Autor Tema: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU  (Posjeta: 76117 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Kajkavska vuzmena li(b)rika
« Odgovori #30 : Travanj 06, 2012, 01:56:08 poslijepodne »
Kajkavska vuzmena li(b)rika
 
Tomislav Ribič

REQUIEM I

Jezuš na križu
grešni dole gmižu
pekleni jeziki se poližu
hudi jemle hižu

Jezuš na križu
kaštige ih ne stižu

Jezuš na križu
si si riti ližu
sisiritiližusisiritiližusisiritiližu
igledijujezušanakrižupaksiritiližupaksiritiližu
paksiritiližuimeeejurižuimeeejurižuoženilibi
jezušazvragomnakrižu


REQUIEM II

Agnus dei, dies irae.

Hiža po hiža
Križ do križa

Hiža po hiža
Križu je se bliža

Polem orem ,
Polem
Križ do križa

Se kaj gmiže
Otide jenput od hiže

Se se zide
Jenput pod križem

Gledim zemlu
I se kaj vidim
Križ do križa

Prazni se polahke
Horvacka hiža


REQUIEM III

Cicero pro doma sua!
iliti po engleški Smoke on the water



Dim na vodi
vrag se rodi

Dim na vodi
vrag
vraga rodi

Hudemu to godi
tisoč antikristov
rodi
zemlom suhom
človek hodi
muški kripl
se sporodi
čara krug
zlomi plug
jemle vatro
riga žuč
diše
brez pluč
pekla nese
kluč
oko hiže hodi
dim na vodi

Hodijezušzgazivraganajostanebreztraganajneprejdenajinegapraganajnadušine
ostavitragahodijezušjezušhodizgazivraganajostanebreztraga


(sedobni) zvir:
http://www.geocities.com/riba38b/KAJ.html
 
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 
Tomislav Ribič rođen je 20. svibna leta1959. v Varaždinu. Diplomirani je ekonomist. Zaposlen je v Varaždinske banke d.d. Varaždin. Dobitnik je dvanajest kniževne nagrad. Vuvrščen je v antologije i antologijske prikaze kajkavske kniževnosti.

Pesme, pripovesti i drame objavil je v novina i v časopisem ( Kaj, Plima, Vesnik, Večerni list, Hrvatski sever, Hrvatsko zagorje, Sfera, Konture, Gamad, Tragovi, Marulić ..). Selektor je pesničkoga recitala "Srebrna cesta 2001." v Varaždinu.

Do sada je vundal dve zbirke pesmi "Aztlan" (Val 042, 1997.) i "Zapisci anđela" (VKD 1999.).
Drama " Prizemlje" preobrnuta mu je na nemački jezek.
Kniga "Američki sen" tiskana je vuz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
 

ad Requiem I )
Pesma je zvedena na XIX. recitalu suvremenoga kajkavskoga pesništva "Dragutin Domjanič" v Svetomu Ivanu Zeline leta 2000. i vundata je v zbirke "Zeleni bregi Zeline" ; Nagrada za najceloviteši pesnički opus na Recitalu.
 
ad Requiem II )
Pesma je zvedena na XIV. recitalu suvremenoga kajkavskoga pesništva "Dragutin Domjanič" v Svetomu Ivanu Zeline leta 1995. i vundata je v zbirke "Zeleni bregi Zeline" ; Nagrada časopisa "Kaj" za najbolšu lirsku minijaturu.
Vuvrščena je v Antologiju moderne kajkavske lirike 20. stoletja "Rieči sa zviranjka" dr. Jože Skoka, te v knigu "Zercalo horvatsko - Hrvatski kajkavski pjesmotvor devedestih" Ivana Kutnjaka. Pesmu je vuglazbil Stjepan Mikac.
 
ad Requiem III)
Pesma je inspirerana pesmum "Smoke on the water" grupe Deep Purple.


* * * * * * * * * * * * * *

dim v vode
Smoke on the water, 05:56

Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=2WX_4FNoto4
« Zadnja izmjena: Travanj 06, 2012, 02:08:36 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #31 : Travanj 15, 2012, 10:12:10 poslijepodne »
CIGANICA

Baš sem ve si za stol sela
Kak bom vezda žmahno jela
Kad na vrati: cin, can, cin, ca
Skočim fletno, Ciganica.
Što te, jarec, ve donesel!
Mira nemam ni k obedu.
Nemam nikaj -
idi prosit tam k sosedu.

Daj mi kuma, počne ona,
Malo soli, il vegete dve tri žlice
Daj tu bluzu na rožice
Koju kunu daj mi, prosim,
vidiš dete gladno nosim
Ja se smrknem, pa jo gledam
nemrem da joj nikaj ne dam.
Evo kruva ti za dete,
evo malo ti vegete
daj se primi negde posla
pa jaka si za dva osla.

Kaj joj se to reči vredi
gle več v ladu tam si sedi.
Pivu pije pa se smeje
dete se na soncu greje.
Kaj je ve za prav pravica?
Sejeno je daš il ne daš
ostala bo ciganica.
Morti drugač živet ne zna
morti nemre, ili neče.
Morti to je život pravi,
morti tu je više sreče.
 

Zvir:
Katica Rajič
Sunčani brežuljci – Sounčece ne brefčece

Vlastita naklada

Priprema, tisak i uvez
Nakladnička kuća “Tonimir “ Varaždinske Toplice

Koprivnica 2008.
(Kro-pivnica)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Održana promocija dve zbirki pesmi Katice RajičPopijač, 17.10. 2008.
http://www.kud.podravka.com/literati/KRPopijac_promocija.htm

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Katičin brat Žiga (kipar)
Izidor Popijač Žiga Bednjanski
http://www.bednja.hr/Povijestiba%C5%A1tina/Crkveikapelice/tabid/74/ItemID/82/View/Details/Default.aspx
http://www.dimlule.com/t256-izidor-popijae-ziga

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
Izidor Žiga Popijač sa gitarom – Bednja – Kumrovec, 01:24
Izidor Žiga Popijač sa gitarom - Bednja - Kumrovec
« Zadnja izmjena: Travanj 15, 2012, 10:23:51 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #32 : Svibanj 30, 2012, 11:38:42 poslijepodne »

Kad je nekomu mati vugerska Slovakijna, a otec pemski Nemec (Schönoa), kak je to slučaj z Augustom Šenoum, nikakvo čudo da napiše pesmu o pive.

August Šenoa

Čudnovita dveh kaputov zmešarija
(Pivo u stihu i prozi)   


I.

Vredno je zapisat vu sveg sveta table
Kak su harcuvale viteške te sable,
Kako mudroznanec s pametjum se bori,
Tuča žito tuče, kuga marvu mori.
Kak si ludstvo liste sve po drotu piše,
Ili vu balonu človek v nebu niše;
Bez ladštoka puška kak se sad nabija,
Kako bez kobile leti sad kočija.
Al' vrednejše vam je et miraculosum
Ono pripečenje triste et jocosum
Kaj na staro leto čudno se pripeti,
Vu horvatski verzuš kaj sad hoču deti.
Bledi mesec hodi, hodi, simo gde si?
Mesec koj z mračnjaki bratimstvo pil jesi,
Cigan, lump ti stari, patrio qui more
Vekovečni lampuš držiš v nebu gore:
Hodi k meni sada, daj mi, daj pomoči,
Poveč, kak je bilo v zajdni leta noči.


II.

Tam gde od starine Medveščak miriši,
Gde se štakor šeče, žito kradu miši,
Tam gde zahman išče krščana ti duša
Svetoga kapelu od Alojzijuša,
Na Krvavom mostu v noči črni gluhi,
Zestali se jesu dva moguči duhi.
Gospon Vinko Lozič zove vam se prvi,
Pemko Hmelič drugi od ječmenske krvi.
Od horvatske zemle prvi je patronuš,
V nemškom pak orsagu drugi ima tronuš.
"Bes te je donesel, nesrečna ti štanga,
Izdrl se je Lozič, kaj češ ti bitanga?
Niti voda nesi, nesi niti vino,
Lepo si nas scifral i navadil fino.
Ti si nam donesel, verek et me hercle,
Štinkadores, štempl, krinoline, verkle,
Naj in Medveščako turbido piscari!
"Prosim te kaj frfraš, Lozič šljivar stari,
Nije vredno slušat tvoje fabulije,
Opanek ti stari kogmeš škorna nije,
Naj mi se tak špinčit, gleč ti moju sortu,
Dragec, ti si gmajner, a ja imam portu.
Mene gospon pije tam kod Rosenkranca,
Tebe mužek z Remet, kad pri bajsu tanca.
"Per amorem dei, ti vkanljivi tepec,
Kaj mi larmu delaš kakti plehoklepec.
Prije neg se Adam, stari ded naš rodil,
Več je človek pijan po tom svetu hodil;
A ta megla bormeš ni od pive bila,
To je vino bilo, bila moja sila,
Nisu li svi suci, velikaši, špani
Od mojega soka bili prav pijani?
Horvatske su ovo stare več pravice:
Vino piti čisto, dragi moj amice.
Ergo ti se nosi z mojega mejaša,
Kuružnjak ni torta, žganec ni ti kaša!
"Cendraj, na to Hmelič, semper et ubique,
Gde se sadi bažul, tam ne rastu tikve.
Ali naj ti bude, vadlajmo se sada,
Gospon zmed nas budi onaj, ki oblada
Prvoga človeka na ovom križanju,
Ter zevsema zmota u pijanom stanju.
"Gilta! viknul Lozič, moji znam Horvati
Nesu pivopivci, svoga zdravlja tati.
Tak su dokončali, pacta si conventa,
Kaj človeka predi vu pijanstvo vtenta.


III.

Metem toga časa, tempore nocturno,
Veter vam je puhal bilo vreme burno,
Dva gosponi dojdu - hm! pr moji duši,
Po trbuhu sudim nisu jektikuši.
Duge su kapute imali na plečih,
Jeden bil je menši, drugi bil je veči,
Jeden bil je mlajši, drugi bih je starši
Al' jednaki bili, fletni su tovarši.
"Kam amice sada? starši si je zdehnul,
Vu listajnke Hmelič pri tom ga je pehnul.
"Kam amice? mlajši nos si je opipnul,
Kajti v nos ga kruto Vinko Lozič včipnul.
"Pijmo pivo, starši, mene jede buha,
"Pijmo vino, mlajši, mene ščiplje muha.
Mlajši misli, misli, ne zna, kam bi, stoji,
Stareši pak mahom svoje gumbe broji.
Bi li, ne bi l'? Bi li! Pivo mora biti
Vu pivaru brate hočemo tam iti.
Buče, dragi brate, nisu kaj su dinje,
Borovicu pusti, lepše je hoblinje.
Lozič vzdehnul: Quo? Vae ruis quo sceleste!
Norci bute, norci bili ste i jeste!
Hmelič kukuriknul: nakon konec konca,
Nosili me bute pišivoga lonca!
A gosponi taki v pivaru se vpute
I na čavel deli svoje su kapute.
Sedeč lepo pri tih tabulis rotundis,
Clamaverunt ambo uprav de profundis.
"Mamica naj holbu friškog piva daju,
Ali ne kaprola, al bez porte, znaju.
Gdo bi v glavi imel knigu Šiloboda,
Gdo bi ti znal kolko kaplic ima voda,
Koliko na sebi perja ima ptica,
Koliko put na dan skoči veverica
,Jošče ne bi negve prebrojile oči
Šereg holbic punih mamica ke toči,
Ke gosponi hiču sad čez požirake
Vu želuce svoje široke i jake.
Al' mi ljudi boži od železa nismo,
Još nam pripoveda, znajte, sveto pismo,
Da je dečec David vlapil Goliata
Človeka visokog deset i pol hvata.
Ali kaj češ, brate, človečansko pleme,
Več iz svetog pisma peldu si ne vzeme.
Človek meri, bil on kakve goder vere,
Samo poleg stare, okičke te mere.


IV.

