo povekšati negov strav od ludi terem se počel opasno približuvati, dokončali su se za ovo rešejne.

M13 je bil jen od medvedov iz programa teri je pokrenut v taljanske pokrajine Trentino-Južni Tirol kak bi se ova beštija, teru su lovci strebili, pak vrnula v te kraje.

Aktivisti z organizacije za zaštitu divle živin (WWF) oštro su osudili akciju policajcov (rendžerov) i dodali da je normalno za medveda da se, gda se zbudi z hibernacije (zimskoga spajna), spusti v dolinu iskajuč (h)ranu. Na koncu su zaklučili da bi se z dolaskom toplešoga vremena M13 sam vrnul v planine i najvjerovatneše vrnul v Italiju kak bi tamo poiskal ženku.


Zvir:
http://www.index.hr/black/clanak/svicarci-ubili-svog-jedinog-medvjeda/663590.aspx (http://www.index.hr/black/clanak/svicarci-ubili-svog-jedinog-medvjeda/663590.aspx)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Komentari članka (na) gorje:

giovanni.simone je vundal 20.2.2013 22:19
Ak oču još fundati, posudili bumo im mi „međede”. Pri-nami je ima kuliko očeš..(pogleč saborske zastupnike)

KlSS je vundal 20.2.2013 22:21
Ne-trebaju im medvedi kad imaju kune.

sonax je vundal 20.2.2013 22:49
nesu još našoga medeka deli na kovanicu, a i to bu skoro

plishani_medo je vundal 20.2.2013 23:09 | citat na sonax
1 švicarec zdavna vredi više od jenoga medeka

Fleischgewehr je vundal 20.2.2013 23:57
Ne razmete vi švicarce. Razlog zake su oni takvi kakvi jesu je ke štite ludski život. Pod saku cenu. Neke ke hrvatski prol ne razme.

apple_cider je vundal 21.2.2013 07:37
Ludi su stravupezde (kukavice) i samo ze strava delaju gluposti!

farcajg je vundal 21.2.2013 07:44
Norija(da). Neverovatno neumni narod. zapraf skupina mešancov teri žive v kakti najbogateše zemle sveta. Skupina zločincov tera  sve bogatstvo i prosperitet zafaluje silne love tera je otujena milijunem mrtvecov. Fuj. A malo je falelo da se skrasim vu-te vukojebine.

Universal_soldier je vundal 21.2.2013 11:41
Forumasi su ganuti ovim jer su kak klinci preveč gledeli male letece medvedeke  a realnost je takva da bi vas te medved rastrgal do neprepoznatlivosti

Edd.Weird je vundal 21.2.2013 11:51
- kakov "jedini medved"???
- mužjak rđavoga (mrkoga) medveda pod imenom M13 nemre biti jedini kad v jedomu gradskomu parku v Bernu imaju na desetine medvedov
- medved im je v gradskomu grbu

Edd.Weird je vundal 21.2.2013 11:54
V Bernu je v 16. stoletju napravlena medvedja jama (Bärengraben), ograjeni vrčak v teromu se drže medvedi na istočnomu rubu Staroga grada, tera je poznata turistička atrakcija, a des je del gradskoga zverijnaka (zoološkoga vrčaka) Dählhölzli.

Strider_69 je vundal 21.2.2013 11:52 | citat na JA.ZG
Naj gledimo mi naše medvede
naši se normalno odstrelavaju, sukladno LGO-u, da ne bi sad bilo....:)

Strider_69 je vundal 21.2.2013 12:02
vusmena predaja i mnogi članki vezani vuz zestanke z medvedom pripovedaju jako slično, medved je stvarno plaha životijna i reagera (kak i se životijne) samo gda je "stiran f kut"....mužjak bu napal retko ili skoro nigdar, a ženka eventualno vu slučaju gda su mladunci vugroženi.....lani sem imal zestanek z jednum takvum mamum i 2 male i muram priznati da me bilo frka, al je osečaj jedinstven....se je prešlo v mirnomu tonu, gledeli smo se na neke 35-40 metrov cca. 20 minut, obrnula se i vrste napadov, pravi napad i tzv. lažni napad....v pravomu napadu medvedica ide prema vam i "pravi se da vas ne vidi", a v lažnomu napadu se osavla na zajdne noge, a medvedi nigdar ne napadaju z uspravnog položaja....eto, malo spamam, ai ako se najdete v situacije z medvedom, samo ostanete mirni....i dejte mu milku, najviše vole onu luffle (ako se tak piše)....:D

JA.ZG je vundal 21.2.2013 12:09
niš onda, bez Milke nema špancerajna po šume

Edd.Weird je vundal 21.2.2013 12:42 | citat na gumeline
moguče. masu put sem bila v kutarovu i nigdar te medvede nes videla da delaju ike osim izležavajna. :/

-iskreno - i bolše im je neg kanadskem i američkem medvedem teri su primurani prevrtati kontejnere po nacionalni parki
- a ak senako zajdu v naselena mesta - onda je strele na verande hiže kajti tam svako dete nosi šmajser (ne v kanade neg v z.d.a (s.a.d.))

gumeline je vundal 21.2.2013 12:15
ti medvedi (v kutarovu) su vreštu, ne reageraju normalno.

jugo_cesme je vundal 21.2.2013 12:30
ksenofobni i zatucani svicarci terem se dive hrvatski "liberali" kajti su zabranili tonsona.
kak i sami morete zakluciti zmed semi jnimi (ksenofobni svicarci, malogradjanski hrvatski liberali i tonson) najpametneš je bil medved. zato je i odstrelen.

kiki.riki je vundal 21.2.2013 12:44
kaj im treba medek ... ni lipicu ne položil v nijove trezore ... a zna se da su Švicarci imali banke na temi prostori pre medvedov ...

Citat:
Medek M13 v (k)wikipedije
(na nemačkomu)
M13 (Bär)
http://de.wikipedia.org/wiki/M13_(B%C3%A4r) (http://de.wikipedia.org/wiki/M13_(B%C3%A4r))


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 29, 2013, 10:28:41 poslijepodne
Nastavek prethodnoga lista


Turopolska (v)reštauracija i Švicarska Konfede(re)racija komemoracija

Citat:
EU-tanazija turopolske svin – vuspa(va)no 25 autohtone turopolske svin

http://www.forumgorica.com/tradicija/turopolci/msg49067/#msg49067 (http://www.forumgorica.com/tradicija/turopolci/msg49067/#msg49067)

Chur(c )hill: Churopolci metakstazerali M(edeka)13 posle zimskoga spajna

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Medek kak trinajsto prase

Winchesterka iliti repe(r )tirajne est mater studiorum

Posle JJ3, medveda vubitoga leta 2008., (go-to-)Helvečani fundali i medeka nesrečnoga broja M13.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2013-02-20

Graubündneri fundali M13

Z vremena na vreme morate reči NE medvedu

CHUR - muški medvedek M13 fundan je v tork vjutro. Prema izjavam vlasti, ludi su bili ga krivo odgojili.


Savezni i predstavniki kantona Graubünden des su v Churu javnosti objasnili potreboču fundajna medveda M13. Rđavi (mrki) medved interno je več lani v studenomu klasificeran kak rizični medved. Odstrelu je vu-tu dobu zbegel samo poradi zimskoga spajna.


Nastavek i komentari čitatelov* (na nemačkomu):
http://www.blick.ch/news/schweiz/graubuenden/ab-und-zu-muss-man-nein-sagen-zu-einem-baeren-id2210918.html#top (http://www.blick.ch/news/schweiz/graubuenden/ab-und-zu-muss-man-nein-sagen-zu-einem-baeren-id2210918.html#top)


* Najomileneši komentari:

Tamara Rabenow, prek Facebook-a, 2013/02/20
Savezna vlast si je “olakšala” posel – jednostavneše je dati ga streliti, neg razmisliti o preselejnu il nečemu sličnomu.

Benedicto Ramirez, 20/02/2013
Su ga stvarno murali mam fundati? Mislim da ne medved pogrešno postupil, neg čovek. Moglo ga se omamiti i smestiti v zverijnak (zoološki vrčak) il preseliti nekam de nebi predstavlal opasnost. Žalosno!

http://www.blick.ch/news/schweiz/graubuenden/ab-und-zu-muss-man-nein-sagen-zu-einem-baeren-id2210918.html#top (http://www.blick.ch/news/schweiz/graubuenden/ab-und-zu-muss-man-nein-sagen-zu-einem-baeren-id2210918.html#top)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Su Švicarci za medve-dom spremni?

Are the Swiss ready for bears? , 04:34

Following the shooting of Switzerland's only wild bear, which was considered a risk to human safety, the Swiss are questioning whether bears can survive here. It's an important question because more are expected to arrive. The 3 year-old « problem » bear M13 was shot in February after it proved impossible to keep him away from human settlements. It followed the shooting of another bear, JJ3, in 2008 for the same reasons. The authorities would like to prevent future Swiss bears from suffering the same fate, but they say this will only be possible if farmers and residents in border areas change their behavior towards the wild animals. (SRF/rts.ch/swissinfo.ch )

Are the Swiss ready for bears? (http://www.youtube.com/watch?v=DrqbdF6y1e4#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 30, 2013, 10:18:55 poslijepodne
Citat:
Ruđer Josip Bošković – (engl.) Roger Joseph Boscovich

25.07.2013. Tenis bonus, pax in domus?

Roger Federer, Žel(k)a i vol(k)a

ROGER ZGUBIL OD BRANDSA

Roger Federer ne imal sreče z svojem nastupom na ovoletnomu „kreditno-poloprivrednomu švicarskomu (teniskomu turneru) na oprtomu” v Gstaadu.
Žel(k)a i vola su bile tu, al pleča su (pak) zakazala.
Rođer je ispal je več v prvomu kolu.

A se je lepo počelo lepo: trenut(o)čno petoplaserani tenisač sveta je vuz divlu kartu (wild card) za nastup v Bernskomu (Medvedgradskomu) Oberlandu od domačinov dobil i pitomu kravu Želku iliti Desiree.

Zvir:
http://www.creditagricolesuisseopengstaad.ch/ (http://www.creditagricolesuisseopengstaad.ch/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Švicarska Ko(j)nfeder(er)acija il Ruska Federacija?

Na ovoletnomu teniskomu turneru pobedil je Rus Mihail Južnjij. V finalu je bil bolši od Niskozemca Robina Haase-a.

Berner Oberland und Niederland

Zanimlivo je da se Niskozemec jako dobro snašel v na 1050 metri visoko smeščenomu Gstaadu. To je zato jer je Robin po ocu, daklem na pol, Nemec.
Z Niskozemske (Niederlanda) pridošli Haase (nem. Zajec) je povedal da bu i kletu rada došel v bernsku Visokozemsku (Oberland), ali da bi se šikalo da i on na početku turnera dobi kakovu živinu - barem ovcu ili kozu. Neki su komenterali da bi mu kak poklon pasal i zajec (nem. Hase).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Roger Federer's cow Desiree (July 23, 2013), 01:14

Roger Federer's cow Desiree (July 23, 2013) (http://www.youtube.com/watch?v=61vcHOhhKLk#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 30, 2013, 11:09:11 poslijepodne
Ak neče breg (k) Muhamedu, ide Muhamed (k) bregu

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2013-07-20

Sveti Gal na mukah po zemlotoplinskomu buševskomu projekt(il)u

Geotermalna bušotina izazvala v Švicarske potres jačine 3,6 po Richteru

Potres je moglo izazvati vušpricavajne vode pod visokem tlakom da bi se sprečil jak prodor plina v bušotinu. Plin se iznenada pojavil v petek tekom priprave probe bušotine gliboke više od 4.000 metrov, veli projektant, prenaša ATS.



Potres magnitude od 3,6 stupnjeva dogodio se danas na istoku Švicarske, zbog čega su privremeno prekinuti radovi na geotermalnoj bušotini koji su vjerojatan uzrok potresa, priopćile su vlasti.

“Ne mogu se isključiti” potresi ni narednih dana, ukazuje u priopćenju Seizmološka služba Švicarske u Zürichu. Jutros u 5:30 sati, resgistriran je potres magnitude od 3,6, s žarištrem na maloj dubini od četiri kilometra, u blizini grada Sankt Gallena.

“Potres je vjerojatno izravno povezan s probama i drugim aktivnostima geotermalnog projekta u Saint Gallenu gdje je nekoliko dana bilo nekoliko mikro-potresa”, priopćila je Seizmološka služba.

Potres nije izazvao materijalnu štetu, priopćila je policija. Na tiskovnoj konferenciji u Saint Gallenu, rukovoditelji projekta za korištenje geotermalne energije su objavili privremeno obustavljanje rada da bi se analizirali podaci i stabilizirala bušotina, prenijela je švicarska novinska agencija ATS.

Potres je moglo izazvati ubrizgavanje vode pod visokim tlakom da bi se spriječio jak prodor plina u bušotinu. Plin se iznenada pojavio u petak tijekom pripreme probe bušotine duboke više od 4.000 metara, kaže projektant, prenosi ATS.

Da bi se situacija stabilizirala, u bušotinu je ubrizgano 650 kubičnih metara vode.

Cilj bušenja, započetog ožujka ove godine je da se dođe do vode temperature od 140 stupnjeva na gotovo 4.500 metara dubine, kojom bi se opskrbljivala polovica zgrada u gradu Saint Gallenu.

Krajem 2006. i početkom 2007. u okolici Basela, na sjeveru Švicarske, dogodilo se nekoliko sličnih potresa, od kojih su neki bili jači od 3 stupnja Richterove skale. I oni su bili izazvani bušenjem tijekom prvog projekta za izgradnju geotermalne elektrane u Švicarskoj.

Ali, posao je (u Baselu) obustavljen zbog tih potresa izazvanih ubrizgavanjem vode pod pritiskom na 5.000 metara dubine.

Rujna 2011. Parlament je odobrio postupan prestanak korištenja nuklearne energije što je primoralo Švicarsku da štedi energiju i potiče razvoj novih izvora električne struje.

Švicarska ima pet nuklearnih reaktora, koji će biti isključeni do 2034. godine.


Zvir:
http://www.bihlive.info/svijet/geotermalna-busotina-izazvala-potres-u-svicarskoj/ (http://www.bihlive.info/svijet/geotermalna-busotina-izazvala-potres-u-svicarskoj/)

Citat:
Potres v Švicarske
Erdbeben in der Schweiz
, 0:21

http://www.youtube.com/watch?v=TqibMuWtQnY (http://www.youtube.com/watch?v=TqibMuWtQnY)

Zemlotoplinski projekt Sveti Gal (St. Gallen): (z)animacija projekt(ila)
Geothermie-Projekt St.Gallen: Infoanimation des Geothermie-Projekts
, 02:51

Geothermie-Projekt St.Gallen: Infoanimation des Geothermie-Projekts (http://www.youtube.com/watch?v=m4AmGUHx2P0#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 01, 2013, 11:34:32 poslijepodne
Vuz 1. velikomešnjaka (kolovoza) - rođendan Helvecije

Jezero kaplic, jezero let, il?


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ČernoBielsko jezero - (k)erneubare Energie?

2013-07-14
V Bielskomu jezeru v Švicarske zmerena (povekšana) radioaktivnost

Na dnu Bielskoga jezera v Švicarske geologi su prenašli trage radioaktivnoga materijala cezija 137. Isti navodno dohaja z nuklearne elektrane Mühleberg („Melinbreg“). Nema opasnosti za zdravje, priopčili su z elektrane i z Saveznoga zavoda za javno zdravstvo.

Nastavek (na nemačkomu):
http://www.srf.ch/news/schweiz/radioaktivitaet-im-bielersee-gemessen (http://www.srf.ch/news/schweiz/radioaktivitaet-im-bielersee-gemessen)
 

Bu gdo bil bijen zbogradi černo-bielskoga jezerskoga ozračja?

Biel / Bienne (nemački Biel, francuski Bienne, bernski dijalekt Bieu) je najvekši dvojezični grad v Švicarske i, iza Berna, drugi po veličine grad v kantonu Bernu.

