Velika Gorica - neovisni forum

Svakidašnje teme => Čušpajz => Autor teme: BobRock - Veljača 21, 2010, 09:47:39 poslijepodne

Naslov: Nekretnine
Autor: BobRock - Veljača 21, 2010, 09:47:39 poslijepodne
 U odnosu na kupovnu moć, realna cijena kvadrata u RH je 600 eura (http://www.vecernji.hr/vijesti/u-odnosu-kupovnu-moc-realna-cijena-kvadrata-rh-je-600-eura-clanak-99849)

Kakve su cijene onih još neprodanih nekretnina u Gorici?

Koje su to sve nekretnine i dal ko zna kakve drže cijene?
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: shaka zulu - Veljača 21, 2010, 10:45:15 poslijepodne
Onak zvekšega sem pogledal,niš novo odkad smo se zajdni put spominali na istu temu; 1300 - 1900.
Začarani krug,ovi ne spuščaju-ovi ne kupuju.Pa do bu dule zbavil.Il popušil "Jacine mere"...
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Bilaj - Veljača 22, 2010, 09:19:04 prijepodne
Da to mi je strašno. Cijene su od 1,300 do 1,900 s tim da onda pod to se ubacuje i parkirno mjesto koje moraš kupiti. Malo preveč.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: BobRock - Veljača 22, 2010, 10:57:01 prijepodne
Evo, ja malo gledo na http://www.oglas.hr (http://www.oglas.hr).

Najjeftinija novogradnja koju sam našao bila je 1370 Eura / m2.

Stariji stan ima od 1180 Eura / m2.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Muzh - Travanj 30, 2010, 09:36:04 poslijepodne
Nekretnine na lagane vatrice:

http://www.vecernji.hr/biznis/cijene-stanova-zagrebu-osijeku-padu-moru-blago-rastu-clanak-133784 (http://www.vecernji.hr/biznis/cijene-stanova-zagrebu-osijeku-padu-moru-blago-rastu-clanak-133784)

Napuhani balon puca gda cene kvadrata padneju za duplo pak se vekschini ljudi kaj su kupili pred par let splati bankroterat, ostaviti banke stari stan teri su kupili za rechimo 200 jezerach i kupiti isti takov za 100. Banke ostanu bez platischa s stotinama neprodanih stanova. Se dale je gruda snega pod breg, kaj pak ruschi cene i dale. Zvuchi neverojatno ali na kraju profiteraju prvokupci kaj se nisu josch premislili za kupnju. Bude mladima lezhe dojti do stana.

Kak se mene vidi, kritichna cena je negdek ispod iladu eurof po kvadratu.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Sledgehammer - Travanj 30, 2010, 10:03:10 poslijepodne
Napuhani balon puca gda cene kvadrata padneju za duplo pak se vekschini ljudi kaj su kupili pred par let splati bankroterat, ostaviti banke stari stan teri su kupili za rechimo 200 jezerach i kupiti isti takov za 100.

To je u praksi nemoguće, jer ti ako proglasiš bankrot slijedećih 5-12 godina si kreditni mrtvac, a svim tvojim troškovima upravlja netko drugi. Što naravno znači da bu ti i kupnja garderobe problemn, a kamoli stana, jer buš na svim mogućim i nemogućim crnim listama.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Muzh - Travanj 30, 2010, 10:17:47 poslijepodne
Moguche je jer se to sad naveliko deschava v Amerike, pak se po Floride, kalifornije i Arizone moreju kupiti izhe za 40-50% cene tere idu furt dole jel sejeno nima tuliko kupcov.

Postoje mehanizmi da se posledice bankrot ponischtiju i nakon tri lete a mochi je re-investerati iprek trejte osobe. Che si negdo more zaschparati 100 jezerach na direktnoj ceni i josch najmensche tuliko na ime kamata, bankrot se i te kak isplati, samo kaj bankama ne pasche da se za to zna i da ljudi posezhu za tem.

 
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Sledgehammer - Svibanj 01, 2010, 12:25:35 poslijepodne
To je fakat interesantno, pa ako znaš detalje, napiši...
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: shaka zulu - Svibanj 02, 2010, 11:21:06 prijepodne
Stranci likvidiraju tvrtke, a nekretnine u Istri prebacuju na svoje ime

Tek sada, godinu dana nakon što je administrativno provedena liberalizacija domaćeg tržišta nekretnina, može se vidjeti što je ta promjena donijela. Prije liberalizacije, državljani svih 27 zemalja članica Europske unije kupovali su nekretnine u Istri i Hrvatskoj uglavnom putem tvrtki registriranih na adresi kupljene kuće ili stana. Nakon što je u Hrvatskoj provedena liberalizacija, nije došlo do navale kupaca iz tih zemalja, iako su mnogi to najavljivali, a prodavatelji i priželjkivali. Zbog globalnog pada interesa za taj oblik ulaganja, nije se pojavio značajan broj kupaca, a postojeći vlasnici nekretnina odlučili su prenijeti vlasništvo nad svojim posjedima s tvrtki na svoje ime. Ono što je sada zamjetno jest velik broj likvidacija tih tvrtki koje nakon prijenosa nekretnina samo stvaraju trošak svojim vlasnicima.
...
==================================================

Netko bu opet ispal bedast, a ja znam i tko...


*Š firme.
Probaj najti kakovu staru stanciju il kamenu ižu na osame pak buš videl da je se kaj vala otišlo još pred oho-ho.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Bilaj - Srpanj 26, 2010, 10:03:20 prijepodne
jedan zgodan primjer- dali se isplati kupiti nekretninu prek agencije:

Vlasnik: http://www.centarnekretnina.net/HR/oglas1110001/Siljakovina-7-min-od-V-Gorice-25-min-od-N-Zagreba-Odlicna-lokacija.htm (http://www.centarnekretnina.net/HR/oglas1110001/Siljakovina-7-min-od-V-Gorice-25-min-od-N-Zagreba-Odlicna-lokacija.htm)
cijena: 65 k Eura

Agencija: http://www.centarnekretnina.net/HR/oglas1109260/Siljakovina-18000-m2-8200000-EUR.htm (http://www.centarnekretnina.net/HR/oglas1109260/Siljakovina-18000-m2-8200000-EUR.htm)
Cijena: 82 k Eura

Dobra zarada   :-\
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Sledgehammer - Srpanj 26, 2010, 11:07:01 prijepodne
Ta ekipa iz tih agencija je druga najnapornija skupina u životu, odmah nakon Jehovinih svjedoka...
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: shaka zulu - Rujan 04, 2010, 11:28:52 poslijepodne
Neznam jes ovo več vrgel sim ali...
evo pak nekaj dobroga z istočne hemisfere.

Preporuke pri kupovini stanova u izgradnji

Poštovani sugrađani,


Svaka kupovina stana za najveći broj ljudi predstavlja istovremeno i jedan od najsrećnijih, ali i jedan od najstresnijih životnih događaja. Po ceni koja je neretko jednaka ili čak premašuje iznose životnih ušteđevina cele porodice, uz često zaduživanje, građani nastoje da reše jedno od najvećih pitanja – stambeno pitanje.

Kako u životu najčešće biva, nema jednostavnih i brzih rešenja za značajne i velike odluke. Stoga, prvi i poslednji dobronameran savet za svakog kupca stana, ili bilo koje nepokretosti, jeste oprez, i opet oprez! Ne dozvolite da vas bilo ko zavede nerealnim obećanjima, a cena stana ispod tržišne može se ispostaviti kao nerealno obećanje. Ne štedite vreme i pažnju, dobro se informišite, sve što možete, a možete dosta toga, proverite, tražite sve važne podatke, konsultujte se sa stručnjacima iz oblasti prava i prometa nepokretnosti, jer vas niko ne može dovoljno dobro zaštititi, ako sami ne preduzmete mere radi svoje zaštite.


U vezi kupovine stana ili druge nepokretnosti u izgradnji korisno je da budete upoznati sa sledećim činjenicama:

- Svaki investitor, po pravilu privredno društvo, svoju delatnost registruje kod nadležnih državnih ustanova. I poslovanje privrednog društva može u određenoj meri biti provereno preko zvaničnih podataka, dostupnih svima. Iskoristite ove mogućnosti, posebno što je nalaženje ovih podataka jednostavno i brzo. Jedan od prvih koraka mogla bi biti provera da li je investitor uopšte upisan u registar privrednih subjekata, za koju je delatnost registrovan, i koji mu je matični broj. Navedene podatke možete saznati na internet prezentaciji Agencije za privredne registre Republike Srbije: www.apr.gov.rs (http://www.apr.gov.rs). Na istom mestu možete pogledati godišnje finansijske izveštaje investitora i saznati sve ostale podatke koji se upisuju u registar privrednih subjekata.