Naši dva gosponi, Peter po tom Pavel
Obesivši mirno svoj kaput na čavel,
Počeli su piti, da je bog Gambrinuš
Proti njim bil fušar, proti njim bil inuš.
"Lepo nam je ovdi, reče mlajši Peter,
Ziđimo si hižu, vani puše veter.
"Recte habes frater, starši Pavel reče,
Bog je stvoril ječem, naj i pivo teče.
Prva holba teče kak iz napršnjaka
Piva vam je friška, črlena i jaka;
Druga holba teče, počeli su cmoknut,
I po stolu bubnjat i po stolu skoknut;
Treča holba teče, počeli zdihavat
I kravatle svoje lehko odvezavat.
Kad četrta tekla, počela im koža
Farbati se kakti paprika i roža.
Peta, šesta, sedma caetera et graeca
To ti brunda puše, to se kuca, cveka;
Mislili vre jesu ob četrti vuri,
Sveti kralji da su varoški panduri.
"Oj amice! viknul Peter na to mlajši,
Huncut gdo si fali napitek koj slajši!
Piva ti je živa, gdo ne pije pivu
Naj si ide rakom fučkat u koprivu.
Mamek, dragi mamek, od tog vidim hipa,
Da je nevmrtelna tvojeg lagva pipa,
Da bi, ah, ja mogel, mamek, draga baba,
V pivi sve do smrti prčkat kakti žaba!
Care frater Paule, mamicam laudemus,
Cerevisia credas, liquor est supremus!
Svet ti bratec dragi, nije nikak kugla.
Več ti ima bormeš baš četiri vugla.
Mesec ti po danu, sunce v noči sveti,
V zimi travu kosi, peči kuri v leti,
Gda ti plivat očeš, na vrat vesi kamen,
Bibo, bibis, bibit. Dixi, punctum, amen!
Pavel si zašnofa, veli na to: Štimam,
Da peklenske krte vu možđanih imam;
Care frater Petre, štimam bude iti
Razuma se mojeg zmešale su niti.
Zeli su kapute po tom toga z čavlov,
Pavel zel je Petrov, Peter zel je Pavlov.
Pak su išli doma napokonec konca,
Pak su si odnesli pišivoga lonca.


V.

Zvezdica se mala još na nebu kresi,
Peter se je gibal tam do Nove Vesi,
Tam gde s plotom stoji žuta hiža lepa.
Kluč od svoje porte zvadil Peter z žepa;
Štel ga fteknut v luknju. Brus. Al, kluč ne paše:
Petrek, dragi Petrek, ne bu niš s te kaše!
"Per amorem dei, kaj si kluč ponoril,
Navek si mi vrata poslušno otvoril,
Denes si prevelik, čekaj, pasja para,
Dam te zutra rano shoblat kod bravara.
Britko Petrek plakal, v žep je segnul drugi,
Tu cigariuši vun štrčiju dugi:
"Libera me deus, ki si, kaj si, gdo si?
Kad cigare v žepu dečec Petrek nosi?
Nigdar još ni videl lule ni duhana,
Unde venit, Petre, herba Nicotiana?
To je vraža kaša! Turen kad je zgledal
Svetoga Dizmuša, tak mu je povedal:
"Dizmuš, sveti Dizmuš, kaj se tako zibleš?
Znam vu fundamentu, v žalosti se gibleš.
Joj pomozi! Leti na to Petrek, skoči,
Preko plota mahom. Danas još svedoči
V hlačah luknja, Peter kak na plotu
Kruto se našpranjil na svoju sramotu;
Pal na nekaj Peter mehko i smerduče,
Pustimo ga ležat doklam poldan tuče.
Peter spi. Ah muza! Čkomi, tiha budi,
Žmehki jesu verek človečanski trudi!
Kaj bi vam od Pavla dugo još govoril
Od zdvojenja, bogec, mal vam ni ponoril:
Kluča vadi, meri, meri Pavel, proba,
Neče mu otpirat, oh peklenska zloba!
V drugi žep je segnul, ki si, kaj si, gdo si?
Opernguker? Nigdar Pavlek ga ne nosi.
"Kaj sem norc? Vem nisem denes bil v tiatru,
Bil sem na obedu celi dan pri fratru,
Večer popil jesem tri holbičke male,
Bes mi je donesel vraže te očale.
Quomodo, cur, quando? Kutja teremtete!
Sve je to coprija! Pavel brusi pete
Dok si nije v hižu prijatelu zašel,
Pak si pod poplunom requiescat našel.
Tak je anda Pavel postal kruti Šavel.
Zrok pak svemu bil je mamičin on čavel.
To je bila ljudi vraža ta coprija,
V noči dveh kaputov čudna zmešarija!
Kakvo, drage duše, za vaše življenje
More se ispeljat prudno navučenje?
Vekovečni to je zakon vu naturi,
Ti paštete nebuš daval svoji puri,
Nebuš daval kozi z vrhnjem čokolade,
A zvonaru nebuš točil limunade.
Tak horvatska cela naša domovina
Naj si pije vino, bog dal dosta vina.
Napij se, o brate, kakti dedi naši,
Spi, pak i popoldan moreš hodit k maši.
Posle piva budeš včerašni naveke
Doktore buš plačal, plačal apoteke.
Pij mi anda vino, domorodec pravi!
Finis! Punctum! Dixi! Animam salvavi.
 

Onufrius Kopriva Čudnovita dveh kaputov zmešarija
Zagreb 1903. (Ed. I. ma Zagrabiae 1874.)


http://www.pivnica.net/cudnovita-dveh-kaputov-zmesarija/1520/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

BKD - Flaša zdenog Kaja, 01:42

BKD - Flaša zdenog Kaja

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #33 : Lipanj 12, 2012, 09:17:59 poslijepodne »
Citat:
„Hrvatski” Box-Mark
Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u Zlatar Bistrici na otvaranju proizvodnog pogona Boxmarka: “I drugi bi se trebali okrenuti izvozu”
http://www.forumgorica.com/cuspajz/dober-primer/msg44500/#msg44500

Miroslav Fric Krleža
Hrvatski Bog Mars – Bitka kod Bistrice Lesne


(kajkavski tekst pisan z plavum farbum)


I gospodin pričuvni desetnik Pesek Mato i domobrani Trdak Vid, Blažek Franjo, Loborec Štef, Lovrek Štef, Pecak Imbro i Križ Matija počeli su tu stvar ratovanja ovako idilično, s drmešom u nedjelju poslije podne, ali je stvar kasnije bogme narasla i zapalila se kao rana i bogme su ti naši junaci mnogo stotina i stotina kilometara proputovalivozom i pješke i mnogo se najaukali po špitalima i zatvorima i mnogo istina spoznali do onog nedjeljnog jutra kada im je bilo suđeno da padnu jedan za drugim kod Bistrice Lesne, u navali na kotu tristatrinaest.

Onoga jutra, kada je trebalo da dođe do bitke, bio je domobran Trdak Vid od svih najtužniji. Sanjao je o svojoj djeci, a onda se sjetio praznine, one užasne praznine u koju je zagledao nema tome pet danai nešto ga je steglo u grlu te nije mogao niti da popije svoju crnu kavu, nego ju je izlio u blato. Baš nekako pred njegov odlazak u grad, ukasarnu, pokopao je ženu, a na kući ostalo mu dvoje djece, stariji dečkić sedam, a mlađi četiri godine. Sa svojim i ženinim rodom se posvađao, i sve dok nije stigao telegram da se ide, on je mnogu imnogu noć prostenjao na smrdljivoj slamnjači, što i kako da on to riješi sa svojom djecom? Onu posljednju noć sinula mu ideja da pođe na presvijetlu kraljevsku hrvatsko-slavonsko-dalmatinsku vladu, gore na Markov trg, pred samoga svijetloga Bana, da se Banu potuži: što će biti s njegovom djecom kada on ode na frontu, pa neka svijetli Ban nešto učini u toj njegovoj stvari. I tako je naš Trdak Vid mnoga vrata obio na Markovom trgu i na mnoga uzalud pokucao: nije znao bi li ostavio kapu na glavi i pozdravio kao pravi vojnik, ili bi se sagnuo s kapom u ruci kao pravi muž i kmet kada moli svoje pravo? I tako je negdje salutirao gologlav, pa su mu se smijali, a negdje su ga opet bacili van, jer je prosta svinja i ulazi u uredske prostorije pokriven, "valjda mu se uši na glavi ne će prehladiti". Tako se na tome križnom putu po onim beskrajnim hodnicima i sobama kraljevske vlade namjerio na jednog čovječuljka, koji je imao bešćutne oči, a nad glavom mu je plamtjela žuta plinska svjetiljka trepereći glasno; u sobi je bilo polutamno.Otpjevao je Vid Trdak onomu čovjeku svoju tužaljku, a taj ga je starčić s bešćutnim staklenim očima slušao, gledao preko njega u zrak i punio Riz-Abadie-tuljčiće srednjefinim Be-ha-duhanom i slagao cigarete jednu za drugom u škatulju, koja tek što nije bila puna.

- Da! Dobro je, kume! Čuo sam ja već to sve, dragi moj! Da! Ali kamo da vam smjestim ja vaše dijete? Mi nemamo tu mjesta za vašudjecu! Mi možemo da uzmemo s vama zapisnik! I tako, dragi moj kume!

- Je! Prosim ih, gospon doktor - bumo rekli - poglaviti! A kaj meni zapisnik bu? Ja ne znam kam bi z decom!

- A koliko grunta imate?

- Dva rala!

- A kuću?

- I kuču!

- No! Pa zašto ne bi djeca ostala na kući?

- Je, gospon doktor! Bog budi ž njimi! Ali sedem letje stareši star! Kajto more ostati sam?

- Vidite, kume, vi dobivate mjesečnu potporu! Pa dajte komu u selu potporu!

- A kaj je to, ta pišiva potpora? Za to nigdo niš neče!

- Pa dajte rodu! Imate valjda roda?

- Imam ga, imam, ali bi bolše bilo da ga nemam! Kakšni je to vražji rod? Da Bog da, voda ga poplavila! Vre bi me trava pet put prerasla da je tak kak meni moj rod želi. Brazde su mi preorali, kuču zrušili,kaj buju moja deca pri takšnem rodu?

- Je! A šta vam mi možemo, kume? Mi djecu principijelno u grad uzeti ne ćemo! Jer ako ih uzmemo, djeca će vam se protepsti.Proletarizirat će vam se djeca! Buju bogčija postali, razmete?

- Je. A kaj ja nis bogec, gospon doktor? Em smo si mi bogčija!

- Neka vam djeca ostanu doma na gruntu! Vidite, kume, narod naš ionako propada! Pak što će biti od nas ako našu zemlju napustimo, ako se proletariziramo!? Buju vam deca postala klatež gradski, kume!

- A kaj ja bum ž njimi? Ja ih onda moram zagutiti da ne krepaju! Kaj ja morem da mi deca klatež ne postaneju? I sam se klatim kakti fakin, Bog ž njimi, poglaviti!

- Kume! Dajte ih nekud dobrim ljudima!

- Ah, prosim ih, a gde jesu ti dobri ljudi?

- Vjerujte mi, kume, u interesu vaše djece nema smisla da ih povlačimo u grad! U interesu je vaše djece da ostanu na zemlji!

- Ali gde buju, gde buju za pet ran Kristušovih? Gde buju ostali? , zavapio je Trdak Vid očajno u jednoj smrdljivoj sobi na Markovom trgu i došlo mu je da zaplače, tako ga je stislo u prsima. "Ta za Bogamiloga! On putuje sutra na frontu! Kako to ovomu "doktoru" tu nije jasno da on sutra putuje na frontu?"

- Već će se nešto naći, kume! Mi ćemo lijepo pisati dopis na općinu!

- Bilježnik je tat i lopov!

- Mi ćemo pisati župniku!

- Ah, prosim ih! Naš velečasni, mahnuo je Trdak Vid rukom.

- Pa pisat ćemo mi već svima! Svima, kume! I na kotar i na županiju! Urgirat ćemo da vam se povisi potpora! Sada će ionako biti povišene potpore. Eto! Sada ćemo lijepo zapisnik sastaviti s vama, kume, pak će sve biti dobro!

