Autor Tema: Prebrani elektronski listi  (Posjeta: 427598 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline BobRock

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1750
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #510 : Listopad 25, 2011, 05:51:26 poslijepodne »
Ti si Bobek malo prolupal, tekstovi su od istoga datuma i malo razlicitog vremena pisanja. Samo kaj su navedeni razliciti autori. E sada, jel srpski tekst prosljedjen hr novinama, pa tek onda napisan u srpskim upitno je, ali sve vodi na dirigiranje iz srbije. Na kraju krajeva, kaj boli kurac srbende kaj mi citamo i kaj kod nas izlazi, nek si izabiru stampu po svojim kioscima i nek uzivaju u pisanju svojih tzv novinara. Jos bi se trebao i sramiti hrvatskog stiva, ma nemoj!

Nis niš prolupal, ti ne pratiš kontekst diskusije.

Nisu različiti autori, oba teksta na koja sam ja naveo link su identična i napisal ih je isti autor. Jedina je razlika da nisu objavljeni na istom portalu. Kao što je Sleđ reko - jedan je na bosanskom portalu, drugi na hrvatskom.

No kak bilo da bilo, izvor mi nije ni tolko bitan kolko sadržaj. A ti se ne moraš sramiti nikakvog štiva. A zakaj sram?

Samo moraš biti spreman prihvatiti kritike, a to nije isto. Ne moraš se složiti s kritikama, ali se zasigurno ne moraš sramiti kaj neki katolički teolozi pišu, jer te novine su očito novine pod utjecajem Crkve.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Na Židovskom groblju u Karlovcu ostavili račune za grobnu naknadu
« Odgovori #511 : Studeni 01, 2011, 08:45:30 poslijepodne »
Otišli na sajam s oklopnjakom: "Brže gradimo i jeftiniji smo"
Bartol Jerković iz Đuro Đakovića rekao je da su sa serijskom proizvodnjom spremni na manje rokove isporuke i povoljnije cijene. Za našu vojsku proizvode 126 vozila

Oklopno vozilo predstavili su na sajmu u Albaniji Borbeno oklopno vozilo kojeg Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. proizvode po licenci finske Patrie krajem prošlog tjedna je na sajmu naoružanja u Albaniji imalo prvu promociju izvan granica Hrvatske.
http://www.24sata.hr/biznis/otisli-na-sajam-s-oklopnjakom-brze-gradimo-i-jeftiniji-smo-240554
Brzina i kvaliteta retko da idu ruku pod ruku.

-

Na Židovskom groblju u Karlovcu ostavili račune za grobnu naknadu
http://www.index.hr/vijesti/clanak/na-zidovskom-groblju-u-karlovcu-ostavili-racune-za-grobnu-naknadu/580509.aspx
Dobro.
I..?
wwwg tablice

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #512 : Studeni 13, 2011, 05:45:51 poslijepodne »
Nemamo se pravo žaliti na prilike u kojima živimo ako sami na njih ne želimo utjecati       
Srijeda, 09 studenog 2011 13:07 


Poruka biskupa HBK povodom izbora zastupnika za Hrvatski sabor i referenduma o pitanju pristupanja RH u Europsku Uniju

1. Izbori zastupnika za Hrvatski sabor svaki su put iznimno važan događaj za nas kao hrvatske građane i za nas kao vjernike. No, ovogodišnji imaju posebno značenje zbog činjenice da se hrvatski građani nalaze i pred referendumom s pitanjem o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Premda političari mogu imati svoje razloge zbog kojih strogo odjeljuju tematiku parlamentarnih izbora i referenduma, smatramo da to dvoje ipak, posebno u ovome trenutku, treba gledati u međusobnoj povezanosti.

Iako se na osobit način obraćamo katoličkim vjernicima, željeli bismo da naše riječi dopru i do svih drugih građana naše države te da u svome odlučivanju o tome komu će dati svoj glas imaju u vidu i naša promišljanja, jer su ona pisana radi ostvarivanja općega dobra. Bez obzira na to o kojoj se i kakvoj zemaljskoj vlasti radilo, Crkva ima poslanje naviještati i nastojati živjeti uvijek istu Istinu, a to ponekad izaziva neslaganja s njezinim stajalištima i otvorenu nesnošljivost. Crkva ne preuzima na sebe političku borbu za vlast, ali se zauzima za općeljudske i evanđeoske vrijednosti, služeći u ljubavi, radi uspostave što pravednijega društva (usp. Benedikt XVI, Deus caritas est, 28).

Zbog toga crkvene ustanove i zaređeni službenici u svome pastoralnome djelovanju ostaju izvan svrstavanja u političke stranke i stranačkoga nadmetanja, jer bi u suprotnome ne samo bile prekršene crkvene odredbe nego bi to moglo dovesti do ozbiljne opasnosti narušavanja crkvenoga zajedništva. To je razlog zbog kojega napominjemo i to da se crkveni prostori ne smiju koristiti za stranačka predstavljanja, sučeljavanja ni za druge političke svrhe.

