Autor Tema: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland  (Posjeta: 27412 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #15 : Ožujak 21, 2010, 02:10:05 poslijepodne »
Hrvatske općine

kotar Niuzalj
općina selo hrvatsko ime
 
Kittsse   Gijeca
Neudorf   Novo Selo
Pama   Bijelo Selo
Parndorf   Pandrof
 

kotar Željezno-okolica
općina selo hrvatsko ime

Hornstein   Vorištan
Klingenbach   Klimpuh
Oslip   Uzlop
Siegendorf   Cindrof
Steinbrunn   Štikapron
Trausdorf   Trajštof
Wulkaprodersdorf   Prodrštof
Zagersdrof   Cogrštof
Zillingtal   Celindof
 

kotar Matrštof
općina selo hrvatsko ime

Antau   Otava
Baumgarten   Pajngrt
Draßburg   Rasporak
Sigleß   Cikleš
 

kotar Gornja Pulja
općina selo hrvatsko ime

Frankenau -Unterpullendorf Frankenau Frakanava
  Großmutschen Mučindrof
  Kleinmutschen Pervane
  Unterpullendorf Dolnja Pulja
Großwarasdorf Großwarasdorf Veliki Borištof
  Kleinwarasdorf Mali Borištof
  Langental Longitolj
  Nebersdorf Šuševo
Kaisersdorf   Kalištrof
Nikitsch Kroatisch Geresdorf Gerištof
  Kroatisch Minihof Mjenovo
  Nikitsch Filež
Weingraben   Bajngrob
 

kotar Borta
općina selo hrvatsko ime
 
Rotenturm Spitzzicken Hrvatski Cikljin
Schachendorf Dürnbach Vincjet
  Schachendorf Čajta
Schandorf   Čemba
Weiden bei Rechnitz Allersdorf Klučarevci
  Allersgraben Širokani
  Mönchmeierhof Marof
  Oberpodgoria Podgorje
  Podler Poljanci
  Rauhriegel Rorigljin
  Rumpersdorf Rupišće
  Unterpodgoria Bošnjakov Brig
  Weiden bei Rechnitz Bandol
  Zuberbach Sabara
 
kotar NovI Grad
općina selo hrvatsko ime
 
Heugraben   Žarnovica
Güttenbach   Pinkovac
Heiligenbrunn Reinersdorf Žamar
Neuberg   Nova Gora
Großmürbisch   Veliki Medveš
Hackerberg   Stinjački Vrh
Stinatz   Stinjaki
Tobaj Kroatisch Tschantschendorf Hrvatska Čenča
http://www.hrvatskicentar.at/

-

Pristup: »Pa[ra]nnonien«
24.02.10 
 
Hrvatski centar je 18. februara stao u znaku džeza, trijo Pristup na čelu s Hanesom Lasakovićem (bas), Vladom Blumom (šest- i 12-žična gitara) i Christianom Bakanićem (harmonika). U koncertu je ov trio predstavio svoju prvu kompaktnu ploču, CD-jku, nosač zvuka s naslovom »Pa[ra]nnonien«

Prvenac, prvi nosač zvuka panonskoga džez-trija Pristup s nazivom »Pa[ra]nnonien« sadržava 15 većinom novokomponiranih instrumentalnih kusićev. Najveći dio su kompozicije iz pera trih članov sastava, to su harmonikaš Christian Bakanić, gitarist Vladimir Blum kao i kontrabasist Hanes Lasaković (koga znamo iz niza sastavov, uz ostalo i Mandy’s Mischpoche i gradišćanski Heigeign, a je bio i duga ljeta peljač muzičkoga sastava nadregionalnoga hrvatskoga folklornoga ansambla Kolo-Slavuj).
U prepunoj pivnici Hrvatskoga centra u bečkoj Schwindgasse trio Pristup je predstavio svoj prvi nosač zvuka, ki po vlastitoj definiciji spaja panonski flair s muzikom velegrada. O CD-jki »Pa[ra]nnonien« je uz ostalo rekao urednik na Ö1 Johann Kneihs, kako „komponiraje znači razmišljati o muziki, a prva CD-jka Pristupa seže za bogatom tradicijom kulturnoga područja“ a je pak nadodao kako „njeva muzika se poigrava s očekivanim a ipak naidemo svenek i nanovič na neočekivano. Neočekivane veze se pojavljuju med prastarimi melodijami i sadašnjosti.“
Kneihs je pri prezentaciji uz ostalo govorio i o „muziki s puno duše, ka je ali filtrirana, i je destilirana s puno vještine i razuma“ a u svojoj muziki ujedinjuju različne žanre i stile. Uz jur poznatu kompoziciju „Pannon Jazz Tango“ (Hanes Lasaković) moremo najti i predjelanu gradišćansku himnu „Burgenland“ (u obradbi Christiana Bakanića) ili „Uskršna pesma“ (Vlada Bluma). Ali na ovom nosaču zvuka je Lasaković obdjelao na primjer i gradišćanskohrvatsku crikvenu „Kristuš se je gori stal“ a moremo najti i njegove kompozicije „Kraljice“ i „Jadransko more“. Ovi tri muzičari su garant za kontinuitet — a ipak kažu jasne kontraste.
CD-jka »Pa[ra]nnonien« se more nabaviti za 15 eurov kod pojedinih članov grupe i u Hrvatskom centru.

 izvor/Quelle: news-service
 links/info:
 
http://www.hrvatskicentar.at/

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #16 : Travanj 01, 2010, 01:51:54 prijepodne »


Papérnato izdâjně gradiščanskohrvacke "Hrvacke novin" jě i lépo ilustrérano.