Potpisujući tamo gore na kraljevskoj vladi onaj zapisnik, javila se u Vidu Trdaku jedna neugodna misao da je taj zapisnik laž i da tamo nema zapravo nikakve kraljevske zemaljske vlade, ni svijetloga Bana, ni bilo čega, nego ovakav jedan kratkovidni čovjek što puni cigaretne tuljčiće i slaže ih jedan do drugoga u kutijicu. On je o tome već mnogo puta mislio da su ti zapisnici, uredi i spisi prevara i laž za bokce i za muže, ali mu se sve to tako konačno i neopozivo jasno do onoga trena nije javilo još nikada. Sve je praznina i nigdje nema nikoga, samo u jednoj polurasvijetljenoj, mračnoj, škuroj sobi sjedi čovjek sa staklenim očima i puni cigarete Riz-Abadie srednjefinim Be-ha-duhanom.


Zvir:
http://www25.brinkster.com/okbukowski/krleza/bistricalesna.htm

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Miroslav Krleža-Vice Vukov: 'Gumbelijum roža fino diši' (Krapina 1969 LIVE)., 03:34

Miroslav Krleža-Vice Vukov: 'Gumbelijum roža fino diši' (Krapina 1969 LIVE).
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #34 : Lipanj 14, 2012, 11:08:03 poslijepodne »

Kajiku

Sram

Črleno grozdje
prešlo je vu obraze.
Srameča dekla.


(Pajo Kanižaj, ze zbirke “I onda neš pil”)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavska lirika Paje Kanižaja sreten je spoj humoristično-erotskoga i autentično kerempuhovskoga doživlavajna sveta. Zbirka "I onda neš pil" naslovlena je po istoimene pesme, a znači celoviti kajkavski lirski opus Kanižajov. Autor se i sim potrđuje kak spreten i domišlat majstor glazbeno vugođene lirske forme, pogotovo v haiku - tj. kajiku stihem.

http://www.medved.hr/crikvenica/skatzapis.asp?id=4657

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
I onda neš pil... text: Pajo Kanižaj, pročitao: Dražen Marek, glazba Andrija Maronić (cimbal), 03:39

I onda neš pil... text: Pajo Kanižaj, pročitao: Dražen Marek, glazba Andrija Maronić (cimbal)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #35 : Lipanj 14, 2012, 11:08:55 poslijepodne »
Dinosaurice su bile fest srameče

Zakaj su dinosaurci zumrli,
zakaj im je bil tak kratki vek?!
Dinosaurice su bile fest srameče
i tak su se zdošli zanavek!


(jena od osamnajest kitic z hrvatskokajkavske slikovnice Paje Kanižaja - PRAKRAPINCI i prapišpilinci)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2006-06-14 (predi šest let)

Promoverana prva slikovnica na kajkavskomu jeziku

V Muzeju „Hušnjakovo“ v Krapine održana je promocija prve slikovnice na hrvatskokajkavskomu jeziku „Prakrapinci i prapišpilinci“ autora Paje Kanižaja. Autor ilustracij je Niko Barun skuo z Krešimirom Šoštarkom.



Na promocije su o knige pripovedali direktorica muzeja mr.sc. Vlasta Krklec, dramski umetnik Martin Sagner ter stoloravnatel Hrvatske vudruge „Muži zagorskoga srca“ mr.sc. Rajko Fureš.

Pajo Kanižaj zarad betega ne mogal nazočiti samomu predstavlajnu. Vuz interpretaciju stihov z prelepe slikovnice Martin Sagner je okuplene vužgal i Krležinum lamentacijum o kajkavskomu jeziku.

Govoreč o značaju „Prakrapinaca i prapišpilinaca“ kak prve slikovnice pisane na hrvatskokajkavskomu jeziku dr. Fureš je isteknul da moramo biti ponosni na svoj materinski kajkavski jezek, jezek horvacki, jezek na teromu je zapisana skoro petstoletna kajkavska i hrvatska kniževnost. Izdavajne slikovnice predstavla poticaj za dalnu reafirmaciju i procvat hrvatskokajkavskoga jezika.


Zvir:
http://www.zagorje.com/vijest/vijesti/promovirana-prva-slikovnica-na-kajkavskom-jeziku

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
VANNA - Suza za zagorske brege (Krapina) , 03:58

VANNA - Suza za zagorske brege (Krapina)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #36 : Lipanj 25, 2012, 10:39:17 poslijepodne »
Bogokmice
(Bogomraki)

Citat:
VLADIMIR MALEKOVIČ
Bogokmice. Listi z ladajna
(Bogomraki. Pisma s ladanja)


Teksti v ove knige prvotno su tiskani pod naslovom "Listi z ladajna" (Pisma s ladanja) kak feljtoni v "Večernomu listu" od 8. ožujka 1991. do 5. studenoga 1993., a potlam v "Hrvatskomu rukopisu "od br. 1 (16. studenoga 1993.) do br. 7 (11. srpna 1994.). Avutor je je potpisival pseudonimom Adam Grabowski.

Obširneše:
http://www.exlibris.hr/malekovic_bogomraki2.htm
ili
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg23557/#msg23557

SAMI VU KMICI
 
                                                                          28. ivanščaka 1991.


Vezda je Horvatska deklarirala svoju neovisnost. Na den 25. ivanščaka 1991. Vu nekterih kotrigah mam su serpski žoldoši horvatsku deržavnost potirati počeli.

Ljudstvo strelati, hiže žgati.

Al orsag horvatski skazuje još navek svoju batrivost.

Zmenkava nam jedino mednarodno preufanje.

Nekterimi vse ovo zgledi kak libertas immoderata. Prekoredna sloboščina.

Europljani previđaju ono kaj je neprevidno: kak narod biva narodom po jeziku, navadami i i po hotenju k svojemu historijskom živlenju vu svom arealu orsačkom.

Tak je bilo s drugimi narodi, tak bu i z nami!

Z ladanja gledano, zgledi neveruvano. Amerikaneri legitimavaju jugoderžavu kotera je, pravzaprav, eksleks!

Prosim vas najponiznejše, ekscelencije stranske, kakav je to orsag koteri nema zapovedi postavitela iliti komandanta verhovnog?

A armije maršeraju na Horvatsku i na Kranjsku deželu. Anda i na vaše meje?

Bumo konkluduvali, gospodo: vi podpirate jen zapuščen orsag. Horida regio.

Zverh toga, vi ne merite jednakim metrom demokraciju pri nas i doma, i nemre se povedati da ste brezpristrani. Vi bi demokraciju protežirali vu centralizuvanom jugoorsagu. Prosim vas fino: čijom pomočju? Komunarskog režima vu Belgradu? Pak nismo, spoštuvani, vsi norci!

Ni za veruvati da vi nemrete veruvati da se neovisnost vu Horvatskoj i Sloveniji zazbilja dogodila.

Kaj za vas pri zdravim okima i vuhima, drugi svedočiju?

Mi Horvati neovisnost nismo pridobili Božjom providnošču, neg vekivečnim bojom z našim nenavidnicimi. A vezda smo ju okrepili na demokratskim zahodnim navadama, na referendumu i vu narodnom zastupničtvu.

Pak kad smo vre pri tom pitanju (Quomodo?), hotel bi vam reči, da je naša demokracija nekaj starejša od, primera radi, unioamerikanske. Jezero let vu našim historijskim listinami zacrtana je ona predivnim imenimi nami navek na sercu: congregatio, synodus, conventus, concilium, curia, sabor, etc.

Vu tom deržavljanskom nazivoslovlju verifikuvano je vse kaj se ovih dnevov zgodilo: glede poviestnog dostojanstva Horvati se nemaju čega sramiti pred drugimi europskimi civiliziranimi narodi.

Zato vaše neznanstvo, gospodo mednarodni tolnačniki, nemre stajati na putu slobode orsaga horvatskoga!

Vuokoli nas su same peklenske germade, čerleni tabornjaci. Kamgod pogledaš, odvsud se nakažeju podzemalske sile, larfe črne!

Vre zdavna nam sunce ne izhaja na Iztoku. Nut ak je veruvati poglavitom Beckeru, moglo bi nam zajti i na Zahodu?

A kaj mi Horvati anda moremo, sami i vu kmici?

Baršunska svito europskih i vskikolikih legatuša, horvatski barjak je na horvatskoj hiži: mi slavimo naš historijski laudemium!

I jošče nas navek strelaju. Nego, pripazite da nemilostivnost jugounitarne pajdasije rte vsmeri cevi spram vas. Otih stran Europa i svet vre su jemput bili opoganjeni!

Medtemtoga zaglavljujem: Horvatska je zadnjih dnevov ivanščaka dobila ono kaj ju patri: neovisnost. Bude li pri vas, i drugih, pobudila nehotenje, scienim da stvari buju potekle  putimi   nevugodnimi.

Zaufati se je zato da je diškuršuš još izgleden, communis regni utilitis.
Vse drugo je harc. Kak doskrat na Balkanu, Europo.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dreletronic Mrak Mrak Crni Mrak, 04:05

Dreletronic Mrak Mrak Crni Mrak
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #37 : Kolovoz 02, 2012, 11:14:24 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista

VLADIMIR MALEKOVIČ
Bogokmice. Listi z ladajna
(Bogomraki. Pisma s ladanja)



KAZALO


Niš novega pod kapum bogečkum                                5
Inteligent kak zvertavec                                               7
Spominek z Matuševum sencum                                 10
Zakonitelji i prekršitelji                                               13
Kervava vuzemska pisanica                                       16
Kipodelavci i kipočastiteli                                            18
Kam iti i kak se vernuti                                                21
Naj ne bu da nas ni                                                    24
Kaj je Mozart nam i kaj smo mi Mozartu                     26
Bradasti Štef                                                               29
Zagorski čudak i človečka vračtva                               32
Ak su akademikuši pajceki, akademija ni prasica        35
Zakaj Zagorci buju vudrili na Ameriku                         38
Sami vu kmici                                                               41
Spopad z antikristušom                                              44
Gdo to muza muze                                                     47
O kajkavcimi i krivovjercimi                                         51
More li biti da je Gottschalk pisal ćirilicom                   54
Dies irae                                                                     57
Mater misericordiae                                                    61
Historia est magistra vitae                                         64
Hoteli bi v nami vmoriti Boga                                      67

                                                                   291

Croatia rediviva                                                         70
Bogdanovićeva nit v labirintu                                     73
Zapovjed od ljubavi nad gradom od gospoctva         77
Zakaj Varaždinci nisu zežgali svetog Georgija           80
Kak je Juvenis Serenus vdomil pozoja                       83
Barbaruši ante Europas                                             86
Gabeličanci i Troja                                                      88
Senje o gospoduvanju                                               91
Vukovarski ablegatuši vu orsačkom spravišču           94
Horugva                                                                     97
Badnja noč                                                               101
Miloserdnost za mertvi šereg                                   105
Valentinovo                                                              108
Republikanci i virilisti                                                111
Etnogeneza                                                             113
Mangupi i oni drugi                                                  116
Suprotiv štibre                                                         119
Gerb od vune                                                           122
Dvorjanski penati                                                     124
Ignis purgatorius                                                      127
Hudodelniki vu cirkvi                                                 129
Popevke od razboja i ljubeznivosti                           132
Bogomraki                                                                135
Šeher vu kervi                                                          138
Gedžovan vu limbušu                                               142
Gavaler z gatrožom                                                  145
Bog, Horvati i eroplan                                               148

                                                                   292
 
Dissidentia Croatica                                                   151
Biskup z ježenja                                                        154
Holokaust                                                                  157
Deželne meje                                                            160
Grincajg gerok                                                           163
Magnificiencije i egzultabundusi                                165
Kak je vožd pljunul Ameriku                                       167
Pupek i autonomaši                                                   169
Varasdin varas i tamburica                                        171
Beteg                                                                         173
Pilki                                                                            176
Cinkeri i vuhode                                                         178
Nunc et in hora mortis
         (posthumna epistola za Ivu Lajtmana)             181
Orbis terrarum                                                           184
Vinum meracum                                                         186
Provinciae praefectusi                                               189
Lamentacija o podrtoj hiži                                         192
Znucani Horvat                                                          195
Panem et circenses                                                   197
Veliko harcno bdenje                                                 199
Čiček                                                                          202
Gospodinsko preobračenje                                        205
Periculum piraticum                                                    208
Navek bu kak je bilo                                                  211
Bezjaki vu suprotivi                                                   214
Kadaver                                                                     217
Tišlerija literarna                                                       220

                                                                   293

Protuletje                                                                    222
Vritanjek saborski                                                       226
Smert i testament                                                       229
Ora et labora                                                              233
Potkivanje žabe                                                          236
Spomenkuvanje bajki                                                  239
Tužimuži                                                                      242
Aeternitatis monumentum                                           244
Brenta                                                                         247
Kerleže zveličanje                                                        250
Zagovor za apostolskog protonotara Milanoviča         253
Matuljski lotriši                                                             256
Konšcijencije                                                                258
Kunin kožuh                                                                 267
Urota sokačev                                                              264
Fuga istriana                                                                267
Štimanje o harcuvanju                                                 270
Facies cadaversus
  (lamentacije o Dnevu mertvih Anno Domini 1993)      273
Harmica                                                                        276
Gazophylacium pintin                                                    279
Morilci tic                                                                       282
Drame Malekovichiane (Mladen Kuzmanovič)                285

                                                                   294
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #38 : Kolovoz 02, 2012, 11:19:07 poslijepodne »
25 besplatne digitalne knig zelinskoga Pučkoga oprtoga vučilišta

Vreme je školske ferij i letne počinkov.
Gruntate kak sadržajno skoristiti zasluženi počinek, nu ne odvajate se od svega notebook ili tablet računala.
Ak rada čitate poeziju, kratku prozu, eseje il se samo očete nasmejati dobromu vicu a vuz to ste i lubitel kajkavskoga jezika
- imamo dobru vest za vas!
 