- Trenutno stanje računa investitora, u smislu da li je uključen u platni promet ili se nalazi u blokadi, možete proveriti na internet prezentaciji Narodne banke Srbije, www.nbs.rs (http://www.nbs.rs), na stranici „Pretraživanje jedinstvenog registra računa“. Za to vam je potreban matični broja investitora, koji ste pribavili na sajtu Agencije za privredne registre.

- Zatim, dodatnu proveru investitora možete obaviti preko Biroa za bonitet, registar, overu i izdavanje dokumenata Privredne komore Srbije. Biro za bonitet nalazi se u Resavskoj ulici broj 13-15, telefon 3300-900, lokal 135 i 960, a za izdavanje podataka plaća se taksa, čija visina zavisi od obima podataka koje tražite, kao i od roka u kojem želite da vam podaci budu dostavljeni.

- Proveru katastarske parcele na kojoj se gradi objekat možete izvršiti uvidom u zemljišne knjige ili katastar nepokretnosti. Tom prilikom važno je utvrditi da li je investitor upisan kao nosilac prava korišćenja ili zakupa na predmetnom zemljištu, a razlog je u tome što kompletna građevinska dokumentacija mora glasiti na ime lica koje je upisano u zemljišnim knjigama ili katastru nepokretnosti. Ukoliko je već izdato odobrenje za gradnju na ime prethodnog nosioca prava na zemljištu, tada investitor može da gradi na istom zemljištu ukoliko zaključi ugovor o suinvestiranju, na osnovu koga investitor ulaže sredstva, a vlasnik ili korisnik zemljišta ulaže svoje pravo korišćenja. O tačnoj prirodi odnosa onog lica koje je upisano kao nosilac prava korišćenja na zemljištu, i investitora, upoznaćete se uvidom u ugovor koji su o suinvestiranju zaključili. Ono što je nužno za svaku odobrenu izgradnju jeste rešeno imovinsko pravno pitanje na zemljištu, što znači da je jasna formalno pravne veza između stanja u katastru, ili zemljišnoj knjizi, i prava investitora.

- Nakon toga, neophodno je proveriti da li postoji pravnosnažno rešenje o izdavanju odobrenja za izgradnju predmetnog objekta, gde samo podnet zahtev za izdavanje ovog odobrenja nije, niti može biti dokaz da će samo odobrenje biti izdato. Odobrenje za izgradnju izdaje se na ime investitora. Izdavanje odobrenja za izgradnju objekata bruto površine preko 800 m2 u nadležnosti je Grada Beograda, konkretno Sekretarijata za urbanizam i građevinske poslove, dok je izdavanje odobrenja za izgradnju objekata bruto površine manje od 800 m2 u nadležnosti gradske opštine na čijoj se teritoriji objekat nalazi. Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove Grada Beograda nalazi se u ulici 27. marta broj 43-45, telefon centrale je 3227-241, dok Info služba, koja radi od 08.30 do 16.30 časova, koristi telefon 3229-000 i faks 3344-633.

- Zatim je potrebno proveriti da li je investitor zaključio ugovor sa Direkcijom za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, kojim je regulisana naknada za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta, kao i da li izmiruje svoje obaveze po tom osnovu. To je preduslov kako za dobijanje upotrebne dozvole, tako i za kasniju uknjižbu nepokretnosti. Istovremeno, na istom mestu moguće je dobiti i informacije o prethodnim ugovorima istog izvođača, broju objekata koje je do sad izgradio, ali i da li je uredno ispunjavao obaveze prema Direkciji za građevinsko zemljište i izgradnju objekata. Iz svega je moguće, makar i orijentaciono, zaključiti da li je investitor solidan graditelj. Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda nalazi se u ulici Njegoševoj broj 84, telefon: 244-94-94.

- Do dodatnih informacija o investitoru, o objektima koje je ranije gradio, o kvalitetu radova, poštovanju rokova, i tome slično, možete doći obilaskom tih zgrada, i razgovorom sa ranijim kupcima stanova u izgradnji.

Uvidom u odobrenje za izgradnju objekta mogu se proveriti podaci o objektu čija se izgradnja odobrava; podaci o postojećem objektu koji se ruši radi izgradnje objekta za čiju se izgradnju izdaje odobrenje; dokumentacija na osnovu koje je izdato odobrenje za izgradnju; dokumentacija koju je potrebno pripremiti pre početka gradnje objekta; rok važenja odobrenja za gradnju; kao i drugi podaci od značaja za izgradnju objekta.

Sastavni deo odobrenja za izgradnju predstavljaju idejni projekat i izvod iz urbanističkog plana, odnosno akt o urbanističkim uslovima. Idejni projekat jeste projekat kojim se određuju namena, položaj, oblik, kapacitet, tehničko-tehnološke i funkcionalne karakteristike objekta, organizacioni elementi objekta i izgled objekta. Idejni projekat sadrži, naročito: situacioni plan; crteže koji određuju objekat u prostoru (osnove, karakteristične preseke, izglede); namenu objekta; tehnički opis i planiranu investicionu vrednost objekta.

Važno je znati i da odobrenje za izgradnju prestaje da važi ako se ne otpočne sa građenjem objekta u roku od dve godine od dana pravnosnažnosti odobrenja.

Ukoliko u toku građenja objekta investitor želi da odstupi od dokumentacije na osnovu koje je izdato odobrenje za izgradnju, odnosno od glavnog projekta, u smislu odstupanja od položaja, dimenzija, namene i oblika objekta, neophodno je da pribavi odobrenje za izgradnju po izmenjenoj dokumentaciji, odnosno da izvrši izmenu glavnog projekta sa potvrdom nadležnog organa o njegovom prijemu. U praksi se često dešava da investitori izgrade veći objekat od onog za koji su dobili odobrenje za izgradnju.

Potrebno je proveriti da li je investitor zaključio ugovor i izmirio obaveze prema Javnom preduzeću za skloništa, kao i prema elektrodistribuciji, vodovodu i PTT- u.

Nakon pravnosnažnosti rešenja o odobrenju za izgradnju potrebno je pribaviti potvrdu radova, ukoliko se radi o objektu za koji odobrenje za izgradnju izdaje gradska opština, ili potvrdu o prijemu dokumentacije, ukoliko se radi o objektu za koji odobrenje za izgradnju izdaje Grad Beograd. Investitor može početi sa radovima tek nakon dobijanja navedenog dokumenta.

Neophodno je da investitor, tokom građenja objekta, obezbedi stručni nadzor koji obuhvata kontrolu da li se građenje vrši u skladu sa odobrenjem za izgradnju, odnosno glavnim projektom, zatim proveru kvaliteta radova i primene propisa, standarda i tehničkih normativa, kao i niza drugih pitanja od značaja za izgradnju objekta.

Po završetku, ili tokom izgradnje objekta, obavlja se tehnički pregled, kako bi se utvrdila podobnost objekta za upotrebu. Tehničkim pregledom kontroliše se usklađenost izvedenih radova sa odobrenjem za izgradnju i tehničkom dokumentacijom, kao i sa tehničkim propisima i standardima.

Tehnički pregled objekta za koje je odobrenje za izgradnju izdala gradska, odnosno opštinska uprava, obavlja komisija koju obrazuje ta uprava ili pravno lice kome se poveri vršenje tih poslova, a koje je upisano u odgovarajući registar.

Tehnički pregled obezbeđuje investitor, i snosi sve njegove troškove.

Važno je znati da se ne može vršiti tehnički pregled objekta ili njegovog dela, niti odobriti upotreba, ukoliko je objekat, odnosno deo objekta, izgrađen bez odobrenja za izgradnju i bez glavnog projekta.

Kada se utvrdi da je objekat podoban za upotrebu izdaje se upotrebna dozvola. Objekat se može koristiti tek po pribavljanju upotrebne dozvole, koju izdaje organ nadležan za izdavanje odobrenja za izgradnju, dakle organ gradske ili opštinske uprave, zavisno od površine objekta. Sastavni deo upotrebne dozvole je garantni rok za objekat ili pojedine vrste radova. Bez upotrebne dozvole uknjižba predmetnog stana neće biti moguća.

Zakonom o planiranju i izgradnji propisano je da objekat koji se gradi, ili je izgrađen bez odobrenja za izgradnju i bez glavnog projekta ne može biti priključen na elektroenergetsku, termoenergetsku ili telekomunikacionu mrežu, kao ni na vodovod i kanalizaciju.