Nastavek (na nemačkomu):
http://de.wikipedia.org/wiki/Biel/Bienne (http://de.wikipedia.org/wiki/Biel/Bienne)

Citat:
1. velikomešnaka (kolovoza) Švicarci slave svoj najvekši nacionalni blagdan.

Legenda veli da su se na te dan, 1. velikomešnaka leta 1291., na travniku brega Rütli - Rütliwiese, zestali odlučni muži “prakantonov”, (t)Ur(opolc)i, Schwyz i Unterwalden, da bi sklopili savez za obranu od Austrijancov i druge ondašne neprijatelov. Da bi zapečatili te „večni Savez“ potrdili su to zakletvom, tera je poznata kak "Rütlischwur", Rütli-zakletva.

Obširneše:
www-croatia-ch:
1. August - švicarski nacionalni praznik
http://www.croatia.ch/7dana_ch/120801.php (http://www.croatia.ch/7dana_ch/120801.php)

http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg45305/#msg45305 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg45305/#msg45305)

ČernoBielsko…
Črn(o)-Bil(o), Črn(o)-Bel(o)

Podvinčani Črn bel, 02:07

Podvinčani Črn bel (http://www.youtube.com/watch?v=PlHx-MUNbeg#)

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 01, 2013, 11:28:12 poslijepodne
Drama hrvatskoga avijona v Švicarske
Pilot i kopilot spasili živote 64 putnikov

* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   

Piloten und Kopiloten
(Kloten – züriški erodrom, züriški Pleso)

* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   

Zagreb – Zürich und zurück (i curik, nazaj)

* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   

A u pistu mater…(…hornske Helvecije)

* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   

Nos-stradamus
Nazalno prizemlejne (LEPA NAŠA, NASA, NAZA)

* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   

Klote(n) skoro bil proklet
Klote(n) - pr. oklet
(Klote: švicarskonemački naziv za Kloten)

* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   

Skoro bilo putuvajne v Hell(veciju)

* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   
* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   


SPASILI 64 ŽIVOTA

VIDEO: 'MOŽE I BEZ KOTAČA'


Kopilot Croatia Airlinesa nakon dramatičnog slijetanja u Zuerichu

Još se ne zna što je točan uzrok kvara aviona Dash na letu 464 iz Zagreba prema Zürichu

http://www.jutarnji.hr/pilot-situm-i-kopilot-ivankovic-spasili-su-zivote-64-putnika/1129202/ (http://www.jutarnji.hr/pilot-situm-i-kopilot-ivankovic-spasili-su-zivote-64-putnika/1129202/)

* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   

DRAMA HRVATSKOG AVIONA U ŠVICARSKOJ

OTKRIVEN IDENTITET HEROJA
Kapetan Šitum i kopilot Ivanković uspjeli su sletjeti bez kotača



ZAGREB - Prilikom slijetanja u zračnu luku Kloten u Zürichu jučer oko 20 sati zrakoplov Croatia Airlinesa imao je nesreću. Srećom, nitko od posade i putnika nije ozlijeđen.

Tijekom poslijepodneva otkriven je identitet pilota i kopilota Croatia Airlinesa koji su zaslužni za sigurno slijetanje zrakoplova hrvatske nacionalne aviokompanije - kapetan Zvonko Šitum i kopilot Ivan Ivanković u teškoj su situaciji reagirali prisebno i spasili živote 64 ljudi u avionu što dokazuju i audio snimke razgovora s kontrolom leta.

Nastavek:
http://www.jutarnji.hr/poslusajte-razgovor-pilota-croatia-airlinesa-s-kontrolorom-leta-hrabri-pilot-ostao-je-sabran/1129120/ (http://www.jutarnji.hr/poslusajte-razgovor-pilota-croatia-airlinesa-s-kontrolorom-leta-hrabri-pilot-ostao-je-sabran/1129120/)


* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   

Švicarski tisek (na nemačkomu):

Flughafen Zürich, 27. September 2013

Flugzeug landet auf der Nase

Wegen technischer Probleme legte eine Maschine der Croatian Airlines am Freitagabend eine Bruchlandung hin. Die rund 60 Passagiere blieben unverletzt.


 
Bildstrecke (Slikovnica)

1/9)
Am 27. September 2013 machte auf dem Flughafen Zürich eine Maschine der Croatian Airlines eine Bruchlandung.
2/9)
Der Flieger landete unsanft auf der Nase.


Vortsetzung (Nastavek):
http://www.20min.ch/schweiz/zuerich/story/31496224 (http://www.20min.ch/schweiz/zuerich/story/31496224)

* * * * *  * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *  * * * * * * * * * *   

 Let ober Alp
 «dr alpeflug»
(napisal / vuglazbil / popeva: Mani Matter)

Hans Peter «Mani» Matter (1936-1972), švicarski dijalektalni pesnik i pevač (z 36 let poginul v saobračajke)

Alpenflug Mani Matter, 01:36
Text / Musik / Gesang: Mani Matter
Alpenflug Mani Matter (http://www.youtube.com/watch?v=yhNUdU1q7hM#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 01, 2013, 11:32:34 poslijepodne
Prebrani helvec(trons)ki listi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Najjakša hrvatina Helvecije je Sem-pak Matijaš (Sempach Matthias)

Novi kral hrvjna na švicarski način (švingajne, (h)rvajne na pilovine) je Sempach Matthias.

27-letni Medved.građan (Bernec) Sempach Matthias dokazal je svu klasu z osem suverene pobedi. V konečnice (finalu) je pobedil klubskoga kolegu Christiana Stuckija. Prvi put posle leta 1995. domačin prvenstva je pak kral.

Matijaš je za nagradu obikastel - dobil je oko jezero kil žmekoga bika (Muni) zvanoga «Fors vo dr Lueg», čija je vrednost oko 22 jezer frankov.
(H)rvač more birati jel oče bika il negvu protuvrednost v švicarskemi franki.


Zvir:
http://www.nzz.ch/aktuell/sport/eidg-schwingfest/matthias-sempach-eidgenoessisches-1.18143039 (http://www.nzz.ch/aktuell/sport/eidg-schwingfest/matthias-sempach-eidgenoessisches-1.18143039)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Finalni ogled
Matthias Sempach ist der Schwingerkönig 2013
, 04:11

Matthias Sempach ist der Schwingerkönig 2013 (http://www.youtube.com/watch?v=4wL1VCGvHUk#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 01, 2013, 11:34:15 poslijepodne
Prebrani helvec(trons)ki dogotki

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Or(w)ell ponorel*

Peneznice (novčanice) od jezero (1000) švicarske frankov fkrajene z tiskare

ŽENEVA - Oko 1800 peneznic (novčanic) od  jezero (1000) švicarske franakov, to je 1,8 milijunov švicarske frankov (1,5 milijun eurov), fkrajeno je od švicarskoga tiskara peneznic Orella* Fusslija, vundala je (v) tork Švicarska nacionalna banka (BNS). "Od jeseni 2012., BNS zna za nekuliko peneznic  od 1000 švicarske frankov tere ne dela v promet", priobčila je banka.

Istraga ministarstva v (dober) teku je od miholščaka (listopada) 2012. poklam ke je mejnačnica v Londonu znesla sumlu spram peneznic od 1000 švicarske frankov, ističe se v priobčejnu Orella Fusslija.

Osoba s prebivališčem v Švicarske vu-hičena vrešt je v Londonu, a druga v Zürichu.

Osoba vu-hičena vrešt v Engleske osujena je na vreštnu kaštigu i bila je do sada seskup više od sedem mesec vreštu. (Hina)


Zvir:
http://ipress.hr/magazin/novcanice-od-1000-svicarskih-franaka-ukradene-iz-tiskare-29389.html (http://ipress.hr/magazin/novcanice-od-1000-svicarskih-franaka-ukradene-iz-tiskare-29389.html)

Citat:
Jezero kaplic, jezero let (Kolko kaplic, tolko let)
Vladimir Mutak - Koiko kaplic, tolto let
- Jos ni jeden Zagorec, 05:33
http://www.youtube.com/watch?v=xECJp7zkpvg (http://www.youtube.com/watch?v=xECJp7zkpvg)

Pesme o penezi na švicarskomu dijalektu

Najvekši švicarski šlag(er)i - Rumpelstilz: «Kiosk»
(popeva Polo Hofer)

Die grössten Schweizer Hits - Rumpelstilz: «Kiosk», 04:04
(von Polo Hofer):

Die grössten Schweizer Hits - Rumpelstilz: «Kiosk» (http://www.youtube.com/watch?v=VHF6ZOeI8Xc#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: kuntakinte - Studeni 24, 2013, 05:46:08 poslijepodne
Švicarji NE omejitvi najvišjih plač
 Švicarji so na današnjem referendumu zavrnili omejitev najvišjih, predvsem menedžerskih plač na največ dvanajstkrat večjo vsoto od najnižje plače v podjetju, kažejo rezultati vzporednih volitev. Predstavniki združenj delodajalcev so izid že pozdravili. ...
http://www.radiokrka.com/poglej_clanek.asp?ID_clanka=186499 (http://www.radiokrka.com/poglej_clanek.asp?ID_clanka=186499)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Prosinac 18, 2013, 09:57:32 poslijepodne
Citat:
Hrvatsku koja ushićena urla ustaški pozdrav, o težini vlastite povijesti mora učiti multinacionalka (FIFA) iz Züricha

Citat:
medmrežje, kom-ent-ator XY, 17.12.2013
„FIFA-in glavni promatrač u Hrvatskoj je izvjesni Zoran Stevanović. Ima li slučajnosti što se opetovano u ovakvim nezgodama pojavljuju ljudi sa sličnim imenima, što su opetovano iz Rijeke i što su opetovano”antifašisti”, neka svatko prosudi za sebe. Ja osobno mislim da je to više nego indikativno.

Večerno lukajne, Turi(cum)polis

Blick am Abend (Zürich), 16.12.2013.

FIFA-ina fatva

Lopta za političku mudroslovku (filozofkijnu) dr. Regulu Stämpfli


Tera je, ke mislite, najkuražneša, profesija na svetu? Američki marinci teri se z nožom med zubi prikradaju do najopasneše teroristov na svetu? Il zuriški bankari teri bankovnu tajnu brane do zajnoga sefa? Falš. Kajti dečki, teri nesu stravu ni smrti ni goršomu su danski karikatur(opolis)ti!  Leta 2005, vundal je "Jyllands - Posten karikaturu Muhameda teru je narisal Kurt Westergaard i od onda mu živlejne moraju štititi od fanatične islamistov. Osem let kesneše pak se jen danski risač vusudil vundati bogokletne (bogohulne) slike! Meta negvoga špotajna ov put ne nekteri arabski prorok, neg, zadržete dah, božanski Sepp Blatter! Do je v stajnu zriktati da se  Svetsko nogometno prvenstvo organizera v pustijnske države bez spomena vredne nogometne tradicije, negva moč mora biti bezgranična. Zato, ak se Blatter raspiga (razluti), fajerunt (konec) je z veseljem! Prek švicarske sudske odluke šef FIFA-e zabranil je karikature o-sebe Oléa Andersena. Svetišča se moru mirno blat(ter)iti, proroki zsmijavati, nijovu religiju kritizerati, osim ako se dela o pravomu mesije i gospodaru teri se zove nogomet. Vu slučaju takvoga blačejna, blat(ter)ajna, ziher sledi FIF(A)-ina fatva.


Zvir:
http://www.blickamabend.ch/kolumnen/fadegrad/fifa-fatwa-id2579695.html (http://www.blickamabend.ch/kolumnen/fadegrad/fifa-fatwa-id2579695.html)

Citat:
Alpska internacionala

Ivek Petrušičov, osim ke (po nekem) «svira hurcu» igra i v jenomu "internacionalnomu"-orkestru (glazbeno je nadarjen kak i politički mu uzornik).
Vevo z svojum družbum igra švicarsku himnu na pomalo balkanski/ruski način
(inače zgodno ilustrerano)

Kroatizacija iliti dekrojctizacija Helvecije
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg38119/#msg38119 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg38119/#msg38119)

Vide(l)o:
Swiss International Psalm - Suma Covjek Orkestar feat. Ivica Petrusic, 02:12

Swiss International Psalm - Suma Covjek Orkestar feat. Ivica Petrusic (http://www.youtube.com/watch?v=l_7Oyl5q_v4#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 20, 2014, 11:24:32 poslijepodne
“SwissAward 2013“ ("Švicarec leta 2013")

Svečanost dodele nagrad ''SwissAward 2013'' 11. sečna 2014. v züriškomu Hallenstadionu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

V kategorije “Društvo” nominerani su:

prof. Patrick Aebischer, predsednik «École polytechnique fédérale de Lausanne» (EPFL Lausanne)
Nomineran kak vuspešen predsednik EPFL-a, teri je pobedil na natečaju za najvekši kredit za istraživajne v Europe, ke bu stvorilo mnoga visokokvalificirana delatna mesta.

Tanja Grandits, šefica restorana Stucki, Basel
Nominerana kak "Kuvarica leta" 2014. i na te način kak prva žena tera je sama na špice "Gault Millau Švicarske».

Hans Rudolf Herren, predsednik veča Fundacije Biovision (Biovizija) i dobitnik svetske nagrada za prehranu
Nomineran za svoj neumorni doprinos borbe protiv gladi i siromaštva v Afrike, za teri je osvojil brojne nagrade.

Zebran je Hans Rudolf Herren.

http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/die-nominierten-in-der-kategorie-gesellschaft (http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/die-nominierten-in-der-kategorie-gesellschaft)

* * * * * *

Gala predstava je počela cirkusantski
DJ Bobo - Welcome to My Crazy Circus (SwissAward 2013 - SRF1 HD 2014 jan11), 02:24

Švicarski popevač, tekstopisec, tancač i glazbeni producent DJ Bobo zvodi ''Dobrodošli v moj ludi circus'' z novoga albuma'' Circus'' na svečanosti dodele nagrad ''SwissAward 2013'' na SRF1, 11. sečna 2014.

DJ Bobo - Welcome to My Crazy Circus (SwissAward 2013 - SRF1 HD 2014 jan11) (http://www.youtube.com/watch?v=2tcwZeZYlBM#ws)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 20, 2014, 11:25:47 poslijepodne
Nastavek sledečoga lista


Športaši nominerani za  „Švicarca/Švicarku leta“:

Ueli Steck, ekstremni športaš
Nomineran kak jen od najbolše svetske ekstremne alpinistov, prvi teri se sam spentral na južnu stenu Annapurne.

Giulia Steingruber, gimnastičarka
Nominerana kak športašica leta 2013., osvojila zlatnu kolajnu v preskoku na europskomu gimnastičkomu prvenstvu.

Stanislas Wawrinka, teniski profesionalec
Nomineran za najbolšo tenisko leto v sv(oj)e karijere, v teromu se je prvi put kvalificeral v polufinale jenoga Grand Slam-a.

* * * * * *

Ueli Stecks Training in den Alpen, 01:48

Ueli Stecks Training in den Alpen (http://www.youtube.com/watch?v=BRxJOw4vAVY#ws) 


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 20, 2014, 11:27:12 poslijepodne
Nastavek sledečoga lista


V kategorije „Politika“ nominerani su:

Johanna Bartholdi, predsednica občine Egerkingen, kanton Solothurn (SO) (stranka FDP)
Nominerana za svoj nekonvencionalni potez v hasnovitost (korist) časne porezne obveznikov, teri je je priskrbel puno pofali, ali i špota.

Susanne Hochuli, članica kantonalne vlade kantona Aargau (stranka zelene)
Nominerana za svoj osobni angažman v izbegličke politike i poradi vole da sve reči pretvori v dela.

Thomas Minder, poduzetnik i večnik maloga (kantonalnoga) doma,  z kantona Schaffhausen (nezavisni)
Nomineran kak inicijator „ograničenja plač i otpremnin menadžerov v kompanijam tere su zlistane na burze“, tera su usvojena z velikum večinom i zezvala politički potres.