Pučko oprto vučilišče Sv. Ivan Zelina  šenka vam za ove vruče letne dane 25 digitalne knig vundane v Male biblioteke "Dragutin Domjanič" tekom pretekle nekuliko let. Sigurni smo da bute prenašli neke po svemu gešmeku.
 
Vuživajte ma de bili (i naravno - budete on line)!
 
Dober počinek i dobra kniga još navek idu skup!
 
Knige poiščete v mape NOVA IZDANJA:
http://www.pou-zelina.hr/izdavastvo/novaizdanja.html
na Internet stranicam Pučkoga oprtoga vučillišča Sv. Ivan Zelina.


Zvir:
http://zelina.hr/portal/home/item/502-25-besplatnih-digitalnih-knjiga.html


Za čitajne knig v elektroničkomu obliku treba vam Adobe Acrobat Reader!
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Narisane živlenje
31. Recital suvremenoga kajkavskoga pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2012.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: Nikola Kavić
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2012.

http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/65_31_Recital.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Riečnik Cerja zagrebečkoga - Domjanićevo Prigorje
Franjo Šatović / Ivo Kalinski
rječnik (kajkavski - standard)
urednik: dr.sc. Josip Lisac
recenzenti: dr.sc. Mijo Lončarić, dr.sc. Željka Brlobaš
grafička obrada: Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2012.

http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/64_Riecnik_Cerja_zagrebeckoga.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Moja cesta
31. Smotra dječjega kajkavskoga pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2011.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: učenici osnovnih škola, naslovnica: Nikola Kavić
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2011.

http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/63_31_Smotra.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Gle, kako lijep dan!
Ivo Kalinski
kratka proza (standard)
urednik: mr.sc. Ivan Kutnjak
grafička obrada: Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2011.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/61_Gle_kako_lijep_dan.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Senca belog jorgovaneka
30. Recital suvremenoga kajkavskoga pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2011.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: Zlatko Crnec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2011.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/60_30_Recital.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Samo sam ti štela reči
30. Smotra dječjega kajkavskoga pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2010.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: učenici osnovnih škola, naslovnica: Z. Crnec, I. Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2010.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/59_30_Smotra.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Četverolisni četveropreg
Ivo Kalinski
poezija (standard, kajkavski)
urednica: mr.sc. Božica Pažur
ilustracije: Ninoslav Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2010.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/58_Cetverolisni_cetveropreg.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Kajkavski akordi
29. Recital suvremenoga kajkavskoga pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2010.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: Zlatko Crnec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2010.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/57_29_Recital.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Detinstvo, nej me ostaviti
29. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2009.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: učenici osnovnih škola
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2009.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/56_29_Smotra.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Nemir podvornika Szerbe
Ivo Kalinski
poezija (standard)
urednica: mr.sc. Božica Pažur
ilustracije: Branko Đanić
vlastita naklada, 2009.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/IK_Nemir_podvornika_Szerbe_www.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Kiborg kao emotivni alien
Ivo Kalinski
eseji (standard)
urednica: Mr.sc. Božica Pažur
grafička obrada: Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2009.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/55_Kiborg_kao_emotivni_alien.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Tebi Erato, znovič zanavek
28. Recital suvremenoga kajkavskoga pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2009.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: Zlatko Crnec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2009.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/54_28_Recital.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Štefica Fanjek
Život kak ringišpil
dramski tekstovi (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
grafička obrada: Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2009.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/53_Zivot_kak_ringispil.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Ciklame, de još dišite
28. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2008.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: učenici osnovnih škola
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2008.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/52_28_Smotra.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Zvonimir Kurečič
Kajkavska večernica
tekst svete mise i večernice (kajkavski)
urednik: dr.sc. Zvonimir Kurečić
grafička obrada: Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2008., 2009., 2011., 2012.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/51_Kajkavska_vecernica.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Alojz Jembrih
Kajkavski Florilegij II
izbor iz kajkavskih tekstova (16.-19.st) s transkripcijom (kajkavski)
urednik: dr.sc. Alojz Jembrih
grafička obrada: Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2008.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/50_Kajkavski_Florilegij_II.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Negdi vu nami pušlek ruož
27. Recital suvremenoga kajkavskoga pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2008.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: Ivan Petraš
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2008.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/49_27_Recital.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Alojz Jembrih
Kajkavski Florilegij
izbor iz kajkavskih tekstova (16.-19.st) s transkripcijom (kajkavski)
urednik: dr.sc. Alojz Jembrih
grafička obrada: Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2007.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/47_Kajkavski_Florilegij_I.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Stojim na steze i čkomim srečen
27. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2007.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: učenici osnovnih škola
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2007.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/46_27_Smotra.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Kaj je videl gartlic?
26. Recital suvremenoga kajkavskoga pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2007.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: Zlatko Crnec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2007.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/45_26_Recital.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Zoran Remenar - Crnjko
Ah, ha
šale i vicevi (kajkavski)

urednik: Stjepan Dragija
grafička obrada: Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2007.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/44_Ah_ha.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Rascvele veje
26. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2006.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: učenici osnovnih škola, naslovnica: Zlatko Crnec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2006.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/43_26_Smotra.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Nosferatu nad čkomečim nebom
25. Recital suvremenoga kajkavskoga pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2006.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
ilustracije: Zlatko Crnec i Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2006.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/41_25_Recital.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Den prije, golubica
Vinko Hasnek
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc. Ivo Kalinski
grafička obrada: Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2006.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/40_Den_prije_golubica.pdf
 
--------------------------------------------------------------------------------
 
Čkomi srce
25. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić" - Sv. Ivan Zelina 2005.
poezija (kajkavski)
urednik: dr.sc Ivo Kalinski
ilustracije: učenici osnovnih škola, naslovnica: Zlatko Crnec i Ivica Kukovačec
Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2005.
 
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/37_25_Smotra.pdf
« Zadnja izmjena: Kolovoz 02, 2012, 11:28:38 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: OLUJA Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #39 : Kolovoz 05, 2012, 09:20:12 poslijepodne »
OLUJEVIT KAJ


                                          OLUJA


                        Sedim na verandi i gledim oluju
                   Pitam se dal bu de grom vudril v struju.
 
                       Hiladu mi misli čez glovo letiju
                        A i joči me od umora boliju.
 
                    Vidim kak grane pred vetrom drfčeju
                       I kak se sveče v hižama gasiju.
 
                        Kak mi se čini još malo fali
                      Da i moje srce z vetrom poleti.
 
                             Da mi se duša
                           Šuma vetra naposluša,
                        I da konačno dletim ,dletim
                          Na livadi se bajni zbudim!



Ozana Mikulič, 7. (raz)red
Pelačica: Jelena Okič-Premec,
OŠ Legrad

Zvir:
XXIX. smotra dečjoga kajkavskoga pesništva «Dragutin Domjanič» - Sv. Ivan Zelina 2009.
str. 35. sim:
http://www.pou-zelina.hr/documents/Zbirka_29_smotre.pdf

i(l) sim
http://ozanchy.bloger.hr/post/bez-naslova/892453.aspx
http://ozanchy.bloger.hr/default.aspx?date=1.7.2008.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Da bi se zrušile te legradske gore
Elizabeta Toplek-Da Bi Se Zrušile/Dok Ja Dojdem V Međimorje, 05:58

Elizabeta Toplek-Da Bi Se Zrušile/Dok Ja Dojdem V Međimorje
« Zadnja izmjena: Kolovoz 05, 2012, 09:25:08 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #40 : Rujan 22, 2012, 01:47:26 prijepodne »

Željko Funda

POSMERTNA KOMUNISTA PASIJA


kajkavski komični moralitet

Vpelajuča reč avutora

Tema "Poslednje komunista pasije" je terdokorno-naivni komunistički idealizem. Komedija se pripečuje 1990., mam potlam formeranja Horvatske deržave i ne izsmejava tulko komunističku terdokornost, kulko (skoro dečinski) naivizem. Sami lik komunista je tip komunista i neje (verjetno dostatno) individualizeran. Več se dela o komunističkomu weltanschauungu neg psihologije komunista. Komunist na koncu postaje član zna-se stranke, nu negde drugde on bi postal član bilo kotere pobedničke stranke na zbiratvam. On je isto tulko idealist kulko i "tetec" (z "Gruntovčanov"). Em se zna da je pol komunistov bilo takovo polak hasni, a ne polak idealov.
Religija je stopram štrajfana. Ona mi je trebala kak okvir za fabulu, za loceranje, a ne tulko kak del glavne teme. Tu sem največ izsmejaval religijsku bigoteriju - tak je i točka, gotovo, kaj ne da placa miseli i dvojenju.

Adaptacija komedije je emiterana na 2. programu Horvatskoga radija predi 5 let.