Kakti primer (i kak morebitna PObuda na pretplatu) evo iskrenéranoga broja 11 od 12.III.2010.
3 POdatkoteke su na žalost mega-bajtne iliVi vele-bitně (saka 20-tek MBy).
Vukupni broj strânic: 28.

HN 1 od 3_br 11_2010.pdf:
http://www.esnips.com/doc/cadf951e-ff13-4dcb-b1e5-11fdb92f4610/HN-1-od-3_br-11_2010

HN 2 od 3_br 11_2010.pdf:
http://www.esnips.com/doc/d461aea4-e1e0-4c4b-b19d-9d4c8d0d7a0e/HN-2-od-3_br-11_2010

HN 3 od 3_br 11_2010.pdf:
http://www.esnips.com/doc/b1900842-5bc2-4ac7-bb83-5d9548c5e0b2/HN-3-od-3_br-11_2010


Prepis ze stranice 4 (br. 11, ljeto 101., 12.III.2010.):
Impresum: nakladnik, uredničtvo: Hrvatsko štamparsko društvo
pošt. pretinac 26, 7001 Željezno /Eisenstadt,
tel. 02682/61470, fax 02682/61470-9
e-mail:ured@hrvatskenovine.at
HRVATSKE NOVINE u internetu:
http://www.hrvatskenovine.at
podupirano iz sredstav BKA-a.
(Bundeskanzleramt Österreich)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #17 : Travanj 01, 2010, 01:55:20 prijepodne »


Gradišćanske „Hrvatske novine“ 

sport

Nicole Trimmel dvakrat osvojila zlatnu medaliju u kik-boksu

Eberswalde, 23.03.2010. - HN 13/2010

EBERSWALDE — Kikboksačica Nicole Trimmel iz Uzlopa (Oslip) je dvakrat osvojila zlatnu medaliju pri prvom naticanju sezone, pri »German open« u nimškom Eberswalde. Uzlopka je dobila u lakom i u punom kontaktu do 65 kil. Obadva pute je završila borba s 3:0. U finalu se je borila protiv Verene Huber iz Nimške. Trener mag. Vock i prijateljica su pratili Nicole Trimmel u Nimšku, kade se je u posebnom treningu blizu Berlina pripravila na borbe.

http://www.hrvatskenovine.at/hn/

Papérnato izdâjně gradiščanskohrvacke "Hrvacke novin" jě i lépo ilustrérano.
Kakti primer (i kak morebitna PObuda na pretplatu) evo iskrenéranoga broja 11 od 12.III.2010.
3 POdatkoteke su na žalost mega-bajtne iliVi vele-bitně (saka 20-tek MBy).
Vukupni broj strânic: 28.
http://www.forumgorica.com/kajkavski/gradisce-i-turopolisce-burgenland-und-turenland/msg14114/#msg14114
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #18 : Lipanj 07, 2010, 08:33:33 poslijepodne »

Zakon o čuvarnica će se novelirati

Gradišće će dostati Zakon o školovanju i podvaranju dice, kim ćedu nadomjestiti aktualni Zakon o čuvarnica. Novi zakon veli, da svako dite ima pravo na mjesto u čuvarnici ili drugom mjestu za podvaranje.
 
   A dica ćedu jur s dva i pol ljeta moć pohadjati čuvarnice. Zakon, na koga su se ujedinali Socijaldemokratska i Narodna stranka, kanu zaključiti pri sjednici Sabora 30. oktobra.

Zvir:
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/91190/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #19 : Prosinac 22, 2010, 09:47:00 poslijepodne »

Gradišćanske „Hrvatske novine“
Pet., 17/12/2010

Književnost

Izašao Gradišće Kalendar 2011.

Da smo bogati u književnosti, znanosti, vjeri, povijesti, doživljaji nam svidoči i ljetopis gradišćanskih Hrvatov Gradišće Kalendar. Kako nas zna o tom jedna knjiga osvidočiti? Samo tako da u toj knjigi naši dopisniki — a moram mirno reći ima ih jako čuda — znaju napisati svoja mišljenja u vezi muzike, povijesti, vjere, književnosti, izdavačke djelatnosti, svakidašnjice i ditinstva.
 

Urednica Gradišće Kalendara Ingrid Klemenčić je predstavila ov godišnjak za 2011. ljeto prilikom generalne sjednice Hrvatskoga štamparskoga društva 8. decembra u Hrvatskom centru u Beču. Ingrid Klemenčić sada jur po 3. put uredjuje Kalend­a­r i se je tim postavila u red „kalendarcev“ kako su to bili npr. Ignac Horvat, Feri Sučić, Tome Schneider, Anita Čenar i Agnjica Čenar-Schuster.