Zebran je Thomas Minder.

http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/die-nominierten-in-der-kategorie-politik (http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/die-nominierten-in-der-kategorie-politik)

Citat:
”De si bila Micika”
Minstrels - Grüezi wohl Frau Stirnimaa 1969, 01:26
http://www.youtube.com/watch?v=SbHC8OjSTm0 (http://www.youtube.com/watch?v=SbHC8OjSTm0)

”De si bila Micika” na 4-5 načinov
Voxset SwissAward 2013 - Grüezi wohl Frau Stirnimaa, 03:28

Voxset v-živo z züriškoga Hallenstadiona zvodi skroz frišku a cappella (di)verziju pesme “Grüezi wohl Frau Stirnimaa” (“Dobrodošla gospa čelnik”) na svečanosti dodele nagrad ''SwissAward 2013'' na SRF1, 11. sečna 2014.

Voxset SwissAward 2013 - Grüezi wohl Frau Stirnimaa (http://www.youtube.com/watch?v=iFNJWjGlePo#ws)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 20, 2014, 11:28:37 poslijepodne
Nastavek sledečoga lista


 V kategorije „Šou “ nominerani su:

Bastian Baker, kantautor
Nomineran kak kantautor, teri se z svojem drugem albumom konačno etableral v Švicarske, a i v inozemstvu si priskrbel vugled (popularnost).

Divertimento, kabaretski duo
Nomineran kak najvuspješneši i najpopularneši komičarski duo Švicarske, čije su predstave več leta i leta stalno rasprodane.

Stephan Eicher, mužikaš
Nomineran za svoj vuspeši album "L'envolée" („Uzvišen“), teri označava još jenu špicu (vrhunec) negve izvanredne 30-letne karijere kak glazbenika.

Zebran je Stephan Eicher.

http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/die-nominierten-in-der-kategorie-show (http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/die-nominierten-in-der-kategorie-show)

* * * * * *

Nama pajdaša kakov si ti
Stephan Eicher: Pas d'ami comme toi (clip), 03:27

Stephan Eicher: Pas d'ami comme toi (clip) (http://www.youtube.com/watch?v=-BF7YAHvo0g#)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 20, 2014, 11:29:46 poslijepodne
Nastavek sledečoga lista


V kategorije „Gospodarstvo“ nominerani su:

Dominique Biedermann, dr. oec., direktor fundacije (zaklade) Ethos
Nomineran kak direktor fundacije (zaklade) Ethos, tera se prek deset let zavzima za prava akcijonarov (delničarov) i protiv samovole pojedine menadžerov.

Thomas Binggeli, vlasnik Thömus Veloshop-a i predsednik vupravnoga veča BMC Group Švicarska
Nomineran kak vlasnik i vizioner tvrtke Thömus Veloshop, teri je z svojemi švicarskemi električni beciklini visoko dorival na ovomu perspektivnomu tržišču.

Beni Stöckli Jr., predsednik Vuprave Stöckli Swiss Sports AG
Nomineran za vuspešnu pripovest z Stöckli skijami. Negda malu, ali finu marku svega oca, Beni Stöckli jr. Dorival je do važnoga igrača v neprofesionalnomu i profesionalnomu (Tina Maze) športu.

Zebran je Beni Stöckli Jr.

http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/die-nominierten-in-der-kategorie-wirtschaft (http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/die-nominierten-in-der-kategorie-wirtschaft)

* * * * * *

Beatrice Egli popeva “Me srčeko” & “Luda za tobum”
Beatrice Egli - Mein Herz & Verrückt nach dir («SwissAward 2013», SRF) 11.01.2014 HD, 04:59

Beatrice Egli (rojena leta 1988. v kantonu Schwyz) švicarska je po(p-)pevačica i pobednica desetoga RTL-ovoga talent-šoua „Nemačka išče superzvezdu“.

Beatrice Egli - Mein Herz & Verrückt nach dir («SwissAward 2013», SRF) 11.01.2014 HD (http://www.youtube.com/watch?v=cJzs7YWoKqg#ws)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 20, 2014, 11:31:12 poslijepodne
Nastavek sledečoga lista


V kategorije „Kultura “ nominerani su:

Christa de Carouge, modna dizajnerica
Nominerana za sve 30-letno modno-kreativno vukupno umetničko delo, poznato i  dalko vun granic zemle.

Joel Dicker, pisec
Nomineran kak zvezda kniževne scene, teri je z svojem romanom "Istina o slučaju Harryja Québerta» postigel velki uspeh i spentral se na europske liste najtržneše (najprodavaneše) romanov.

Markus Imhoof, filmski režiser i scenarist
Nomineran za svoj impresiven dokumentarec "Više od meda", teri je postal najvuspešneši švicarski dokumentarni film i pobral visokokaratne (špic-) nagrade.

Zebran je Markus Imhoof.

http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/die-nominierten-in-der-kategorie-kultur (http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/die-nominierten-in-der-kategorie-kultur)

* * * * * *

 DJ Bobo - Somebody Dance With Me & Freedom (SwissAward 2013 - SRF1 HD 2014 jan11), 04:59

Švicarski popevač, tekstopisec, tancač i glazbeni producent DJ Bobo zvodi ''Negdo tanca z menum'' i ''Slobodu'' z albuma ''Pak nafilan'' na svečanosti dodele nagrad ''SwissAward 2013'' na SRF1, 11. sečna 2014.

DJ Bobo - Somebody Dance With Me & Freedom (SwissAward 2013 - SRF1 HD 2014 jan11) (http://www.youtube.com/watch?v=wf8c-hAYSJo#ws)


Nastavek na sledečomu listu
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 20, 2014, 11:36:15 poslijepodne

Nastavek sledečoga lista


“SwissAward 2013“ ("Švicarec leta 2013"): pregled pobednikov

Stanislas Wawrinka je na dvanajstomu "SwissAward-u" zebran za "Švicarca leta". Ostali dobitniki (po kategorija) su Stephan Eicher, Beni Stöckli Jr., Markus Imhoof, Thomas Minder i Hans Rudolf Herren.

Konačni poredek na glasuvajne za "Švicarca leta" 2013.

1. Stanislas Warwinka - 15.57 %
2. Divertimento - 13.38 %
3. Bastian Baker - 9.94 %
4. Johanna Bartholdi - 8.66 %
5. Hans Rudolf Herren - 8.11 %
6. Markus Imhoof - 7.70 %
7. Thomas Minder - 7.02 %
8. Giulia Steingruber - 5.69 %
9. Ueli Steck - 5.43 %
10. Beni Stöckli jr. - 3.25 %
11. Thomas Binggeli - 3.21 %
12. Dominique Biedermann - 2.14 %
13. Tanja Grandits - 2.09 %
14. Stephan Eicher - 2.01 %
15. Patrick Aebischer - 1.88 %
16. Christa de Carouge - 1.70 %
17. Susanne Hochuli - 1.59 %
18. Joel Dicker - 0.63 %

http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/swissaward-die-gewinner-im-ueberblick (http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/swissaward-die-gewinner-im-ueberblick)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 
"Nagrada za životno djelo" («LifeTimeAward») dodelena klaunu Dimitriju

"SwissAward " je odalo priznajne klaunu z najpoznatešem smeškom nacije z vrlo posebnum nagradum: Dimitri je nagrajen z nagradum «LifeTimeAward» za sve životno delo.

http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/der-lifetimeaward-geht-an-clown-dimitri (http://www.srf.ch/unterhaltung/events-shows/swissaward/der-lifetimeaward-geht-an-clown-dimitri)

Citat:
Clown Dimitri Solo - Kurztrailer Highlights, 05:09
http://www.youtube.com/watch?v=ioRbmmbGY9Q (http://www.youtube.com/watch?v=ioRbmmbGY9Q)

DAS ZELT - La Famiglia Dimitri, 03:43

DAS ZELT - La Famiglia Dimitri (http://www.youtube.com/watch?v=vDYCanh-0eY#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: @Franjo@ - Siječanj 21, 2014, 12:05:21 prijepodne
grüzzi ljudevit,

jednom prije dosta let bil sam u baselu, ne sjecam se da li je to bilo klein ili grossbasel.

sjecam se jedne eissenplastik od starog , nazalost pokojnog mestra  bernharda luginbühl, bazen u manjem parku  sa njegovim remek djelom.

sliku na googlu nemogu pronaci, ak nadjes prostri, da se vidi razlika izmedju one nove fontane od zagrebacke poluretardirane stetocinje, i djelo jednog sasvim jednostavnog genijalca

www.google.de/search?q=Eisenplastiker+Bernhard+Luginb (http://www.google.de/search?q=Eisenplastiker+Bernhard+Luginb)ühl&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=7qPdUrLLKsLDygPpvoGQCA&ved=0CD8QsAQ&biw=1680&bih=915

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 21, 2014, 01:23:43 prijepodne
Citat:
sjecam se jedne eisenplastik od starog , nazalost pokojnog mestra  bernharda luginbühl, bazen u manjem parku  sa njegovim remek djelom

Grüezi Frajno (Franzli),
v medvremenu vevo je Tinguely-jov zdenec v Baselu

Tinguely-Brunnen - Fasnachts-Brunnen in Basel - Carnaval (1/2) ,
http://de.wikipedia.org/wiki/Fasnachts-Brunnen (http://de.wikipedia.org/wiki/Fasnachts-Brunnen)

Tinguely-Brunnen - Fasnachts-Brunnen in Basel - Carnaval (1/2) (http://www.youtube.com/watch?v=JfUSkBz-shk#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: @Franjo@ - Siječanj 21, 2014, 10:00:07 prijepodne
[

Tinguely-Brunnen - Fasnachts-Brunnen in Basel - Carnaval (1/2) ,
http://de.wikipedia.org/wiki/Fasnachts-Brunnen (http://de.wikipedia.org/wiki/Fasnachts-Brunnen)

Tinguely-Brunnen - Fasnachts-Brunnen in Basel - Carnaval (1/2) (http://www.youtube.com/watch?v=JfUSkBz-shk#ws)

danke, danke onkel ludwig!

da, da, to je to..

bio sam prije x-godina sa jednim nasim loptoguracem u jednoj klinici kraj basela..njega sam poznal, a ja sam znal par reci njemacki.
loptogurac je bio visoko pozicioniran tada u hrvatskom novartisu iz maksimirske ceste i trebal si je omastiti brk njegov vlasnik prek robovlasnickog ugovora, citaj najveci hrvatski izvoznik i mecena.
jedan nas domaci gastarbeiter me je vodil po baselu, i tako sam vidio dijelo starog genijalca.

nego ludwig,

kak je tu u toj zemlji koja  nema ni svoj jezik..imaju li oni antifasista, udbasa, i menedjera tipa nadan...imaju li oni kulturolosku ustanovu tipa remetinec, jel njihovi sanaderi stanuju tamo..tko njima farba tunele da su onak   cisti.

sjecam se da mi je poznanik pricao da jedan njihov ministar , socijaldemokrat, ide na posel jutro iz züricha u bern sa vlakom..ak nema mjesta u prepunim vlakovima onda se cak dogodi da i stoji.

Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 21, 2014, 09:58:18 poslijepodne
Citat:
imaju li oni antifasista, udbasa, i menedjera tipa nadan...

Prebrani helvectronski (l)isti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

 Švicarski antinašisti

28.11.2013.
Najjakša švicarska stranka «Švicarska narodna stranka» (SVP) odbija preširejne ugovora o slobodnomu kretajnu (z leta 1999.) na Hrvatsku. «Več sad je nekontrolirana imigracija z EU-a na temelu slobodnoga kretajna person (osob) poprimila nepodnošive razmere. Preširejne istoga (ugovora) na Hrvatsku samo bu dodatno pogoršalo situaciju. Mesto preširejna ovoga sumlivoga sporazuma na druge države, SVP zahteva povrat kontrole nad vuselavajnem čez nove pregovore o sporazumu o slobodnomu kretajnu z EU-om. Vu tom smislu, SVP zagovara privačajne narodne inicijative "protiv masovnoga vuselavajna", o tere se bu 9. velače 2014. glasuvalo na referendumu».

http://www.svp.ch/g3.cms/s_page/80730/s_name/newsschlagzeile/newsContractor_id/0/newsID/3867/newsContractor_year/2013 (http://www.svp.ch/g3.cms/s_page/80730/s_name/newsschlagzeile/newsContractor_id/0/newsID/3867/newsContractor_year/2013)

Citat:
Trenutočno Švicarska more državlanem nove EU članic zabraniti naselavajne do maksimalno 9 (=7+2) let od vlezuvajna (vulaza) te držav v EU. Vu slučaju Rumujnske i Bugarske to vredi maks. do 1. sečna 2016., za Hrvate (po trenutočnem regulam) maks. do 1. srpna 2022.
http://www.awa.zh.ch/internet/volkswirtschaftsdirektion/awa/de/arbeitsbewilligungen/eu8_eu2.html (http://www.awa.zh.ch/internet/volkswirtschaftsdirektion/awa/de/arbeitsbewilligungen/eu8_eu2.html)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Südbaši, Jugos(i)

Švicarci baš i nemaju preveč rada doselenike z jugoistočne Europe (Südosteuropa) , kajti je gustokrat uvreženo mišlejne da mednimi ima više kriminalcov i zlorabitelov socijalne pomoči.

Citat:
21.08.2012
Bržeša odluka o azilu za jugoistočne Europejce
Švicarska savezna vlada stišče na gas(-i)-pedalu: iskateli azila z europske zemli oslobođene viz trebaju v roku od dva dane dobiti odluku o azilu. Dalne mere trebaju deluvati kak sredstvo odvračanja.
http://www.20min.ch/schweiz/news/story/Schnellerer-Asylentscheid-fuer-Balkanstaaten-22447902 (http://www.20min.ch/schweiz/news/story/Schnellerer-Asylentscheid-fuer-Balkanstaaten-22447902)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * 

Švicarski Nadan

Na-Daniela Vasellu, direktora farmaceutske firme Novartis, obični Švicarci itali se drevje i kamejne poradi odobrene mu velke otpremnine. Vasella je pri odlasku z Novartisa dobil 72 milijune švicarske frankov. Kesneše je pod medijskum prešum otkazal isplatu, no (i) te slučaj odrazil se na rezultat referenduma o ograničejnu plač i otpremnin menadžerov v kompanijam tere su zlistane na burze (usvojeno z velikum večinom). 

Citat:
Bivši predsednik Novartisa Daniel Vasella prima dividende v iznosu od više od sedem milijuni frankov.
http://www.bilanz.ch/people/daniel-vasella-heimatlos (http://www.bilanz.ch/people/daniel-vasella-heimatlos)

DJ BoBo - Tour 2014 "CIRCUS" The New Show,  01:30

DJ BoBo - Tour 2014 "CIRCUS" The New Show (http://www.youtube.com/watch?v=d5vl6CiERk0#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 07, 2014, 11:13:03 poslijepodne
Švicarska Kon(tra)federacija
09.02.2014. referendum o inicijative «Protiv masovnoga vu(ve)selavajna”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Švicarci v nedelu na referendumu odlučuju jel oču ograničiti broj vuselenikov v svu zemlu

Istodobno se buju izjasnili o još dva referendumska pitaja - o financerajnu i razvoju železničke infrastrukture (FABI), ter o inicijative po tere je financerajne pobačaja privatna stvar(a ne da to pokriva obavezno osnovno zdravstveno osiguranje)



Švicarci v nedelu idu na prvi ovoletni referendum, na teromu buju odlučivali o tomu jel oču ograničiti broj vuselenikov v svu zemlu. Isti bi, ovisno o rezultatu, mogel imati dalekosežne posledice po status jene od najbogateše držav sveta.

Referendum pod nazivom "Ne masovnomu vuselavajnu" organizera Švicarska narodna stranka (SVP), pojedinačno najjakša politička opcija v švicarskomu parlamentu, poznata po svemi konzervativni, antiimigracijski, pa i ksenofobni stajališči. Išču referendum o ponovne uvedbe kvot za strance teri se smeju vuseliti v Švicarsku, ali i za prekmejne (prekgranične) težake, iskatele azila i izbeglice, kajti trde da je baš porast broja vuselenikov dopelal do "betega" švicarskega društva teri se ogleda v gubitku vredne obradive zemle, prenapučenosti, preopterečenom javnomu prevozu, povekšajnu cene dela, poraščejnu kriminala, zloporabe iskajna azila i "gubitku nacionalnoga identiteta".