Grad Beograd, odnosno opštinska uprava, obavljaju inspekcijski nadzor nad izgradnjom objekata za koje izdaju odobrenje za izgradnju. Poslove inspekcijskog nadzora nad izgradnjom objekata za koje odobrenje za izgradnju izdaje Grad Beograd obavlja Sekretarijat za imovinsko-pravne poslove i građevinsku inspekciju, koji se nalazi u ulici 27. marta broj 43-45, telefon 3227-241, Info služba 3228-740, faks 3222-420.

Zakon o planiranju i izgradnji sadrži niz kaznenih odredbi koje se primenjuju u slučaju kršenja odredbi tog zakona. Da bi ste izbegli da se, protiv svoje volje, bliže upoznate sa sadržinom zaprećenih sankcija, ali i da bi ste zaštitili novac namenjen za rešavanje stambenog pitanja, nikad i nikako ne ulazite u materijalno pravne odnose sa investitorima koji nemaju odobrenje za izgradnju objekata u kojima vam prodaju stanove, odnosno ne kupujte u izgradnji stanove koji jasno nisu predviđeni u dokumentaciji, pre svega u projektu koji nužno prati odobrenje za izgradnju. Niko, pa ni investitor koji pre otpočinjanja radova nije pribavio odobrenje za izgradnju, ili je tokom izvođenja radova odstupio od projekta, ne može očekivati bilo kakvu naknadnu legalizaciju.

Sledeće što je važno znati jeste da stan u izgradnji možete kupiti na osnovu ugovora o kupoprodaji stana u izgradnji, kao i na osnovu ugovora o suinvestiranju, pri čemu se preporučuje zaključenje prvonavedenog ugovora. Takođe se preporučuje da isplata kupoprodajne cene bude predviđena u ratama, koje će biti vezane za faze izgradnje, tj. za stepen izgrađenosti predmetnog stana.

Kako bi kasnije predmetni stan bio upisan u katastar nepokretnosti, ili u zemljišne knjige, neophodno je od gradske opštine ili od Grada Beograda pribaviti uverenje o posebnim delovima zgrade, koje sadrži specifikaciju svih stanova u zgradi.

Pod uslovom da je celokupna zakonska procedura prethodno ispunjena, te da nema prepreka za upis prava svojine u katastar ili zemljišnu knjigu, kao nosilac prava svojine na predmetnom stanu prvo će biti upisano lice na koje glasi rešenje o odobrenju za gradnju, dakle investitor. Nakon toga se u evidenciju nepokretnosti može upisati kupac stana, na osnovu ugovora o kupoprodaji predmetnog stana, koji sadrži tzv. clausulu intabulandi, tj. odredbu prema kojoj je prodavac saglasan da se kupac upiše kao vlasnik stana, bez potrebe da prodavac za to izda posebno odobrenje.

Jedan od problema sa kojim se možete sresti kao kupac stana u izgradnji jeste da predmetni stan u prvobitnom projektu, za koji je izdato odobrenje za izgradnju, nije bio predviđen kao stan, već kao zajednička prostorija (ostava, tavan, vešernica, podrum i sl.) ili kao garaža. Uknjižba ovakve prostorije kao stana neće biti moguća ukoliko investitor prethodno ne izvrši prenamenu ove prostorije, a da bi se takve prostorije pretvorile u stan, pored saglasnosti ostalih vlasnika stanova potrebna je i potvrda da je prenamena u skladu sa urbanističkim uslovima, kako bi moglo biti izdato odobrenje za pretvaranje ovih prostorija u stan. Prema tome, potrebno je imati u vidu da je rizično kupiti prostoriju koja u glavnom projektu nije bila predviđena kao stan. Ko se upušta u takvu kupovinu, mora uzeti u obzir da će pribavljanje dokumentacije za prenamenu iziskivati dodatne troškove, a može se desiti da se odobrenje za prenamenu i ne dobije, naročito kada su u pitanju garaže, jer prema važećim zakonskim propisima, objekat u gradskim zonama mora imati određeni broj garaža ili garžnih mesta. Glavni projekat se izrađuje prema postojećim urbanističkim uslovima, pa je potrebno uzeti u obzir činjenicu da odstupanje od projekta može predstavljati i odstupanje od urbanističkih uslova, naročito ako dolazi do izmena u dimenzijama, što je obično slučaj kod potkrovlja.

U praksi se, kao način kupovine stana u izgradnji, najčešće nailazi na Ugovor o zajedničkoj izgradnji, odnosno suinvestiranju, gde se lice zainteresovano za kupovinu stana obavezuje da učestvuje u izgradnji celog objekta, sa određenim novčanim iznosom, a druga ugovorna strana – investitor se obavezuje da će suinvestitoru nakon završetka izgradnje ustupiti u vlasništvo određen stan u dogovorenoj površini, sa određenim brojem soba, na tačno utvrđenom spratu stambenog objekta.

Neophodno je da ugovoru o zajedničkoj izgradnji, odnosno suinvestiranju sadrži odredbu po kojoj se investitor obavezuje da nakon izgradnje objekta dobije o svom trošku upotrebnu dozvolu kao nosilac Rešenja o odobrenju za izgradnju, koja će mu obezbediti da završeni objekat upiše u list nepokretnosti na svoje ime, što je uslov da se suinvestitor (kupac stana) uknjiži kao vlasnik kupljenog stana, a po specifikaciji stanova koju obavlja opština ili grad.

Rizici kupovine stana u izgradnji na osnovu Ugovora o zajedničkoj izgradnji, odnosno suinvestiranju

Ugovor o zajedničkoj izgradnji, odnosno suinvestiranju podrazumeva da kupac stana koji se pojavljuje kao suinvestitor, određena sredstva investira u izgradnju celog objekta, tako da sam snosi rizik za stan koji mu po ugovoru mora biti prenet u svojinu, ali odgovara i trećim licima koja su zaključila običan ugovor o kupoprodaji stana u izgradnji.

Često se dešava da investitori krenu u izgradnju, da nemaju dovoljno sredstava za nastavak gradnje, pa pribegavaju ovim ugovorima da obezbede novčana sredstva, pri tome izbegavajući isključivu odgovornost na njihovoj strani.

Takođe, investitori, da bi što više kvadrata prodali, u ugovorima o suinvestiranju i zajedničkoj izgradnji unose klauzulu o odricanju od prava na korišćenje zajedničkih prostorija, da bi naknadno izvršili tzv. prenamenu i pretvorili ih u stanove. Ovi „stanovi“ , imaju manju cenu na tržištu, ali se ne mogu tako lako uknjižiti. Pored toga što investitor mora da izvrši prenamenu, potrebna je saglasnost ostalih vlasnika stanova da bi se zajedničke prostorije pretvorile u stan, a sve ovo mora da bude u skladu sa urbanističkim uslovima. Dakle, veći su izgledi da se ovi „stanovi“ nikad ne uknjiže.

Ono što, takođe, umanjuje rizik kupca – suinvestitora, ali i kupca stana u izgradnji iz kupoprodajnog ugovora, bila bi i ugovorna odredba po kojoj graditelj – investitor, odnosno prodavac nema pravo na pun iznos ugovorene cene stana sve do dobijanja upotrebne dozvole, odnosno odredba po kojoj kupac zadržava najmanje 10% od ugovorene cene i po završetku radova na izgradnji, odnosno da zadržani iznos isplaćuje tek pošto investitor – prodavac pribavi upotrebnu dozvolu.

Ne treba smetnuti s uma nesumnjivu činjenicu da je svaki kupac stana u izgradnji, bilo da ulazi u ulogu suinvestitora, ili ne, zapravo finansijer, odnosno kreditor graditelja – prodavca. Stoga bi jedino zaista pouzdano sredstvo obezbeđenja novca koji kupac daje unapred bila bankarska garancija, koju bi investitor – prodavac, po zaključenom ugovoru o kupoprodaji, ili o suinvestiranju, davao kupcu, odnosno suinvestitoru, i to u visini iznosa najmanje prve dve rate isplate, gde bi se u samom ugovoru predvidelo da se ova bankarska garancija može naplatiti – aktivirati ukoliko graditelj – prodavac ne ispuni bilo koju svoju ugovornu obavezu, posebno ukoliko kasni sa izvođenjem radova. Bankarska garancija za dobro izvršenje posla, naplativa na prvi poziv, bezuslovno i bez prigovora, jedino je sredstvo obezbeđenja kupca koje obezbeđuje sigurnost, bar do iznosa navedenog u garanciji, jer, u slučaju njene aktivacije, odnosno naplate, novac vraća banka, koja je garanciju izdala, nezavisno od stanja na računu investitora – graditelja, odnosno prodavca.
 
