Autor Tema: Dober primer;  (Posjeta: 309566 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Dober primer;
« : Rujan 13, 2009, 04:02:29 poslijepodne »
Nedjelja, 13.09.2009 09:42 
Autor: Marin Fran   
 
www.matica
 
Petrinjski ogranak Matice hrvatske izrađuje web portal   



PETRINJA – U petrinjskom ogranku Matice hrvatske se nakon ljetne stanke počelo s dogovorima za predstojeće aktivnosti. Osim obilježavanja 150. obljetnice smrti bana Josipa Jelačića u listopadu nastavljaju se radovi na ostalim projektima.

Na sjednici Predsjedništva, predsjednik ogranka, Davor Salopek je naznačio kako je u izradi njihov web portal. Adresa je www.maticahrvatskapetrinja.hr. Na stranici se može naći kompletan sadržaj svih dosadašnjih zbornika, popis suradnika zbornika, sažeti pregled i cjenik Matičinih izdanja. Može se pogledati i izvješće Lipanjskih zvuka.

Razgovarali su i o gotovim projektima te je naznačeno u kojoj su fazi postojeći. Gotov je projekt Ive Maroevića, Zrnca životnog mozaika, knjiga poezije Žvižduk uporna sanjara Nenada Radoševića. Završen je jubilarni deseti Zbornik za povijest i obnovu zavičaja kojeg su uredili Ivan Rizmaul i Davor Salopek. Potonji autor završio je i rad na knjizi Korablje samobitnosti. Promocija se očekuje krajem rujna.

Ove godine, održani su drugi Lipanjski zvuci, a u Matici ističu da su zadovoljni odazivom publike. U sljedećoj godini planiraju projekte na kojima se radi već duže vrijeme.

I dalje se priprema Žrtvoslov Domovinskog rata, a na njemu rade Ivan Rizmaul i Vladimir Krpan. Trenutno je u pripremi 900 stranica tog djela. Izlazak ovisi o financijskoj konstrukciji koja još uvijek nije završena. Traje i projekt Pobjeda. Riječ je o povijesnim reminiscencijama i analizama nakon Oluje. Na toj knjizi rade Vladimir Krpan, Hrvoje Tomo Bešlić, a pomaže i Domagoj Bernić.

Pojavio se i zanimljiv projekt Blaža Tominovića Školstvo u gorskom kraju. U mjestu se školstvo prvi puta spominje 1772., a škola postoji i danas. U djelu će se govorit o kompletnom životu u Gorama koji je vezan oko škole. Ivica Golec radi na novom izdanju Povijesti grada Petrinje. Izlazak knjige se očekuje 2012. godine kao prošireno i dopunjeno izdanje izvornika iz 1992. godine. Radi se i na novom izdanju biografskog leksikona.

Članica predsjedništva Matice Božica Vuić mogla bi se uskoro pojaviti s knjigom eseja pod nazivom Ogledi. Profesor Matija Bučar je najavio knjigu Medonosne biljke primorske Hrvatske. Ideja je proizašla nakon uspješnog djela Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske. Novost je da je petrinjski zbornik dobio novog urednika, a nakon Ivana Rizmaula taj posao će obavljati Vladimir Krpan. Razmišlja se i o pjesmarici za komorni muški zbor u obradi Nikole Bašića. Radni naslov je Vijala se bijela loza vinova.
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/6692/106/

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1909
  • Karma: +8/-2
  • Spol: Muški
Odg: Dober primer;
« Odgovori #1 : Rujan 13, 2009, 04:33:40 poslijepodne »
U Gorici još uvijek nema ogranka Matice hrvatske?

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #2 : Rujan 13, 2009, 04:48:34 poslijepodne »
E,to bi bil loš primer.  ;D

Offline juraja

  • Inicijativni odbor i osoblje
  • Učim se pisati
  • *******
  • Postova: 81
  • Karma: +1/-0
Odg: Dober primer;
« Odgovori #3 : Rujan 13, 2009, 05:12:44 poslijepodne »
Mislim da ima... Prošle godine je nakon više godina neaktivnosti opet pokrenut. A opet, sad sam se zbudil pa sam možda to i senjal :P

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #4 : Rujan 13, 2009, 05:20:23 poslijepodne »
Ali,ovi delaju.Lani-predlani sem od nje kupil 4-5 knig-živa jeftinoča.Za 200 kn se namečeš da neš mogel odnesti.  ;) Izdali su monografiju jenoga sela na 1200 strane. 1200 !!!  :o
Rekel mi je Ivan Rizmaul,na slike skroz desno,da na leto od knig kaj su izdali zasluže 40-50000 kn.  :o
Te ja pitam ...