Švicarska je 2007. ukinula kvote za strane težake, a BBC je vundal da je v ovomu predlogu reč o ponovne uvedbe kvot, odnosno ograničavajnu broja dozvol boravka na 2000 na leto za državlane držav z skupine "A8", tere su v EU vlezle 2004.

"Neču živeti kot sardine v konzerve", povedal je za tabloid Blick neovisni političar Thomas Minder*, zagovaratel inicijative.

Citat:
* Thomas Minder je na zebirajnu za Švicarca leta 2013. pobedil v kategorije “Politika”. Poduzetnik je i večnik maloga (kantonalnoga) doma,  z kantona Schaffhausen (nezavisni), inicijator „ograničenja plač i otpremnin menadžerov v kompanijam tere su zlistane na burze“, tera su lani usvojena z velikum večinom i zezvala politički potres.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Velika večina švicarske političke strank i vlada v detele celine apeleraju na građane da glasuju "ne" na referendumu, a nedavno su im se v tomu nastojajnu pridružili Švicarska vudruga poslodavcov i organizacije tere predstavlaju poloprivrednike, proizvođače vur, hotelsku industriju, osiguravajuče hiže, industriju strojov i tekstila, bolnički i informatički sektor ter znanstvene kruge.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vlada je građane pozvala i na odhitavajne još jenoga referenduma teri se bavi pitajnem vuselavajna – letos buju se Švicarci izjašnavali i o inicijative organizacije za zaštitu okoliša Ecopop tera okoliš i prirodne resurse kani štititi ograničavajnem vuselavajna na 0,2 posto vukupnoga letnoga prirasta stanovništva.

To pre toga još treba raspraviti i parlament, baš kak i pitajne o tomu da se sloboda kretajna ludi preširi i na Hrvatsku, članicu EU od 1. srpna 2013., o čemu je Švicarska narodna stranka (SVP) več najavila da bu inicerala referendum.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Obširneše:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/svicarska-u-nedjelju-na-referendumu-odlucuje-zele-li-ograniciti-broj-useljenika-u-svoju-zemlju/726176.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/svicarska-u-nedjelju-na-referendumu-odlucuje-zele-li-ograniciti-broj-useljenika-u-svoju-zemlju/726176.aspx)

Citat:
3 referendumska pitajna 09.02.2014.

1. Savezna odluka (predlog zakona) o financerajnu i razvoju železničke infrastrukture (FABI)
Referendumsko pitajne glasi:
Očete privatiti saveznu odluku (predlog zakona) od 20. lipna 2013 o financerajnu i razvoju železničke infrastrukture? (Direktni protupredlog povlečene narodne inicijative "Za javni prevoz")”

2. Narodna inicijativa „Financerajne pobačaja je privatna stvar“
Referendumsko pitajne glasi:
“Očete privatiti narodnu inicijativu "Financerajne pobačaja je privatna stvar - rasterečejne zdravstvenog osiguranja brisanjem troškov pobačaja z obveznoga osnovnog osiguranja"?“

3. Narodna inicijativa „Protiv masovnoga vuselavajna“
Referendumsko pitajne glasi:
“Očete privatiti narodnu inicijativu „Protiv masovnoga vuselavajna“?

Zvir:
https://www.ch.ch/de/volksabstimmung-0902-2014/ (https://www.ch.ch/de/volksabstimmung-0902-2014/)

Zabrajneno plakati(rajne)

Plakati Švicarske narodne stranke (SVP)...
... (i) za incijativu „Protiv masovnoga vuselavajna
(http://www.masseneinwanderung.ch/ (http://www.masseneinwanderung.ch/) )

(http://www.svp-wohlen-anglikon.ch/wb/media/Abstimmungs-Parolen/Parolen_2014_02_09-3_nn.jpg)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *



Plakat protiv incijative „Protiv masovnoga vuselavajna

(http://www.20min.ch/diashow/87943/87943-fnouGKnLSTeqJ1QJd_HhUA.jpg)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Delo na vide(l)o
Citat:
1. Savezna odluka (predlog zakona) o financerajnu i razvoju železničke infrastrukture (FABI)
FABI-Vorlage - Abstimmungen vom 9. Februar 2014,  03:45
https://www.youtube.com/watch?v=f02rFJHf9DA (https://www.youtube.com/watch?v=f02rFJHf9DA)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2. Narodna inicijativa „Financerajne pobačaja je privatna stvar“
Abtreibungsfinanzierung - Abstimmungen vom 9. Februar 2014, 03:34
https://www.youtube.com/watch?v=JjrNUzc9r-4 (https://www.youtube.com/watch?v=JjrNUzc9r-4)

3. Narodna inicijativa „Protiv masovnoga vuselavajna“
Masseneinwanderungsinitiative - Abstimmungen vom 9. Februar 2014, 04:24

Masseneinwanderungsinitiative - Abstimmungen vom 9. Februar 2014 (http://www.youtube.com/watch?v=2Vx2z0QoDOM#ws)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 14, 2014, 11:20:42 poslijepodne
Rezultati glasuvajna o 3 referendumske inicijative 09.02.2014.

1. Savezna odluka (predlog zakona) o financerajnu i razvoju železničke infrastrukture (FABI)


      Za                     Protiv                % Za          % Protiv           Kantonov Za         Kantonov Protiv          %  Zišle
 1`776`688         1`088`210           62%             38%                 19  6/2                    1                               55%
http://www.admin.ch/ch/d/pore/va/20140209/det578.html (http://www.admin.ch/ch/d/pore/va/20140209/det578.html)

* * * * * * * * *

2. Narodna inicijativa „Financerajne pobačaja je privatna stvar“

      Za                     Protiv                % Za          % Protiv           Kantonov Za         Kantonov Protiv          %  Zišle
873`603               2`019`033        30.2%           69.8%                    1/2                     20  5/2                     55.5%
http://www.admin.ch/ch/d/pore/va/20140209/det579.html (http://www.admin.ch/ch/d/pore/va/20140209/det579.html)

* * * * * * * * *

3. Narodna inicijativa „Protiv masovnoga vuselavajna“

      Za                     Protiv                % Za          % Protiv           Kantonov Za         Kantonov Protiv          %  Zišle
1`463`954           1`444`428        50.3 %          49.7%                 12  5/2                   8  1/2                     55.8%
http://www.admin.ch/ch/d/pore/va/20140209/det580.html (http://www.admin.ch/ch/d/pore/va/20140209/det580.html)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Karikature o švicarskomu referendumu (p)o pitajnu imigracijskoga maspoka

http://www.srf.ch/news/schweiz/abstimmungen/abstimmungen/masseneinwanderungs-initiative/so-sehen-karikaturisten-das-resultat (http://www.srf.ch/news/schweiz/abstimmungen/abstimmungen/masseneinwanderungs-initiative/so-sehen-karikaturisten-das-resultat)

na priliku (izvod):

Spuščaj rampu! (Libre Circulation)
https://twitter.com/chappatte/status/432626557124104192/photo/1/large (https://twitter.com/chappatte/status/432626557124104192/photo/1/large)

Od utvrde do utvrde (od zamka do zamka, od festunga do festunga):
https://twitter.com/Stimmbuerger/status/432677047622565888/photo/1 (https://twitter.com/Stimmbuerger/status/432677047622565888/photo/1)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Citat:
Vide(l)o:

Švicarci privatili narodnu inicijativu protiv masovnoga vuselavajna
Schweizer nehmen Volksinitiative gegen Masseneinwanderung an, 04:35
https://www.youtube.com/watch?v=hXOrE1N826w (https://www.youtube.com/watch?v=hXOrE1N826w)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Swiss International Psalm - Suma Covjek Orkestar feat. Ivica Petrusic[/color], 02:12
https://www.youtube.com/watch?v=l_7Oyl5q_v4 (https://www.youtube.com/watch?v=l_7Oyl5q_v4)

Heidi Intro (LANGE VERSION), 03:02

Heidi Intro (LANGE VERSION) (http://www.youtube.com/watch?v=Pu7MjOd0o0Y#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: kuntakinte - Veljača 15, 2014, 08:25:25 poslijepodne
Švicarska oštro podijeljena po pitanju imigranata, no kontroverzni referendum je ipak prošao s 50,4 % glasova - EU najavljuje "reviziju svih sporazuma" sa Švicarskom
 Švicarska je jučer izašla na referendum po pitanju ograničavanja godišnje kvote imigracije iz EU-a. Rezultati otkrivaju kako su stanovnici oštro podijeljeni po ovom pitanju, no referendum je ipak - prema zadnjim informacijama - prošao s ukupno 50,4% glasova "za". Ovime se zapravo prekida politika slobodnog kretanja na koju je Švicarska pristala 2002. potpisavši sporazum s EU.
 Inicijativa je pokrenuta pod nazivom "Stop masovnoj imigraciji" od strane nacionalističke desničarske stranke SVP (Švicarska Narodna Stranka). Cilj je bio uvesti kvote na broj stranih radnika koji godišnje smiju ući u zemlju. Kontroverzni referendum je još jedan u nizu pobjeda osnažene europske desnice.
...Spomenimo i to kako je izlaznost na jučerašnjem referendumu bila izuzetno visoka, čak 56%.
...Daleko od toga da je EU "fer igrač" u ovoj situaciji, sjetimo se samo ograničenja na rad u drugim EU zemljama koja su uvođena novim članicama.
http://www.advance.hr (http://www.advance.hr)

Kaj misliš kak bu to na kraju zišlo?
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 15, 2014, 11:52:00 poslijepodne
Puno ovisi o tomu kak bu se stvar po pitajnu (ne)ograničavajna broja strancov odvijala v drugem zemlam, poglavito onem nuter EU.
Ak bi se vujni poradi morebitnoga jačajna „nacionalističke“, protueuropske političke snag išlo na smajnejne slobodnoga kretajna osob, to bi olakšalo posel SVP-u (Švicarske narodne stranke) v Helvecije.

Kratkoročno se nabu puno toga zmenilo. EU bu, delom i poradi predstoječe zebirajni za europski parlament, naglašavala da se o slobode kretajna nemre pregovarjati, kajti je to jena od 4 temelne slobod EU.
Novi saziv EU parlamenta bu pak operativen tek na jesen ovoga leta.   

* * * * * * * * * *

Do kraja lipna 2014. bu švicarski odel pravosuđa (EJPD) skup z odelom  vajnske poslov (EDA) i z  odelom gospodarstva, obrazovajna i istraživajna (WBF) zdelal koncept implementacije referendumske odluke. Isti bu, po švicarskomu predsedniku i  članu vlade Burkhalteru, sadržaval  osnovne parametre sustava kvot, teri mora biti vpelan pokle usvajajna inicijative. Koncom ovoga leta ili početkom dojdučoga, Savezno veče (vlada) moglo bu parlamentu predstaviti nacrt zakona. Leto dan kesneše treba biti dogotovlen i izvršni nalog (zakon). Vlada ima ovlasti i sama donesti odgovarajuči dekret (nalog), ak provedba u zakonodavstvu ne bi mogla biti okončana do 9. velače 2017., kak to zahteva inicijativa.“

http://www.tagesanzeiger.ch/schweiz/standard/Bundesrat-will-bis-Juni-Umsetzungskonzept-vorlegen/story/14408894 (http://www.tagesanzeiger.ch/schweiz/standard/Bundesrat-will-bis-Juni-Umsetzungskonzept-vorlegen/story/14408894)

* * * * * * * * * *

     Švicarska trenutočno ima 23 % strancov, ali ak bi se računali i oni teri su v medvremenu prijeli (kupili) švicarsko državlanstvo, onda je postotek strancov 35 %.
     Zajne 2-3 lete v Švicarsku se vuselivalo v proseku 80 jezer strancov (to bi značilo 1 milijon vu roku od 12 let).
     Leta 2012. Švicarska je imala 6 736 000 stanovnikov stareše od 15 let, od čega jne 2 335 000 ima migracijsko poreklo (4/5 ojdni su i sami migranti).

http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/07/blank/key/04.html (http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/07/blank/key/04.html)

* * * * * * * * * *

NAKON REFERENDUMA
NOVA FAZA IZMEĐU ŠVICARSKE I EU Prvi pokazatelj smjera bit će odnos prema Hrvatima

Odbijanje Švicarske da ispoštuje dogovoreno i ukine prepreke za dobivanje radne dozvole hrvatskim radnicima primoralo EU da zaustavi pregovore o zajedničkom financiranju znanstvenih istraživanja i studentskih kredita

http://www.jutarnji.hr/nova-faza-odnosa-svicarske-i-eu-prvi-pokazatelj-smjera-bit-ce-odnos-prema-useljenicima-iz-hrvatske-/1164546/ (http://www.jutarnji.hr/nova-faza-odnosa-svicarske-i-eu-prvi-pokazatelj-smjera-bit-ce-odnos-prema-useljenicima-iz-hrvatske-/1164546/)

* * * * * * * * * *

15.02.2014
Švicarska za sada nabu z Hrvatskum potpisala sporazum o slobodnomu kretajnu osob.
O tomu je švicarska ministrica pravosuđa Simonetta Sommaruga obavestila hrv. ministricu vajnske poslov Pusić
(teletext švic. TV)

Naslov: Odg: Referendum 18.05.2104. o nabave (vojne avijonov) Gripen____ Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 31, 2014, 01:13:39 prijepodne
18.05.2014.

Švicarska: referendum o minimalnoj plaći, pedofilima, borbenim zrakoplovima i obiteljskim liječnicima

Švicarska  je jutros otvorila birališta kako bi Švicarci odlučili o četiri prijedloga. Radi se o inicijativama prema kojima bi pedofilima bilo zabranjeno zauvijek raditi bilo kakve poslove kojima dolaze u dodir s djecom, određivanju minimalne plaće od 4000 švicarskih franaka mjesečno te financiranju nabave novih borbenih zrakoplova-Gripen. Na ovom referendumu građani će odlučiti i žele li ustavnim amandmanom poboljšati status obiteljskih liječnika.

Oko 5,2 milijuna švicarskih građana ima pravo sudjelovati u nacionalnom glasovanju. To je drugi referendum u 2014. godini. U Švicarskoj se svake godine održi  četiri referenduma na kojima građani izravnom demokracijom oblikuju politike i vrijednosti u svojoj zemlji.

Popularna inicijativa “Pedofilima više ne bi trebalo biti dopušteno da rade s djecom”  predlaže da osoba osuđena za seksualni zločin nad maloljetnikom (što uključuje svakog mlađeg od 16 godina i one u dobi od 16-18, ako je odrasla osoba  u poziciji moći nad njima) nikad ne bude dopušteno obavljati posao s kojim je u dodiru s maloljetnicima- bilo profesionalno ili u poziciji volontera.

Inicijativa za zaštitu minimalne plaće traži da švicarska Konfederacija i kantoni potiču uporabu kolektivnih ugovora, uz minimalne plaće te da bude uvedena minimalna satnica, na razini cijele države, svih kantona, od 22 švicarska franka na sat, što bi značilo, plaću od oko 4000 švicarskih franaka mjesečno.

Danas Švicarci odlučuju i o promicanju statusa liječnika primarne zdravstvene zaštite kao onih koji nose najvažniji dio brige o bolesnima. Ustavom bi se zahtijevalo od federalnih i kantonalnih vlasti da poduzmu mjere koje bi  jamčile pristup osnovnoj zdravstvenoj skrbi za sve.

Vlada također planira dopustiti da liječnici opće prakse podignu i cijene laboratorijskih testova provedenih u svojim ordinacijama, što bi trebalo generirati 35 milijuna franaka godišnje.


Tako će se ovim referendumom građene pitati podržavaju li uspostavu posebnog fonda kojim bi se trebala financirati nabava Gripen borbenih zrakoplova, kojim bi se zamijenilo 54 zastarjelih F-5 Tiger zrakoplova, što je Nacionalno vijeće već odobrilo s 119 glasova za i 71 protiv te 4 suzdržana glasa.


Izvor: Narod.hr/swissinfo.ch

http://narod.hr/svijet/referendum-oko-minimalne-place-borbenih-zrakoplova-pedofila-obiteljskih-lijecnika/ (http://narod.hr/svijet/referendum-oko-minimalne-place-borbenih-zrakoplova-pedofila-obiteljskih-lijecnika/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nabava (vojne avijonov) Gripen
Cil:
Treba nabaviti 22 nove vojne (borbene) avijone. Tak bi se zamenil jen tal denešne borbene avijonov.

