Tehnika narodu > Sam svoj majstor
Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
Mlačanin:
Ambrozija se ne kosi ,već treba išćupati sa korijenom,i korjen i stabljika se treba spaliti.
Pogrešno je ambroziju zaorati jer se ona upravo preko tih usitnjenih korjena još više razmnožava.
Bilaj:
Uff pa meni je onda panika.
ja je imam ko ambrozije ;D
Imao bih čupati cijeli dan, ali bumo onda to morali napraviti... bolje sada nego opet nagodinu...
A jel postoji kakav herbicid samo za ambroziju...
Goričanka:
Kunta, ti si moj idol! Tak se dela posel na vrtu!
Ali tebi je lako kad imaš i živinu pak ti zdušno pomažeju :D
I ki je bogek taj merlin?
Vu moje knige piše da se luk sadi z mrkvom i to je odlična kombinacija. Sve je zdravo i ukusno i mrkva i luk! Muve ni blizu ;)
Mrkvu sam dugo držala pokrivenu s onom tzv. biofolijom (zapravo je to nekakva staničevina prirodna) koja propušta svjetlost, sunce, kišu i vlagu, ali ne i muhe. Odlična stvar!
Jedino puževe nisam uspjela humano riješiti, a ponorela sam jer su mi pojeli svu brokulu, zelje, kelj, karfiol, salatu, ma totalni horor od njih. I onda sam otišla i kupila nekakvo prirodno sredstvo (na bazi željeza) i posipala po vrtu pa su samo nestali.
Druge godine ide to prije nego se pojave, jer kad se pojave - devastiraju, a tak su odvratni da je to zbilja nevjerojatno.
Ne volim ubijati živa bića, ali ovo je bilo u nužnoj obrani - ili oni ili ja :D
Kaj se paradajza tiče, to je istina da voli stalno na istoj gredici biti, a sve kaj optrgaš s njega treba ostati na toj gredici. Znači sve zaperke, suve listove, peteljke i slično treba ostaviti na gredici jer paradajz je sam sebi najbolja hrana. Ja i ostatke samoga ploda hitim direktno na gredicu pod biljke i rastu ko bedasti.
Treba reći da se paradajzu ne smije namočiti list, nego se zalijeva isključivo pod korjen. Bilo bi ga dobro zaštititi od prečeste kiše najlonom ako je moguće.
Krastavce sam sadila flance, i sve se super primilo. Ove godine sam im digla mrežu na stupe, pa su se penjali.
Druge godine bum tak i paradajzima naredila mrežu. Čini mi se to bolje nek kolci.
Malčiranje (zastiranje) tla ja sam delala s onim kaj mije došlo pod ruku, od slame, do pokošene trave, suhih grančica, listova kelja i drugog bilja (to se još zove kompostiranje direktno na gredicu). Višestruko se isplati,jer je manje drača, više vbage, zemlja je stalno rahla, uopće se ne skori ispod sloja malča ;)
Inače, kaj se koprive tiče, najprije moram reći da te tinkture od koprive, jako koncentrirane ima za kupiti u svakoj boljoj poljoprivrednoj apoteci, pa ko nemre sam delati nek si kupi i razređuje s vodom u navedenim omjerima, najbolje s kišnicom, ali svaka odstajala voda je dobra.
KOPRIVINA JUHA (gnojnica)
Kila svježe narezane koprive (list, stabiljka, cvet) potopi se u 10 litara vode, i to u drvenoj ili plastičnoj kanti/bačvi (samo ne u metalnoj) i pusti se da stoji na suncu (ne poklapati dok ne prestane vrenje i gnoj nije gotov).
Kanta se ne puni do vrha jer se tekućina tijekom vrenja zapjeni. Jednom dnevno sve skupa treba snažno promiješati.
Gnoj širi neugodan miris, pa je dobro po površini posipati šaku kamenog brašna (isto ima za kupiti u svakoj poljoapoteci) da suzbije smrad.
Gnoj je spreman za upotrebu kad poprimi tamnu boju i više se ne pjeni. Ovisno o vremenskim prilikama to se dogodi za otprilike 10 do 20 dana i tada se može poklopiti kanta.
Prije upotrebe gnoj se razrjeđuje vodom u omjeru 1:10 za zalijevanje korijena, a 1:20 za prskanje listova protiv nametnika, ili za jako osjetljive biljke.
Gnoj od koprive je izuzetno hranjiv svim vrstama biljaka, pospješuje otpornost na nametnike, jača imunitet biljke, obogaćuje tlo i potpuno je prirodan i ekološki prihvatljiv!
Rožica, savjet s mlijekom se preporučuje i u ovoj knjizi koju imam doma, i isprobano vrijedi :)
plemenitashica:
--- Citat: Goričanka - Rujan 11, 2009, 01:05:13 poslijepodne ---I ki je bogek taj merlin?
--- Kraj citata ---
http://www.forumgorica.com/kajkavski/ni-treiba-spominka-zobiti/new/#new
Stjepan:
Ja imam doma knjigu Uput u Ratarstvo i Gospodarstvo za Praktičnu porabu (Zagreb, 1885.).
Ali knjiga ima više dokumentarnu vrijednost nego stvarnu jer se spominje kako miševe treba tamaniti sumpornim dimom, a protiv zečeva treba sadnice omastiti govedjom krvlju.
Goričanka, koju knjigu ti imaš?
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju