HR-DAZG-1148 Okružni narodnooslobodilački odbor Zagreb
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1943. - 1945. [1946.]
Sadržaj FONDA:
Osim urudžbenog zapisnika za cijeli ONOO, u fondu se nalaze i blagajnički dnevnici, različite okružnice i upute Oblasnog NOO-a za Zagrebačku oblast, upute ZAVNOH-a, ONOO-a kotarima, nastavni plan i program za osnovne škole, igrokazi, pjesme, priče, korespondencija s kotarskim NOO-ima, izvještaji okružnog, kotarskih i općinskih NOO-a, izvještaji o poslovanju pojedinih odjela, zapisnici sa sjednica,
zapisnici o saslušanju svjedoka i okrivljenika, presude Vojnog suda, podaci o poginulima i umrlima u ratu, popisi obrtnika i radionica, razni dopisi kotarskih i općinskih NOO-a,
OZNA-e, razni formulari i popisi, potvrde, pisma i drugo.
...
http://www.daz.hr/vodic/a-uprava-i-javne-sluzbe/a4-uprava-i-javne-sluzbe-od-1941-do-1945/54-hr-dazg-1148-okruni-narodnooslobodilaki-odbor-zagreb-
01.12.1987 - 30.12.1987
Oslobođenje Zagreba kamerom Milana Pavića (gostovanje u MIOC-u, Zagreb)
Nakon četverogodišnje okupacije, nakon četiri duge ratne godine, naš grad je konačno dočekao slobodu
8. svibnja 1945. godine.
Podsjetimo se tih sudbonosnih događaja. Cijela ratna 1945. godina na našem tlu jest ona godina u kojoj je izvojevana borba za slobodu. U završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavenska armija brojila je oko 800.000 boraca. Nakon proboja Srijemskog fronta u travnju 1945. godine borci Armije su za mjesec dana oslobodili i posljednju stopu naše domovine.
Borba za Zagreb otpočela je probojem neprijateljskih utvrđenih linija kod Banove Jaruge i obrambenog pojasa koji se pružao preko Čazme (to je dio tzv. Tomislavove obrambene linije). Prva armija nadirala je centralnim dijelom fronta sjeverno od rijeke Save. Na njezinom desnom krilu nalazila se Treća armija, a južno od Save, na lijevom krilu Druga armija. Unska operativna grupacija divizija Druge armije nije imala zadatak neposredno napasti Zagreb, već je trebala produžiti nadiranje pravcem Karlovac-Ljubljana čisteći neprijateljska uporišta na desnoj obali Save. Međutim, razvoj događaja na desnoj obali Save diktirao je upad jedinica u Zagreb s juga.
U zoru 8. svibnja 1945. godine započele su borbe južno od Zagreba i već oko 11 sati preko mostova i skele u Trnju prvi borci ulaze u Zagreb. Borci 45. srpske divizije započeli su 8. svibnja 1945. u četiri sata ujutro borbu za Jakuševački most (Crveni most), osvojili ga oko devet sati i tada krenuli u jugoistočne dijelove grada. Borci 28. slavonske divizije išli su prema željezničkom i cestovnom mostu i u Zagreb ušli Savskom cestom. Iza 45. i 28. divizije kretala se 39. bosanska divizija te je ona u širem operativnom planu sudjelovala u borbama za oslobođenje Zagreba, a u sam grad ulazi istoga dana poslije podne. Ušavši u grad s juga, borci Druge armije na taj način zašli su s leđa neprijatelju koji je pružio jak otpor jedinicama Prve armije u visini sela Sesvete i Sveti Ivan Zelina. Ujutro 9. svibnja oko sedam sati u Zagreb su preko Maksimira ušle jedinice 21. srpske divizije Prve armije, a oko podne preko Remeta, Šestina i Markuševca jedinice 1. proleterske divizije i 6. proleterske divizije “Nikola Tesla”. U široj zoni Zagreba u borbama za oslobođenje grada djelovale su 1. i 6. divizija te 48. makedonska divizija. U Zagrebu su se srele 1., 6. i 28. divizija – sudionice u borbama za oslobođenje Beograda.