Lica:
Komunist
Sveti Peter
Ajngel
Purger
Vragec
Vragica
Bog
Sveta Karolina (lestor glas)

1. scena: Komunist
Komunist: Kaj sem sudbe zkrivil da me nič ne špara?
Kaj je smertni greh bit', rečemo, komunjara?
Pa ja sem veruval kak i milijuni!
Mi sme, zgledi, bili slepe kobi pijuni.
Jednakost sme šteli donesti, pravicu.
Vse je zišlo gorše neg vu vicu.
Vrag ti dal hištoriju, prasicu!
Ni da si nesem privuščil vsega,
nu tu ima več objektivneh razloga.
Tirala me nužnosti roka i noga.
Bil sem komunist čist človečkoga zgleda,
al sem živel kak Bog zapoveda.
V borbe zprotivnosti preživel sem žitek -
kaj je drugači svetoga Lojole bitek?
Bil sem od kervi i mesa, al i od duha.
Navek me pikala "kaj delam dobro?" buha.
Moj greh, i vseh, je "vu se, na se, zpod se" -
kaj zato ne konca me kalvarije?
Kaj je greh če nazdravljaš Titu, Kardelju,
a potlam se prepustiš tancu, veselju?
Je, delal sem političke tribine,
al potlam sem išel na zpoved cecke Dine.
Nosil sem lovačku i vatrogasnu štafetu,
potlam pak jemal omladinke na metu.
Dopelal sem bome i do kongresa.
Jaj, kakovoga je tam bilo mesa!
Sem Marksa, Tita i Lenjina očenašil,
al to je zaklon za hece bil.
Bil sem, kak Marks veli, totalni človek,
vezda sem piknjine piknje ostanjek.
"O, jeste l', kompiči, vu peklu, (popevlje na "Internacionalu")
vi, bogci kaj ih muči jad.
Je zela sudba smerti meklu,
pomela vas v gerdi had."
Je, znovič ja sem vu nigdine,
nič jesti i piti mi ne gine. (odide)

2. scena: Sveti Peter
Sveto Peter: Napokoncu malo mira.
Kot svetog portira to me gebira.
Delam kot černec, kot konj, kot rob,
a sveti Peter sem, ne krastavi Job!
Dole su pak napravili novu zmešariju,
Veliju, čudorednu revoluciju
kajti su vničili komunizem,
vere i Cirkve naredili vuzem.
I - mam ti vsaki komunič svet,
zadužil nebo i celi svet
pa vsak odjenput hoče v raj.
A ti, Pero, čkomi i rintaj, rintaj,
vsaki im greh dobro izpitaj,
zvaži, zpregledni, meru odredi,
pošlji ga tam kam je zavredil.
Se nemreš ni počohat', sesti si, zpiti,
skor' ne cajta na šekret oditi.
Kaj ti novi moralci misliju
da VIP tretman zaslužuju,
da Pero je njehov težak,
poterkalo, tutlek i bedak?
Em si bum gucnul i zapušil.
Sem svetec, gospon, kaj sem i bil. (pije, puši)
Naj oni ideju v ... Rimini.
Ja šče stignem k svoji Karolini,
Sveti, a seksi, čisti milini! (odide)

3. scena: Komunist
Komunist: Nigdo neče za me ni čuti.
Vsigde su za me zapreti puti.
Lestor me pošikavaju sim i tam,
nečlovečnosti vre nikog ne sram.
Nikak do svetoga Petra da dojdem,
novi Holandez, zgledi, ja sem.
Vsega mi je več neg čisto dost,
nis pes, al zavredil sem bar kost.
Morti ma pesma nekoga gene,
"Celi človek jesem ja bil,  (popevlje na "U tunelu usred mraka")
dobro delal, puno grešil.
Polak tega su me kleli,
'nesi černi, nesi beli'
Ve me zato nigdo neče,
ni vu smerti nemam sreče.
Al če treba, zdignem bunu,
Vragim, svecim zmeknem krunu."

4. scena: Komunist, sveti Peter
Sveti Peter: (prihajajuči) Vrag te dal, gdo mi tu kruli gangu?
Prestani! Na gubec ti denem špangu!
Komunist: A, zgledi, sveti Peter sam!
Moram ga se prijeti mam.
Ja sem bogec kaj ga nigdo neče.
Smert z menum vreme pomeče.
Sveti Peter: Malo počakaj pa dojdeš na red.
Malo se zrihtaj, popravi zgled.
Komunist: Ja večnost nemrem več ni hipa durati!
Dojde mi treti, ružit', klati! (hoče zgrabiti svetoga Petra)
Sveti Peter: (beži) Pomoč! Pomoč, ajngeli i sveci!
Gde ste ve, mulci i telci! (naganjanje)
Komunist: Nekam me deni, hočem se zmirit'! (guti ga)
Če nečeš, mam buš ves kvit!
Sveti Peter: Dobro, dobro, ne ga problema.
Sveta Karolina: (zvuna) Pero, gde si? Meni se drema.
Sveti Peter: Dojdem, draga. Zterpi se malo.
Komunist: Aha, svetosti ne nič ostalo.
Šefu ti ja vse povem!
Sveti ključar, a tak lotren.
Sveta Karolina: (zvuna) Nu, dojdi, dragec, dok sem pri volje.
Sveti Peter: Dojdem, dojdem. ti zberi okolje...
Komunist: Nikam! Dok se me posmertje ne reši...
Sveta Karolina: (zvuna) Pero, dojdi, z merličom ne greši!
Komunist: Lestor mertev ideš od'vud!
Sveta Karolina: (zvuna) Pero, sverbi me vseposud!
Sveti Peter: Idem, draga. (Komunistu) Vrata su ti tam.
Vseg' ga je, vinca, pizze, salam...
Komunist: Kaj je tam kakov lokal?
Sveti Peter: Tam ti je, kume, navek bal! (pošikne ga)
Sveta Karolina: (zvuna) Pero, mam dojdi, vrag te dal!
Sveti Peter: Kak bum ja na nju opal! (odbeži)

5. scena: Ajngel
Ajngel: Zemljin planet čist je pošandrcal -
dole zmir traje, kak da velim, sveti bal.
Vsi v molitve su postali težaki,
od čudo Očenašov švica vsaki.
V cirkvam su gusto kot i v štacunu,
i daju bome več neg kunu.
I postiju kak Cirkva naša zapoveda.
Tak im gda kruli da to je prez reda.
I Caritasu bome nose i daju,
al kot kokoš od teg delaju graju.
Da su kerščeniki na vsa znova meču,
v te halabuke nahajaju sreču.
Svojemu poštenju delaju mitinge,
njeve himbenosti nefalinge.
Za bližnjeg' si ni las ne daju odseči,
vsak o vsakom je gerdo govoreči.
Kak to da nigdo nič sveg' ne proda,
zakaj im je tak važna Versace moda?
Več ni popi ne poštuju celibat,
samo za scanje ne rabe svoj alat.
Nijeno ztvorenje se neče seksa odreči,
nigdo živ ne vživa v čistoče sreči.
Če se ov post-komunistički trend nastavi,
nigdo mene od norije ne izbavi.
Vse je postalo čista zmešarija,
cirkus, tragikomedija!
Bog moj, pomori, reda naredi (kleči, moli)
dok ti delo išče nekaj vredi.
Nej lestor zmir mediterat',
Em se za univerzum vodi rat!

6. scena: Ajngel, Komunist
Komunist: "Gde ste, da ste, pajdaši, vi, moji? (zvuna, dohajajuči popevlje na 'Druže, Tito,
Prez vas nič su vsemirja vsi kroji.                     mi ti se kunemo')
Samoča je najvekša kaštiga,
ovde niti červek ve ne giga.
Komunist ja bil sem negda celi,
gazda v žitku - ve su vse mi zeli."
Kaj sem to v raju, su me v raj deli?
Ajngel: Ti!? Komunist!? Kaj delaš v raju? (presenečen, zdigne se od molitve)
Svetom Petru pamet je pri kraju.
Komunist: Kaj ja morem, tak su me pošiknuli.
Za adresu mi nič nesu rekli.
Ajngel: Točno, znorel je bome univerzum celi,
več ne znašjel' čern čern, a bel beli.
Gdo bil je grešnik, zdaj je gore,
gdo da zkuži Perine fore.
Kaj ne bi vse moglo biti stalno,
ne tak da ne znaš jel' noro il šalno.
Lepo kot v čipke, da se vide vse niti...
Komunist: Oprostite, al borba zprotivnosti...
Ajngel: Nej me z tem komunjarskem fintam bosti!
Komunist: Kvalitet tre prejti v kvantitet.
I obratno, tak se rađa novi entitet.
Ajngel: Tovaruš, to ti je deja vu.
Vre ti je vreme da zkužiš javu.
Komunist: Zmir delaju zakoni hištorije,
Vsaka mena je negacija negacije.
Ajngel: Čkomi, čkomi, čkomi! Jezuš Kristuš!
Dosadnejši si neg je vuš.
Komunist: Dobro, čkomel bum, ne za me čut'.
Morti se bu totu i za me našel kut.
Ajngel: Kaj god. Komunist i raj su negacije.
Komunist: Če negeramo, evo kreacije!
Morem ja ovde biti bogec, proleter,
bum vam pomogel, gače pral, bum dober.
Ajngel: Potlam pak zapopevlješ "Ustajte, prezreni na svetu" (popevljeju zkupa)
Komunjara! Nemaš nič dara.
Komunist: Mogel bi vam pisat parole.
"Poštenjaki napred, kurviši dole!"
"Bratstvo i jedinstvo naš je put!"
Ajngel:  Propageraš komunizem, delaš se lud.
Komunist: Kaj vaš princip ne "ljubi si bližnjega "?
Ajngel: Naravno, je ga, je ga.
Komunist: "Ne kradi!" takaj neje šega?
Ajngel: Je, je, je, lestor je tu dobrega.
Komunist: Če hočeš bližnjeg si ljubit' i ne krasti,
moraš delavcom dati vlasti.
fabrike im na upravu predat',
eksploatatorom objavit' rat!
Ajngel: Dost! Da Bog da da ti se v gerlu
zaletela marksistička kost!
Zdaj si me i na greh napelal,
vrag te komunjarskog zhozal! (tira ga proč)

7. scena: Komunist
Komunist: A tak sem mu lepo štel pokazat'
Da je komunizem kerčenstvu brat.
Te ajngel je isti kot on profesor
kaj mi je v Kumrovcu rekel da sem nor
gda sem svoju teoriju izvađal.
Veli on meni: "To ti je, drug, fal."
Kaj nigdo ne kuži da z istog korena
to su ideje? Ne to Gordijska štrena.
Mi sme bedakom kot bratim dali fabrije -
kaj ne v tem za bližnjeg ljubavi zlike?
Sme bratstvo i jedinstvo širili -
tak su i neprijatelji postali mili.
Jezuš je navek drukal zprot bogataša -
nacionalizacija je bila politika naša.
Kaj vse to ne kerščansko polučenje?
Kaj su to le komunjarske senje? (odide)

8. scena: Vragec, Vragica
Vragec, Vragica (popevljeju): "Peči, tuči, bodi, kuhaj,
pekel gle je kulineraj.
Jogenj gori, fino greje,
gnjus v kriču nam se smeje.
Po receptu dok ga rošpaš,
z botum po njem dok ti bobnjaš,
mu kot ščulec rita cverči,
baletni ga tresu gerči.
(refren) Zakaj si, zakaj si grešnik bil?
Zakaj si tulke gnjusobe naredil?
Lepo ve budi jen fini ražnjiček,
Skerbi se nam da buš oblizek.
Muka ti jako nas vezda veseli,
Gotov si, za novu rundu zreli."
Vragec: Na zgled lepo, al žmehko je vrag biti.
Vragica: Je, je. Žmehko je sedet' na riti.
Vragec: Potit' se v poslu kot galijot...
Vragica: Moj sučutek, gospon skot.
Vragec: Z lotri, kurvi, morilci delat', z tati...
Vragica:Gda se zmučiš tak je slatko spati.
Vragec: Ruke metat' v debeljake, v žlundravce...
Vragica: Za to ne dobit' nikakve novce...
Vragec: Nemaš ni svetka, ni godišnji, ni vikend...
Vragica: A navek ti svira smoksanov bend!
Vragec: Vezdešnji pak povodenj komunjar!
Vragica:  V hištorije temu nič ne par.
Vragec: Kre njeh terpim kot zterpljivi Job.
mesto gazda, ja sem im rob.
Jel' smert vragov želiju Bog?
Vragica:  I v peklu nudiju komunizma grog.
"Sme pravredni", tekst im je eklog,
vsak veli da je hištorije ekolog.
Vragec: ve ti ostani zdrav i vrag.
Gde je on sladki kotriženja šlag!
Od pukanja noktov ne ostal trag.
Vre ne cajta za raztezanje i rezanje,
lestor je poslušat' komunjarsko cendranje.
Vragica: Nej se burit', dragi moj dragec. 
Ti si gli najodurnejši vragec.
Vragec: Da mi bar to veli misica,
a ne gnjusava i gerda vragica.
Vragica: Ti pak si produkt gliste i majmuna.
Čkomi, nej si gnojnost devat na vsa zvona.
Vragec: Vragička ma draga, ščave esenca,
zboriš milo kot ščave kadenca.
Vsi dreki, vso lajno v celomu svetu
nemre bit' par tebi, šekretu.
Vragica: Šmerkljo-švicni to mi veli ztvor,
od šizonje kaj gorše je nor.
Rit mu i glava v tesne su vezi:
kaj si posere, to si pomezi.
Vragec: Zopet si se napila scaline.
Kaj te duha z vust ne brine?
Ona je za červe pravi vabec.
Zaprav, ti si im sama jeden cec.
Vragica: Hračkaš i sračkaš, ergo, živiš.
Si gigant - malo vekši neg je miš.
Vragec: Dobro si zbavila vražji fakultet -
z vust ti ide kupletov med.
Vragoca: Če dobro si zgruntam - pravi si vrag.
Zato si meni tulko drag.
ter ti dam pravu vražju pusu.  (kušne ga)
vragec: Ja takaj - ženskomu krampusu. (kušne ju)