REZULTAT
46.6% ZA
53.4% PROTIV
GLASUVALO 55.3% ZEBIRAČOV
http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx (http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx)
 
Citat:
53,4% Švicaraca protiv kupovine Gripena
http://obris.org/istaknuto/534-svicaraca-protiv-kupovine-gripena/ (http://obris.org/istaknuto/534-svicaraca-protiv-kupovine-gripena/) 

Kauf des Gripen - Abstimmungen 18. Mai 2014, 03:04
Ziel:
Es sollen 22 neue Kampfflugzeuge -- Gripen -- gekauft werden. Diese sollen einen Teil der heutigen Kampfflugzeuge ersetzen.

Kauf des Gripen - Abstimmungen 18. Mai 2014 (http://www.youtube.com/watch?v=K5hPgRh8XxM#ws)
Naslov: Odg: Referendum 18.05.2014. o min. plače 4 jezer frankov mesečno_Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 31, 2014, 01:18:25 prijepodne
Švicarci odbacili prijedloge o minimalnoj plaći i vojnim zrakoplovima

18.5.2014. 15:34 Poslovni.hr/Hina 15214

Švicarci su, prema prvim rezultatima jutrošnjeg referenduma na kojem su se izjašnjavali o uvođenju minimalne plaće od 22 franka po satu ili 4000 franaka mjesečno.

 
Reuters:
Švicarci su, prema prvim rezultatima jutrošnjeg referenduma na kojem su se izjašnjavali o uvođenju minimalne plaće od 22 franka po satu ili 4000 franaka mjesečno, odbacili prijedlog, donoseći olakšanje poslovnim ljudima i njihovim tvrtkama koji strahuju da bi takva mjera mogla naškoditi švicarskom tržištu rada.

Oko 77 posto birača, prema dosad raspoloživim rezultatima odbacilo je prijedlog švicarskog sindikata SGB koji podupiru socijalisti i Zeleni, a 23 posto ih se izjasnilo za.

"Rezultati referenduma vrlo su jasni. Ovo je glasovanje povjerenja u ekonomiju", rekao je za švicarsku televiziju Hans-Ulrich Bigler, direktor Udruge švicarskih sindikata.

Oko 90 posto švicarskih radnika zarađuje više od predložena 22 franka. Pristaše uvođenja minimalne plaće tvrde da je ona potrebna kako bi ljudi moglo pristojno živjeti, dok su kritičari mišljenja da će ona povećati troškove proizvodnje i povećati nezaposlenost jer će mladim ljudima biti teže naći posao.

Ekonomski liberalna Švicarska nema određenu minimalnu državnu plaću.

* * * * *

Švicarci su se na današnjem referendumu tijesnom većinom izjasnili i protiv kontroverznog dogovora o kupnji 22 nova švedska borbena zrakoplova tipa Gripen za švicarsko ratno zrakoplovstvo u vrijednosti od 3,5 milijarda dolara. Protiv je glasovalo 51 53,4 (LK) posto birača, a za njih 49 46.6 (LK) posto.


http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/svicarci-odbacili-prijedloge-o-minimalnoj-placi-i-vojnim-zrakoplovima-271730# (http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/svicarci-odbacili-prijedloge-o-minimalnoj-placi-i-vojnim-zrakoplovima-271730#)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Inicijativa o minimale plače
Cil:
V  Švicarske si trebaju zarađivati najmejne 22 franke na delatnu vuru

REZULTAT
23.7% ZA
76.3% PROTIV
GLASUVALO 55.5% ZEBIRAČOV
http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx (http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx)

Mindestlohn-Initiative - Abstimmungen 18. Mai 2014, 02:28
Ziel:
In der Schweiz sollen alle mindestens 22 Franken pro Arbeitsstunde verdienen.

Mindestlohn-Initiative - Abstimmungen 18. Mai 2014 (http://www.youtube.com/watch?v=QvEKq4EztXw#ws)

Naslov: Odg: Referendum 18.05.2014. - Pedofilem doživotna zabrana dela z decum_Mala CH
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 31, 2014, 01:22:22 prijepodne
Švicarski referendumu: pedofilima doživotna zabrana rada s djecom

Pedofilima se u Švicarskoj odsad automatski i doživotno zabranjuje rad s djecom, odlučili su u nedjelju na referendumu švicarski građani sa 63,5 posto glasova, usprkos protivljenju vlade.

Tekst koji su odobrili Švicarci određuje da se svakoj osobi osuđenoj za spolnu zlouporabu djece ili nesamostalnih osoba automatski i doživotno oduzima pravo da radi s djecom ili da kao volonter bude u kontaktu s malodobnicima i s nesamostalnim osobama. Taj su prijedlog prihvatili svi kantoni u Švicarskoj.

Emotivni razlozi su prevagnuli nad ustavnim načelima – srazmjernosti kazne i neautomatskoj primjeni kazne – što je isticala vlada.

Vlada se usprotivila inicijativi ocijenivši da je to pitanje obuhvaćeno zakonom koji je nedavno donio parlament i koji 2015. treba stupiti na snagu. Usto je ocijenila da će se ovime kazniti tinejdžerske ljubavi.

Sustav izravne demokracije u Švicarskoj omogućuje organiziranje referenduma o bilo kojem pitanju pod uvjetom da njegovi pristaše prikupe broj potpisa predviđen ustavom. Za referendum na saveznoj razini treba 100.000 potpisa. U Švicarskoj pravo glasa ima 5,2 milijuna ljudi.

Godine 2008. Švicarci su odlučili da kaznena djela u vezi s pedofilijom ne zastarijevaju, kao i zločini protiv čovječnosti, genocid i teroristički napadi.

Švicarski su istodobno na referendumu, prema prvim rezultatima, odbacili uvođenje minimalne plaće od 22 franaka po satu ili 4.000 franaka mjesečno, što je olakšanje poslovnim ljudima i njihovim tvrtkama koji strahuju da bi takva mjera mogla naškoditi švicarskom tržištu rada.

Također, na referendumu je odbačena namjera o kupnji 22 nova švedska borbena zrakoplova tipa Gripen za švicarsko ratno zrakoplovstvo u vrijednosti od 3,5 milijarda dolara.


Izvor: Narod.hr/Agencije
http://narod.hr/svijet/svicarski-referendumu-pedofilima-dozivotna-zabrana-rada-s-djecom/ (http://narod.hr/svijet/svicarski-referendumu-pedofilima-dozivotna-zabrana-rada-s-djecom/)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Inicijativa o pedofilem
Inicijativa sem osobam osuđenem poradi pedofilije zabrajnuje igdar više delati z decum ili z nesamostalnem osobam, bilo volonterski, bilo profesionalno.

REZULTAT
63.5% ZA, 
36.5%   PROTIV,
GLASUVALO 54.9% ZEBIRAČOV
http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx (http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx)

Pädophilen-Initiative - Abstimmungen 18. Mai 2014, 03:04
Ziel:
Die Initiative verbietet allen wegen Pädophilie verurteilten Personen, jemals wieder mit Kindern oder schutzbedürftigen Personen ehrenamtlich oder bezahlt zu arbeiten.

Pädophilen-Initiative - Abstimmungen 18. Mai 2014 (http://www.youtube.com/watch?v=oV_llKtM3oc#ws)
Naslov: Odg: Referendum 18.05.2014.- Sem fletni pristup medic. temelnomu osigur._Mala CH
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 31, 2014, 01:25:52 prijepodne

Medicinsko temelno osigurajne
Cil:
Po novomu zakonu trebaju si imati hitri (fletni) pristup medicinskomu temelnomu osigurajnu.

REZULTAT
88% ZA,
12 % PROTIV
GLASUVALO 53.9% ZEBIRAČOV
http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx (http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx)

Citat:
Vezane vesti:

06.10.2013
Švicarci našim obiteljskim liječnicima nude posao za 10000 CHF
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/na-sajmu-karijera-u-zagrebu-svicarci-nude-posao-s-placom-od-10-000-eura-na-mjesec---306061.html (http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/na-sajmu-karijera-u-zagrebu-svicarci-nude-posao-s-placom-od-10-000-eura-na-mjesec---306061.html)

20.11.2012.
Mjere švicarske vlade i atraktivnost liječničke profesije obiteljske medicine
http://www.suprazdravlje.hr/clanak/876/166/mjere-svicarske-vlade-i-atraktivnost-lijecnicke-profesije-obiteljske-medicine (http://www.suprazdravlje.hr/clanak/876/166/mjere-svicarske-vlade-i-atraktivnost-lijecnicke-profesije-obiteljske-medicine)

Citat:
Inicijativa o minimale plače
Cil:
V  Švicarske si trebaju zarađivati najmejne 22 franke na delatnu vuru

REZULTAT
23.7% ZA
76.3% PROTIV
GLASUVALO 55.5% ZEBIRAČOV
http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx (http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx)

Mindestlohn-Initiative - Abstimmungen 18. Mai 2014, 02:28
Ziel:
In der Schweiz sollen alle mindestens 22 Franken pro Arbeitsstunde verdienen.

https://www.youtube.com/watch?v=QvEKq4EztXw (https://www.youtube.com/watch?v=QvEKq4EztXw)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Inicijativa o pedofilem
Inicijativa sem osobam osuđenem poradi pedofilije zabrajnuje igdar više delati z decum ili z nesamostalnem osobam, bilo volonterski, bilo profesionalno.

REZULTAT
63.5% ZA, 
36.5%   PROTIV,
GLASUVALO 54.9% ZEBIRAČOV
http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx (http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx)

Pädophilen-Initiative - Abstimmungen 18. Mai 2014, 03:04
Ziel:
Die Initiative verbietet allen wegen Pädophilie verurteilten Personen, jemals wieder mit Kindern oder schutzbedürftigen Personen ehrenamtlich oder bezahlt zu arbeiten.

https://www.youtube.com/watch?v=oV_llKtM3oc (https://www.youtube.com/watch?v=oV_llKtM3oc)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Nabava (vojne avijonov) Gripen
Cil:
Treba nabaviti 22 nove vojne (borbene) avijone. Tak bi se zamenil jen tal denešne borbene avijonov.

REZULTAT
46.6% ZA
53.4% PROTIV
GLASUVALO 55.3% ZEBIRAČOV
http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx (http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx)
 
Kauf des Gripen - Abstimmungen 18. Mai 2014, 03:04
Ziel:
Es sollen 22 neue Kampfflugzeuge -- Gripen -- gekauft werden. Diese sollen einen Teil der heutigen Kampfflugzeuge ersetzen.

https://www.youtube.com/watch?v=K5hPgRh8XxM (https://www.youtube.com/watch?v=K5hPgRh8XxM)

Medizinische Grundversorgung - Abstimmungen 18. Mai 2014, 03:09
Ziel:
Mit dem neuen Gesetz sollen alle einen raschen Zugang zur medizinischen Grundversorgung haben. Dies in der gesamten Schweiz.

Mindestlohn-Initiative - Abstimmungen 18. Mai 2014 (http://www.youtube.com/watch?v=QvEKq4EztXw#ws)

Naslov: Odg: Referendum 18.05.2014.- Sem fletni pristup medic. temelnomu osigur._Mala CH
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 31, 2014, 02:28:00 prijepodne
Ispravek po-grešnoga vezila

Citat:
Medicinsko temelno osigurajne
Cil:
Po novomu zakonu trebaju si imati hitri (fletni) pristup medicinskomu temelnomu osigurajnu.

REZULTAT
88% ZA,
12 % PROTIV
GLASUVALO 53.9% ZEBIRAČOV
http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx (http://www.parlament.ch/d/wahlen-abstimmungen/volksabstimmungen/volksabstimmungen-2014/abstimmung-2014-05-18/Seiten/default.aspx)

Medizinische Grundversorgung - Abstimmungen 18. Mai 2014, 03:09
Ziel:
Mit dem neuen Gesetz sollen alle einen raschen Zugang zur medizinischen Grundversorgung haben. Dies in der gesamten Schweiz.

Medizinische Grundversorgung - Abstimmungen 18. Mai 2014 (http://www.youtube.com/watch?v=T3tQorE307I#ws)
Naslov: Odg: Vuspeh švicarskoga nemačkoga (1) / Samo dijalekt v dečjem vrtecem v Aargauu
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 16, 2014, 05:40:57 poslijepodne
Vuspeh švicarskoga nemačkoga (1)

Prijeta dijalektalna inicijativa Švicarske Demokratov (ŠD)
Vubuduče samo švicarski nemački (dijalekt) v aargauškemi dečjemi vrteci


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

18. svibna 2014.

Vuz zjašnavajne o vsešvicarske tema, Helvečani su 18. svibna 2014. glas(ov)ali i na niže (kantonalne, gradske, občinske) razina.
Tak je, na priliku, v kantonu Aargau suveren (iliti narod) odlučil da se v tomu kantonu v dečjemi vrteci vubuduče bu govorilo i spominalo samo na „dijalektu“ (švicarskomu nemačkomu, Schwiizertüütsch-u).

Aargau je, posle Züricha, drugi kantonu v teromu je vusvojena 100 %-tna dijalekt(ič)na inicijativa.
V vekšine švicarsko germanske kantonov omer dijalekta (Schwiizertüütsch-a) i kniževnoga jezika (govora) (Hochdeutsch-a, Schriftdeutsch-a) je 50 %: 50 % (pol-pol), ili pak 33 % dijalekta : 33 %  kniževnoga : 33 % po vole tet (ovisno o sadržaji).

Kontra preporuki kantonalne vlade, parlamenta i vekšine strank zebirači v kantonu Aargau vusvojili su inicijativu Švicarske demokratov (ŠD) z 121'587 naprama  97'440 glasov. Odziv je bil 55.21 posto.


“Mérlin mesto mrkve“
(“Rüebli statt Karotten“)

Aargauški ŠD zalagal se za svu inicijativu z sloganom “Mérlin mesto mrkve“ (“Rüebli statt Karotten“).
(V kajkavske Hrvatske moglo bi se rabiti i slogane “Vugorek mesto krastavca“, “Paradajz mesto rajčice“ i sl.)


Zvir:
http://www.nzz.ch/aktuell/schweiz/schweizerdeutsch-in-aargauer-kindergaerten-1.18304710 (http://www.nzz.ch/aktuell/schweiz/schweizerdeutsch-in-aargauer-kindergaerten-1.18304710)


Citat:
2011-05-16
Dosledna vuporaba dijalekta v züriškemi dečjemi vrteci (vrteki)
„Dijalektalna“ inicijativa v kantonu Zürich privačena z 54 posto glasov
Bez kniževnoga nemačkoga («Hochdeutsch-a) v züriškemi dečjemi vrteci

http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg32353/#msg32353 (http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg32353/#msg32353)

Prigorski svati 1-5  Malen je vrtek ograjen, 02:03

Prigorski svati 1-5 Malen je vrtek ograjen (http://www.youtube.com/watch?v=1JrH8BTwWyo#)
Naslov: Odg: Švicarski vuspeh Nemecke (2)- Lisa starobrodska (letovanička) 4. v maratonu
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 16, 2014, 05:51:16 poslijepodne
Švicarski vuspeh Nemecke (2)

Turi(cum)polis iliti Zürich
Lisa Nemec osvojila sjajno četrto mesto v maratonu na EP

Za 30-letnu Nemec četrto mesto na EP-u v Zürichu uverlivo je najbolši plasman na nekteromu velikomu natecajnu.



Hrvatska atletičarka Lisa Christina Nemec stigla je z cajtom 2:28:36 do četrtoga mesta v maratonu na Europskomu prvenstvu v Zürichu. Zlato je osvojila Francuskijna Christelle Daunay z cajtom od 2:25.14.
Naša najbolša maratonka prvu je polovicu trke bila v pelajuče grupe od pet trkačic, ali unda je zgubila kontakt z pelajučim.