Kaj znači ceniti nekakovu knigu 200-500 kn da ju nemreš posle prodati nek ju,žalibože,podeliš..?

Offline Alen

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 344
  • Karma: +3/-0
  • Spol: Muški
    • VG Dnevnik
Odg: Dober primer;
« Odgovori #5 : Rujan 13, 2009, 06:57:35 poslijepodne »
U Gorici još uvijek nema ogranka Matice hrvatske?

Ima, osnivan je prošle godine. Čak su me jednom bili i pitali da im pomognem oko weba, da će se javiti poslije osnivačke skupštine, ali poslije niti glasa od njih.
The will to greatness clouds the mind
Consumes the senses, veils the signs
We each are meant to recognize.
(VNV Nation)

http://twitter.com/alenf
http://twitter.com/vgdnevnik

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #6 : Rujan 13, 2009, 11:44:22 poslijepodne »
Strategija razvoja turizma grada Beograda do 2018.


Sekretarijat za privredu grada Beograda obezbedio je sredstva i poverio Institutu ekonomskih nauka iz Beograda, da ekspertski tim formiran od najistaknutijih naučnih i stručnih radnika iz Srbije koji se bave turizmom, izradi Strategiju razvoja turizma grada u skladu sa rešenjima primerenim drugim razvijenim turističkim destinacijama i prestonicama Evrope, koja će biti primerena novoj viziji i razvojnim ciljevima Beograda kao jednog od gradova budućnosti.

Ekspertski tim Instituta ekonomskih nauka izvršio je analizu dosadašnjeg razvoja turizma, utvrdio ključne strategijske pravce razvoja, ključne turističke proizvode, planove investiranja, marketinškog pozicioniranja, saradnje i partnerstva i upravljanja Beogradom kao turističkom destinacijom , definisao ključne segmente politike i predložio upravljački model za realizaciju definisanih ciljeva razvoja turizma Grada kao najvećeg kulturnog i turističkog centra Republike Srbije, koji u bliskoj budućnosti treba da postane snažan i moderan grad i regionalni centar jugoistočne Evrope.

Strategija razvoja turizma je u skladu sa ciljevima, koncepcijom i strateškim prioritetima određenim u Strategiji razvoja grada Beograda i drugim strateškim dokumentima, kao i Strategiji razvoja turizma Srbije. Definisani su strategijski pravci razvoja sa ciljem da se omogući reafirmacija turizma kao značajne i atraktivne metropole jugoistočne Evrope i metropole na Dunavu do 2018 godine.

Preuzmite dokument:

  Strategija razvoja turizma Grada Beograda - PDF, 4,76 MB 
http://www.beograd.rs/download.php/documents/strat-turizam.pdf

http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1330830

Strategija razvoja poljoprivrede grada Beograda do 2015.

Sekretarijat za privredu Gradske uprave grada Beograda obezbedio je sredstva i poverio Institutu za ekonomiku poljoprivrede Beograd da izradi Strategiju razvoja poljoprivrede grada Beograda do 2015. godine. Istraživački tim formiran od najistaknutijih naučnih i stručnih radnika iz oblasti poljoprivrede, izradio je u skladu sa preporukama Evropske Unije, Strategiju razvoja poljoprivrede grada Beograda do 2015. godine, koja je primerena novoj viziji i razvojnim ciljevima grada Beograda, kao jednog od gradova budućnosti.

Institut za ekonomiku poljoprivrede izvršio je analizu postojećeg stanja iz oblasti poljoprivrede na teritoriji grada Beograda, sagledao stanje i moguće razvojne pravce, utvrdio strateške i specifične ciljeve razvoja poljoprivrede, razvoja sela, odnosno seoskih područja, prehrambene industrije i industrije poljoprivredne opreme na teritoriji grada Beograda.

Strategijom razvoja poljoprivrede grada Beograda do 2015. godine definisani su strateški pravci i ciljevi razvoja poljoprivrede, čime će se omogućiti efikasniji i održivi razvoj poljoprivrede na teritoriji grada Beograda.