9. scena: Vragec, Vragica, Komunist
Komunist: 'Prostite, morti v ovakve klime...
Vragica: Gdo nas to mota v naše intime?
Vragec: Gda, i če vragi, sme skor' v raju ve?
Komunist: Ja sem le jen drobni komič.
Vragec: Bog moj, sveci i vragi, pak te kič,
hištorije zajeb, parolaški krič,
logike boge i mudrosti bič,
drug kamerad, parazitov kompič.
Vragica: Vmimoritni gospon - komunjara,
Doktor glažolog kaj mu nema para.
Komunist: Glaž je važen za razvitek demokracije.
Čez njeg se vide vsakoga akcije,
poglavito triki buržoazije,
vsaki falačec eksploatacije...
Vragec: Za pet ran Kristoša, čkomi!
Šče malo pa sem v predgrpbni komi.
Vragica: Kaj su i tebe k nami poslali?
Z peklom se peklenski negdo šali.
Gdo te i zakaj sim pošilja,
kakovog hoče polučiti cilja?
Komunist: Jen me ajngel z raja natiral...
Vragec: Ne mu zato trebalo očal.
Vragica: Zakaj sim, a ne v purgatorijum?
Komunist: Sudbe igra z bogcom. Z menum.
Vragec: Ti bogec!? Si gazda bin v onem svetu,
sekretar, bog i batina v komitetu.
Komunist: Šekret ja sem bil vsemi.
Navek sem igral po partijske šemi.
Če se negdo politički posere,
moje je da se lajno vso pobere'.
Zredi, zgladi, zrihtaj, zčisti,
če ne, te zfundaju iberkomunisti.
Vragica: Je, polizal si celu gospu Zlatku.
Komunist: To je bilo po partijskom zadatku.
Je trebalo nje gospodstvo zmenjšat',
z građanstvom i v seksu dobit' rat.
Kaj mi to ne bar pri vam bod?
Vragec: V pekel te ne odpelja te brod.
Vragica: Si komu piknju z nožom napravil?
Komunist: Pajceku. Sem ga i zkotrižil...
Vragec: (odmehne z rukum) Je li od tebe komu spas bila ludnica?
Komunist: Morti le drečeča budnica.
Sam sem skoro znorel od halabuke.
Klel sem im vse od nespanja muke.
Vragica: Jen bod. Si pajdaša koterog izdal, bil Juda?
Komunist: Tega sem se klonil kot špeka Buda.
Al sem posel našel vseh pajdašov deci!
Tu su mi poslužili partijski keci.
Sem ih zaigral kot violina.
Vragec: Minus bod! Mesto da ti štrument bude strina,
da ju zmesiš grešno kak da je glina...
Vragica: Mesto da ju zpeglaš i zatekneš...
Komunist: Ja sem doma puno put peglal veš.
To ne dela partijski sekretar,
Al na radničke slobode oltar...
Vragec: Ne ti ovo hlebincov škola Kumrovec!
Ti si kandidat za Stenjevec!
Vragica: Si kaj vredno, prav peklenski naredil?
Komunist: V komitetu sem največ Boga švanjil,
navečer pak z decum jelku kitil.
Na Velki petek v komitetu je bil bal,
den potlam ja sem jajca farbal.
Kaj to ne peklenski kal?
Zemite me k sebi, sem gorši neg Juda!
Na kratko, ne do Zadnjeg suda.
Vragec: Jesi li kojkrat zel peneze?
Komunist: Ja ne, al sem branil o krađi vkradenog teze.
To se zove "eksproprijacija eksproprijatora"!
Vragica: Kakva si ti huda komunjara!
Komunist: Al ja sem z autom zrušil raspelo!
Kaj to neje peklensko delo?
Vragec: Bog te je pijanog poštedel
pa ti se na "hištorijski put" podel.
Komunist: Popovska zemlja je plac me vikendice!
Za post sem zmir jel najbolše klobasice!
Kot kapitalist sem rabil sekretaricu
da mi z placa nosi grincajg, šalaticu.
Na službeni puti sem hozal flundre,
perverzne sem z njimi zbavljal runde.
Na ateizem sem si obernul ženu,
potreboču za svetim Tončom nje vničil v korenu!
Ja imam grehov za dve Tunguzije!
Pa mi sme delali felacije!!!
Vragica: Kot đurek se dereš z svojum drobninum.
Vragec: Za pekel ne dost grehov tveh kvorum.
Komunist: Ja sem jene puce zel nevinost!
Vragica: Rekla ti fala, nerabe nje bilo dost.
Komunist: Ateizem ja sem propageral!
Z popov i švor norca delal!
Čist malo mi je bilo žal.
Vragec:  Da ti je prav bilo žal, morti bi mogel k nam.
Vragica: Za tu žalost more te biti sram.
Vragec: Pa mi sme zabili naše čevapčiče!
Vragica: Kak fliču tre pogledati naše ftiče.
Komunjarček, nesi šče za nas, bok.
Vragec: V grešenju ne ti delal čok. (vragi odideju)


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #41 : Rujan 22, 2012, 01:48:55 prijepodne »
Nastavek prethodnoga lista
 

10. scena: Komunist
Komunist: Vezda nigde nema nikoga.
Mi je samoča kot samoča Boga.
Je li, je li, flama zavatana!
I meni i tebi ta je sudba dana.
Tebe je bar pred kraj Pero izdal,
meni se na plenumu napunil gral.
Za vulgarni materijalizem me Jura optužil,
za zkrivljenje Marksa ja sem razpet bil.
za terevenke i za roštiljade,
za Talijanske mode parade,
za rajfle i za Leibnitz šoping,
sem kriv kaj širim Levi's doping.
A kulke sem kričal "dole kapitalizem"
gda nam je sistem bil v krize.
Našel sem tri žertve fašističkog terora,
a vse je bilo za promičbu fora.
Su naši, pijani, zbili Švabe -
ve imaju zpomenik v Jurine grabe.
Tak prejde on kaj se trudi muči -
vrata mu zapreta gde god pokuči.
Prez vsega, a vsud smerti kes.
Ničiji, ni  Ciganjski pes. (odide)

11. Purger
Purger: Kak je pretty v memu purgaču,
nowhere ni traga nikakvom draču.
Vse blešči v harmonije čudu,
vsi su busy v transformation trudu.
Vsi zbavljaju svoj posel pokore,
kaj nesu mogli, ve vsak more.
Ovo je čudoredne ekologije happening,
sem ja actually purgerski king!
Tu isitne ode singa lažec,
tam pak gemište plača skupec.
Je ga flundric, z kefam se glancaju,
pijanci mir najdu v kamiličnom čaju.
Lenjaki prekopano prekopavaju,
kumernjaki su zmir v frizeraju.
Hotniki pomažu lotrenem babicam,
im peru, how nice, pleča i sram.
Buzoranti, žigoli i lezbače
na rokoko musickerpaju gače.
Kot nuns pšaniki rediju krunice,
čkomine conductors su tračlavice.
Prav je moralen čistilišča design,
Vsagdo poštuje pokore si line.
Tak ima biti, sem ja mu master,
gospon purger, general manager!

12. scena: Purger, Komunist
Komunist: (zvuna) "Ve spite, kompiči vi moji, (popevlje na "Internacionalu")
Vi, bogci kaj ih muči pad.
Zdaj druge žitek z srečum goji,
ni vrag več nas nema rad."
Purger: Evo meni novog kandidata,
odpreti mu treba vrata. (odpira)
Please, dobro došli v purgatorijum,
designed and made by Purgerov um!
Welcome to, po domači, purgač.
Hote i če ste prez pants i gač. (čisti, spreja Komunista)
Komunist: Gospon, al ja sem čist kot opatica!
Pošnjofajte, nigde duhe od švica.
Purger: (šnjofa) Si duhe kot rubbish, garbage, litter!
Ne te čistog ni deset zer!
Komunist: Al mene su oprali kak merliča!
Bilo je suz, plača, kriča.
Purger: Skoro beautifuldišiš, kot peach.
Skoro, al si v smradu išče rich.
Moraš biti real purgovnjak,
ne as do ve, vmimoriten, mlak. (slači ga)
Komunist: Al ja bum čisto zgubil ten!
Kaj bum ja morti je.. očiščen?
Purger: Čkomi. Ve si ti v zvuncajtne sfere,
purgatorske su a bit drugače mere.
Alas! Pa ti si mozulov pun! (ztišče mu ih)
Komunist: Sem drugač čist, tega zvun.
Vsaki je droptinica, le trun.
Purger: Kaj god. Zabadav ja purgolog nis.
Kmalu dobiš čistoče kiss.
Mam ve vidiš kaj je science.
Gda zatanca po tebi dance,
se buš čutil kot bleščeči star! (hadra ga)
Komunist: Jaj, nejte, gospon, vu te kvar!
Bi mogel prez sebe celog ostati.
Kaj se vaša purgologija zplati?
Purger: Po telu ti je, alas, vsega i kaj. (čisti ga z kefom, canjkom, mini-vcecalnikom)
 Em ti si bil grehov paradise, raj.
Tak ti dojde, you know, do revolucije.
Komunist: Je, gda se kupica žuhkoče prelije,
ljude mogu primit' puntarije.
Purger: Gda telo zbeteža i duh kcoj,
gda se master ponaša kakti noj...
Komunist: Gda se vsi faktori družtva slože,
gda nabruse jezikove nože...
Purger: Gda se create volja jaka...
Komunist: Prez organizacije nič ne šljaka!
Purger: Pa se celog družtva naredi scanning,
Listing izpiše za tergeting...
Komunist: Prez zdraveh subjektivneh snag
nigda se ne prejde odluke prag.
Purger: Teda se happen očiščenje,
Teda se postane a new ztvorenje.
Teda you are kot sonce čist!
Komunist: Vse to naredit' more komunist!
Purger: Kaj!? So ti si ta poškodna beast!
Išče se nesi rešil misleneh glist,
kot brabonjek smerdiš v marksističke mist.
Komunist: Meni je kot Marksu bil ideal Krist.
Purger: Tvoje words imaju vrednost
kot žlundra, kot prezmasna kost.
Bog moj, why več ne poštenog kumernjaka,
iliti maleh gnjusob marljivog dijaka,
sinnera, al sometimes potezov pravednika.
Komunist: Ja sem temu čist pljunuta zlika!
Purger: Ti si bogčije i logoreje fačuk,
za eyes razuma grizuči luk,
štacije ilusion obhodeči cug,
čušpajz šalata, falšivi crook,
debela prevarancije book.
Komunist: Naj budem kakov god hočeš drek,
al zmed tulko debilneh v čistilišču fac
kaj jedino komunist nemre dobit' plac?
Purger: Placa ga je, al ne rezona.
Mam mi zazvoniš na komunjarska zvona.
To ti se zove incompatibility.
Komunist: Kaj men nemreš tu negde zkriti?
Mogel bi ti pomoči biti.
Purger: Jesi ti mitingaški ztvor,
Fletno mi napraviš v duše war.
From reda narediš zmešariju,
from sklada disharmoniju.
Maybe ve postaneš sličnejši človeku,
za prezcajtje dobiš podobnu obleku.
Bye. Zdurat' ti je do konca sveta.
Kaj je to za čerlenoga Hamleta? (odide)

13. scena: Komunist
Komunist: Je, ostal bum prekleti Holandez.
Navek bum čakal na bolše rez.
Nigdinek, večne domovine prez.
A vse je to polak jene sitnice -
v meni preveč dela červek pravice.
Me tira na vsikakve vetrenjače,
borit' se zprot hištorijske kače,
Mesto da bum v življenju riba.
Ta zvest je me kaštige šiba.
Kaj ne pisca da ga petne ta tragedija?
Em ovo je za lektiru poezija.
"Po peklaču i purgaču (popevlje na "Po šumama i gorama")
cele vekivečnosti
ide jeden David pravi
z usudom se on bosti.
Kamen on bi vre bil hitil,
Mikelanđela pak ne
da sačuva lepost njegvu,
da ga v' vmetelnost on dene.
Gde si, da si, Buonaroti,
kaj blesik te ne bode?
Huda drama tu se vodi,
A artista nigde ne.
Šekspir jeden tak bi trebal
dok Hamlet je išče tu,
monologe dok govori,
skor' heroja vre ne bu."