(http://www.index.hr/images2/lisanemec_maraton_ep_hina.jpg) 

Lojtrica (rezultati) :

1. Christelle Daunay (Fra)          2:25:14
 2. Valeria Straneo (Ita)            2:25:27
 3. Jessica Augusto (Por)            2:25:41
 4. LISA CHRISTINA NEMEC (HRV)       2:28:36
 5. Elvan Abeylegesse (Tur)          2:29:46


http://www.vecernji.hr/atletika/lisa-nemec-osvojila-sjajno-cetvrto-mjesto-u-maratonu-na-ep-955884 (http://www.vecernji.hr/atletika/lisa-nemec-osvojila-sjajno-cetvrto-mjesto-u-maratonu-na-ep-955884)

Citat:
Trasa maratona na atletskomu EP-u v Zürichu 2014.
(i vide(l)o razglednica Turi(cum)polisa / Züricha)


EM Zürich 2014 Marathon Course , 03:16

https://www.youtube.com/watch?v=rt-Lzy-lsvI (https://www.youtube.com/watch?v=rt-Lzy-lsvI)

Lisa - Tiček drčaček / tica drčačica)

Ivek Kosteličov z Nacekom Zrnčekom-Dimom popevle Vogellisi (himnu bernskoga Oberlanda)

Citat:
Hor(n)vatski
Kad bi samo znal de je Vogellisi („Tič Jalža“)
Vogellisi dohaja z Adelbodena  (z „ Plemenite zemle “)
Adelboden leži v Bernskomu Oberlandu  („v Medvedgorju, Medvednice“)
Bernski Oberland je lepi.

http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41093/#msg41093 (http://www.forumgorica.com/sport/dej-nam-bog-picekov-racekov-kos-telicov-snek-ivek-lepi-snivek/msg41093/#msg41093)
https://www.youtube.com/watch?v=-3Z-46CWv5A (https://www.youtube.com/watch?v=-3Z-46CWv5A)

(Mona) Lisa starobrodska, letovanička

Nakon ke je zbavila 24. leto-vani Lisa Christina Stubličova (v zamušu Nemec) vrnula se leta 2008. v zemlu svega jape Iviča, poreklom z Letovaniča, točneše povedano z ojdnega 3 km vudalenoga Staroga Broda na Kupe, šešinska (zažinska) fara, lekenička občina.

Lisa Christina Stubljičova
(kwikipedia)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Lisa_Christina_Stubli%C4%87 (http://hr.wikipedia.org/wiki/Lisa_Christina_Stubli%C4%87)
Stari Brod:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_Brod (http://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_Brod)

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

Letovanič, Letovanič, selo pokraj Kupe
(by Pajdashi at New England Folk Festival, April 2007.)
Croatian Song III, 01:44

Croatian Song III (http://www.youtube.com/watch?v=YJpsI8elPZY#)
Naslov: Odg: Švicarci pak na referendumu (zlato, vuselavajne, porezi) / Mala Švicarska
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 30, 2014, 11:39:17 prijepodne
Švicarci pak na referendumu: Teme su novo vu(ve)uselavajne i stranci, ali i zlato
Ženeva, 28.11.2014.
Autor: B.V.

Švicarski glasači zezvali su početkom leta konsternaciju širom Europe gda su na referendumu zglasali suzbijajne vus(ve)elavajna, a v nedelu su prejdnimi tri nova zjašnavajna tera buju, ak prejdu, svetu poslala još snažnešu poruku o tomu da Švicarci neču nove doselenike.

Glasa se o inicijativam
1) da se zlatne rezerve odn. zlato vubuduče drže samo v CH (ne i v inostrajnske zemla),
2) da se vu(ve)selavajne strancov dodatno zmenša na samo 0.2 % (od 8.2 milijunov) CH stanovnikov (daklem, na 16 jezer, mesto dosadašne 100 jezer) na leto, ter
3) da strajnski bogatuni teri ne žive v CH vubuduče ne-bi mogli plačati jedinstveni, ( vu odnosu na CH stanovnike) zmenšani porez.


Obširneše:
http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/svicarci-opet-na-referendumu-teme-novo-useljavanje-i-stranci-ali-i-zlato---362662.html (http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/svicarci-opet-na-referendumu-teme-novo-useljavanje-i-stranci-ali-i-zlato---362662.html)

Citat:
1) Gold-Initiative - Abstimmungen 30. November 2014, 02:21
Ziel: Die Initiative verlangt, dass das Vermögen der Nationalbank zu mindestens 20% aus Gold besteht. Dieses Gold darf nicht verkauft und muss in der Schweiz gelagert werden.
https://www.youtube.com/watch?v=7Tdonh6szlg (https://www.youtube.com/watch?v=7Tdonh6szlg)

* * * * *

2) Ecopop-Initiative - Abstimmungen 30. November 2014, 03:30
Ziel: Die Initiative will die Umwelt schützen, indem das Bevölkerungswachstum beschränkt wird. Zudem soll die freiwillige Familienplanung gefördert werden.
https://www.youtube.com/watch?v=SioAWhYhPs8 (https://www.youtube.com/watch?v=SioAWhYhPs8)

* * * * *

3) Initiative gegen die Pauschalsteuer - Abstimmungen 30. November 2014, 02:09
Ziel: Die Initiative verlangt, dass die Pauschalsteuer abgeschafft wird.
https://www.youtube.com/watch?v=CG4l9cE4tpo (https://www.youtube.com/watch?v=CG4l9cE4tpo)

Vera Svoboda - Zemla je ova tkana od zlata (Krapina 2009) Popevke zanavek HQ, 04:45

Vera Svoboda - Zemla je ova tkana od zlata (Krapina 2009) Popevke zanavek HQ (http://www.youtube.com/watch?v=5MW7qqQdX0o#)
Naslov: Odg: Mala Švicarska / Posle 4 mesece razrešeno okrutno četvorostruko vubojstvo
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 16, 2016, 03:50:39 poslijepodne
Posle 4 mesece razrešeno okrutno četvorostruko vubojstvo v švicarskomu Rupperswilu (kanton Aargau, 40 km od Züricha)
Švicarska v dvostrukomu šoku – vubojica je sumeščan (Švicarec bez migracijske pozadine), juniorski nogometni trener. 13-letnoga dečeca prethodno je i siluval


 Vubojica je sumeščan, 33-letni študent / nogometni juniorski trener. Žrtvam z terem ne bil v veze / tere ne poznal (mater 48 let, stareši sin 19 let, dekla mu 21 leto, mlajši sin 13 let) je prerezal grklan, a potlam je podel ogen kak bi skril trage.
 Otkrili su ga na temelu otiskov prstov i DNA analize, morti i prek mobitelne podatkov.

Motivi su financijsko-seksualni (13-letnoga dečeca je i siluval). Vu toku držajna posle vubite talcov mater je prisilno išla 2 put na automat digat peneze.

Obširneše :
 
Bošnački:
Fudbalski trener uhapšen zbog ubistva četiri osobe
http://www.radiosarajevo.ba/vijesti/svijet/fudbalski-trener-uhapsen-zbog-ubistva-cetiri-osobe/225933 (http://www.radiosarajevo.ba/vijesti/svijet/fudbalski-trener-uhapsen-zbog-ubistva-cetiri-osobe/225933)

Angliški:
Rupperswil murder case
https://en.wikipedia.org/wiki/Rupperswil_murder_case (https://en.wikipedia.org/wiki/Rupperswil_murder_case)

Nemački:
Vierfachmord von Rupperswil
https://de.wikipedia.org/wiki/Vierfachmord_von_Rupperswil (https://de.wikipedia.org/wiki/Vierfachmord_von_Rupperswil)

*********************************

Su mobitelni podatki napelali na vubojicu?
V slučaju z Rupperswila (švic. kanton Aargau), isledniki su zvrednovali deset jezer mobitelov. Su oni napelali na vubojicu?

(na nemačkomu)
http://www.20min.ch/schweiz/news/story/Fuehrten-die-Handydaten-zum-Taeter--25817536 (http://www.20min.ch/schweiz/news/story/Fuehrten-die-Handydaten-zum-Taeter--25817536)


Naslov: Odg: Mala Švicarska / Ludoseča da sem ja, a ti da si dama...
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 26, 2017, 12:16:27 prijepodne
a)
Švicarska policija dva dane je nateravala šumskoga odmetnika teri je z motorkum ozledil nekuliko peršon.

b)
Naši kajkavski jezični "odmetniki" to (mavajne z motorkum) delaju puno mirolubliveše.

******

ad a)
Švicarska: Uhićen muškarac koji je ljude napadao motornom pilom
Švicarska policija uhitila je Franza Wrousisa, 50-godišnjeg muškarca osumnjičenog za napad motornom pilom u gradu Schaffhausenu („Ovčara“):
 https://www.vecernji.hr/vijesti/franz-wrousis-svicarska-napad-1184783 (https://www.vecernji.hr/vijesti/franz-wrousis-svicarska-napad-1184783)

Na nemačkomu:
Nach Kettensägen-Attacke
Der Angreifer von Schaffhausen ist gefasst:
https://www.srf.ch/news/schweiz/der-angreifer-von-schaffhausen-ist-gefasst (https://www.srf.ch/news/schweiz/der-angreifer-von-schaffhausen-ist-gefasst)

******************

ad b)
Horvatski kajkavski jezični "odmetniki" to (mavajne z motorkum) delaju puno mirolubliveše --> poglečte zadružni špot "Mala Čiči".

Zadruga - Mala Čiči (1995) spot ultra HQ, 03:33
https://www.youtube.com/watch?v=qMWRNrAeaRo&feature=youtu.be&t=58 (https://www.youtube.com/watch?v=qMWRNrAeaRo&feature=youtu.be&t=58)

**********

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zadruga_(sastav) (https://hr.wikipedia.org/wiki/Zadruga_(sastav))
(pelatel „Zadruge“ je glazbenik, kajkavski kolumnist i političar Krešimir Končevski –Kreš ze Zaboka)
Naslov: Odg: Mala Švicarska / Ludoseča da sem ja, a ti da si dama...
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 14, 2017, 10:07:35 poslijepodne
Citat:
ad b)
Zadruga - Mala Čiči (1995) spot ultra HQ, 03:33
https://www.youtube.com/watch?v=qMWRNrAeaRo&feature=youtu.be&t=58 (https://www.youtube.com/watch?v=qMWRNrAeaRo&feature=youtu.be&t=58)

ad b)
https://myspace.com/zadrugahr/mixes/classic-my-photos-384592/photo/112092888 (https://myspace.com/zadrugahr/mixes/classic-my-photos-384592/photo/112092888)
https://myspace.com/zadrugahr/mixes/classic-my-photos-384592/photo/112092913 (https://myspace.com/zadrugahr/mixes/classic-my-photos-384592/photo/112092913)
Naslov: Odg: Mala švicarska breška liga
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 14, 2017, 11:33:54 poslijepodne
Helvetska breška liga

V švicarske nogometne kupice (pokalu) klub švicarske „izazovne“ lige (Swiss Challenge League) drugoligaš FC Xamax Neuchâtel (Neuenburg, Novodvorec) pobedil je nižerazrednu momčad US Montfaucon z rekordne 21:0, i tak zrušil rekord v 92-letne povesti švicarske kupice.

Nižerazredni pak “hrvatski” klub NK Pajde v skoro pa ravnopravne tekme zgubil je od kluba švicarske superlige (Swiss Super League) prvoligaša FC Lausanne časnem rezultatom od samo 3:1 – a mogli su postiči i bolši rezultat.

„U Mölinu se igrala tekma šesnaestine finala švicarske kupice. Pred oko jezero gledatelov početni vudarec je (i)zvel negdašni hrvatski i švicarski zebiratel i bivši trener Lausanne Miroslav Čiro Blaževičov.“
https://fenix-magazin.de/foto-lausanne-prosla-dalje-pajde-se-nisu-osramotile-9/

NK Pajde Möhlin, kanton Aargau, CH
https://hr.wikipedia.org/wiki/NK_Pajde_M%C3%B6hlin 
Naslov: Odg: Mala Švicarska - 20 turopolske svin 3 meseca v švicarske Alpa
Autor: Ljudevit Kaj - Rujan 10, 2017, 06:04:47 poslijepodne
20 turopolske svin 3 meseca v švicarske Alpa
(članek na nemačkomu - prevod sledi prvum zgod(n)um)

Na Alpa se čute "svinski" dobro
Auf der Alp fühlen sie sich sauwohl

http://www.luzernerzeitung.ch/nachrichten/zentralschweiz/uri/schweine-sollen-sich-auf-der-alp-wohl-fuehlen;art97,1092254 (http://www.luzernerzeitung.ch/nachrichten/zentralschweiz/uri/schweine-sollen-sich-auf-der-alp-wohl-fuehlen;art97,1092254)

Video 1:
https://www.youtube.com/watch?time_continue=7&v=Typmpxh87WQ (https://www.youtube.com/watch?time_continue=7&v=Typmpxh87WQ)

Video 2:
Auch KAGfreiland Alpsäuli wollen Kontakt zum Menschen, 02:34
https://www.youtube.com/watch?v=4gvxgDahE24 (https://www.youtube.com/watch?v=4gvxgDahE24)

Kak Turopollcu posebno mi je drago da se spomenuti projekt z uzgojom turopolske svin odvija(l) v turopolskomu kantonu (T)URI, teri isto ima bika v svem simbolu i (po nekem) je ime dobil baš po turu (lat. taurus), vrste evropskoga bizona istreblenoga predi ca. 400 let.

Grb kantona Uri:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/10/Wappen_Uri_matt.svg/1200px-Wappen_Uri_matt.svg.png (https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/10/Wappen_Uri_matt.svg/1200px-Wappen_Uri_matt.svg.png)
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: kuntakinte - Rujan 11, 2017, 12:59:28 prijepodne
Aleksandar Božić o Lugu, turu, svijna i drugem...;

Predstavljanje knjige „Magna silva“ (Velika šuma) autora Aleksandra Božića.
Žirovina 2017.

Magna silva 1/2, Aleksandar Božić, Turopolski lug, 2017.08.26.
https://rutube.ru/video/8fc79e4e7581041fc9130291694ff9f7/

Magna silva 2/2, Aleksandar Božić, Turopolski lug, 2017.08.26.
https://rutube.ru/video/0e5195f78ecf864075f0f3ff40693da2/
Naslov: Odg: Mala Švicarska / Regule lepoga ponašajna za vreme nogometnoga SP-a v Rusije
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 08, 2018, 04:40:31 poslijepodne
Preti se z globami

Policija švicarskoga grada Zuga  („cugerska policija“) pozvala je na razumno ponašajne za vreme SP-a. Tak se, na priliku, nesme duže vreme prckati (trubiti) z avutomobilskemi prckami. Onoga teri se toga nabu pridržaval to more skupo koštati.

"Automobilska prcka je uređaj za vupozorejne i u na-čelu ne-sme se rabiti da bi izrazila radost", povedali su na „cugerske“ policije. Naročito blizu bolnic, staračke domov i stambene nasel  treba zbegavati prckajne, a pogotovo prckajuče koncertline.

Za falšno prckajne more se platiti penezna globa od 40 frankov. Saki on teri se nagijne z pelajučoga avuta bu prekršajno tiran (gojnen) i mora računati z znatno višešum globum.

http://www.20min.ch/schweiz/zentralschweiz/story/Polizei-stellt-Hup-Regel-fuer-die-WM-auf-29161048

********************

600 frankov globe za mavaje zastavum

Švicarska Hrvatica (navijačica) je globlena kajti se v pelajučomu avutu („kabrioletu“) zdigla z zica i mavala hrvatskum zastavum.
Ona veli da je to kapricerajne (policije): „Gda sem na isti način slavila vuspeh švicarske reprezentacije nike se ne pripetilo (dogodilo)“.
Očekivana globa 400-600 frankov.
Skup z stotinam istomišlenikov pelala se po züriške vulica slaveč plasman „svoje“ Hrvatov v knock-out fazu natecajna na SP-u v Rusije.

https://www.tagesanzeiger.ch/zuerich/region/600-franken-busse-fuers-fahnenschwenken/story/13748236
Naslov: Odg: Mala Švicarska / Orelni seks
Autor: Ljudevit Kaj - Srpanj 08, 2018, 04:44:42 poslijepodne
Nogometaši  švicarske repke Xherdan Shaqiri i Granit Xhaka pokazali su posle zabite golov na SP-u v Rusije protiv Srbije albanskoga dveglavoga orla.
Švicarci su podeleni glede toga poteza (šport vs. politika).

V Einsiedelnu (kanton Schwyz) su srečni, kajti : pokazani dveglavi orel vuspoređuje se z službenem grbom Einsiedelna, na teromu su dva gavrani (ideja za Gavranoviča teri isto igra v švicarske repke!?). Z Einsiedelna poručuju: "Pozivlemo  Shaqirija i Xhaku da nam se pridruže v Einsiedelnu -prinami su dobrodošli!"

Slika:
(https://lh3.googleusercontent.com/Ydcwv4Hf0SgIHdWBEosNQdjx_w7MwYMcIEQNmA6OcqMx_DCYOwZ854N0z-osRkyQGXaP=s200)

https://www.nau.ch/nachrichten/schweiz/2018/06/25/wegen-doppeladler-ladt-einsiedeln-die-nati-stars-ein-65357449

*********************

Švicarska i Austrija i dveglavi orel

Dveglavi orelski grb (grbavi dveglavi orel) igra važnu rolu v povijesti obadve držav.
I den-denes sa na fasadam cirvi v Luzernu moru videti dveglavi orli.

Naslovnica 1. tiskane švicarske kronike leta 1507. z dveglavem orlem
(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f8/Schweizer_Chronik_Etterlin.jpg/438px-Schweizer_Chronik_Etterlin.jpg)

http://download.burgenverein-untervaz.ch/downloads/dorfgeschichte/1996-Die%20Schweiz%20und%20%C3%96sterreich%20und%20der%20Doppeladler.pdf

Citat:
EZOPUŠEVE BASNE POHORVATČENE po IGNACU KRISTIANOVIČ
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=2552.0
Naslov: Odg: Švicarska - Ognena zemla
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 20, 2019, 03:32:30 poslijepodne
ŠVICARSKA - OGNENA ZEMLA

Škoda posle ogna v proizvodne hale Ems-Chemie
2019/01/19

V prostorijam tvrtke Ems-Chemie v Domatu / Ems v kantonu Graubünden (GR), (v) subotu je izbil ogen. Prema navodima policije, potrefilo je proizvodnu halu. Materijalna škoda još ne precejnena. Nigdo ne ozleđen.
Ne bilo opasnosti za okoliš, povedal je glasnogovornik policije. Domat / Ems je glavna lokacija Ems grupe, tera je usredotočena na polimere i specijalne kemikalije. Tvrtku pela zastupnica najjače švicarske stranke (Švicarske narodne stranka SVP) Magdalena Martullo-Blocher (čer zaštitnoga znaka SVP-a Christopha Blochera).

https://www.bluewin.ch/de/newsregional/ost/sachschaden-nach-feuer-in-produktionsgebaude-von-ems-chemie-203538.html

Slika:
https://img.nzz.ch/S=W560/O=75/https://nzz-img.s3.amazonaws.com/2019/1/19/6d47e0ed-afb5-41a9-9860-02c4ae3c951f.jpeg

**************************

Churvinska posla (2)

Veliki ogen v Churu
Fundano 20 poštanske busov
Škoda znosi 7,5 milijonov švicarske frankov (oko 6,6 milijonov eurov)


V sredu 2019-01-16 v velikomu ognu autobusne garaže v Švicarske zgorelo je najmejne 20 poštanske busov. Takaj i garaža je poškojena (oštečena). Pripetilo se to v Churu (kanton Graubünden).
Škoda znosi 7,5 milijonov švicarske frankov (oko 6,6 milijonov eurov), povedala je tvrtka (v) četrtek. Pol “vlačnoga perivoja“ (voznoga parka) v mestu Chur je fundana.
Ogen je izbil v sredu navečer poradi još neznane vzrokov. V kompleksu garažne zgrade je i benzinska postaja. Ognogasci su ju vuspeli zaštititi od ogna.
Postbus (Poštanski bus) je podružnica Swiss Post-a, nudi linijske usluge, posebno v zemle (tuzemne).

https://www.newsarticleinsiders.com/switzerland-20-tour-buses-in-case-of-major-fire-in-chur-destroyed

Slika:
(https://img.luzernerzeitung.ch/S=W500/O=75/https://nzz-regio-assets-prod.s3.amazonaws.com/2019/1/17/dfeb8ceb-873b-44a4-9049-7903c8c6abd4.jpeg)

(i) video:
https://www.srf.ch/news/regional/graubuenden/grossbrand-in-chur-20-postauto-busse-zerstoert

***********************

Churvinska posla (1)

Ogen v stambenomu bloku v Churu – tri mrtvi
Otec Manuel S. († 33) namerno je vužgal ogen


Po noči (v) nedelu 2019-01-13, Manuel S. († 33) i negve dvoje komadi dece Linda i Javier poginuli su v ognu v svemu domu v Churu (kanton Graubünden).
Šest druge stanarov zgrade i dva ognogasci dopremleni su v betegnicu (bolnicu) z sumlum na trovajne dimom. 48 peršon su ognogasci evakuerali z 38 stanov, javlja policija.

(i) video:
https://www.blick.ch/news/schweiz/graubuenden/dichter-rauch-ueber-chur-mehrfamilienhaus-steht-in-flammen-id15111040.html

***********************

U Švicarske se vužgal splitski autobus teri je prevažal srednoškolce

Autobus z srednoškolci ze Splita vužgal se 2019-01-12 popoldan v tunelu v Švicarske. Maker je bus skroz zgorel ne bilo ozleđene, doznaje se od pelatela puta i Ministarstva vajnske i europske poslov.
Autobus z 52 putnike vračal se ze skijajna da se vužgal v vožne blizu švicarsko-francuske meje, al su putniki na vreme evakuerani pa nigdo ne ozleđen, povedal je pelatel puta Gordan Drašinac.
- Motor se vužgal iznenada, posle čega su putniki, zafalujuč munjevite reakcije šofera na vreme napustili vozilo. Šoferi su v retrovizoru spetili da se neke kadi, dodal je Drašinac.
Med 52 putnike c autobusu hrvatskoga prevoznika Autotrans po negvemi rečmi bilo je 48 đakov. Povedal je i da je autobus skroz zgorel, al da je spašeno 80-ek posto gepeka (prtlage).
Švicarski ognogasci i predstavniki Crlenoga križa intervenerali su 10-ek minut posle nesreče, a na teren su zišli i pripadniki policije, dodal je Drašinac.

https://vijesti.hrt.hr/482703/u-svicarskoj-se-zapalio-splitski-autobus-sa-srednjoskolcima

(https://www.fokus.ba/wp-content/uploads/2019/01/autobus4453.jpg)
Naslov: Odg: Švicarska - Snegovita zemla
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 20, 2019, 03:59:18 poslijepodne
ŠVICARSKA – SNEGOVITA ZEMLA

Preveč ognena (prevatrena) lubav iliti “big love“ (big lav), lavina, je gustokrat poškodna.

******

Z Švicarske stiže vest da se (v) četvrtek 2019-01-10 popoldan na planinskomu prelazu Schwaegalp na visine od oko 1300 m na hotel obrušila 300 metara široka lavina pri čemu su ozleđeni tri čoveki.
Vozila (ca. 25 komadov) i deli hotela su pod masam snega (v visine prvoga kata), vundala je policija kantona Appenzell Ausserrhoden.
Hitne službe i dale probavaju zeznati ima li nestale.

(https://www.bote.ch/storage/image/6/9/7/1/1501796_fancybox_1sf62J_z7Nhqy.jpg)
https://net.hr/danas/svijet/europa-zametena-snijegom-u-svicarskoj-se-lavina-obrusila-na-hotel-u-ceskoj-zatvoreni-granicni-prijelazi/

Citat:
DOŠEL PO NAGRADU
Hrvatska skijaška legenda zela gitaru i još jemput osvojila Wengen
Ivek je stigel po nagradu pa zel gitaru i zaigral tradicionalnu švicarsku pesmu 'Vogellisi'

2019-01-20. ob 13:06

Děj nam Bôg picekov, racekov, Kos-teličov, .... SNĚK + IVEK = LĚPI SNIVEK
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=1652.msg56781#msg56781
Naslov: Odg: Mala Švicarska / Fašnička Guggen-mužika (Guggenmusik)
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 02, 2019, 10:29:17 poslijepodne
Guggen-mužika (Guggenmusik)

Pod Guggen-mužikum (i Guggen-ženikum?) se podrazumeva šplejnata (limena) glazba, tera se obično igra v alemanskom (i alle-fraunskomu?) prostoru za vreme fašnika.

Takaj se nazivle "Guggemoseg", "Guuggemusig" (v središne Švicarske), "Guggamusik" (v istočne austrijske pokrajine Vorarlbergu), "Guggumüsig" (v jugoistočnomu švicarskomu kantonu Vallis) ili "Chatzemusig" (mačja glazba) v Švicarske i južne Nemačke. Reč je o fest ritmički fundamenterane (vtemeljene) šplejnate (limene, puvače) glazbe igrane na svojstven, vrlo specifičen način: "pogrešno" odosno "koso". Mužikanti su gustokrat posebno oblečeni i delomično maskerani.

Guggen-mužika je tal (del)  švabsko-alemanskoga,  baselskoga, bernskoga (medvedgradskoga), winter.thuropolskoga, vališkoga, solothurnskoga i občenito središno-švicarskoga fašnika.

Pojam je verovatno zveden z izraza "Gugge", teri na alemanskomu znači vrečica. Ampak, ne ga smeti mešati z švicarskonemačkem izrazom "Guuge" za se vrste (šplejnate) puvačke štrumenatov. "Guggemusig" se tak odnaša na skupinu ludi teri skupa stvarjaju glazbu, dok nose jednostavne maske – se dobe vrečice, tere se v Baselu i okolice takaj nazivaju Guggen.

Zvir (nemački):
https://de.wikipedia.org/wiki/Guggenmusik
(k)wikipedija (angliški):
https://en.wikipedia.org/wiki/Guggenmusik

(Delo na) vide(l)o:
Guggenmusik. Basler Fasnacht 2018, 15:54
https://www.youtube.com/watch?v=_7W-umZk7Qc

*******************

Baselski fašnik (Fasnacht Basel)

Tridnevni fašnik Fasnacht održava se v Baselu, v Švicarske, a za razliku od ostale, v tjednu iza Čiste srede, da je korizma već počela. Traja točno 72 vure, od 4 vjutro v ponedelek do 4 vjutro v četrtek, a večina dogodkov koncentrirana je v centru grada. Domačini ga smatraju svojum velikum družinskum (obitelskum) zabavum, kajti stranci nemaju puno prilik za sudelovajne i ponegda ne razmu baš se ke se dogaja. Naime, stanovniki Basela koriste fašnik za sprdavajne lokalne peršon, zsmejavaju aktuelne dogodke v politike, kulture, športu i društvenomu živlejnu, a se to u duvu ironije i posebne vrste humora. Fasnacht je miks zabave, melankolije, pantomime i tanca. Bubnari, igrači frul, Guggenmusik bendi, igrači šplejnate (limene) glazbe i velike platforme paraderaju gradom stvarajuč spektakl i zvodeči razne psine na gledatelem. Zato pazite da vas ne posipaju z konfeti! Glavna tema zove se Sujet, a grupe tere sudeluju v Fasnachtu cliques. Maske tere nose na glavi zovu se larve. Prešpancerajte se gradskem vulicam i prolazem, bar(ov)em i restoranem i vuživajte v vesele atmosfere, zvukem bubnov i frul i srednovekovnem ritualem poput Totentanza (tanca mrtvecov, smrti), ter v lokalnemi običaji i tradicije.

Zvir:
Potepajna za dvoje (Putovanja za dvoje) broj 27
https://en.calameo.com/read/000906274dfee55ddcdbe

(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/85/Faba.gugge.jpg)
Naslov: Odg: Švicarska / Na referendumu odhičene promene pristupu prostornoga planerajna
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 17, 2019, 11:43:34 prijepodne
Prosto(r ) proširena tematika
Na referendumu 10.02.2019. Švicarci od(h)itili promene pristupu prostornoga planerajna


PROSTORNO UREĐEJNE
Prostornu inicijativu od(h)itili i glasači i kantoni
Sda, 10.2.2019.

Ne „nicijative glede urbanoga širejna“ mlade ze stranke zelene: prema (posle potvrđenem) anketam istraživačkog instituta gfs.bern, predlog je odbit z 64 posto. Dakle, vukupna površina građevinske zoni v Švicarske nabu zmrznuta na trenut(o)čne razine.

Des se v Švicarske saki dan „zbetonera“ površina od osem nogometne igrališč. Sake sekunde gubi se jen kvadratni meter zelene površine. Mladi ze stranke Zelene šteli su zastaviti te razvoj inicijativum "Zastaviti urbano širejne - za održivi razvoj naselj".

Premalo podrške

Inicijativum je bilo predviđeno da se za sako novo područje na teromu bi se trebalo delati iže ili zgrade („betonerati“) istovremeno jen jenako veliki komad zemle teri je predviđen za „betonerajne“ negde drugde prenameni v poloprivredno zemlišče.
Inicijatori su šteli zaštititi prirodu i postiči da v Švicarske i za 30 let postoje područja za rekreaciju i da ostaje moguča jaka poloprivredna proizvodna.

Vupozorejne poslovne vudrug

Med-tem, protivniki poput gospodarskoga odbora, bili su stravu da bu, na priliku, došlo od zastoja v razvoju. Inicijativa bi fest ograničavala mogučnost širejna poduzeč, glasil je nijov glavni argument. To bi bilo nepovolno za gospodarsko mesto  Švicarske v odnosu na druge zemle.


Zvir:
https://www.aargauerzeitung.ch/schweiz/zersiedelungsinitiative-wird-von-volk-und-staenden-abgelehnt-134069305

*****

Popularno video-pojašnejne za glasače (na nemačkomu)
Zersiedelungsinitiative – Abstimmungen vom 10. Februar 2019, 03:08
https://www.youtube.com/watch?v=qoIRWl5oItw

(https://www.zersiedelung-stoppen.ch/wp-content/uploads/sites/2/2016/09/Sammelschlussbild-600x287.jpg)

Citat:
Pred malo mejne od 3 mesece Švicarci na referendumu privatili da špijuni osiguravatelske iž smeju  špijunerati potencijalne zlorabitele primajna socijalne pomoči.
****

24./25.11.2018. / Hina/AFP
Švicarci idu su išli na referedum o špijunem osiguravatelske iž

Ideja da vas negdo po skrivečki snima dok sedite na balkonu ili v vrtu sigurno je uznemiravajuča. Zamislite da je taj negdo k tomu privatni detektiv teroga je vnajmila osiguravatelska tvrtka kak bi istražila jel varate na socijal nepomoči.
http://hr.n1info.com/Svijet/a350112/Svicarci-idu-na-referedum-o-spijunima-osiguravateljskih-kuca.html
*******

Popularno video-objašnejne za glasače:
Pravna osnova za pračejne osigurane peršon
Gesetzliche Grundlage für die Überwachung von Versicherten - Abstimmung vom 25. November 2018, 04:58
https://www.youtube.com/watch?v=kmygdFIKIq0
Naslov: Odg: Mala Švicarska / Mrl poznati švicarski glumec Bruno Ganz
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 17, 2019, 12:28:51 poslijepodne
V 77. letu mrl poznati švicarski glumec Bruno Ganz

Vele da je on najvupečatliveše glumil Hitlera („Hitler, konačni pad“), no puno gledatelov bu ga veruvatno rajše zapametilo kak dedu (na priliku v „Vitus-u“ ili v „Heidi“).

V „Vitus-u“ (2005.) je, kak deda, podržaval nuka, (ne)skritoga virtuoza na klaviru, čuvajuč vse negve tajne pred roditeli.
Celoga filma „Vitus“ more se najti na medmrežju i (ne)dozvoleno pogledati; traja 2 vure (na nemačkomu, z angliškem titlom)
V „Heidi“ (2015.) je odlično glumil (na početku i neočekivano) surovoga Heidinoga dedu.
Ganz je mrl od raka debeloga creva.