Strategiju razvoja poljoprivrede grada Beograda do 2015. godine možete preuzeti, u PDF formatu, ovde. Radi lakšeg preuzimanja, Strategija je podeljena na tematske celine.
 

  Strategija razvoja poljoprivrede - sadržaj http://www.beograd.rs/download.php/documents//A1Strategijasadrzaj.pdf
  Strategija razvoja poljoprivrede - I deo http://www.beograd.rs/download.php/documents//A2StrategijaIdeo.doc.pdf
  Strategija razvoja poljoprivrede - II deo http://www.beograd.rs/download.php/documents//A3StrategijaIIdeo.doc.pdf
  Strategija razvoja poljoprivrede - literatura http://www.beograd.rs/download.php/documents//A4Strategijaliteratura.pdf
  Lične karte agrara http://www.beograd.rs/download.php/documents/Blicnekarteagrara.pdf
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1330557

Strategija razvoja trgovine grada Beograda do 2015.

Sekretarijat za privredu grada Beograda je obezbedio sredstva i poverio Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu da formira istraživački tim od najistaknutijih naučnih i stručnih radnika iz Srbije koji se bave problemima trgovine. Strategija razvoja trgovine grada Beograda izrađena je u skladu sa rešenjima koja primenjuju drugi razvijeni centari Evrope i primerena je novoj viziji i razvojnim ciljevima Beograda kao jednog od gradova budućnosti.

Ekonomski fakultet je izvršio analizu postojećeg stanja, utvrdio ključne strategijske pravce razvoja trgovine i trgovinske mreže, izradio strategiju prostornog razvoja trgovinske mreže u Beogradu, definisao ključne segmente trgovinske politike i predložio upravljački model za realizaciju definisanih ciljeva razvoja trgovine Grada kao najvećeg urbanog i potrošačkog centra Republike Srbije, koji u bliskoj budućnosti treba da postane snažan i moderan trgovački grad jugoistočne Evrope.

Strategija razvoja trgovine je u skladu sa ciljevima, koncepcijom i strateškim prioritetima određenim u Strategiji razvoja grada Beograda. Definisani su strategijski pravci razvoja tercijarnog sektora i ukupne privrede Grada i mesto i uloga trgovine u ukupnom društveno-ekonomskom razvoju Beograda do 2015. godine.

 

Preuzmite dokumente:
- Strategija razvoja trgovine grada Beograda - PDF, 7,5 MB http://www.beograd.rs/documents/StrategijarazvojatrgovineBG.pdf
- Prateće mape - ZIP-ovani JPG fajlovi, 5,5 MB http://www.beograd.rs/documents/SRT-mape.zip

Za pregled PDF dokumenata potreban Vam je Adobe Reader, koji možete preuzeti na: www.adobe.com/products/acrobat
 
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1320955

Strategija razvoja zdravstvene zaštite u Beogradu do 2010.


„Strategija razvoja zdravstvene zaštite u Beogradu do 2010.“ rezultat je zajedničkog rada Sekretarijata za zdravstvo Gradske uprave, Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd i zdravstvenih radnika i saradnika ustanova, čiji je osnivač Grad Beograd. Ovaj dokument predstavlja osnov buduće zdravstvene politike Grada Beograda.

Strategija razvoja zdravstvene zaštite u Beogradu, bazirana na osnovnim strateškim dokumentima i zdravstvenoj politici Republike Srbije, usmerena je na unapređenje zdravlja i poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva, porast efikasnosti zdravstvene zaštite i povećanje zadovoljstva korisnika radom zdravstvene službe.

Strategija afirmiše razvoj zdravih okruženja, zdrave izbore i u fokusu njenog interesovanja je korisnik zdravstvene zaštite. Ona posebno ističe značaj razvoja integrisanog sistema zdravstvene zaštite, dostupnost na svim nivoima i pre svega, jednakost u zdravlju svih naših sugrađana.