14. scena: Bog
Bog: Vezda morem mediterat',
v svetu, presvetljen, vživat'.
Točno je tak kak ima bit',
vsigdo je z svojem bitjem sit.
Blešči vse od harmonije -
to je delo Božje meštrije.
Bravo, Bogo, tvoja dika (repa)
lepša je neg tvoja zlika.
Bome dober ti je logos,
ti za ztvoritvu imaš nos.
Tu i tam nekaj zadene,
al se fletno ofnja, gene.
I - pa je del vesmirskog reda,
sreče mleka, sreče meda.
Ja dok sem Bog i batina,
Samo to bu istina.
Kak je lepo moje delo,
ima dušu, ima telo!
Gdo nemre njega bit sit,
naj v nigdine išče bit.

15. scena: Bog, Komunist
Bog: Lojtra, lojtra, lojtra... (meditera)
Komunist: O, tu ste vi meni, Bogek moj ljubljeni! (gerli ga, kušuje)
Bog: Gdo me to liže i mantra?
Ja mediteram! Lojtra, lojtra, lojtra...
Komunist: Vas vendar je! kulko sem srečen!
Vre se plačem. Kak da ste hren. (kušuje ga, gerli)
Bog: Nej me lizat', nis ja sladoled.
Znovič mi pizdek dela nered.
Gda sem se najbolše zamediteral,
ta poškoda mi je mantru zteral.
Kaj je moja mantra bila?
Jel' lagev, larma, kobila?
Komunist: O, fala Bogu da Boga ima!
Fala ti kaj vse ve štima. (na koleni, gledeč v nebo)
Fala ti puno za pravičnost
Kaj nem več landral čez večnost.
Fala ti kaj nis dobil gli kost,
neg tebe, Bogek moj, za rajek most!
Bog: Kaj!? Vrag ti tvoj jebi rajek!
Kakov je ovo posrani povedek?
I kam gore lučeš kot žaba?
Nesem ti ja prez gačic baba.
Ja sem ti veličetni Japa Bog, gospon.
Gde ti je, mulec, verničji bonton?
Komunist: Oprostite, sem nevernički vernik.
Bog: Kaj!? Nova fela, i krava i bik?
Komunist: Drug Bog, ja sem, znate komunist,
zajedničar, kak veli vaš sin Jezš Krist.
Bog: Moj sin zajedničar!?
Vražje promičbe pa novi dar.
Em mi sme zveličitelji ljudi!
Komunist: Lepo od vas. Faljen Bog budi.
Bog: Tak. Reči kaj hočeš. Mi se mudi.
Kaj mi je mantra? Kaj mi je mantra?
Komunist: I meni se vre čist mantra.
Bog: Kaj!? Ti si prosvetljenje polučil?
Komunist: Je, je. Puno sem toga ja zkužil.
Bog:  Daj mi reči, morti i meni pomore.
Vse te moje ztvoriteljske fore,
celi moj faljeni božanski opus,
negda mi se čini, da prostiš, kupus.
Ne zelje, prez rebrec, prez ajnprena.
Kak da mi dojde v glavu mrena -
vse vidim i čujem, a nič mi ne jasno.
Tak bi rado preklel glasno,
a ne smem, mi je Bog biti,
eternuvat', čkominje trebiti.
Komunist: Bog, nič se sekirati nej.
Opus ti je čist OK.
Negda on norjački v harcu halabuči,
po zemlje razleje povodenj žuči -
nevini se muče, a Bog muči.
Bog: Priznam. Kaj morem, i to se sluči.
Komunist: A negda pak čevuri kot vulinjak,
se oglase reke, veter, ftiči, ztvor vsak,
z popevkam naprave do tebe štreke,
celi planetarijum se polepša, dobi mašleke,
dok Teru znovič ne prime hištorijski fuc
gda sme vsi dobri le za ritobrisni nuc.
Teda pojdeme na frontu, v Aušvic, v Gulag,
gde nam je i napoj kot šunjka drag.
Dobro tancamo ratne balete,
kaj moreš - človek ti je navek dete.
Bog: Ti, bog i bogme, znaš zlatovusteti.
Čist lepo te je poslušati.
Komunist: Je, svet je điđeren, al se preveč ringišpila,
glavotren je, kak da ga tira padavična sila.
Vendar, gda se zmislim žitka duhe,
kak žmahne on ima sreče kruhe,
mam bi se povernul, ma i kak komunist.
Bog: Da si mi ti bil peti evanđelist,
moj, kak ti veliš, svetski ringišpil,
morti bi več kot šlingeraj bil.
Komunist: Ne šče kesno, dajte mi obavit' misiju.
Svet mam dobi novu harmoniju.
Znovič bute zbavljali meditaciju...
Bog: Morti je tak. Nu moram si malo premislit'.
Ne to tak ajnfah kak ameba bit'.
Vugni se, moram vuključit' mišljenja aparat.
Polak tebe mi bu pamet haril misleni bat.
V glave mi se vre vodi za i zprot rat.
Do ve sem jedino svega sina vuskrisil,
ve bi komunjca z novem žitkom nagradil...
Hodi proč, si me hitil na gruntanja gril.
Dojdi za pol vure. Pervo pokuči.
Bog moj, zakaj me jen prezbožec tak muči! (Komunist odide klanjajuči se)

16. scena: Bog
Bog: Sem to ja takov ztvoril svet?
Bog moj, gde mi je bila pamet!
Kak da mu ja nis Bog Otec,
kak da ga ne napravil jen jopec.
Vse se čist v čušpajz zmešalo,
apsurda dobilo salo.
Ja, gospon Bog, ni na nebu nemam mira,
stalno mi gdo z molbum ofira.
Vsigdo hoče privilegiju,
da zažmirim, hoče protekciju.
Velki su, Bog moj, zpetili se kvari,
za grehe, za red nigdo ne mari.
Šče komunjec za komunjcom ve dolazi,
kak da me unda ne primeju frazi.
Bome mi bude zato platil Pero -
kaj on misli da sem nebeski lero?
Komunjce na nebo pušča prez pardona
sim gore, čist do mega trona.
A komunjcom sem predi bil glavna meta,
med verniki ne ve lepšeg cvet'a.
Naredili su ne jenu anti-Božju tribinu,
ve gude "Bog je ljubav" violinu.
Na me su kot pese pujdali ljude,
ve su im najbolše me ljubavi dude.
Razpela su kurili i krunice,
ve ih 'maju v garaže, vikendice.
Kaj sem zdaj ja, Bog moj, čineči,
kaj na ovu zmešariju reči?
Nemreš ni v miru kak Bog mediterat',
navek se nekom hoče sr... kakat'.
Pozicija mi čisti pat. (v lotus položku meditera)

17. scena: Bog, Komunist
Komunist: (zvuna) Kuc, kuc, kuc, Bogek moj, kuc, kuc!
Bog: Jaj, kaj je Bog za komunjarski nuc?
Komunist: (zvuna) Jesem morti pripuščen dojti k vam?
Bog: Za deset let moreš dojti mam.
Štel bi bit' "pripuščen" - kak ga ne sram!
Kaj sem, Bogek moj, čineči?
Kak mi se dugo na dilemam peči?
Komunist: (zvuna) Ja idem! Gdo se neje zkril, osel bude bil!
(dohajajuči) Bome Bog moj dela fitnesa dril.
Segurno ste se prez muke odlučil.
Bog: Je, bilo je lehko kot žmehko.
Komunist: Jaj, kak volim kmične Božje reči!
Tak su mi zgodne - (cmokne) mujcek vu vreči!
Nu kakova je, Bogek, odluka?
Jaj, kak je sladka porođajna muka!
Kak je lepo bilo vašom sinu,
na svet se zpustil čez ...
Bog: Čkomi! Ne ovo kurs ostipacije!
Komunist: Kak prekrasni Božji fuc je!
Tak to dela pravi gospon Bog,
zpameten, 'telegenteni mundolog.
Bog: Kaj!? Ja da mudolog budem!?
Pa ja rajše za smetlara odidem.
Jaj, jaj, kak je težko Bog biti,
Z ovakvem picajzlom žitek delati.
Dojde mi čisto za pošiziti.
Kaj da non-stop z dreki prevurjam,
Da vse pizdarije rešavam sam.
Dost mi je svetske zajebancije!
Hočem nektara i ambrozije!
Komunist: Si počinite. Ste delali kot mrav.
Ja vam svet zredim zabadav.
Vi pa bute mentalno zdrav.
Bog: Dobro. Verni se na zemlju i reda napravi.
Nečem da me vsaki čas svet davi.
Samo nej pa ztvarat' zajedničarstvo.
Zemi si kompjutore, delaj kozarstvo.
O komunzmu ni reči.
Te pošljem v pekel reš se peči.
Komunist: Idem, kak velite, tu kozu derat'.
Bute vidli kak se kumeru daje mat.

18. scena: Komunist
Komunist: Drage dame i gospodo, velepoštovani glasovači, pardon, glasovatelji! Čujete li zvon gospođe Povijesti, pitam ja vas? Din-don, din-don, din-don! Kao što zvoni podne tako i sada zvoni komunizmu. Ali, to nije molitveni zvon, nego pogrebni, to jest sprovodno zvonce. Jer, komunizam je mrtav. Mrtav, gospodo, ali ne kompletno, nego oko circa devedeset posto jer mi smo ga već na prvim višestranačkim izborima ukokali kako Bog zapovijeda, majku mu četničku. To je dovoljno da beštija otegne papke ko pas ili glista, koji, makar nemaju papke, ipak su živina. A komunizam je velesvjetska historijsko-domaća životinja naravi punice koja je deset puta bila na plastičnoj operaciji i još izgleda ko Miss žaba. Zato, dolje sustav koji te tjera da dižeš kredite i hoćeš-nećeš postaješ vulgarni materijalist ko moj susjed koji ima, zamislite, pet bicikla, tri mlinca za kavu, četiri lopate, sedam čekića, punu ledenicu od tristo litara i - četiri knjige! Sanjaricu, "Sto ljubavnih položaja", kuharicu i priručnik o izbjegavanju poreza. No, dobro, on je višečlani mesar s familijom, ali to ga ne čini vanserijskim.

Jedno od nepostavljenih pitanja, gospodo, jest: što je taj komunizam radio s gospodinom našim Bogom i ostalom gospodom s neba? On ih je ukinuo kao što se ukida porez na pelene! A porez na pelene je razlog za psovku! Boga se kao oca ne može ukinuti ni u slučaju razvoda ma koliko ga psovali, a smrt Boga kao oca nije radost jer ništa ne nasljeđujemo kao razvodna djeca. Naša stranka vam obećaje da ćemo vam ponovno vratiti dragoga Boga. Štoviše, mi ćemo s njim biti u najtješnjim vezama, ništa manje nego s Njemačkom. Na TV ćete moći Boga vidjeti svaki dan, a u nedjelju dva puta. Živio naš gospodin Bog i njegova majka Bogorodica, s kojom su naše vidjelice u direktnoj vezi! Naša stranka vam je omogućila da i vi sudjelujete u viđenjima preko telefona, koji ćemo dovesti do svake kuće pa, prema tome, i Bogorodicu, ako nam vi to svojim glasovima omogućite.