Vitus (2005.)
https://de.wikipedia.org/wiki/Vitus_(Film)
https://en.wikipedia.org/wiki/Vitus_(film)

Heidi (2015.)
https://de.wikipedia.org/wiki/Heidi_(2015,_Film)
https://en.wikipedia.org/wiki/Heidi_(2015_film)

*****

Izrazito emocionalne 2,5 minute de Bruno Ganz (kak Heidin deda, z samoga početka filma) izrazito grubo odbija prijeti Heidi k sebe. Grubo, neponovlivo, teško ne zaplakati.
Heidi je siroče z kantona Graubünden, tero nigdo neče, pronajeno (pronađeno) v Frankfurtu i jena rođakijna ju na početku filma dopela k dede, teri ju grubo odbija, no ….
Početek filma je mejne dečji film, film za decu. Više je to prava drama.

(samo za najtrdeša srca)
«Heidi» mit Bruno Ganz in «Keine 3 Minuten»
https://www.youtube.com/watch?v=7bI2vLxr-qQ

****
Nastavek prethodnoga isečka, v teromu se vidi kak deda ne-da nuke da vlezne fižu. Heidi otide spat v štalu.

HEIDI | Trailer & Filmclip deutsch german [HD], 04:04
https://www.youtube.com/watch?v=rI-rpMtELH0


************

Glumec Brun Ganz v role Hitlera („Hitler, konačni pad“)
Downfall (2004) - Clip 1: Steiner's Attack
https://www.youtube.com/watch?v=xBWmkwaTQ0k

*********
Mrl glumec Bruno Ganz teri  je maestralno utelovil Hitlera
https://www.vecernji.hr/showbiz/preminuo-glumac-koji-je-maestralno-utjelovio-hitlera-1301287

(https://www.srgd.ch/media/filer_public_thumbnails/filer_public/fb/b1/fbb1e26f-2125-43d1-a781-ae493949fc48/20151210_heidi_trio_mit_peter_und_grossvater__the_walt_disney_company_switzerland_all_rights_reserved.jpg__1080x640_q85_crop_forced_scale_subsampling-2_upscale.jpg)

Citat:
Heidina kazališna
Predstava o deklice Heidi 10. ožujka premijerno v Gradskomu kazališču "Žar (p)tica" v Zagrebe

Proslavljeni roman švicarske spisateljice Johanne Spyri, objavljen 1880. kao "knjiga za djecu i one koji vole djecu" na scenu je postavio Želimir Mesarić, prema dramaturškom predlošku Nina Škrabe. Atmosferu švicarskih Alpi na scenu će prenijeti scenografi Alejandro Patricio Aguero i kostimograf Neven Mihić………..
Priča o djevojčici Heidi, koja je svojom dobrotom i skromnošću odavno osvojila male i velike čitatelje diljem svijeta ….
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=275.msg50649#msg50649
Naslov: Odg: Mala Švicarska
Autor: Sledgehammer - Veljača 17, 2019, 05:22:54 poslijepodne
Zadnje je odglumio u filmu iz prošle godine

Kuća koju je Jack sagradio (The House That Jack Built), skupa sa Mattom Dillonom i Umom Thurman.

https://www.imdb.com/title/tt4003440/?ref_=nv_sr_1

Vrhuski triler sa puno elemenata horrora, prati visokointeligentnog serijskog ubojicu (Dillona), scene ubijanja su vrlo jake, detaljne i nisu za svačije živčeke i želudac, no film je za preporuku.
Naslov: Odg: Švicarska / Na referendumu odhičene promene pristupu prostornoga planerajna
Autor: kuntakinte - Veljača 18, 2019, 09:28:28 poslijepodne
Prosto(r ) proširena tematika
Na referendumu 10.02.2019. Švicarci od(h)itili promene pristupu prostornoga planerajna

Bil sem na jenem predavanju de su arhitektice rekle da hrvacka gledeč na broj stanovnikov ima preveč građevinkoga područja i da v Austrije razlike zmed cen zemle (valda građevinske) v centru Beča i "zajdnega prela v Austrije" nisu vekše ot 1:11. Zakaj je z obadvojem prinami drugač veliju (tri točkice)...
Naslov: Odg: Švicarska / Na referendumu odhičene promene pristupu prostornoga planerajna
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 24, 2019, 01:38:50 poslijepodne
Raspon cen grunta v Švicarske je ca. 10:1, al i višeši.

****************

Kuliko košta grunt v Švicarske?
08.02.2019

Ak očete delati ižu, treba vam grunt. Jefteši grunti v Švicarske koštaju 200 do 400 franakov po kvadratnomu metru, 600 do 800 franakov v proseku. Ak očete delati (ižu, ..) na osobito popularne lokacije, na priliku v gradu Zürichu, na Zlatne obale (dolna, desna iliti istočna obala züriškoga jezera) ili na Ženevskom (Lemanskomu) jezeru, morate računati z 2.000 franakov ili više.

Z grunti je na knap (oskudna roba). Posebno v Švicarske. Samo sedam posto površine otpada na-jne. To je oko 2900 kvadratne kilometrov, skoro veličine kantona Ticino (Tessin). Ostatek zemlišča rabi se za poloprivredu (37 posto), pošumlen je (31 posto) il se nemre obrađivati (voda, stena, glečeri, firn (sneg star jeno let il više)). Zato je građevinsko zemlišče (na) knap.  Pogotovo tam de bi skoro si šteli stanuvati: v velikem i vekšem gradem i oko jne. Kajti tržišče za građevinsko zemlišče funkcionera kak sako tržišče, ponuda i potražna određuju cenu zemlišča. Cene buju rasle se dok potražna nabu zadovolena. To bi trebalo potrajati, kajti se više ludi živi v Švicarske, ampak je građevinsko zemlišče ograničeno.

Pitajte lude z gruntovnice

Ove brojke su samo oriijentacijske. Građevinsko zemlišče v jenomu frtalu (četvrti, kvartu) more koštati puno više ili mejne od občinskoga proseka. To ovisi o situacije. Na priliku, a je S-ajzenban (S-železnica,  prigradska železnica) blizu, o školam i štacunem (dučanem) v frtalu, ali i o planu prostornoga vuređenja i stupna skoriščenosti. Stopa skoriščenosti je om(j)er površine grunta i maksimalno dopuščene površine stanuvajna. Ke je višeša, to vredneše je građevinsko zemlišče. Takaj su važni građevinski uveti, na priliku oblik krova ili mere zaštite od buke. Najbolše je pitati v gruntovnicam. Ludi poznaju tržišče, a time i cene kvadrata, plan zone i se uvete. Osim toga, oni znaju a je planerana procedura planeranja ili promena zonskog plana. Takaj je važno znati a je građevinsko zemlišče v potpunosti „opremleno“, „priklučeno“, tak da su na raspolagajnu (cestovni) pristup, vodovod, kanalizacija i priklučki za struju, telefon i kabelsku TV. Ako ne, „prikluček“ more koštati zmed 100 i 150 franakov po kvadratnomu metru.

https://www.hausinfo.ch/de/home/gebaeude/bauplanung/grundstueckwahl/grundstueckpreise.html

*****

Zlatna obala
Goldküste (Schweiz): https://de.wikipedia.org/wiki/Goldk%C3%BCste_(Schweiz)
Goldcoast (Switzerland): https://en.wikipedia.org/wiki/Goldcoast_(Switzerland)

Zlatna obala – slučaj samo za one z delebelem šetoflinom
Goldküste ist ein Fall für das grosse Portemonnaie
(https://files.newsnetz.ch/story/2/2/0/22060103/14/topelement.jpg)

*****

Citat:
VELIKE RAZLIKE U CIJENAMA GRAĐEVINSKIH ZEMLJIŠTA
Autor: Ivana Beljan | Datum: 27 srpnja 2015 | Kategorija: Statistike Cijena, Tržište Nekretnina
Dubrovačko-neretvanska županija gotovo 10 puta skuplja od Sisačko-moslavačke
Prema podacima portala Crozilla.com tražene cijene građevinskih zemljišta tijekom lipnja su u prosjeku bile 1,5 posto niže no mjesec ranije.
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=1508.msg56815;topicseen#msg56815

Citat:
Citat:
Z grunti je na knap (oskudna roba).
V ivajnskomu naselu Knapič ne (na) knap z ižami i grunti…
Nekretnine - Knapič, Ivanec, Varaždinska županija
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=1995.msg56814#msg56814
Naslov: Odg: Mala Ugarska; Prst vina, prst vode
Autor: kuntakinte - Ožujak 15, 2019, 12:10:19 prijepodne
BUILDINGS IN BUDAPEST CANNOT BE HIGHER THAN 96 METRES, BUT WHY?
Read more at: https://dailynewshungary.com/buildings-in-budapest-cannot-be-higher-than-96-metres-but-why/

Interesantno.
Naslov: Odg: Mala Švicarska / 101 Turopolec
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 31, 2019, 11:35:21 poslijepodne
Turopolke i Turopolci (turopolske svine) su se, zgledi, dobro snašle na Turobregu, v kantonu (T)URI, v Alpam i drugde po Švicarske.
Za turopolske svine se veli da su to Dalmatineri med svinami (svetli, z crnemi piknami).
Ne mi znano kuliko v Švicarske Konfede(re)racije ima naše četirinožne sunarodnakov.
Morti je je baš 101, kuliko je bilo i Dalmatinerov v filmu.

Švicarski tenisač Roger Federer je des osvojil 101. turner v karijere.
Prek brojke 101 i to je švicarska veza z turopolskemi svinami, Dalmatinerem med svinami.

Citat:
20 turopolske svin 3 meseca v švicarske Alpa
Na Alpa se čute "svinski" dobro
… projekt z uzgojom turopolske svin odvija(l) se v turopolskomu kantonu (T)URI….
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=275.msg56445#msg56445
Citat:
Trže se mladi, čistorasni (čistopasminski, čistokrvni) turopolski pajceki (v Švicarske)
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=962.msg56845#msg56845

MASTERS 1000
Roger Federer pobedil v Miamiju i osvojil 101. naslov
Za velikoga 37-letnoga Švicarca ovo je 101. osvojeni turnir v karijere, od toga 28. z serije Masters 1000 i to v 50. finalu, a v Miamiju je slavil po četrti put, posle 2005., 2006. i 2017.
 
31. OŽUJKA 2019. , autor: HINA

Švicarec Roger Federer pobednik je ATP turnira tenisačov v Miamiju. V finalu je svladal branitela naslova Amerikanca Johna Isnera z 6-1, 6-4 za samo vuru i tri minute igre.

***
Komentar (barbaizamerike):
Za nagradu neka mu Đoković pokloni i Stojadina Crvenu Zastavu 101

https://www.vecernji.hr/sport/roger-federer-pobijedio-u-miamiju-i-osvojio-101-naslov-1310298
Naslov: Odg:Mala Švicarska/ FC Zürich tuguje za Juricum („Jurekom“, "Jurum") Jerkovičom
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 16, 2019, 01:18:06 poslijepodne
FC Zürich tuguje za Juricum („Jurekom“,  "Jurum") Jerkovičom
CLUB, 4. LIPNA 2019., FGR

Jurica "Jure" Jerkovič mrl je čera, 3. lipna 2019., v dobe od 69 let. FC Zurich je očituval svu iskrenu sučut ožaloščene družine (familije).

Pre neg ke je Jerkovič 1978. preselil v FC Zurich, postal je prvak (pokojne) Jugoslavije tri put i pet put pobednik kupice z HNK-om Hajduk Split. Za vreme sve sedem let v gradskomu (züriškomu) klubu, tehnički jak veznak, teri je tri put proglašen za najbolšoga strajnskoga nogometaša v Švicarske, odigral je vukupno 279 natecateljske tekmi, zabil 75 golov i imal 69 asistencij (zvir: dbfcz.ch). Osim toga, Jerkovič je bil važen strelec momčadi FCZ-a tera je osvojila prvenstvo (Švicarske) leta 1981.  Posle angažmana v FC Zürichu, negdašni bivšejugoslavenski internacionalec završil je svu vunrednu karijeru v FC Luganu (v sezone 1985-86).

(https://www.fcz.ch/media/__sized__/images/2019/06/381493419_highres_Vky3Gl5-thumbnail-900x900-95.jpg)
https://www.fcz.ch/de/ueber-uns/news/2019/der-fc-zurich-trauert-um-jurica-jure-jerkovic/
http://www.teletext.ch/fr/Webtext/Sport/Football/6d4d2c3e-5ee5-4112-98a1-e966d0a62c23

Naslov: Odg:Mala Švicarska/ FC Zürich tuguje za Juricum („Jurekom“, "Jurum") Jerkovičom
Autor: kuntakinte - Lipanj 16, 2019, 11:47:43 poslijepodne
Za vreme sve sedem let v gradskomu (züriškomu) klubu, tehnički jak veznak, teri je tri put proglašen za  najbolšoga strajnskoga nogometaša v Švicarske, odigral je vukupno 279 natecateljske tekmi, zabil 75 golov i imal 69 asistencij (zvir: dbfcz.ch).

Interesantno. Ovo se prinami se trpa v isti koš..?
Naslov: Odg: Mala Švicarska / Komadina je novi “hrvatski“ kral(j)
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 25, 2019, 11:53:03 poslijepodne
"Hrvatska" Švicarska

SCHWINGEN = HRVATI (SE)

Komadina je novi “hrvatski“ kral(j)

Novi hrvatski kral(j) zove se Christian Stucki (hrv.: Komadina). 34-letnik z Berna (hrv.: Medvedgrada) na vsešvicarskomu natecajnu v hrvajnu  v Zugu  itil je na križa (leđa) v finalnom ogledu Joela Wickija z središne Švicarske več posle 41 sekunde
(angliški: weak = slab).

Stucki je tekom tjednokonca (vikenda) postigel 6 pobedi, vuklučivo više bodov v ogledem protiv Wickija nedelu vjutro i kontra Armona Orlika (NOSV, severnošvicarska „hrvatska“ vudruga ). Četrti put zaredom, kral(j)evski naslov ide „hrvatu“ z Berna (Medvedgrada).

Stucki je tek drugi švinger posle Jörga Abderhaldena, teri je osvojil „hrvatski“ "Grand Slam": pobedil je na vsešvicarskomu natecajnu v Zugu, kanton Zug (2019.; organizera se sako trejto leto na različitomu mestu), na Unspunnenfestu v Interlakenu, kanton Bern (2017., pripravla se sako dvanajsto leto) i na kilchberškomu švingetu, kanton Zürich (2008., odvija se sako šesto leto).
Z sve 34 lete Christian Stucki najstareši je vsešvicarski pobednik do sad.

https://www.teletext.ch/de/Webtext

Video (finalni ogled):
Stucki legt Wicki auf den Rücken und ist Schwingerkönig! | Schlussgang - ESAF 2019 Zug, 03:14
https://www.youtube.com/watch?v=B48WxYh6GSc

Christian Stucki:
https://chrigustucki.ch/

Vsešvicarsko švingersko („hrvatsko“) natecajne
Eidgenössisches Schwing- und Älplerfest
https://de.wikipedia.org/wiki/Eidgen%C3%B6ssisches_Schwing-_und_%C3%84lplerfest

Unspunnenfest Interlaken
http://www.unspunnenfest.ch/de/home.html

Kilchberger Schwinget
https://de.wikipedia.org/wiki/Kilchberger_Schwinget

************************

Vsešvicarsko švingersko („hrvatsko“) natecajne v Zugu najvekši je švicarski ovoletni športski dogodek.
Vse popularnešo hrvajne v Zugu v toku 3 dana posetilo je 400 jezer (iladi) posetitelov.
Za vreme završne ogledov v nedelu improvizerani stadion od 57 jezer ludi bil je stalno pun.
Pobednik je, vuz ostalo, dobil i kravu, teru je, medtem, odma vrnul vuzgojitelu, kajti „bi mu popasla (ne samo) vsu travu v vrtu“.

(https://www.srf.ch/static/cms/images/480ws/50f18b.webp)

(https://www.srf.ch/static/cms/images/480ws/659e82.webp)