Kako je naglasila urednica  Gradišće Kalend­a­ra Ingrid Klemenčić „2011. ljeto je u svakom pogledu jubilarno ljeto. Naša domovina ima puno svega svečevati: 90 ljet Gradišća, 200. obljetnicu rodjenja velikoga kompozitora Ferenca Liszta, 50. obljetnicu postojanja Tamburice Štikapron i 40. obljetnicu utemeljenja Tamburice Cogrštof i nadregionalnoga folklornoga ansambla Kolo-Slavuja. Jur nas i omotna stranica ovoga Kalend­a­ra osvidoči o tomu, da je ovo ljeto jubilarno ljeto za naše folklorne skupine. Znamo mirno pogledati najzad u prošlost. Znamo mirno reći da se je na polju muzike i folklora čuda čega dogodilo u ovi ljeti. Naš pogled staviti na nešto ča je za nas gradišćanske Hrvate važno je jako lako. A zač nam je to tako lako? Zato kad imamo različite stvari nač znamo upriti naš pogled. A to je bogatstvo našega naroda.

Da smo bogati u književnosti, znanosti, vjeri, povijesti, doživljaji nam svidoči i ljetopis gradišćanskih Hrvatov Gradišće Kalend­a­r. Kako nas zna o tom jedna knjiga osvidočiti? Samo tako da u toj knjigi naši dopisniki — a moram mirno reći ima ih jako čuda — znaju napisati svoja mišljenja u vezi muzike, povijesti, vjere, književnosti, izdavačke djelatnosti, svakidašnjice i ditinstva.

A ča je zadatak glavnoga urednika ili glavne urednice? Mogli bi reći ako prispodobimo ov posao s gradnjom neke palače onda svaku ciglu ka je sama po sebi jako važna staviti na dobro mjesto i na kraju kad je sve na mjestu pokazati svakomu kako je važna ova naša palača. Ova naša palača ima različite prostorije. U prvoj pomoću profesora Ferija Sučića znamo se spomenuti Ferenca Liszta i doznajemo ča je panonsko u naši stari pjesma, a Gabriela Novak-Karall nam predstavlja folklorni ansambl grad. Hrvatov Kolo-Slavuj.

U drugoj prostoriji imamo vjerske teme, iz kih doznajemo sve o narodni misija u Gijeci od farnika Ivana Karalla, duhovnik  Joško Preč predstavlja nam pute ki peljaju do Boga, bivši direktor i učitelj u mirovini Feliks Vančić nam predstavlja Pilatuša, pomoću Elizabete Pajrić znamo lako otputovati u Medjugorje na duhovne vježbe, Sestra Felicitas nas upoznaje s poviješću pinkovske crikve i Kongregacijom Sestar Božanskoga Otkupitelja.

Nažalost smo ovo ljeto izgubili dir. u m. Frica Martinkovića koga se spominja Vili Tišinaj, iz izjave Jončija Karalla iz Klimpuha doznajemo sve o shodišći Putujućoj Celjanskoj Mariji a na kraju ovoga poglavlja mag. Zlatka Gieler predstavlja svoj put piše u Santiago de Compostela.

U tretoj prostoriji naše virtualne palače spomenemo se naših jubilejov i upoznajemo se s jubilari. Dr. Robert Hajszan nam predstavlja farnika Ferdinanda Šinkovića, Ivan Karall farnika Juru Puma, dir. Štefan Zvonarić svojega strica ki bi navršili 100 ljet života u 2011. ljetu. Učitelj Franjo Ostović se spominje Stanislava Gezu Milošića, iz pera novinarke Timee Horvat se upoznajemo s Igrokazačkom grupom iz Petrovoga Sela a farnik Ante Kolić čestita svojemu prijatelju školskomu nadsavjetniku u mirovini dir. Mirki Berlakoviću za njegov krugli rodjendan.

Četvrta prostorija nam predstavlja povijest. Čitatelji Kalen­dara imaju mogućnost pročitati i upoznati zapisnik utemeljenja Hrvatskoga kulturnoga društva, dostajemo nalog od mag. Roberta Sučića da postavimo spomenik u Pajngrtu Clemensu Viskoviću, akademik Nikola Benčić kroz sudbinu Endre Németha nas upoznaje s teškimi vrimeni 50-ih ljet u Ugarskoj, dostajemo i razglednice iz Klimpuha od Roberta Sučića. Profesor Stanko Kolar nas turobno spominje na svoje selo i na svoj narod. A kako je to kad se jedna velika obitelj raspade nam predstavlja Franjo Pajrić iz Koljnofa. Naši izvrsni povjesničari i istraživači Ðuro Franković i dr. Josip Seršić predstavljaju nam poznate ličnosti: baruna Franja Vlasića i Rudjera Josipa Boškovića.

Na našem putovanju smo došli u najglasniju prostoriju kade recitiraju pjesme naših piscev: Ivana Huljeva, Antona Leopolda, Ljubice Čenar, Želimira Sove, pokojnoga Joška Weidingera, Apolonije Veraszto, Roberta Sučića, Slavka Ročića, Jurice Čenara, Terike Daniel-Kolonović, a akademik Nikola Benčić nam predstavlja Pavela Josefa Šafarika a Ðuro Vidmarović čakavsku književnicu Ljerku Car Matutinović. Dodatno nam je Fred Hergović priredio dvi lipe pjesme od stranih pjesnikov.