Ovo sredstvo finansijskog obezbeđenja ima i svoje nedostatke – verovatno je da banke ne bi bile zainteresovane da garantuju za investitore koji nemaju solidan rejting, odnosno da bi cena koju bi investitor platio banci za izdavanje garancije potom prevalio na kupca, kroz cenu kvadrata, ili na drugi način. Jasno je, dakle, da nepouzdani, ili bar neafirmisani graditelji ne bi ni uspeli da kod banaka obezbede izdavanje garancija, ali i da bi graditelji, koji bi od banaka dobijali garancije u korist kupaca, cenu garancije prevaljivali na kupce. Ukoliko, dakle, investitor od koga razmišljate da kupite stan ne može da obezbedi garanciju, ta činjenica ukazuje da ima mesta sumnjičavosti, ali i da, ukoliko izabrani investitor može bankarsku garanciju da obezbedi, povećana sigurnost za investiciju ima svoju cenu.

Još jednom vam sugerišemo da plaćanje po ugovoru o kupovini stana u izgradnji, odnosno o suinvestiranju, regulišete u ugovoru tako da se sledeća rata isplate obavlja isključivo po okončanju radova iz prethodne, što bi ste jednostavno utvrdili uvidom na samom gradilištu, kao i iz dokumentacije kod investitora, gde bi nadzorni organ svojim potpisom i pečatom potvrđivao da su radovi prethodne faze i izvedeni. Na taj način, i sam nadzorni organ bio bi odgovoran ukoliko bi overio zapravo neizvršene radove, čime bi se i u ovom segmentu izgradnje uticalo na profesionalnost i odgovornost svih učesnika. Ni ugovornom odredbom koja bi ovako uredila plaćanje ne biste u potpunosti obezbedili svoje ulaganje, ali bi ste umanjili rizik od eventualnog gubitka pretežnog dela uplaćene sume.

Stanovi u izgradnji nesumnjivo se mogu kupiti po značajno povoljnijim cenama od onih, iste kvadrature, koji su u već izgrađenim i uknjiženim zgradama – sigurnost i pouzdanost u prometu imaju svoju cenu. Nažalost, nisu svi Beograđani u prilici da stan kupe kada je već upisan u javne evidencije nepokretnosti, kada su i sva pravna pitanja vezana za promet nepokretnosi jednostavinija, a sama kupovina mnogo manje neizvesna. Nisu ni svi graditelji nesolidni i nepouzdani, što samo znači da ne treba da odustajete od rešavanja svog stambenog pitanja, već da kupoprodaji pristupite odgovorno prema sebi i svojoj porodici – angažovanje stručne pomoći može se ispostaviti kao neuporedivo manji rashod od mogućeg gubitka ušteđevine zbog nesnalaženja u propisima, vreme koje ćete posvetiti svim vrstama provere, od kojih smo pokušali da vam sugerišemo one neophodne, zapravo je investicija u zaštitu vaših životnih interesa.
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1337615 (http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1337615)
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: BobRock - Rujan 21, 2010, 05:14:21 poslijepodne
Kaj to ni interesantno? Kao da se polako približavamo nekoj realnoj cijeni nekretnina.

Pad cijena nekretnina u Zagrebu tek na pola puta
 (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Nekretnine/Pad-cijena-nekretnina-u-Zagrebu-tek-na-pola-puta?homesrclink=preporuke)
"Zbog toga u domaćim agencijama smatraju da bi već najesen domaće cijene nekretnina mogle pasti čak 40 posto."
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Goričanka - Siječanj 04, 2011, 01:39:04 poslijepodne
Zna li netko kako se sad trenutno kreću cijene novogradnje u Gorici?
Konkretno zanima me ona zgrada na Zagrebačkoj s desne strane od Mercatora prema groblju, preko puta kafića Sandy.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Bilaj - Siječanj 04, 2011, 02:10:19 poslijepodne
Zadnje kaj sam vidio su tražili 1800 Eura /m2. makar nisam siguran da vrijede toliko.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Goričanka - Siječanj 05, 2011, 04:47:46 poslijepodne
Znam, Bilaj, za tu cijenu, ali mislim da je to stara cijena i da je sad to jeftinije.
A tko to prodaje? Koja firma?
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Bilaj - Siječanj 06, 2011, 09:10:13 prijepodne
Ak se ne varam samo je zadnja još na prodaju (ona koja je malo na čošak prema cesti) i to je gradil gradel.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Bilaj - Siječanj 06, 2011, 02:35:17 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/javnobiljeznicke-tarife-stambeni-kredit-poskupjele-2400-clanak-235851 (http://www.vecernji.hr/biznis/javnobiljeznicke-tarife-stambeni-kredit-poskupjele-2400-clanak-235851)

Za one koji dižu kredite - trošak dizanja kredita poskupljuje i to fest.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Sledgehammer - Siječanj 06, 2011, 03:36:00 poslijepodne
Njima bu najmanje poskupelo - kaj je kredit veći, postotak za solemnizaciju je manji...
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Goričanka - Siječanj 07, 2011, 09:19:32 prijepodne
Ak se ne varam samo je zadnja još na prodaju (ona koja je malo na čošak prema cesti) i to je gradil gradel.

Mi ne govorimo o isoj zgradi, jer mi se čini da ti govoriš o one tri u bratstvu.
Ja mislim na onu jednu kod Rojca, između Mercatora i onog Doma za djecu s posebnim potrebama, prek puta Prahira.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Bilaj - Siječanj 07, 2011, 09:31:48 prijepodne
Aha za tu. Ta po brojanju imena na sandučićima ima 1/3 prodanih stanova. Zadnje kaj sam vidio da neki čovijek prodaje po 1800 eura /m2.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Bilaj - Siječanj 19, 2011, 01:21:13 poslijepodne
jučer sam bil pital za jednu nekretninu gdje sam čovijeka čak tri puta trebal pitati koliko košta nekretnina da bi na kraju rekel koliko košta nekretnina. Uff alaj im ima svakakvih.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Veljača 13, 2011, 11:08:31 prijepodne
INDEKS CIJENA NEKRETNINA ZA SIJEČANJ 2011.
26.01.2011
Cijene u Hrvatskoj stagniraju
 Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina gotovo se nisu mijenjale u odnosu na mjesec prosinac (porasle su za 0,4%), dok su na godišnjoj razini niže za 3,6%.

U Zagrebu je prosječna tražena cijena kvadratnog metra kuće 36% niža od prosječne cijene kvadratnog metra stana.

Na Jadranu se cijene u odnosu na prošli mjesec gotovo nisu mijenjale (smanjile su se za 0,2%), a na godišnjoj razini niže su za 4,2%.

Prosječne cijene kuća na Jadranu u siječnju identične su u odnosu na prošli mjesec.

Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj ukupno, u odnosu na prosinac 2010., nije ostvarila veće promjene (porasla je 0,2)%.

U odnosu na siječanj 2010., odnosno na godišnjoj razini, tražene cijene nekretnina niže su za 3,9%.

Domenico Devescovi, Voditelj CentarNekretnina, ove je rezultate komentirao na sljedeći način:
U 2011. godini nastavlja se lagani rast traženih cijena nekretnina u Zagrebu koji je započeo u zadnjem kvartalu prošle godine. Na Jadranu se lagani rast cijena, koji je započeo u isto vrijeme, prekinuo u siječnju kada bilježimo stagnaciju cijena nekretnina.

Osvrnimo se na rast traženih cijena nekretnina u proteklih nekoliko mjeseci. Iako se radi o blagom rastu, na razini od samo 1 posto, pa možemo govoriti i o stagnaciji cijena, pretpostavljamo koji su razlozi potaknuli prodavatelje nekretnina da zadrže tražene cijene nekretnina na razinama iz jeseni 2010. godine.

U 2011. godini očekuje se rast BDP-a i zaposlenosti. Obzirom na pozitivna očekivanja, prodavatelji nekretnina vjerojatno su odlučili zaustaviti snižavanje traženih cijena nekretnina i nekoliko ih mjeseci „zamrznuti“ kako bi osluškivali vijesti iz gospodarstva.

Prodavatelji nekretnina vjeruju da je najgore prošlo, odnosno da nakon dvije godine negativnog rasta BDP-a i dramatičnog rasta nezaposlenosti, u idućoj godini, uz rast BDP-a i pad nezaposlenosti, slijedi rast volumena trgovanja nekretninama, kao i blagi rast cijena.

U ovoj godini prioritet Vlade trebao bi biti rast zaposlenosti u privatnom sektoru što će, iako indirektno, na najbolji način utjecati na rast volumena transakcija na tržištu nekretnina. Program subvencioniranja stambenih kredita koji je Vlada pokrenula prošle godine neslavno je završio i bilo bi najbolje da se formiranje cijena nekretnina prepusti tržištu. Investitore koji su gradili loše stanove na neatraktivnim lokacija, a imali su potporu banaka, sada treba prepustiti tržištu. Prije ili kasnije će cijene doći na onu razinu po kojoj će se neprodani stanovi prodati.