2. Svaki je birač pozvan doći do mudre prosudbe u svjetlu temeljnih ljudskih dobara i okolnosti u hrvatskome društvu u kojemu je pozvan djelovati. To konkretno znači da će u sadašnjim prilikama razmotriti koja su temeljna ljudska dobra u pitanju i prosuditi koja stranka ili politička opcija pojedinih kandidata, sukladno programima koje predstavljaju, zavređuje povjerenje i pruža najviše sigurnosti da će ta dobra štititi i promicati.

Veliku pomoć u tome razlikovanju može pružiti Doktrinarna nota o nekim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkome životu (Kongregacija za nauk vjere, 24. studenoga 2002) koju preporučujemo za proučavanje i razmatranje u vjerničkim zajednicama tijekom predizbornoga vremena.

Osim toga, ove smo godine pohodom pape Benedikta XVI. Hrvatskoj dobili i konkretnije uporište i vodilje za život u kojemu se isprepleću pitanja vjere i društvenoga života vjernika u našoj domovini. Njegove su poruke dragocjene i u predizbornim traženjima.


3. Ključ za prepoznavanje konkretnih političkih stavova vjernici pronalaze u nauku i Predaji Crkve, kao i u naravi njezina poslanja. Osim toga, bitan je i vjernički osjećaj i osjećaj crkvenosti koji nosimo u sebi i koji nas vodi u odlučivanju komu želimo povjeriti vodstvo državne zajednice. Upravo zbog vjerničke povezanosti, razmjene mišljenja i crkvenoga zajedništva ne bi trebalo biti teško doći do potrebnih uvida i zauzeti stav o tome koji politički programi proturječe temeljnim antropološkim i etičkim vrijednostima i načelima, ukorijenjenima u naravi ljudskoga bića.

Razumljivo je stoga što i ovom prigodom naglašavamo nužnost zaštite ljudskoga života u svim njegovim etapama, od začeća do prirodne smrti. Među te temelje svakako pripada obitelj. Papa Benedikt XVI. govorio nam je o "nezamjenjivoj vrijednosti obitelji, utemeljene na braku i na potrebi zakonskih odredaba koje bi podupirale obitelji u zadaći rađanja i odgoja djece" (Zagreb, Euharistijsko slavlje na hipodromu, 5. lipnja 2011).

Za Crkvu nije prihvatljivo izjednačavanje bilo kojega drugog oblika zajedničkoga života s obitelji, čime bi se pridonosilo narušavanju stabilnosti poimanja obitelji i braka kao zajedništva muškarca i žene, kao i narušavanju prava djece, te zanemarivanju posebnosti značaja i nezamjenjive društvene uloge obitelji. Pritom se ne smije zanemariti niti bolno demografsko pitanje našega naroda.

Na tome tragu, čuvajući nepovredivost života i obitelji, važno je vidjeti kakav je pristup političkih opcija pitanjima odgoja i obrazovanja, tj. koliko važnosti daju vjerskomu odgoju od najranije dobi i na koji se način u obrazovnome sustavu osnovnoga i visokoga obrazovanja iskreno kane zalagati za rast cjelovite osobnosti djece i mladih, uključujući kršćanski svjetonazor. Nadalje, koja se sredstva u vođenju države kane koristiti u promicanju rađanja djece i kako se želi stvarno omogućiti obiteljima da osjete potporu društva u svojoj odgovornosti i spremnosti za prihvaćanje Božjega dara života.

U obitelji se najneposrednije otvaraju prostori ljudskoga razuma i slobode za nadnaravni temelj i za odgoj savjesti. Papa nam je poručio da je oblikovanje savjesti i kakvoća demokracije u izravnoj povezanosti, jer je savjest mjesto slušanja istine i dobra, mjesto odgovornosti pred Bogom i ljudima te dodao: "Oblikovanjem savjesti, Crkva daje društvu svoj dragocjeni prinos. Taj se doprinos počinje oblikovati u obitelji, a učvršćuje u župi, gdje se djeca i mladi uče produbljivanju Svetog pisma, koje je 'veliki kodeks' europske kulture.

Istodobno uče o smislu zajednice, utemeljene na daru, a ne na gospodarskom interesu ili na ideologiji, nego na ljubavi, koja je 'glavna pokretačka sila istinskog razvoja svake osobe i cijeloga čovječanstva' (Caritas in veritate, 1). Ta se logika darovanosti, naučena u djetinjstvu i mladosti, potom živi u svakom okviru, u igri i u sportu, u međusobnim odnosima, umjetnosti, u dragovoljnom služenju siromašnima i patnicima, a kada je jednom usađena, onda se može primjenjivati i u složenijim područjima politike i ekonomije, surađujući da jedan polis – grad, bude ugodan i gostoljubiv, da ne bude prazan, lažno neutralan, nego bogat ljudskim sadržajima, s izrazitom etičkom crtom" (Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište, 4. lipnja 2011).