Na kraju, dragi štovanici, Hrvatska, Croatia! Mi sada imamo Croatiu ne samo u osiguravajućem društvu i kao cigarete, nego i kao domovinu. Kao što čovjek koji se uzdigao s dna pa ima svoje cipele, čarape i gaće, ne više Caritasove - tako i mi sada imamo vlastitu domovinu.,koju smo zaradili krvlju, znojem i komunističkim mukama. Mi, koji smo sve to radili, znalački smo je stvorili iz religije religijarum uz ništa manje inteligencije nego kod Nikole Šubića Zrinskog i ostalih narodnih heroja. Mi, gotovo mučenici, imamo prepuno pravo da je i dalje njegujemo, pazimo i rukovodimo. Dozvolite da mi budemo šoferi, a da Hrvatska bude tenk progresa! Krenimo u svijetlu budućnost da zajedno dokusurimo crvenog komunjarskog vraga i ono što je od njega ostalo. Glasujte za nas, stranku koja to zna. Živjeli mi i vi s nama na čelu!

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #42 : Rujan 22, 2012, 01:53:48 prijepodne »
Slavica Sarkotič

                  DVA STARA PRIJATELA I ZAČARANA ŠUMA


- Da nes tudek več milijon put prešel,  rekel bi da je negdo šumu zacopral. - frktal je Matek dok je s teškum  mukum pukal noge s čižmami na tere je bilo par kil blata z bljuzgavice.
- Dej muči Mato. Sad je kesno rogobunjiti.  Sem ti lepo rekel da idemo okolo,  cestum, ali ti si štel ovud,  čez šumu poprek,  da nam bu bliže.  Pak sad naj jamrati.
- Ja sem štel,  ja sem štel. . . sad bum ja za se kriv,  kak da je mene sejeno,  da ti. . . - tu zastane.
Janton ne volel da se kune.  Janton je za razliku od Mateka bil pobožen.
Istine za volu,  ovi su se prijateli najbole slagali f trsiju,  vuz delo i kupicu. Vu semu drugem su imali naskroz drugačke,  oprečne poglede na svet i na život.
Janton je v nedelu išel ženum i decum v cirkvu,  Matek je išel v lov.
Matek je štel kleti,  Janton se sako jutro i saku večer Bogu molil.
V bele je Janton bil jakši,  v šahu Matek.
Janton je imal blizu dva metre i bil suv kak kolec,  a Matek je na svoje meter i šezdeset natukel skorom sto kil i bil okrugli kak lajt.
Jen i drugi su se međutem,  fletno i okretno spuščali niz breg,  štucali,  optrgavali,  špricali,  okapali trsje.
V trsju su bili međaši pa su tak se delali skup,  negda su ižene pomagale, ali gda bi one bile ž njimi, bila je to jena sasma druga situacija.
Unda se pazilo kuliko se vina popilo, merilo se i nalukavalo v lajtič z lanjskum slivovicum, se u semu, to ne bilo to, to ne bila sloboda.
Tak su prijateli Matek i Janton malo pomalo žene s toga posla izostavali, jedino su još dolazile gda je okapati bilo treba.  To su, mora se priznati žene bole obavlale. 
Če baš su več si oko njih modernu tehnologiju upražnavali, Matek i Janton nesu odustajali od staroga načina proizvodnje vina. 
- Samo modra galica! - odrešito je rekel Matek sinu gda je of, kak završeni agronom predložil «nejakove nove načine u vinogradarstvu».  Sin je odustal i okrenul se poslu f kombinatu.
- Samo sumpor! - Nijakovi industrijski otrovi! - drečal je Janton gda je negva žena f poloprivredne emisije videla prilog o «efikasnim sredstvima za zaštitu vinove loze».
Jantonova je kči samo prezirno frknula z nosom na te reči.
Upraf se spremala na obranu diplomskoga rada z moderne kniževnosti na filozofskem fakultetu i se te japekove priče o trsju užasno su ju dekoncentrerale.
Sad ovak, zgublenima f šume na teru se več popraf bila spustila noč, sekej im je padalo na pamet, pak i to su li morti pogrešili kaj od tega trsja več zdamlek nesu zdigli ruke.
- Mene je Marice Futačeve sin nudil dve ilade euri za ve pet redof. - mrmlal je Janton ki se baš te čas zaletel z nosom v nejakvu granu. Suze su mu mam pošle na oči. Popipal se po licu. Bilo je oguleno, ali je dobro prešel, mogla mi je grana oko skopati, pomislil si je.
- Kaj? Dve ilade je. . . .  euri? - zakričal je Matek, a janton se skoro počel plakati od muke. Kak da ne dosti kaj su f Starem gaju kud su tuliko put prešli zabludili, nek of stari norc, Matek još fort kune i prostači. To je Jantonu bilo teže slušati neg kaj mu je bilo noge z blata pukati i zmed šibla se rivati.
- Dve ilade euri? - ponovil je Matek i napravil značajnu stanku. Znal je da Janton napeto sluša bu li preklel. Tak je on Jantona i f karta znal zludeti, počel bi kleti, i Janton bi mam kralicu zgubil, i za čas bi usledil mat.
F karta se Janton bole snalazil, zato kaj je vraže adute pratil, i točno je znal kuliko ih je još v igre ostalo, a Mateku se to ne dalo pratiti, pak je na karta redovito gubil.
- Dve ilade euri? - dreknul je trejti put i potegnul s flašičke teru je navek nosil v nuternem žepu od kaputa.
- Kuliko put buš sad to ponovil? - več je Jantonu bilo dosta toga preseravajna.
- I čemu sad još piješ? Pa kaj ne vidiš da smo se zgubili? Do jutra nas domom ne bu, norc jen, policiju budu za nami poslali, si nam se budu smejali, a ti još ločeš.
- Muči, Janton, babjak jen. Ti se navek one svoje žene bojiš, ja ovu svu flašičku navek nosim. Znaš, gda sem bil mali, pokojna je babica navek v ormaru pod alinjem imala takovu flašičku i kon- ton ž nje potegnula, če baš sem čul da je mama rekla da je to samo «lek za ženske stvari».
Babica je pak rekla, je vražu mater, kaj ti Baro znaš, to ti jevraštvo za saku bolest, nema toga kaj domača stara slivovica ne bi mogla zlečiti.
- Znaš, Janton, kja si sada mislim da je mene ta slivovica obdržala na životu gda sem onu influencu pred tri lete imal. . .
- Kaj hočeš reči, da si ti tu rakiju trusil, a ne lek teri ti je doktorica prepisala?
- Kakof je. . . .  lek, em to saki norc zna da za tu gripu influencu nema leka. Če preživeš, preživeš, če ne, ne. Ja sem se držal špeka, luka i rakije, a žene sem rekel da smrdim po rakije zato kaj mi je alkoholne obloge metala.
Jantonu je bilo se bole i bole zima, a kaj je najgorše, činilo mu se da su pak pri Debelem rastu, praf tam de su pred jenu vuru bili.
Matek je fort potezal s flaše i počel popevati: - Devojka je zelen bor sadila. . .
Negde se proderal nejakof tič, valda se Matekove pesme poplašil
- Mato, pa kaj ti ne vidiš da smo pak pri Debelem rastu? - zavapil je Janton teromu je i zajna kapla vina zlapela z glave, kaj od zime kaj od strava.
- Mort je ova šuma zbilam začarana. - prešeptal je.
- Ti Janton kak pravi vernik vu te bedastoče ne bi smel veruvati. Jantonek, to ti je veeeliki greh. - Mateku je sakem gutlajem raslo samopouzdajne.
- Pak kaj če smo pri Debelem rastu? Bar znamo de smo. - štel si je sesti na zemlu ali ga je prestravleni Janton vlekel gore.
- Ojdi Mato, prosim te, mene je počelo biti strav. Tu bi negde morala biti steza. Bogek dragi, kuliko smo put tudek prešli.
- Ne spominji ime božje uzalud. - povučil ga je Matek teromu se pričinilo da raspoznaje obrise živice vuz teru bi morala biti steza.
Vu to je nekak i mesec iza oblaka zišel, sa sreča pak je kiša bila stala prve večeri, a tri je dana padalo, zato i nesu Bog zna kaj of vikend mogli f trsju narediti, uglavnom su jeli, pili i kontrolerali stajne trsja.
- Sem ti rekel da je tu steza. - cuknul je Matek Jantona za rubaču. - Ojd sim, za pol vure smo doma.
Živica teru je v normalne okolnosti samo treba bilo slediti, sad je čudno vijugala i of put se činila par kilometri dukša nek inače, tak da gda su došli na kraj, to jest na izlaz ze šume, več se brežđilo znad rastof i grabrof.
- Mogel sem zeti pušku i mam v juterni lov na šluke. - smejal se Matek dok je Janton pri samem spomenu puške počel zdihavati.
Gda su zišli na selski put bili su si v jenem blatu. Selski cucki su ih se poplašili i počeli lajati kak stekli.
- Znaš, Janton, ti si jena. . . nu dobro, nem rekel kaj sem štel, ali bumo rekli, ti si jena baba. - pri te reči potegnul je do kraja sadržaj flašičke i pobožno ju pospravil v žep.
- Kaj? Ja sem baba? A gdo se molil dilom putom? Kaj ti misliš da bi mi igda s te šume zišli van da se ja nesem fort molil? To nas je spasilo, a ne tvoja pijana glava i navigacija. Si nas dva put k Debelomu rastu dopelal, kaj nesi?
- Jes, nekak da jes, ali to je zato kaj tu volim  biti, tu sem ja svoju prvu ljubaf dopelal, tu smo divje ciklame brali. . . kaj ti znaš. . .
cupali su tak po selskomu slabo asfalteranomu putu, kak dva ratnika kaj se z rata vračaju domom.
Putom su negde zgubili špricu za trsje teru je Matek nosil na pleče i sekiricu «širočku» s terum je Janton kak na filmu granje sekel.
- Bumo to potlem več našli. - tešil je Matek svega pajdaša.
- Glavno da se doma i postele dočepamo. Posle bumo raspravili gdo je zaslužneši kaj smo se ze šume zvlekli.
- Pak bogohuliš, norc jen stari. Em se zna gdo je zaslužen, o Bogek, Bogek, jel ti ovo čuješ, mumlal je Janton sebe v bradu, a unda ga je nekaj za prsa ščapilo i povleklo da su mu mam gumbi na rubače spucali.
- A de si ti, čovek boži, mulec šašavi, celu noč nesmo spali, deca te po selu iščeju, ojte, pomorete mi ga f hižu! - vikala je Jantonova žena.
- Bogek dragi, em je i ona ponorela. - stenjal je Janton dok su mu se noge zapletale. - Mato! De si, ojdi mi pomori! - drečal je sega glasa.
Ali Matek je več odlazil niz vulicu prama svoje hiže tera je tkaj bila osvetlena.
A gda je spazil svoju ženu, nalakčenu na lesu kak ga čaka, samo je prešeptal: - O Isusek dragi, ze šume smo zišli, a sad mi pomori. Vubila me bu.


Slavica Sarkotić,
Vukevec Dolni (Vukojevac Donji)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gda išel sem snočka ja z kleti doma čez vusku brvičku i velko blato ..
a vince je moč mi prevzelo sem opal vu blato debelo.

Vinska Kaplja - Kvartet Gubec

Vinska Kaplja - Kvartet Gubec
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #43 : Listopad 05, 2012, 12:39:51 prijepodne »
7. Zaprešićka kajkavska večer
 „Prek Jagodišča kaj germi“ naziv je ovogodišnje kajkavske večeri održane 3. listopada, a koju tradicionalno povodom Dana grada Zaprešića organizira Zavičajno ekološko društvo Zaprešić. Ovoga puta predstavljena je zbirka pjesama Zapreščanke Željke Skledar koja je osvojila nagradu „Katarina Patačić“ za najbolju knjigu na kajkavskom jeziku.
...
http://www.zapresic.hr/emu/index.php?page=article_news&cat_id=25&id=2014
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
« Odgovori #44 : Listopad 18, 2012, 12:56:45 poslijepodne »
Pajo Kanižaj
“Kajiku“ i “Krnjiku“


Kak vse to zbiti
v jenu malu kiticu
od sedemnajst slog!?
(Kajiku)

* * * * * * * * * *

Ov je haiku
zgubil zadnjega reda…
(Krnjiku)


Zvir:
http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac484.nsf/AllWebDocs/Pajine_haiku_preobrazbe
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549