U šestoj prostoriji imamo izložbu knjig iz našega izdavačtva. Nikola Benčič čitateljem predstavlje ljetnu knjigu Hštd-a Branislave Zaradić a ravnatelj Školske knjige Ante Žužul knjigu o dr. Aloisu Mocku a Mirko Berlaković knjigu »Petrovisko pero« novinarke Timee Horvat.

U sedmoj prostoriji dostajemo savjete za život. Mag. Petra Buranić-Borota nas upućuje na to da živimo zdravije, dr. Gerlinda Stern-Pauer predstavlja bolest burnout, a Martin Jordanić nas razveseljuje svojimi vici. Doznajemo od Ðura Frankovića ča je djelao na Uskrs ili kod nas na Vazam o. lj. i kih ljudi se on spominja u to vrime. A pokidob smo ovde u Hrvatskom centru znamo i osobno pogledati Centar-biblioteku Franjo Rotter koj je pozdravne riči napisao Tihomil Maštrović direktor Nacionalne i Sveučilišne Knjižnice u Zagrebu. Obljubljene štorice imamo iz pera Antona Leopolda, Jurice Čenara, Martina Jordanića, Martina Omischla i Moriške Jahns.

Konačno sam stigla do zadnje prostorijov naše palače. Ovde se čuje kričanje dice — zujanje Buba-Mare, glas jedne mačke iz Moskve, ovde proba i jedna naša obljubljena grupa Kacavida. Koga vidimo ovde još? Našega Simona iz Stinjakov koga ste upoznali lanjsko ljeto. O svemu tomu su se skrbili prof. Petar Paul Wiplinger, Anton Leoplod, Martin Omischl i mag. Martin Živković iz južnoga Gradišća. A u nuglu ove prostorije vidite izložbu pobjednikov na naticanju »Naš folklor«.

Došli smo do kraja naše palače... Pogledali smo na brzake sve... ali detaljno si morete pročitati naš Kalendar. A da ova palača bude impozantna, se smimo zahvaliti Mirki Berlakoviću za lektoriranje i za sastavljanje kalendarija, Moniki Trimmel Roženić za slike o vezi folklora, kolegici Andreji Kliković za veliku pomoć i samomu Hštd-u da je omogućilo tiskanje Gradišće Kalendara. Hvala svim suradnikom i željim vam ugodno čitanje i dobru zabav.“         


http://hrvatskenovine.at/clanak/17-12-2010/izasao-gradisce-kalendar-2011

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

26.09.2010., KUD MIČEVEC,AUSTRIJA-GRADIŠĆE.wmv, 04:31

26.09.2010., KUD MIČEVEC,AUSTRIJA-GRADIŠĆE.wmv
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #20 : Siječanj 06, 2011, 10:20:35 poslijepodne »

Tri kralji u Gerištofu

Pri trikraljevskoj akciji katoličanskoga mladoga roja sudjeluje u dijecezi Željezno opet oko 4.500 dice. Ljetos pobiraju pred svim za projekte u Južnoj Ameriki.
Pineze ćedu upotribiti za Indijance u Guatemali, da si osiguraju vlašću zemlju, hranu i čistu vodu.
Lani su Tri kralji u Gradišću nabrali prik 570.000 eurov a širom Austrije prik 14,5 milioni eurov.
      
16 miništrantov kot Tri kralji u Gerištofu
I u Gerištofu su pobirali miništranti kot Gašpar, Melhior i Baltazar milodare i dilili mir i blagoslov. Svih 16 aktivnih miništrantov sudjeluje pri akciji, povida pomoćnica Otilija Steiger.
   
Tri kralji u Gerištofu (slike: ORF):
Obraz jednoga kralja črno namažu.
Tri kralji dojdu u svaki stan.
Domaćini predaju kraljem svoje milodare.
U Gerištofu sudjeluje svih 16 miništrantov.

   
   
Tri kralji dojdu u svaki stan
U Gerištofu Tri kralji jaču i govoru na hrvatskom jeziku. Dosle nije potribno da nastupaju dvojezično, ar zapravo svi razumu hrvatski.

Tri kralji slišu jednostavno vjerskomu žitku ljudi i naravno oni pohadjaju svaki stan, veli Otilija Steiger.

Prinos o Tri kralji u Gerištofu morete viditi dojduću nedilju, 9. januara u Dobar Dan Hrvati.
      
   
   
Vezilo:      
Početak Trikraljevske akcije (27.12.2010)
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/visti/stories/139706/    
   

TV: Dobar dan Hrvati - aktualno izdanje
http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/ondemand/  pak:
mms://stream2.orf.at/radiobgl/VG/ddh_high.wmv

Gradišće
Televizija i radio - on demand (na zâhtev)

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/ondemand/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #21 : Siječanj 06, 2011, 10:25:05 poslijepodne »

Jezični ABC


sveti i Sveti


obrazloženje:

Sveti tri kralji ili kraće: Tri kralji su se došli pokloniti Jezušu u Betlehem.
"Sveti" se piše velikom početnom slovom samo ako je govora recimo o zemljopisnom pojmu, na priliku: otok Sveta Helena ili imenu crikve, kloštra ili spodobne institucije, ulice ili trga. Kad je rič o crikvi ili ulici dopušćani su dva načini pisanja: crkva Svetoga Petra ili Crkva svetoga Petra, ulica Svete Ane ili Ulica svete Ane.