Zadiranje u tržišnu utakmicu koje je Vlada započela subvencioniranjem kupnje novosagrađenih nekretnina od dijela investitora odnosno izvođača nije donijela pozitivne pomake na tržištu. Smatramo da je jedini zdravi model rasta volumena trgovanja na tržištu nekretnina uvjetovan neuplitanjem izvršne vlasti u tržište nekretnina uz istovremeno djelovanje u smjeru rasta BDP-a i zaposlenosti.

Izvor: Indeks cijena nekretnina http://www.centarnekretnina.net/HR/wiki-system/indeks.htm (http://www.centarnekretnina.net/HR/wiki-system/indeks.htm)


Komentari

Grba 28.01.2011 14:52
Ovo je smiješno. Svakim danom sve više ovrha nad nekretninama, a tek slijedi pad standarda. Cijene ne da će pasti nego će se strmoglaviti, jer banke neće moći još dugo držati ovaj tempo pada cijena nekretnina. A pametnjakovići (vlasnici) samo neka drže cijenu.

http://www.centarnekretnina.net/HR/wiki-Vijesti/icn-sijecanj11.htm (http://www.centarnekretnina.net/HR/wiki-Vijesti/icn-sijecanj11.htm)
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Bilaj - Veljača 13, 2011, 12:53:31 poslijepodne
Ja mislim da ovrhe baš i nisu neki indikator.
Naime to nije kao u Americi. U americi je bilo veliko tržište sub prime kredita. Oni su osigurani sa samom nekretninom i to je jedino osiguranje. Ako čovijek želi prestat plačat onda prestaje plačat i vrača nekretninu.

U hrvatskoj postoji zaista gotovinski kredit za kupnju nekretnina te su oni osigurani dok god je dužnik živ. Stoga ovrhe su zadnje što itko može očekivati. Prije će dužnik živjeti na kruhu i vodi nego da dođe ovrha na stan.

Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Goričanka - Veljača 13, 2011, 05:03:39 poslijepodne
Sve to oko cijena nekretnina je jedna velika zabluda.
Nekretnina tržišno vrijedi točno toliko koliko u nekom trenutku možeš za nju dobiti, a ne onoliko koliko za nju tražiš, kaj ne?
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Veljača 13, 2011, 05:11:04 poslijepodne
Na osnovu nečega moraš formerati cenu za ponudu...Il ju dati nekakvomu precencu da ti ju odšaca il se držati "susedov".
A i puno toga uteče na cenu...

-

Cigan i doktor kupili susjedna zemljišta, oba iste veličine. Doktor počne graditi kuću, Cigo ga gleda pa počne graditi istu kuću, doktor položi temeljac, Cigo položi temeljac, doktor stavlja kovanu ogradu, kroz dva dana majstori kod Cige isto to rade... Za šest mjeseci stoje u ulici dvije potpuno iste kuće. Doktor i Cigo se sretnu na ulici i pita doktor Cigu:

- Čuj, koliko bi vrijedile naše kuće kad bi ih sad prodavali?

Cigo odgovori:

- Tvoja 50, moja 100 hiljadarki!

Doktor začuđeno:

- Pa kak' je tvoja vrijedna duplo više od moje? Pa potpuno su iste!

A Cigo će:

- Hehe, moja ima za susjeda doktora, a tvoja Cigana...
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Sledgehammer - Veljača 13, 2011, 11:09:57 poslijepodne
Nekretnina tržišno vrijedi točno toliko koliko u nekom trenutku možeš za nju dobiti, a ne onoliko koliko za nju tražiš, kaj ne?

Upravo tako. No to je prečesto jako teško objasniti ljudima koji svoje cijene kao da je od suhog zlata, bez imalo smisla, mozga i realnosti da su se neke stvari debelo promijenile... tu još kužim one koji prodaju, a mole Boga da ne prodaju, i one kojima nije sila prodati - on drži svoje, no problem je uopće kod nas pronaći realan odnos prema bilo čemu, a kamoli nekretnini, koje su u svijesti ovog naroda svetinje...
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Ožujak 15, 2011, 11:14:07 poslijepodne
KOMPLETNO UREĐEN OGLEDNI STAN   

Posjetite nas svaki četvrtak na Danima otvorenih vrata u Zagrebačkoj 76a. Pogledajte stanove u tri stila završnog uređenja (klasični, moderni i avangardni), kao i kompletno namješteni ogledni stan u modernom stilu, uređen uz pomoć dizajnera interijera i stručnjaka naših odabranih partnera.

Očekuju Vas stručni savjeti o uređenju i opremi, što će Vam olakšati odabir i uštedjeti vrijeme.
http://www.industrogradnja.hr/stanogradnja/oglednistan.php (http://www.industrogradnja.hr/stanogradnja/oglednistan.php)   Posljednje izmjene: 01.06.2010.

-

ANKETA
Da kupujete stan, koji od stilova biste odabrali?
 Klasični
 Moderni
 Avangardni
http://www.industrogradnja.hr/ (http://www.industrogradnja.hr/)   Posljednje izmjene: 10.12.2010.

-

POSEBNE POGODNOSTI NAŠIM KUPCIMA   

Pažljivo odabrani partneri pružit će Vam uslugu savjetovanja i uređenja doma u Vašem stilu. iKartice možete koristiti na svim prodajnim mjestima naših partnera, gdje Vas očekuje i  stručna osoba posebno zadužena za naše kupce.
...
http://www.industrogradnja.hr/stanogradnja/posebnaponuda.php (http://www.industrogradnja.hr/stanogradnja/posebnaponuda.php)   Posljednje izmjene: 01.06.2010.

-

 SPG Kustošija, Zagreb
    Zagrebačka cesta 76, 76a, 76b, 76c,Zagreb
Investitor:
Projektant:
 "Industrogradnja" d.d. Zagreb
Savska 66, Zagreb
 Indokonzalting d.o.o.
Savska 66, Zagreb 
 
Lokacija zgrade nalazi se u produženoj Zagrebačkoj cesti u Zagrebu, naselje Kustošija. Parcela se nalazi zapadno od raskrižja Zagrebačke ceste i Tomislavove ulice, a u blizini su  dječji vrtić i rekreativno igralište. Javnim prijevozom kvalitetno je povezana s centrom i ostalim dijelovima grada, a sjeverno od parcele predviđena je stanica buduće gradske željeznice.
Objekt je stambeno-poslovne namjene (15 lokala i 92 stana), a njena visina je Po+Pr+3k+Pk. Građevina je nepravilno zakrivljenog oblika (meandra) i sadrži tri dilatacije: A, B i C. U podrumu dilatacija zgrade nalaze se spremišta za potrebe stanara (za 92 stana) i pojedinačne garaže tj. parkirališna mjesta (49 GPMJ). U prizemlju je smješteno 15 „roh-bau” poslovnih prostora i 38 pojedinačnih garaža. Potkrovlje, te katovi od 1.-3 isključivo su  stambeni i sadrže ukupno 92 stana. Stanovi su organizirani oko 4 stubišne jezgre tj. stubišta i hidrauličnog dizala. Osobama ograničene pokretljivosti omogućen je pristup i prilagodba stanova u svim dilatacijama. Oko zgrade nalazi se parkiralište, s dostatnim brojem parkirališnih mjesta za sve stanare zgrade.
Materijali primijenjeni na objektu pažljivo su odabrani, tako da zadovoljavaju svim zahtjevima statike i fizike zgrade, te zaštite od buke, uz maksimalnu uštedu toplinske energije.
Građevina će se priključiti na vodove gradske komunalne infrastrukture.
http://www.industrogradnja.hr/zagrebacka-tomislavova/index.php (http://www.industrogradnja.hr/zagrebacka-tomislavova/index.php)   Posljednje izmjene: 21.05.2010.

A iza svega stoji građevinski gigant z 36 zaposlene (koncem prošloga leta).
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Ožujak 28, 2011, 01:43:55 prijepodne
Neznam jel bi ovo vrči pod krizu,recesiju,degresiju il kakovu drugu ...siju.

Niko ne želi španske vile
 .D. Raduški - 14.03.2011 20:17
 
MADRID, LONDON - Većina britanskih penzionera koji su kupili vile u Španiji dovedena je na ivicu siromaštva, jer su cijene njihovih nekretnina više nego prepolovljene, tako da niko od njih više nema sredstava ni da se vrati kući.

Da loše vijesti nikad ne idu same, svjedoči i procjena analitičara da će stanje biti još i gore.