Tekst Strategije sastoji se iz tri dela, koje možete preuzeti kao PDF:
 

  I deo: Primarna zdravstvena zaštita – domovi zdravlja http://www.beograd.rs/download.php/documents//Strategija%20-%20I%20deo.pdf
  II deo: Zavodi koji obavljaju delatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite http://www.beograd.rs/download.php/documents//Strategija%20-%20II%20deo.pdf
  III deo: Kliničko-bolnički centri http://www.beograd.rs/download.php/documents//Strategija%20-%20III%20deo.pdf
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1318510

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #7 : Rujan 13, 2009, 11:47:51 poslijepodne »
FINA I GRAD JASTREBARSKO ZAJEDNO RAZVIJAJU i-GRAD
Objavio UO Ured gradonačelnika,
04.09.2009 u 15:53
Novosti >> 
Predsjednik Uprave FINA-e Mato Regvar i gradonačelnik Jastrebarskog Mihael Zmajlović, u prostorima Grada Jastrebarskog, elektroničkim su putem potpisali Pismo namjere, o suradnji na nivou razmjene znanja u izgradnji informacijskog društva. Riječ je o pilot projektu pod nazivom „i-grad“ kojim će usluge koje pružaju grad i gradska uprava građanima postati jednostavnije, brže i dostupnije bilo elektroničkim, bilo fizičkim putem. Ovo je već četrnaesti takav sporazum koji je Financijska agencija potpisala od ljeta prošle godine. Naime, prvi je potpisan s Gradom Karlovcem, zatim s Novom Gradiškom, Krapinom, sa Siskom,  Zaprešićem, s Lipikom, Ilokom, Samoborom, Vodicama, Viroviticom, sa Sv.Nedeljom, Slatinom,  Pakracem i Pleternicom. U prosincu prošle godine, FINA je s Virovitičko-podravskom županijom potpisala Pismo namjere, čime je spomenuta županija postala prva hrvatska „i-županija“. I ovo Pismo namjere s Gradom Jastrebarsko, kao i sva prethodna, potpisano je korištenjem FINA e-kartice. Potpisivanje dokumenata elektroničkim potpisom u skladu je sa Zakonom o elektroničkom potpisu, a  zamjenjuje vlastoručni potpis i otisak pečata na papiru. Usluge u sklopu projekta „i-grad“ fizičkim putem bit će dostupne već sada, posredstvom informativnih šaltera i pultova koji će biti smješteni u FINA-inoj poslovnici u Jastrebarskom. Građani će na spomenutim šalterima moći dobiti obrasce i dokumente dostupne inače samo u tijelima gradske uprave, a novost je i mogućnost postavljanja pitanja i davanja komentara i prijedloga građana gradskoj vlasti, na jednome mjestu. Na ovaj se način želi od građana dobiti pomoć i potrebna povratna informacija o svim događanjima u gradu. Financijska agencija je za ovakav projekt bila logičan izbor, s obzirom da na nacionalnoj razini ima pozitivnih i uspješnih iskustava sa servisom HITRO.HR i s poslovima „sve na jednom mjestu“. FINA će svoja rješenja prilagoditi svakom gradu te, ovisno o potrebama građana i gradske uprave, razviti sustav „i-grada“. Sve informacije o Financijskoj agenciji, kao i o FINA-inim proizvodima i uslugama, dostupne su na web stranici www.fina.hr, adresi e-pošte info@fina.hr ili besplatnom broju telefona 0800 0080. Informacije o Gradu Jastrebarsko dostupne su na internetskoj stranici www.jastrebarsko.hr, a gradonačelnik odgovara putem e-pošte na adresi gradonacelnik@jastrebarsko.hr
http://www.jastrebarsko.hr/sadrzaj/posts/fina-i-grad-jastrebarsko-zajedno-razvijaju-i-grad365.php

11. sajam gospodarstva
Udruženja obrtnika Zaprešić poziva vas da sudjelujete na 11. sajmu gospodarstva izlažući svoje proizvode i nudeći usluge. I ove godine Sajam se održava u sportskoj dvorani Srednje škole "Ban Josip Jelačić", a po potrebi će se organizirati izlaganje i pod šatorom odgovarajuće veličine, kao i prijašnjih godina, te na vanjskom otvorenom prostoru koji je također u suradnji s vama moguće urediti u skladu s vašim potrebama.
Udruženje obrtnika vas poziva da predložite bilo koji oblik suradnje, rado će ga prihvatiti, ako će doprinijeti vašoj boljoj promociji, a time i većoj uspješnosti Sajma.
Kao i do sada, prostor za izlaganje bit će uređen prema vašim zahtjevima bilo da želite izlagati samostalno, sa svojim poslovnim partnerima ili u okviru vaših općina, udruženja i slično. Prema sadašnjim procjenama uređeni prostor sa kompletnom opremom koju izlagač treba koštat će cca 100,00 kn po m2.
Organizatori se nadaju da su izlagači proteklih godina bili zadovoljni sudjelovanjem na Sajmu te da će i ove godine rado sudjelovati.
Sajam će se održavati od 16. do 18. listopada u vrijeme proslave Dana Grada i obilježavanja Jelačićevih dana, a biti će otvoren 16. listopada u petak u 11 sati, a ostale dane radno vrijeme Sajma je od 10.00 do 21.00 sat.
Sajam je organiziran uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagrebačke županije i Grada Zaprešića te uz sponzorstvo Hrvatske obrtničke komore, Obrtničke komore Zagreb i svih okolnih općina.