Deseti korpus Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, nazvan Zagrebački, djelovao je na širem prostoru sjeverozapadne Hrvatske u neprijateljskoj pozadini. Posebno se istakao u borbama krajem 1944. i početkom 1945., poznatim kao Virovitički mostobran. Pomicanjem fronte prema zapadu Deseti korpus bit će najprije u sastavu Treće armije, a zatim u sastavu Prve armije. Međutim, oslobođenje Zagreba zateklo je Deseti korpus na putu prema gradu i jedinice korpusa ulaze 9. svibnja 1945. u već oslobođen grad.
...HAŠK-ov stadion u Maksimiru bio je kraće vrijeme sabiralište zarobljenih “nepobjedivih” hitlerovskih jedinica i to je bila samo prva etapa na putu za zarobljeničke logore.
http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/oslobodenje-zagreba-kamerom-milana-pavica-(gostovanje-u-mioc-u-zagreb),245.html-
TRAGIČNI DOGAĐAJI U GRAČANIMA U SVIBNJU 1945. g.
„Dana 8. svibnja 1945. godine Njemačka je kapitulirala te je u Europi službeno završen Drugi svjetski rat. Kapitulacija Njemačke donijela je olakšanje Europi, ali u Gračanima su sukobi tek započeli. U historiografiji, ali i među mlađim i novodoseljenim Gračancima, malo je poznato da se u Gračanima odigrala posljednja velika bitka na teritoriju današnje Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Također, malobrojni znaju da su Gračani nakon toga postali masovno stratište na kojem su komunisti mučili i ubijali svoje neistomišljenike.
Događaji su se odvijali vrtoglavom brzinom, a sve je započelo u prvim danima svibnja 1945. godine. Dana 6. svibnja u Gračanima je došlo do puškaranja. Malobrojne domobranske jedinice napustile su položaje i povukle su se prema Medvednici i dalje prema Hrvatskom zagorju. Međutim, za razliku od domobrana, ustaške i njemačke postrojbe nisu se povukle bez otpora.... Smjer kretanja hrvatsko – njemačke vojske bio je Markuševec – Bačun – Gračani – Šestine i dalje preko Medvednice u smjeru Hrvatskog zagorja. I dok se glavnina navedenih jedinica uspješno prebacila preko Medvednice, začelne jedinice s komorom znatno su zaostale. U vrijeme njihova povlačenja, 8. svibnja 1945. godine, u Gračane i okolicu nadošle su prve partizanske jedinice koje su bile u sastavu VI. ličke proleterske brigade Nikola Tesla... Glavna bitka između hrvatsko – njemačkih i partizanskih snaga dogodila se 9. svibnja 1945. godine, rano ujutro oko 4 sata, o čemu svjedoče školski i crkveni ljetopisi, ali i svjedočenje hrvatskog domobrana, inače gračanskog stanovnika, Mirka Baneka. Bitka koja je tada započela trajala je cijeli dan i noć, do 10. svibnja oko 5, 6 sati ujutro. Bojišnica se protezala od Gračana do Mikulića, a korišteno je uglavnom pješačko oružje, minobacači i brdski topovi. Točan broj sukobljenih vojnika teško je odrediti...
http://gracani.freevar.com/svibanj45.htm12 - Grđanov vinograd – iznad vinograda strijeljani su i zaklani mladići od 15-16 godina, pripadnici Časne radne koji su dovezeni iz Velike Gorice
http://gracani.freevar.com/opis%20grobista.htmNedavno je na proslavi u Sisku Janko Bobetko između ostalog rekao i ovo: "Četnici su, na poziv da se predaju '44., masovno to učnili i otišli u partizane. Stavili su crvenu zvijezdu na kapu, a u srcu im je ostala kokarda". I u Zagreb je došla VI. lička sastavljena od takvih ljudi.
Najprije je trebao doći X. zagrebački korpus, dakle partizani u čijem su sastavu bili domaći ljudi iz Zagreba i okolice, ali njima je, koliko sam ja čitao , Koća Popović, komandant jedne od armija, naredio da u Zagreb treba ući VI. lička, čak mislim da je ušla i VII. krajiška, a zagrebački X. korpus je trebao čekati negdje kod Čazme.
http://gracani.freevar.com/Svjedocenje%20dvanaestorice.htmhttp://gracani.freevar.com/Gracani_1945.pdf