Naime, španska vlada je nedavno saopštila da širom Španije ima više od 700.000 novoizgrađenih neprodatih kuća, što dodatno smanjuje cijenu ovih vila. Međutim, nije oduvijek bilo ovako katastrofalno stanje. Kada je Marijan Henderson (62) prije sedam godina sa suprugom preselila na jug Španije, imali su skoro milion funti na svom računu.

Danas, ona se ne može vratiti u Veliku Britaniju, jer ne može izvući ni četvrtinu sume koju su imali.

Kada su kupili svoju vilu, bili su presrećni, jer su konačno imali svoj dom iz snova; vilu sa četiri spavaće sobe, bazenom i svim što ide uz sve ovo. Ova vila je prije sedam godina vrijedjela 725.000 funti, a danas jedva 270.000. Međutim, čak ni sa ovom cijenom, Marijan je ne može prodati.

"Cijenu sam snizila koliko god sam mogla", kaže Marijan, koja je kuću stavila na prodaju još 2007. godine, kada joj je umro suprug.

"Međutim, čak i maksimalno snižena cijena ne može prodati ovu kuću. Moram priznati da očajnički želim da odem iz Španije, ali jednostavno ne mogu. Tržište nekretnina je bukvalno propalo i sve dok ne prodam kuću, ne mogu se vratiti u Britaniju", kaže ona.

"Situacija je katastrofalna, jer nemam od čega da živim. Danas preživljavam od penzije, ali nekada mi ona nije dovoljna za osnovne potrebe. Očajna sam i nekada prođu i tri- četiri dana da ne progovorim sa živim bićem, jer u okolini više nikoga nema, ko god je mogao otići, otišao je", žali se britanska penzionerka.

Marijanina očajnički tužna priča, nažalost, nije jedina. Ovo je postalo sasvim uobičajeno pošto se život većine britanskih penzionera za svega nekoliko godina pretvorio u noćnu moru.

Jedan od razloga ovako lošeg stanja na tržištu nekretnina u Španiji svakako je veliki broj novoizgrađenih vila, koje, usljed ekonomske krize, ne mogu naći svoje kupce. Sve ovo dodatno snižava cijene nekretnina.

Prema procjenama španske vlade, čak 700.000 novoizgrađenih kuća širom Španije stoji neprodato, dok se od ove cifre čak 400.000 nalazi na samoj obali. Glavni kupci ovih vila nekad su uglavnom bili britanski penzioneri.

Ako se uz sve ovo uzme u obzir da je pored 700.000 novoizgrađenih kuća još isto toliko kuća starije gradnje koje su se našle na tržištu, onda je sasvim jasno kakvo je stanje na tržištu nekretnina. Upravo zbog svega pomenutog, u narednih pet godina očekuje se dodatni pad cijena nekretnina od bar još 20 odsto.

Ukoliko zaista dođe do kolapsa tržišta nekretnina u Španiji, to će se svakako odraziti i na ostatak španske ekonomije.

Banke već bilježe ogromna dugovanja, dok je građevinska industrija gotovo propala. Prema nekim posljednjim informacijama, od ukupno 60.000 kompanija iz građevinskog sektora, čak 23.600 je bankrotiralo, a njihova dugovanja prelaze cifru od 100 milijardi dolara.

Upravo zbog svega ovoga, ali i svjetske ekonomske krize, Španija prolazi kroz najgoru recesiju posljednjih 50 godina.

"San mog supruga je oduvijek bio da živi u Španiji. Moram priznati i ja sam bila srećna, jer nakon što smo kupili kuću ostalo nam je 125.000 funti ušteđevine. Danas, ne mogu ni da se vratim kući... Očajna sam. Ušteđevina je davno nestala, a ja od penzije ne mogu da živim, niti za ovaj novac mogu da kupim novu kuću u Britaniji", kaže na kraju Marijan
http://www.nezavisne.com/zivot-stil/nekretnine-vrt/Niko-ne-zeli-spanske-vile-82689.html (http://www.nezavisne.com/zivot-stil/nekretnine-vrt/Niko-ne-zeli-spanske-vile-82689.html)

Penziči z milijon prišparane funti !?
Kaj su ti delali v životu?
Krali po Afrike?
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Rujan 13, 2011, 09:55:02 poslijepodne
MIŠLJENJA AGENCIJA:
Novogradnja je preskupa, cijene stanova će pasti
Agencije uključene u istraživanje smatraju da je novogradnja nekvalitenta i preskupa te očekuju pad cijena u narednoj godini
http://www.zagrebancija.com/hr-aktualnosti/novogradnja-je-preskupa-cijene-stanova-ce-pasti_313210 (http://www.zagrebancija.com/hr-aktualnosti/novogradnja-je-preskupa-cijene-stanova-ce-pasti_313210)

-

2. kolovoza 2011.
stagnacija
Srpanjske cijene stanova u laganom porastu
http://www.zgportal.org/aktualno/vijesti/arhiva/2011/srpanjske-cijene-stanova-u-laganom-porastu/ (http://www.zgportal.org/aktualno/vijesti/arhiva/2011/srpanjske-cijene-stanova-u-laganom-porastu/)
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Sledgehammer - Rujan 14, 2011, 03:16:16 poslijepodne
A iza svega stoji građevinski gigant z 36 zaposlene (koncem prošloga leta).

I sa neplaćenim hostingom, pa su im stranice blokirane i "account suspended"...
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Veljača 16, 2012, 09:23:29 poslijepodne
AKM/Konzum 131.900 €, 82,00 m2 cca 1610 €/m2
AKM/Japina 115.000 €, 94,00 m2 cca 1220 €/m2
IGK/Velkom 98.000 €, 59,00 m2 cca 1660 €/m2
Horvatova/Beton-rad 142.700 €, 119,00 m2 cca 1200 €/m2
Kolareva/Jelačičeva 95.000 €, 80,00 m2 cca 1190 €/m2
Fausta Vrančića 70.000 €, 43,00 m2 cca 1630 €/m2
Kurilovečka 70.000 €, 43,00 m2 cca 1630 €/m2
Visoki Breg/Bratstvo 84.000 €, 63,00 m2 cca 1330 €/m2

(Nemrem skužiti kaj je ovo; il je Fausta Vrančića il vuz Obilaznicu (VG Istok)
111.230 €, 86,00 m2 cca 1290 €/m2
Moguća kupnja
garaže (840eur/m2),
garažnog mjesta (650eur/m2) i
ostave (650eur/m2).

http://www.gohome.hr/nekretnine.aspx?q=novogradnja%20VELIKA%20GORICA (http://www.gohome.hr/nekretnine.aspx?q=novogradnja%20VELIKA%20GORICA)
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Zagorec BP - Veljača 17, 2012, 07:57:20 prijepodne
Isplati se kupiti vlastiti komad zemlje i graditi kuću.
U startu je skupo, ali neki prosjek gradnje po m2 je  650 - 850 eura sa kupovinom i uređenjem zemljišta, te samom izgradnjom objekta i naravno sa pripadajućim dozvolama i projektima.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Svibanj 03, 2012, 11:31:43 poslijepodne
RAT LINIĆA I BANAKA
Posljedica novog poreza na imovinu: Padaju cijene novih stanova, a banke gube 3 milijarde kuna
U Hrvatskoj banke drže 15.000 stanova i nikako im ne žele spustiti cijenu
Porez na neiskorištenu imovinu, čije je uvođenje od 2013. najavio ministar financija Slavko Linić, hrvatske bi banke u konačnici mogao stajati mnogo više nego što se sada misli. Tu je čak i manje riječ o stanovima neurednih dužnika, na koje su banke “sjele”, koliko o cijelom zatvorenom sustavu formiranja cijena stanova na tržištu, o kojima ovisi i stabilost banaka.
...Stoga se bankama, čak i u krizi, više isplati odobravati reprograme kredita građevinarima, nego pristajati na veću korekciju cijena, nadajući se kako će doći kraj krize i s njim novi procvat tržišta.
...Grube računice pokazuju da bi značajnije rušenje cijene stanova - za 20 ili 30 posto - banke u konačnici moglo koštati i više stotina milijuna eura.
...Linićev porez mogao bi dovesti do poplave stanova.
- Osnovna ideja poreza na imovinu je to da se ona stavi u funkciju. Pritom bi se kao osnovica za obračun poreza trebala uzeti tržišna vrijednost nekretnine, koju bi svake godine nanovo trebalo procijeniti. Ako cijena nekretnine bude padala, onda bi i porez trebao biti manji, i obratno - objašanjava Marina Kesner-Škreb, analitičarka Instituta za javne financije.
 Zbog toga bi cijene stanova u Hrvatskoj prvi put značajnije mogle pasti.
http://www.jutarnji.hr/jutarnji-otkriva-izravnu-posljedicu-novog-poreza-na-imovinu--padaju-cijene-novih-stanova--a-banke-gube-3-milijarde-kuna/1025642/ (http://www.jutarnji.hr/jutarnji-otkriva-izravnu-posljedicu-novog-poreza-na-imovinu--padaju-cijene-novih-stanova--a-banke-gube-3-milijarde-kuna/1025642/)