Iskoristite priliku za nove poslovne kontakte i ponudite svoje proizvode i usluge jer je Sajam prodajnog karaktera.

Sve informacije o Sajmu možete dobiti na tel. 01 / 3310 810; 01 / 3310 329 svakog radnog dana od 8.00 do 16.00 sati, na službenim web stranicama Udruženja obrtnika Zaprešić (www.obrtnici-zapresica.hr) ili direktno u Udruženju obrtnika Zaprešić, Ul. M. Tita br. 2.
Nakon što iskažete interes za sudjelovanje bit će vam dostavljena i prijava za sudjelovanje koju trebate ispuniti. Prijavu možete također skinuti na web stranicama Udruženja, a nakon što skicirate štand, u dogovoru s organizatorom, vratite na adresu poštom ili e-mailom te direktno u stručnu službu.
http://www.zapresic.hr/emu/index.php?page=article_news&cat_id=20&id=961



Niskoenergetsko naselje Poljana - prodaja parcela
02Ruj
Objavljeno u Novosti

Dana 25.08.2009. Grad Ivanić-Grad dobio je lokacijsku dozvolu za izgradnju prometnica i pripadajuće infrastrukture u niskoenergetskom naselju Poljana. Razdoblje do dobivanja građevinske dozovole iskoristit ćemo za pripremu natječaja za prodaju parcela. Kako bi što bolje pripremili natječaj tj. kako bi uspjeli da svatko zainteresiran kupi odgovarajuću parcelu po prihvatljivim cijenama provest ćemo postupak prethodnog ispitivanja interesa. Stoga molimo sve zainteresirane da ispune anketni obrazac u prilogu i dostave ga mailom, poštom ili faxom u Gradsku upravu najkasnije do 20.09.2009.

Planirana prodajna cijena je 110,00 kn/m² (15,00 €), a svako gradilište će biti komunalno opremljeno (struja, voda, plin, kanalizacija, dtk).

Gradska pokazna niskoenergetska kuća se trenutno uređuje iznutra i kada bude do kraja uređena otvorit će se info centar energetske učinkovitosti, a svi zainteresirani mogu kuću pogledati i ranije, tijekom Europskog tjedna kretanja (16.-22.09.2009) uz prethodnu najavu.

Popis i veličina čestica http://www.ivanic-grad.hr/wp-content/uploads/2009/09/popis_velicina_cestica.pdf

Anketni obrazac http://www.ivanic-grad.hr/wp-content/uploads/2009/09/niskoenergetsko_naselje_upitnik.doc

4 komentara
Emmet
Rujan 4.2009. u 8:28
1
Što ako se kupi zemlja, a zbog ekonomske situacije (krize) čovjek nije u mogućnosti realizirati projekt u roku dvije godine, iako trenutno misli da može? Što se u tom slučaju događa sa zemljom, novcem…?

Pročelnik za razvoj Grada
Rujan 4.2009. u 9:19
2
Navedite to u napomeni prijave, pa ćemo o tome dodatno voditi računa.

santogo
Rujan 11.2009. u 9:56
3
tko sve ima pravo prijave, da li samo građani Ivanić grada ili i ostali iz drugih gradova u HR

Pročelnik za razvoj Grada
Rujan 11.2009. u 14:15
4
Svi, cijela RH, može i inozemstvo.


http://www.ivanic-grad.hr/index.php/niskoenergetsko-naselje-poljana-prodaja-parcela/#comments

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #8 : Rujan 13, 2009, 11:49:16 poslijepodne »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #9 : Rujan 13, 2009, 11:58:59 poslijepodne »
Najveća država želi biti i tehnološki div
Rusi će u nanoindustriji, koja još ne postoji, zaposliti čak 150.000 ljudi
– Do 2015. godišnji bi prihodi od nanotehnologije trebali iznositi oko 28 milijardi dolara – izjavio je Čubajs, često osporavani “arhitekt” kaotične privatizacije koja je stvorila tzv. ruske oligarhe.
Autor: ms06.09.2009 19:49 (Foto: Arhivska fotografija)
Za Rusiju se znalo reći da je pod Staljinom izvela skok od feudalizma plužne privrede do “futurizma” atomske bombe. Gotovo stoljeće kasnije, zastarjela ruska ekonomija, bazirana na pukom izvozu energenata, pokušava se prometnuti u predvodnika najsofisticiranijih tehnologija.

Predsjednik državne korporacije Rusnanoteh Anatolij Čubais u srijedu je u Moskvi najavio da bi se u sljedećih pet godina, u praktički još nepostojećoj nanoindustriji Rusije, trebalo zaposliti čak 150.000 stručnjaka.

– Do 2015. godišnji bi prihodi od nanotehnologije trebali iznositi oko 28 milijardi dolara – izjavio je Čubajs, često osporavani “arhitekt” kaotične privatizacije koja je stvorila tzv. ruske oligarhe.

Budući da je lani samo stotinjak domaćih studenata diplomiralo na nanotehnologiji, u novoj bi se grani ruske industrije moglo naći podosta mjesta i za inozemne stručnjake.

“Nanostrategija” je uz podršku bivšeg predsjednika Vladimira Putina stupila na snagu još 2007.. Osim stvaranja svestranije i naprednije ekonomije, glavni proklamirani ciljevi su povišenje kvalitete medicinskih usluga te poboljšanje ekološkog stanja u zemlji čija sovjetska industrija ozbiljno ugrožava okoliš. Osim Rusije, sličnu petoljetku planira i Južna Koreja, a ambiciozni su i Kina, Tajvan te niz drugih zemalja. Globalnim liderom na polju nanotehnologije smatraju se SAD i Japan, a u Europi Njemačka.
http://www.vecernji.hr/vijesti/rusi-ce-nanoindustriji-koja-jos-ne-postoji-zaposliti-cak-150-000-ljudi-clanak-14123

shaka zulu

  • Gost
Kak se reklamerati bez dinara penez
« Odgovori #10 : Rujan 14, 2009, 11:16:26 poslijepodne »
What Can You Expect?
Video Appreciation
We offer you multi facet travel videos about China: colorful festivals and city life, among the many splendid things. You can share them with your friends.
Upload Your Videos
Upload your videos creating a list of your favorite videos allowing anyone to enjoy your masterpieces. It is free!!
Find Your Favorites
Select from the available video categories on display in the left panel, or write in the input box and submit a keyword search.
http://video.travelchinaguide.com/

shaka zulu

  • Gost
Nijemci mobitelom pale i gase uličnu rasvjetu kako bi uštedjeli
« Odgovori #11 : Rujan 16, 2009, 10:33:03 poslijepodne »
Nijemci mobitelom pale i gase uličnu rasvjetu kako bi uštedjeli

Svjetlo je upaljeno desetak minuta nakon čega se automatski gasi, a svaki rasvjetni stup na sebi nosi broj kojeg treba nazvati za njegovo paljenje.
---
Kako bi rasteretili oskudan gradski proračun, uprava njemačkog gradića Dorentrupa uvela je poseban režim javne rasvjete koja radi samo kada nekoga ima na ulici.

Prema njihovu zahtjevu, tvrtka Lemgo razvila je sustav Dial4Light kojim prolaznici mobitelskim pozivom na određeni broj sami pale javnu rasvjetu u ulici kojom prolaze. Svjetlo je upaljeno desetak minuta nakon čega se automatski gasi, a svaki rasvjetni stup na sebi nosi broj kojeg treba nazvati za njegovo paljenje.

Velike uštede
Prije nego je ovaj projekt zaživio, bojali smo se hoće li mračne ulice ugroziti sigurnost stanovnika, no pokazalo se da je bojazan bila neosnovana. Dorentrup je i dalje miran gradić, a sada se pri gospodarenju električnom energijom vodimo istim načelima kao i kod kuće.

Kada ne koristimo neku sobu, u njoj ne palimo svjetlo, pa ne treba očekivati da se strujom razbacujemo na javnim površinama, kaže Friedrich Ehlert, gradonačelnik ovog mjesta s oko devet tisuća stanovnika.