Istotako ćemo pisati za Vatikan "Sveta Stolica" kot vlastito ime s velikim početnim slovom.

Spomenuti pridjev se kot dio imena nekoga sveca piše malom slovom: sveti Petar, sveti Pavao, sveti Jožef, sveta Agnjica, sveta Monika, sveta Terezija... Ali ako je pišemo s velikom početnom slovom, ta imena označuju svetke: Zutra je Sveti Jožef. Ali i to moremo pisati na dva načine: Zutra ćemo svećevati Svetak svete Lucije.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

primjeri:

Je sveti Štefan prvi kršćanski mučenik?
Svi vjerniki znaju da je Sveti Štefan svetak po Božiću.
Mi svečujemo Svetak svetoga Štefana velje po Božiću.
Si ti znala, da je sveta Monika mama svetoga Augustinuša?
28. augusta je Sveti Augustin.
28. August je Svetak svetoga Augustina.
Na brižiću je zgradjena Crikva svetoga Franje.
na brižiću je zgradjena crikva Svetoga Franje.
Na trgu Svetoga Tomaša je velik spomenik.
Na Trgu svetoga Tomaša je velik spomenik

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gradišće
Televizija i radio - on demand (na zâhtev)

http://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/ondemand/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #22 : Lipanj 15, 2011, 11:13:12 poslijepodne »

Gradišćanske „Hrvatske novine“
Sri, 15/06/2011

Politika

Europski govorač VP-a R. Strommer pozdravlja s »Dobro došla Hrvatska«


Hrvatska je sva poglavlja pregovorov o pristupu završila s Europskom unijom. Tim je otvoren put za puno članstvo. Odnosi med Hrvatskom i Gradišćem ili drugimi regijami Panonije se jur dugo ne ograničavaju samo na skupni povijesni jerb ili na funkciju mosta, ku zauzima naša hrvatska narodna grupa. Jur sada je Hrvatska važan tržišni partner za Austriju. Tradicionalno dobri odnosi med Gradišćem i Hrvatskom mogli bi u budućnosti postati još važniji — izjavio je predsjednik Kluba inž. Rudolf Strommer, predsjednik Europskoga odbora u Gradišćanskom zemaljskom saboru.

Slika:
Predsjednik odbora Zemaljskoga sabora za europsku integraciju i prikgraničnu suradnju kao i predsjednik ÖVP-Kluba inž. Rudolf Strommer

http://hrvatskenovine.at/sites/default/files/imagecache/velika/2_14.jpg



ŽELJEZNO — Austrija je najveći ulagač, investor u Hrvatskoj, austrijska poduzeća su zastupana u skoro svi sektori hrvatskoga gospodarskoga ži-vota. Ovu šansu mogli bi još već iskoristiti po pristupu Hrvatske Europskoj uniji. A nadalje je izjavio Strommer „Hrvatska je preobladala zadnje pripreke pred svim u područji uprave, pravosudja i borbe protiv korupcije, ali EU će i nadalje točno promatrati daljnji razvitak. Na svaki način i u budućnosti triba ispuniti oštre naloge.“ Formalno ćedu ministri vanjskih poslov Europske unije 20. junija odlučiti o konačnom pristupu, onda države-članice moraju ratificirati a i hrvatski narod sām mora o tom oldučiti u referendumu — je rekao Strommer — i je istaknuo, kako da je EU-skepsa u Hrvatskoj narasla uoči teške gospodarske situacije“.

Kako je Strommer nadalje izjavio „hrvatski političari stoju pred teškimi zadaćami — isto kao i njevi kolege širom Europe — da otkriju populiste, ki okrivljuju EU za sve nedostatke i da na drugu stranu gradjanom dalje daju konstruktivne i transparentne informacije.

Zamjenik zemaljskoga poglavara, mr. Franz Steindl pod geslom „Hrvatska je srdačno dobrodošla“ piše u svojoj izjavi prilikom pozitivnoga završetka pregovorov Hrvatske za EU da je ovo „logična konzekvencija intenzivnih pregovorov (…) a prijem Hrvatske u ovu zajednicu držav je dobitak ne samo za Hrvatsku, nego od toga će imati koristi i Austrija. Hrvatska je srdačno dobrodošla da aktivno suoblikuje Europu kao mirovnu i gospodarsku zajednicu a tim će i uspiti da Europa skupa zraste.“ (ur.)


http://hrvatskenovine.at/clanak/15-06-2011/europski-govorac-vp-r-strommer-pozdravlja-s-dobro-dosla-hrvatska
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #23 : Srpanj 02, 2011, 01:59:14 prijepodne »

Dobar dan Hrvati
Grad-išče
Kazališna grupa Filež – Nenavidnjaki, 05:29
Šalna komedija u tri čini Po originalu Marije Jurić - Zagorke "Jalnuševčani"

Kazališna grupa Filež - Nenavidnjaki
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #24 : Studeni 22, 2011, 10:13:54 poslijepodne »

Teoretičar kulture / kulturolog Ivan Raos:

III. Mednarodni hrvatski kniževni zestanki v Koljnofu

Z KULIKO JE POTENCIJALA V SADAJNOSTI POSTOJANA HRVATSKA KNIŽEVNA REČ - RASPRAVLALI SU HRVATSKI PESNIKI V KOLJNOFU

V Hrvatskomu Gradišču v Vugarske, v mestu Koljnof, v Kulturnomu domu od 10. do 13. studenoga 2011. održani su več tradicijski "Mednarodni hrvatski kniževni zestanki v Koljnofu". Zestanke je v suradne z Maticum hrvatskum i Društvom hrvatske kniževnikov organizeral dr. Franjo Pajrič, predsednik društva Hrvati v Vugarske i inicijativni odbor za osnivajne Matice hrvatske v Koljnofu.