"Porez na neiskorištenu imovinu od 2013."
Od 01.01.2013. il 31.12.2013.?
Ne verujem da se rodil onaj kaj bu bankam stal na šiju i da budu cene padale.
Naslov: Odg: POREZ NA NEKRETNINE, LINIĆ PREDSTAVIO ZAKON: JEDINSTVENA STOPA OD 1,5%
Autor: kuntakinte - Studeni 22, 2012, 11:36:00 poslijepodne
LINIĆ PREDSTAVIO ZAKON: JEDINSTVENA STOPA OD 1,5%
 POREZ NA NEKRETNINE
Evo koliko ćemo plaćati: Pročitajte izračune za stanove u Zagrebu, Zadru, Splitu...
...Na nekretnine će se na kraju plaćati jedinstvena porezna stopa od 1,5 posto. Ta će se stopa obračunavati na fiskalnu vrijednost nekretnine, onu koja predstavlja prosječenu vrijednost tržišne vrijednosti i koja će se mijenjati svakih pet godina, a koja će već u startu biti umanjena za 30 posto. Naime, u Vladi su mišljenja da tih 30 posto fiskalne vrijednosti treba priznati građanima zbog održavanja nekretnina.
 Ipak, i ta će se vrijednost dalje umanjivati, i to do iznosa od čak 95 posto, ovisno o tome živi li građanin trajno ili povremeno u stanu ili kući, kao i vodeći računa o socijlanim kriterijima. Odluku o tim poreznim olakšicama donosit će jedinice lokalne samouprave, u čije će se proračune i slijevati prihodi od poreza na nekretnine. Tek na tako umanjeni iznos obračunavat će se jedinstvena porezna stopa od 1,5 posto.
http://www.jutarnji.hr/linic-i-sefica-porezne-uprave-predstavljaju-porez-na-nekretnine-/1068035/ (http://www.jutarnji.hr/linic-i-sefica-porezne-uprave-predstavljaju-porez-na-nekretnine-/1068035/)

Jel moremo očekivati kakve projekcije za Goricu?
Do bu precenil "fiskalnu vrijednost nekretnine, onu koja predstavlja prosječenu vrijednost tržišne vrijednosti"?
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Sledgehammer - Studeni 23, 2012, 12:48:30 poslijepodne
http://izbor.com.hr/2012/11/22/evo-koliko-ste-za-nekretnine-placali-do-sada-a-koliko-cete-placati-od-sada-sa-izracunima/ (http://izbor.com.hr/2012/11/22/evo-koliko-ste-za-nekretnine-placali-do-sada-a-koliko-cete-placati-od-sada-sa-izracunima/)
Naslov: Odg: Trgovanje nekretninama bez energetskog certifikata?
Autor: kuntakinte - Siječanj 10, 2013, 11:42:56 poslijepodne
...Podsjetila je da ulaskom Hrvatske u EU neće biti moguće trgovati nekretninama bez energetskog certifikata.
http://www.novi-zagreb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5752:zagrebaka-nezavisna-lista-izlazi-na-lokalne-izbore&catid=73:politika&Itemid=173 (http://www.novi-zagreb.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5752:zagrebaka-nezavisna-lista-izlazi-na-lokalne-izbore&catid=73:politika&Itemid=173)

Ajde..? Aj-haj.
Posle legalizacije, i druge *zacije, još matrijala za "kombajneranje".
Naslov: Odg: Trgovanje nekretninama bez energetskog certifikata?
Autor: BobRock - Siječanj 12, 2013, 10:08:09 prijepodne
...Podsjetila je da ulaskom Hrvatske u EU neće biti moguće trgovati nekretninama bez energetskog certifikata.

Ajde..? Aj-haj.
Posle legalizacije, i druge *zacije, još matrijala za "kombajneranje".

Smatram da takav neki energentski certifikat ima i te kako smisla. Naravno da nama svima koji i tak nemamo penez još tak nekaj platiti to i nije baš od ruke, ali gledajući u budućnost ima smisla da nam kuće budu bolje i da manje grijemo atmosferu i više kuću.

Onaj koji je uložil više love u izolaciju i modernije grijanje sad ima prednost, a to je pošteno.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Siječanj 12, 2013, 11:23:41 prijepodne
Dust-to-dust;
Kulko se atmosfera zagrijava i energije troši da bi se dobila mrežica, coklini, lepilo, stiropor, farbe (+ ambalaža i popratna dokumentacija za iste), plastika i metal za obluke i za vrata? Kulko bu trebalo vremena, energije i topline da bi se to uništilo ("zbrinulo", recilkeralo...)? Kužim ak je nekaj dotrajalo (kaput) il ak ideš spočetka delat ali ne kužim da negdo ide mejnat zdravo radi EE (i trenda i mode, kaj ni retkost, prije pravilo).
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: BobRock - Siječanj 12, 2013, 12:36:12 poslijepodne
Kužim ak je nekaj dotrajalo (kaput) il ak ideš spočetka delat ali ne kužim da negdo ide mejnat zdravo radi EE (i trenda i mode, kaj ni retkost, prije pravilo).
Znam čoveka koji je i sam slično mislil. No kad je čul kolko se godišnje može ušparati kad se stavi bar stiropor na fasadu prvo nije vjeroval. Sad ima već godina - dvije da je stavil stiropor i stolariju i sad se sam pita kaj je tolko čekal. To se brže vrati neg kaj se misli. Problem je prvenstveno u tome kaj ljudi to ne vjeruju. No, i za to treba imati penez, i to je nekima još i veći problem. Ali to je puno bolji razlog dići kredit nego da se samo krpaju (ili delaju) rupe od neke bezvezne potrošnje na luksuz. To je u pravom smislu riječi investicija.

To je moja argumentacija da nekaj ne mora biti baš kaput da bi se mijenjalo.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Siječanj 12, 2013, 12:42:39 poslijepodne
Da bi ja prešel na plin i napucal stiropor na hižu ekvivalent je drv kaj je bum potrošil do kraja života, po me računice.
+ plinčić kaj ga bum (po)trošil.