Kako tvrdi, uštede uvelike nadmašuju nedostatke sustava jer je iskustvo pokazalo da prolaznici u prosjeku svjetla na ulicama tijekom noći pale samo tri puta po desetak minuta. Dial4Light u kratko je vrijeme izazvao pozornost javnosti, pa su sličan režim javne rasvjete uveli još neki njemački gradići, a upiti za ovaj sustav počeli su pristizati i iz inozemstva.

Manji gradovi
Tako su zainteresirani postali i gradovi iz Norveške, Švedske, Francuske, SAD-a jer je sustav isplativ za ulice u kojima noću nema previše prolaznika, a potencionalni kupci Dial4Light planiraju uvesti u manje gradiće ili stambena prigradska naselja.


Izvor: Vecernji.hr

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #12 : Rujan 20, 2009, 11:18:26 prijepodne »
Otvoren Info punkt CIVITAS FORUM
 
17.9.2009 14:14:18
Info punkt – CIVITAS FORUM, smješten u preuređenim starim tramvajskim kolima ispred Tehničkog muzeja, otvorio je danas gradonačelnik Milan Bandić, u okviru Europskog tjedna mobilnosti, a u povodu obilježavanja Dana Civitas Elana.

Postavljanje CIVITAS FORUMA prvi je korak u organiziranju Zagrebforuma, mjesta na kojem će građani moći dobiti informacije i aktivno utjecati na projekte u gradu. Info punkt dio je projekta za održivi razvoj i mobilnost CIVITAS ELAN u koji se, prije dvije godine, Zagreb uključio zajedno s gradovima partnerima Portom, Gentom, Ljubljanom i Brnom, a u čiju provedbu su aktivno uključeni gradski uredi, podružnice Zagrebačkog holdinga, Hrvatske željeznice, Fakultet prometnih znanosti i udruge Bicikl i Odraz.

Pohvalivši napore Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, koordinatora projekta CIVITAS ELAN, kao i sve ostale sudionike, gradonačelnik je naglasio da Grad kontinuirano radi na ostvarivanju boljeg i čišćeg transporta uvođenjem novih niskopodnih tramvaja, autobusa na ukapljeni prirodni plin, planovima za bolje uključivanje željezničkog sustava u javni gradski prijevoz...
Osim napora gradskih službi, potrebno je i mijenjanje životnih navika svih nas, napomenuo je na kraju gradonačelnik Bandić, iznoseći činjenicu koju često čujemo od prometnih stručnjaka, da jedan tramvaj zamjenjuje 133 automobila na gradskim ulicama.
http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=18475

INICIJATIVA U HRVATSKOJ: ZAPUŠTENA ZEMLJIŠTA OPLEMENITI LJEKOVITIM BILJEM   
00:15 / 17.09.2009. 
Potražnja za ljekovitim biljem je na svjetskom tržištu iznenađujuće velika, kaže direktorica sinjskog poduzetničkog centra Ana Barać. Samoniklo bilje iz Sinja(Hrvatska), kamo se dopremalo sa šireg područja Dalmatinske zagore, nekada se izvozilo i u Ameriku, piše Vjesnik.
http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=83493&Itemid=2

SRBIJA IMENUJE EKONOMSKE DIPLOMATE   
00:24 / 15.09.2009. 
Prve ekonomske diplomate trebalo bi iz Srbije da se "otisnu" u svijet u narednih mjesec dana. Kako "Novosti" saznaju u Ministarstvu ekonomije, koje je raspisalo konkurs za savjetnike u 28 zemalja svijeta, naporno i detaljno testiranje prijavljenih kandidata se privodi kraju, pišu Novosti.

Trenutno su u toku usmeni intervjui kandidata koji su ušli u uži izbor. Prije toga, oni su morali da prođu pisane provjere znanja iz stranog jezika, oblasti privrede i ekonomije, poznavanja međunarodnih ekonomskih odnosa, propisa koji regulišu sistem državne uprave, organizacionih sposobnosti, analitičkih i komunikacijskih vještina...

Prve ekonomske diplomate biće, najvjerovatnije, odaslane na četiri strane svijeta - u Brisel, Moskvu, Čikago i Peking. Ubrzo poslije toga "pojačanje" će dobiti i ambasade i konzularna predstavništva u Beču, Torontu, Rimu, Atini, Londonu, Istanbulu, Sarajevu, Zagrebu...

Za ova radna mjesta, kako nam kažu u Ministarstvu ekonomije, stiglo je oko 2.000 prijava, a najveće interesovanje je za zemlje engleskog govornog područja, pišu Novosti.

Biznis.ba
http://www.biznis.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=83292&Itemid=58

shaka zulu

  • Gost
Općina Preseka traži status brdsko-planinskog područja
« Odgovori #13 : Rujan 21, 2009, 06:59:34 poslijepodne »
NERAVNI TEREN I USITNJENE PARCELE OTEŽAVAJU POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU
Općina Preseka traži status
brdsko-planinskog područja


Na blagdan Sv. Petra i Pavla,
zaštitnika župe, u Preseki
je proslavljen Dan općine.
- Preseka se proteže na neravnom
terenu, što našim poljoprivrednicima
stvara velike
probleme. Parcele su usitnjene,
a na neke je gotovo nemoguć
pristup traktorima, pa ih je teško
obrađivati. Stoga smo, zbog
otežanih uvjeta poljoprivredne
proizvodnje, već ranije tražili
status brdsko-planinskog područja
- rekao je općinski načelnik
Ivan Pavliček. Takvu ideju
pozdravio je zamjenik župana
Rudolf Vujević.
- Dobivanje statusa brdskoplaninskog
područja stanovništvu
bi donijelo određene
povlastice te bi se na taj način
podigao i životni standard.
Ujedno, to bi se pozitivno odrazilo
i na gospodarski razvoj,
a time i ‘punjenje’ općinskog
proračuna. Konkretno, oko ove
problematike mogli bi pomoći
čelnici Općine Bistra, s obzirom
da ta općina ima status
brdsko-planinskog područja -
rekao je Vujević dodajući da je
Županija otvorena za suradnju,
te da će rado pomoći općinama
i gradovima u njihovu daljnjem
gospodarskom razvoju.
Općina Preseka, rečeno je za
sjednice, planira u naredne dvije
godine modernizirati cestovnu
infrastrukturu.
- Planiramo asfaltirati prometnice
koje su u izuzetno lošem
stanju - naglasio je načelnik
Pavliček, dodajući da problema
ima i s vodoopskrbom.
- Projekti gradnje regionalnog
vodovoda su u pripremi, a
bržoj realizaciji tog programa
pridonosi i činjenica da će se 70
posto ukupnih troškova financirati
iz europskih fondova - dodao
je načelnik.Trenutačno je
najvažnija investicija, vrijedna
šest milijuna kuna, gradnja jednodjelne
sportske dvorane.
http://www.zacorda.hr/uploads/zupanijskakronika21.pdf

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #14 : Rujan 24, 2009, 10:49:47 poslijepodne »
Obrazovanje poljoprivrednika

S radom započinje učilište za obrazovanje
odraslih Apis. Riječ je o osposobljavanju
za zanimanja pčelar, mljekar-sirar,
uzgajivač goveda, svinja, konja, koza i
ovaca, voćar, povrćar, ratar, lovac, lovočuvar,
ocjenjivač trofeja divljači, kao i za proizvođač
rakija i aromatiziranih pića, sakupljač
ljekovitog bilja ili gljiva, proizvođač
suhomesnatih proizvoda. U tome će vam
pomoći stručni predavači s Agronomskog
fakulteta u Zagrebu, te Gradskog i Županijskog
ureda za poljoprivredu. Program
traje do 180 sati, predavanja su multimedijalna,
a uz teoriju uključena je i praksa kod
renomiranih poljoprivrednih proizvođača.
Osposobite se još danas prije ulaska u EU!
Prošlo je vrijeme poljoprivrede kakvom su
se bavili naši stari - poručuju iz Učilišta.
Zasad su osposobljavanje prošli pčelari i
mljekari, a spremaju se vinogradari, voćari i
lovci. Učilište Apis potražite na adresi
Jurja Dobrile 42, Velika Gorica, a dodatne
informacije možete dobiti na telefon
01/6256 350.
http://www.rvg.hr/uploads/download/reporter/Reporter_267.pdf

Neznam jel bi se smejati il ovo pofaliti pogotovo po tem kaj sem na televizije videl da nam v poloprivredu idu oni kaj jem je to zajdna rupa šansa i potem kaj stara mlinarica kaj mele celi život više nemre mleti na vodenice zato kaj nima škole.