V programu „III. Mednarodni hrvatski kniževni zestanki v Koljnofu” nastupil je i Pevački zbor "Turopolska zvona" z Velike Gorice.



Sli-kaj:
Hrvatski pjesnici u gradu Kisegu


Cilj četverodnevnoga susreta je suradnja i zajednički nastupi književnika iz Hrvatske s hrvatskim književnicima Gradišćancima, bilo iz Mađarske ili iz Austrije i Slovačke. Moderator književnoga skupa bio je hrvatski književnik i diplomata Đuro Vidmarović, inače ozbiljniji poznavatelj hrvatske književnosti u rasuću.

Sudionici koljnofskih susreta iz Hrvatske bili su Đuro Vidmarović, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Čondrić, Nenad Piskač, Igor Šipić, Božica Brkan, Dragutin Pasarić i nakladnik Zoran Bošković. Iz Austrije su sudjelovali akademik Nikola Benčić, Jurica Čenar, Petar Tyran, Herbert Gassner i Robert Hajszan, urednik Panonskoga instituta. Iz Mađarske su bili nazočni Stjepan Blažetin, Timea Horvat i Ingrid Klemenčić.

U Kulturnom domu u Koljnofu predstavljena je zbirka pjesama "Koljnofski susreti" Igora Šipića, u izdanju Panonskog instituta iz Pinkovaca (Güttenbach) u Austriji. O Šipićevoj poeziji inspiriranoj Gradišćem i "pet stoljeća starom hrvatskom  manjinskom zajednicom", govorio je urednik knjige Đuro Vidmarović i nakladnik prof. Robert Hajszan Panonski, koji je ujedno predstavio i ovogodišnji zbornik "Panonski ljetopis".

Uz obilje priloga na više od 450 stranica "Panonski ljetopis" donosi na njemačkom i pjesme "Tigar", iz istoimene zbirke Tomislava Marijana Bilosnića, a u prijevodu Ute Karlavaris – Brener.  Uz njemački, pjesme su objavljene i na hrvatskom jeziku, dok je pjesma "Tigar u srcu" objavljena i na mađarskom jeziku u prijevodu Timea Horvat. Istodobno je u "Hrvatskom glasniku", koji izlazi u Budimpešti objavljena Bilosnićeva pjesma "Crnca uče saditi pamuk", iz njegove zbirke "Afrika" čiji se izlazak očekuje ovih dana.

U ime Ogranka DHK Zadar, koji je pokrenuo prikupljanje knjiga za hrvatske biblioteke u Mađarskoj,  Bilosnić je Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Sambotelu uručio i donaciju vrlo vrijednih beletrističkih, pjesničkih i esejističkih djela objavljenih u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika.

Sli-kaj:
Nastup u školi Mihovil Naković u Koljnofu


U školskoj auli u dvojezičnoj osnovnoj školi „Mihovil Naković” u Koljnofu pjesnici su održali pjesničku matineju, a knjižnici škole darovali su i svoja najnovija književna djela.

Sli-kaj:
Kod načelnika općine Koljnof


Potom je hrvatske književnike primio načelnik općine Koljnof, gosp. Franjo Grubić. Gosti su posjetili i  Znanstveni Institut gradišćanskih Hrvata (ZIGH) u Austriji, kao i redakciju hrvatskih nakladnika, ali i više hrvatskih župa u mađarskom i austrijskom dijelu Gradišća, sudjelujući tako i na svetoj misi don Antuna Kolića iz Rattersdorfa, koji je slavio svoju 40-godišnjicu dolaska u Austriju.

Pod nazivom "Četiri jubilarca" posebno je predstavljen književni, znanstveni, društveni i vjerski opus hrvatskih književnika iz Gradišća  Stipana Blažetina, Augustina Blazovića, Ferdinanda Sinkovića i Josipa Gujaš Đuretina, o kojima  su nadahnuto govorili akademik Nikola Benčić, Đuro Vidmarović, dr.sc. Stjepan Blažetin, dr. Franjo Pajrić, kao i drugi sudionici skupa.

Tijekom Susreta upriličena je i plenarna rasprava na temu "Na koji način može (intelektni potencijal), tj. književnici udjeliti ili predstaviti odgovore na izazove, koji se tiču hrvatskih manjina u okruženju", a u kojoj je tijekom dvije sesije sudjelovao velik broj sudionika i posjetitelja Susreta.

Sli-kaj:
Pred spomenikom Mati Meršić Miloradić


U programu III. Međunarodni hrvatski književni susreti u Koljnofu nastupio je i Pjevački zbor "Turopoljska zvona" iz Velike Gorice , čijim su nastupom i završili književni susreti u Koljnofu.