Jel poznata procedura za "EC"?
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: BobRock - Siječanj 12, 2013, 12:57:27 poslijepodne
Da bi ja prešel na plin i napucal stiropor na hižu ekvivalent je drv kaj je bum potrošil do kraja života, po me računice.
+ plinčić kaj ga bum (po)trošil.
E to je definitivno argument. No ja sam govoril samo o izolaciji, i to ne bi bilo baš tak skupo, jedino ak imaš drva zabadaf. Ali ti si u pravu jer sam zaboravil da za tu EC ne bi bilo samo pitanje izolacije nego i peći, a peć na drva.. ne znam jel bi to išlo...
Citat:
Jel poznata procedura za "EC"?
Ne bi znal. Možda zajedno sa dimnjačarem? Pasalo bi, jer on gleda peć i dimnjak, pa bi to bilo onak usput.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Siječanj 12, 2013, 01:08:56 poslijepodne
Ne verujem da se oni razmeju v računajne energecke učinkovitosti i davanje certifikatov. Saka šajba ima nekakov račun (otpora, ovoga-onoga...), broj deke (katov), vrst cigla, bla-bla...
Za novo bi to most išlo, za staro- "pušing, rođo".
Kombajneranje. + poskuplejne gradnje, + kvaka 21 na tržištu nekretnin...
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Mlačanin - Siječanj 12, 2013, 07:03:09 poslijepodne
S obzirom na trend poskupljenja i na oporezivanje čega god se sjete, u vidu raznih nameta koji se izmišljaju i ubacuju u cijenu, sumnjam da nam predstoji još dugo grijanje na sada već skup energent plin?
Ako računamo da se u ovom našem području plinofikacija izvodila nekoliko godina, a siguran sam da je i grad kao institucija tu jako dobro zaradio ( povisujući cijene   - osobno iskustvo), pitam se koliko se to može ovako nastaviti ako se povisuju cijene.
Ako netko kao distributer nabavi proizvod koji kasnije samo preproda, bez ikakvog ulaganja u istraživanje, dobavu  itd, da bi nakon nekog vremena rekao da nema zarade, to mi izgleda pre više nategnuto. Izgradnja kompletne infrastrukture, od plinskih stanica, plinske mreže, kompletne instalacije do trošila, sve je išlo na račun potrošača. I na kraju distributer kaže da nema zarade, da je plin prejeftin.
Cijenu treba podignuti na ekonomsku cijenu!
Država nije odmah dozvolila ekonomske cijene i slične izjave!
Svega toga nije bilo kada je trebalo ulagati u izgradnju svih potrebnih resursa. I danas traže od potrošača da ulažu u izgradnju spremnika u kojima će se plin čuvati. Sve mi je to razumljivo, samo se pitam kakva je to gospodarija? Kakvi su to stručnjaci koji ne mogu dugoročni planirati i rasporediti ulaganja i izraditi ekonomske računice? Svi oni koji rade sa sličnim energentima , ovise o nestabilnom tržištu, ali ipak moraju imati nekakve planove .
Ili su sve samo šverceri? Tam kupim tu prodam, pa tko voli nek izvoli. Sumnjam da se to zasniva na bilo kakvoj ekonomskoj spoznaji?
A svi mi koji smo po cijeloj zemlji uložili , a sve si to pojedini distributer jednostavno prisvoji. Još te prisili da potpišeš ugovor o isporuci, koji sam tebe kao potrošača stavlja u nepovoljan položaj, jer ili uzmi ili ostavi?
Gdje je tu naša ekonomska računica? Naravno toga nema jer još nema takve svijesti, ni kod nas kao potrošača, a ni kod distributera i države , apsolutno.
Sve mi to pomalo vodi na to , da se treba u nekoj bližoj budućnosti, ako je to ikako moguće, opet okretati na stare provjerene načine, drva ali sada bez ugljena.
Koliko je samo novaca potrošeno na kupovinu novih plinskih bojlera i plamenika? Tu je država ubrala svoj danak – porez. Zar to nije ujedno i obaveza da se takav trend nastavi ?
Po ovakvom ponašanju izgleda da to nije važno. Država nam stalno ponavlja i opominje, čuvajmo prirodu, čuvajmo okoliš, ali sama istovremeno to ne potiče dovoljno ili nikako.
Sad je trend izolacije svega i svačega, ugradnja alternativnih energija grijanja, sunčana energija itd , a opet ista stvar. Ulaže samo krajnji korisnik, bez ikakve stimulacije, a ako nečeg i ima nije dovoljno poticajno.
Mislim da bi sve to mogli izbjeći, postavljanjem svega toga na prave noge. Usvojiti jučer, a ne sutra, jedinstvenu energetsku strategiju važeću za cijelu zemlju sa jasnim ciljevima i mogućim rješenjima za iste. Uzeti pozitivne i isprobane primjere iz zemalja koje se sa time bave već duži niz godina, barem to nije sramota i držati se toga  jednako za sve.
Možda i to dočekamo?
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Siječanj 12, 2013, 07:19:55 poslijepodne
Denes sem se grel i na koščice od bresek (normalno, na to moraš misliti v kolovozu mesecu a ne des  ;D ). Posle obrezivajna se kaj je tejne od 25mm završi na vrtu il v kompostu a kaj je debše v peči. A niš ne košta. Ak se greješ na ložu il plin se ti je to otpad teri nemreš skoristiti.
Drugi trend je da se ludi, oni kaj su te struke il imaju žnoru, greju na staro motorno ulje. Ni ekološki ali je il zabadof il superjeftino a ima ga na hitajne i nigdo ti neče, i nemre, niš, ne plačaš porez ni harač...
Naslov: Odg: Nekretnine; Kreće program POS plus
Autor: kuntakinte - Siječanj 23, 2013, 12:41:47 prijepodne
Kreće program POS plus
ZAGREB – Ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš je na današnjoj konferenciji za novinare najavila program POS i POS plus. Tim programima država će se uključiti u rješavanje problema 20 tisuća praznih stanova u Hrvatskoj.
 Država nastavlja graditi stanove iz POS programa, ali će do kraja lipnja predstaviti i POS plus program kupnje praznih stanova, a neprodanih stanova na tržištu po povoljnijim cijenama.
 „Građani bi kroz POS plus program sami trebali pronalaziti stan za kupnju, a onda ga preko državne Agencije za posredovanje nekretninama po povoljnijim uvjetima kupovati od banaka odnosno građevinara. Za Razliku od POS programa u kojem postoji socijalna komponenta pa prednost pri kupnji imaju veće obitelji i slično, POS plus stanove kupovat će oni koji budu brži i koji budu raspolagali s 20 posto učešća", kazala je Mrak Taritaš.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/7591-krece-program-pos-plus.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/7591-krece-program-pos-plus.html)

Kupiš stan a onda te Slinič pozove na Harač- ovi ne da se nemreju dogovoriti med sobum nek i sami sobum. Što bu to kupil?

Zaštićeni kao lički medvjed: Beskućnici oslobođeni poreza na nekretnine
http://news-bar.hr/news/zasticeni-kao-licki-medvjed-beskucnici-oslobodeni-poreza-na-nekretnine/ (http://news-bar.hr/news/zasticeni-kao-licki-medvjed-beskucnici-oslobodeni-poreza-na-nekretnine/)

A-ha! Ali budu plačali TV pretplatu! Budu-budu! Ta-ra-ra-ra!  :D
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: kuntakinte - Lipanj 11, 2013, 11:00:58 poslijepodne
...Trenutačno je samo na Njuškalu i u Plavom oglasniku u ponudi oko 80.000 stanova i kuća , uključujući i novogradnju, ali ne računajući brojne vikendice, montažne kuće te zamjenu nekretnina. Neke se, doznajemo, prodaju i po deset godina.
 Kako prodavati stan
 - Najbolji recept za prodati nekretninu, ako je doista želite prodati u nekom razumnom periodu, je da agenciji ili u oglasniku navedete odmah najnižu cijenu ispod koje ne želite ići, a ne da se cjenkate. Oglase za stan na Jarunu, dakle još uvijek traženoj lokaciji, koji ste oglasili za, primjerice, 1900 eura po kvadratu, nitko neće ni primijetiti. Samo će preletjeti preko njih. Prošla su vremena kada su ljudi stavljali višu cijenu, nadajući se da će dobiti željenu - savjetuje Ranilović.
...komentari;
...Od cca 1998. dizali su se krediti, krediti, krediti. Građevinske firme dizale su ih da sagrade, a ljudi da ih kupe. Ali sjetite se kamo je otišao novac... Na skupe aute, skupe ručkove, skupe mobitele i modne marke. Prvotne prodaje nekretnina koje su izgradili prodane su da bi se slavilo, a ne plaćalo porez i kredite. Isto takva situacija je i s narodom.

Ali, nažalost, ponosna smo nacija, pa je mnogo važnije držati se kao "gospodin i dama", a ne biti uredan platiša i biti pod svojim krovom. S krivim stvarima se ponosimo.
 
S druge strane, generacije nakon 1970. su bacili lošu računicu. Kako će Vaša djeca živjeti od djedovine (one bez poreza iz vremena Juge), ako ćete je Vi do njihove punoljetnosti prodati kako bi pokrili kredite???
http://www.jutarnji.hr/stanovi-se-ne-isplate---gdje-je-sada-najbolje--ulagati-ulazite-u-dionice---obveznice-i-zlato--ili-stedite-/1107946/ (http://www.jutarnji.hr/stanovi-se-ne-isplate---gdje-je-sada-najbolje--ulagati-ulazite-u-dionice---obveznice-i-zlato--ili-stedite-/1107946/)

Doktorski rez.
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: Sledgehammer - Lipanj 12, 2013, 08:34:22 prijepodne
Vlada i banke i opet idu na deal "ruka ruku mije", dok se stvarni problemi niti ne pomišljaju rješavati, osobito se nema namjeru pomoći mladima, podstanarima i inima bez vlastite nekretnine (a koja nije stan), jer se tako ne može okrenuti debela lova sa kojom bi bratija lovatora bila zadovoljna...
Naslov: Odg: Nekretnine
Autor: @Franjo@ - Lipanj 12, 2013, 09:55:06 prijepodne
da je bilo kvalitetne gradnje, uredjene gruntovnice,inrastruktura ,kvalitetan prostorni plan, mnoge  te nekretnine ulaskom hrvatske u eu  imale bi veliku mogucnost kvalitetne prodaje.

ovako, veliki dio tih rugoba trebalo bi srusiti , jer zagadjuju zivotni prostor za sve vjekove.

ako se pogledaju dijelovi bandiceve  metropole, na tresnjevci, trnju, u biti bilo kojem dijelu grada , koji je to zlocin ucinjen ..i sad netko,  normalan trebao bi to platiti strucnjaku sa cackalicom u zubima, merdji, i ekipi njegovih strucnjaka sa mjesalicom za beton , tacke , bacvu za vodu  tri lopate i kramp.