 Ivan Raos
http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/111119.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Siniša Belošević i Zlatne godine -- Turopoljska Divja Roža,VGF3,2010.12.12. ,  02 :51

Siniša Belošević i Zlatne godine -- Turopoljska Divja Roža,VGF3,2010.12.12.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #25 : Svibanj 14, 2012, 11:09:38 poslijepodne »
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #26 : Srpanj 19, 2012, 11:37:33 poslijepodne »

Hrvatske novine
Pet, 13/07/2012  (trinajsti i petek)


Životni stil

Nije čemerno upitati se točnije za kvalitet hotela

Četire zvijezde znači  first class. Hiža s jednom steljom je 16 m2, a hiža s dvimi steljami je 22 m2 velika. Ručenje i drugi jiliši se po želji serviraju i na sobu. Postoji minibar, kupaći ogrtač (Bademantel), zrcalo, fen. Komotni stolci ili sofa su isto dio pohištva u sobi. Gostom se nudi mogućnost, da im se pere pratež. Postoji restoran, bar i lobby.



Svi mi poznamo hotelske zvijezde, ke u putnički katalogi stoju uz ime hotela. Ča te zvijezde zaistinu značu, je točno odredjeno, a ipak hotelski standard tim nije unificiran. Po broju zvijezd si ljudi očekuju odredjen kvalitet. Hoteli su kategorizirani praktično u svi zemlja i tako bi zvijezde turistu ili poslovnomu človiku tribale olakšati planiranje putovanja. Nažalost zasada ne postoji unificiran sistem, po kom svaka zvijezda u svakoj zemlji ima isto značenje. Svaka zemlja ima različne poglede u vezi s kvalitetnim standardom. To odredjuju i geografske okolnosti. Od hotela u Španjolskoj se drugo potribuje nego od hotela u Švedskoj, ča naravno ima i klimatske uzroke. Jako precizno su hotelske zvjezdice definirane u Nimškoj i u Austriji. Mnoge zemlje se orijentiraju po ti pravili.

Jedna zvijezda znači turistička klasa. Hiža s jednom steljom je 8 m2, a hiža s dvimi steljami je 12 m2 velika.
Na recepciji mora biti telefax. Nudi se veće ručenje, tuš/WC i mogućnost za depozite.

Dvi zvijezde znači standard. Hiža s jednom steljom je 12 m2, a hiža s dvimi steljami je 16 m2 velika. Ručenje se nudi na buffetu. Sobe imaju u dvi tretini slučajev kupaonu i WC ili tuš/WC, televizor, dodatnu mogućnost za siditi i ponudu različnih pilišev.

Tri zvijezde znači komfor. Hiža s jednom steljom je 14 m2, a hiža s dvimi steljami je 18 m2 velika. Sve sobe imaju kupaonu i WC ili tuš/WC, televizor i u svakoj sobi se nudu različni piliši. Recepcionist ima službu 12 uri, a za dostignuti je 24 ure dugo. U restoranu je moguće bezgotovinsko plaćanje (bargeldloses Zahlen).

Četire zvijezde znači  first class. Hiža s jednom steljom je 16 m2, a hiža s dvimi steljami je 22 m2 velika. Ručenje i drugi jiliši se po želji serviraju i na sobu. Postoji minibar, kupaći ogrtač (Bademantel), zrcalo, fen. Komotni stolci ili sofa su isto dio pohištva u sobi. Gostom se nudi mogućnost, da im se pere pratež. Postoji restoran, bar i lobby.

Pet zvijezd znači luksuz. Hiža s jednom steljom je 18 m2, a hiža s dvimi steljami je 26 m2 velika. Usluge na recepciji se nudu dan i noć. Gostom su na raspolaganju dodatna kozmetička sredstva, sanetarni uredjaji, safe, vlašći foaje, bar i restoran. Ali o tom, ča su komu putniku najjači aduti ili temeljne potriboće, svaki odlučuje sam.


(Agnjica Schuster)


http://hrvatskenovine.at/clanak/13-07-2012/nije-cemerno-upitati-se-tocnije-za-kvalitet-hotela
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #27 : Studeni 02, 2012, 10:47:20 poslijepodne »
01/11/2012
HRVATSKE NOVINE
Tajednik Gradišćanskih Hrvatov

Hillary Clinton stiže u Zagreb

Američka državna tajnica Hillary Clinton stiže 2. novembra u službeni posjet Hrvatskoj, savezniku u NATO-u i mirovnoj misiji u Afganistanu te partneru u regiji kojega Sjedinjene Američke Države snažno podupiru na putu u Europsku uniju, potvrdjeno je prošli tajedan iz hrvatskih državnih institucijov.

 

WASHINGTON / ZAGREB — Clinton u svoj prvi posjet Zagrebu dolazi na kraju turneje po sjeveru Afrike i Balkanu, ka uključuje Alžir, BiH, Srbiju, Kosovo i Albaniju.
 
Državna tajnica će s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem, premijerom Zoranom Milanovićem i ministricom vanjskih i europskih poslov Vesnom Pusić razgovarati o ulogi Hrvatske kao saveznika u NATO-u, nje ulasku u EU iduće ljeto, kao i o gospodarski odnosi ovih dvih zemalj.
 
Clinton je u marcu izjavila da je Hrvatska lider u jugoistočnoj Europi i punopravni član transatlantske zajednice s kim ćedu Sjedinjene Države zajednički djelati na rješavanju globalnih problemov.
 
„Snažno podupiramo brojne reforme ke je Hrvatska poduzela kako bi postala punopravna članica transatlantske zajednice“, rekla je tada Clinton uoči sastanka s ministricom Pusić tr pozdravila „napredak Hrvatske na putu prema EU-u i vodeću ulogu ku ima u regiji“.
 
Pusić je bila prva visoka dužnosnica nove koalicijske vlade koja je pozvana u Washington, nepune tri misece od formiranja vlade Zorana Milanovića ča se je tumačilo kao priznanje Hrvatskoj i potvrda važnosti, ku američka administracija pridaje odnosem sa Zagrebom.
 
Očekuje se da će jedna od temov razgovorov petak, 2. novembra u Zagrebu biti i moguće ukidanje američkih vizov za hrvatske državljane. Hrvatska ispunjava većinu kriterijov za ukidanje vize, ali je problem visoki postotak odbijenih zahtjevov od 6,3 posto, dvostruko već od dopušćenih 3 posto.
 
Američki vojni i civilni dužnosniki većkratno su isticali značajan doprinos Hrvatske u mirovnoj misiji NATO-a u Afganistanu kade sudjeluje s 320 vojnikov od ukupno 104.000 pripadnikov operacije, uglavnom Amerikancev.
U NATO-ovoj misiji, ka bi pak tribala završiti povlačenjem medjunarodnih snag 2014., Hrvatska je zadužena za uvježbavanje pripadnikov afganistanske vojske i policije tr će, prema dogovoru saveznikov na poslidnjem summitu NATO-a u Chicagu u Sjedinjeni Američki Država nastaviti s tim angažmanom i potom kad odgovornost za sigurnost zemlje preuzmu domaće snage.
(uredn.)

http://hrvatskenovine.at/clanak/01-11-2012/hillary-clinton-stize-u-zagreb

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

Hillary na Bregani

Zvonko Špišić - Suza za Zagorske brege
, 03:52

Zvonko Špišić - Suza za Zagorske brege
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #28 : Prosinac 07, 2012, 10:57:33 poslijepodne »
07/12/2012
HRVATSKE NOVINE
Tajednik Gradišćanskih Hrvatov

Karikatura:
Sv. Mikula i Krampus u austrijskomu parlamentu



Svakoljetni pohod
u našem parlamentu:

Krampusu pohod je srića
svenek mu se puni vrića

Mikula dalje dare vliče,
ovde j‘ malo dobre dice.

Kljetu moreš dojt
sam simo!
S trimi vrićami!



Karikatura:
http://hrvatskenovine.at/sites/default/files/4-karikatura_07.12.2012.jpg

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Gradišće i Turopoliščě / Burgenland und Turenland
« Odgovori #29 : Veljača 06, 2013, 11:51:46 poslijepodne »
Gradišćanske „Hrvatske novine“
01/12/2012

Životni stil
 
Ste znali?  
Kako gripu i prehladu zadržati za sebe?

Rješenje je u običnom prostom rupčacu. Kad kišemo ili kašljamo si moramo pokriti usta i nos. Na ta način ćemo prepričiti, da se infekt prenaša na druge. Jur dica se tribaju naučiti, da u svojem žepu imaju rupčac, koga ćedu hasnovati pri kašljanju.


Gdo poduzame sve mjere opreza more eventualno prehladu i gripu zadržati za sebe i tako prepričiti da se drugi kotrigi familije ili kolegi i kolegice na djelatnom mjestu dobavu. Kad kašljamo ili kišemo kroz kapljice prenašamo virus putem zraka. Onda se ljudi u našoj blizini moru inficirati virusom. Kapljice, ke su spale na kakovu površinu, moru inficirati ljude, ki su pobadnuli te površine. Rješenje je u običnom prostom rupčacu. Kad kišemo ili kašljamo si moramo pokriti usta i nos. Na ta način ćemo prepričiti, da se infekt prenaša na druge. Jur dica se tribaju naučiti, da u svojem žepu imaju rupčac, koga ćedu hasnovati pri kašljanju.
 
Kad je gdo u našem domaćinstvu prehladjen, moramo već čistiti, osebujno daljinski upravljač (Fernsteuerung), telefon i šnolje na vrati. Umjesto da u kupaoni visi jedan skupni utrnjak, svaki kotrig obitelji neka ima vlašći ručnik.
 
Ako pojačano jimo sadje i povrće, to neće prepričiti prijenos virusa, ali će nam ojačati imunski sistem, a gripa ili prehlada će nam morebit brže projti.


http://hrvatskenovine.at/clanak/01-12-2012/ste-znali-kako-gripu-i-prehladu-zadrzati-za-sebe

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

HKD Gradišće (Petrovo Selo) - Gradišćanski splet, 04:03
Szentpéterfa, Petrovo Selo, Mađarska.

HKD Gradišće (Petrovo Selo) - Gradišćanski splet
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549