4. Veliko područje političkoga zauzimanja nedvojbeno je pitanje kulture rada. Ne radi se samo o omogućavanju rada za nezaposlene, o stjecanju sredstava za život, o investicijama i pokretanju proizvodnje, što je iznimno važno, nego i o dostojanstvu radnika i poslodavaca, o zakonima koji reguliraju problematiku rada i poduzetništva, te o institucijama koje su zadužene za promicanje i zaštitu vrijednosti rada. Upravo ne vodeći brigu o cjelovitosti otajstva života, tematika rada se svodi samo na financijsku ili gospodarsku razinu. Ali ona se tiče složene mreže društvenih odnosa i nutarnjih vrijednosti koje ne smiju biti pregažene.

Tako odnos prema nedjelji, koja je za kršćane dan nad svim danima, dan Gospodnji, dakle više od neradnoga dana, otkriva odnos prema drugim temeljnim vrijednostima. Zbog toga je pogubno ustrojavanje dinamike tjedna prepustiti trgovcima i onima kojima je stalo samo do profita.

Osim toga, poznato nam je da u prostoru rada postoje razni odnosi koji mogu biti prožeti sebičnošću ili velikodušnošću, neumjerenošću ili solidarnošću. Nije teško prepoznati komu je stalo do dobra cijele zajednice, a komu samo do osobnoga profita ili iskorištavanja društvenoga i političkoga položaja. Naime, svaki čovjek ima svoju prošlost, tragove svoje odgovornosti ili neodgovornosti, poštenja ili nepoštenja. Zato je važno razmotriti koje su i kakve osobe istaknute na kandidacijskim listama.

5. Nadamo se da ćemo na predstojećim izborima izabrati one zastupnike koji će, ne podliježući ideološkim svrstavanjima, poduzeti zbiljske korake u osvjetljavanju istine o našoj nedavnoj prošlosti i postaviti političke temelje na čvrstoj stijeni istine. Za dobro naše nacije mora se konačno smoći snage za suočavanje sa svim zločinima totalitarizama. Dok su dosada poduzete mjere da se jasno prokažu i sankcioniraju zločini fašizma i nacizma, to se nije dogodilo sa zločinima komunističkoga režima, a baš je to iznimno važno za zdrav hod sadašnjega i budućih hrvatskih naraštaja.

Ne samo da je relativiziranje tih zločina nedopustivo odstupanje od civilizacijske baštine uljuđenih naroda, nego je to duboka rana za sve one koji do danas nemaju spoznaju o svojim najbližima, a zatim i za cijelu naciju koja živi sramotnu dvojnost kriterija iz koje ne može proizlaziti nikakvo napredovanje u dobru. Vrijeme Drugoga svjetskog rata i neposredno nakon njega sa svojim je bolnim pitanjima urezano u svijest naraštaja i opterećuje sadašnjost. I dalje u hrvatskome kulturološkom tkivu živi spomen na osobe čije živote jasno treba označiti kao nedolične, kao one iza kojih je ostao govor zla i gaženja ljudskoga dostojanstva. Oni ne mogu biti nadahnuće niti primjeri za nasljedovanje.

Zbog toga smo svjedoci da jedna relativizacija lako rađa nove oblike relativizacije. Sa žaljenjem uočavamo da se nastavlja stvaranje i nametanje nejasne slike o obrani domovine u napadu na slobodu i neovisnost Hrvatske prije dvadeset godina, sa svim začuđujućim posljedicama na pravnoj i političkoj razini. Hrvatska vlast ima odgovornost čuvati, štititi i učvršćivati spomen na nosive događaje i ljude koji su važni za identitet i memoriju suvremene Hrvatske, otklanjajući napadaje na stupove istinskih vrijednosti.

6. Na početku smo spomenuli da ovi izbori imaju važnost i zbog neposredne blizine odlučivanja građana Hrvatske o mogućemu ulasku naše države u savezništvo sa zemljama Europske Unije. Mi smo vam se prošle godine povodom pristupnih pregovora već obratili prigodnim Pismom (19. ožujka 2010). Preporučujemo da ga ponovno pročitate i u njemu na detaljniji način pronađete naš stav i naglaske o pojedinim pitanjima.

Sada vam skrećemo pozornost na činjenicu da smo u godinama borbe za opstojnost Hrvatske i obranu njezine nezavisnosti jasno i gorljivo bili usmjereni prema zajednici europskih naroda, uvijek oslonjeni na činjenicu da je Hrvatska sastavnica Europe na povijesno-kulturnome planu te da je pridonijela izgrađivanju Europe. To su prepoznali i na izravan način više puta ponovili nasljednici sv. Petra, a osobito u najnovije vrijeme blaženi papa Ivan Pavao II. i papa Benedikt XVI.

Svjesni smo razočaranja koja su nastala i tijekom posljednjih godina, zbog nekih postupaka u europskim političkim okvirima, zbog premalo osjetljivosti za hrvatska nastojanja i žrtve. Sasvim je opravdano i dobro pitati se o vrijednostima koje se promiču, o prednostima i manama koje otvara takva asocijacija, iznoseći valjane argumente. I mi smo u spomenutome Pismu naglasili da Europa "pati od duboke krize vrednota" (br. 13). Štoviše, Crkva je toliko puta upozoravala i na činjenicu da Europa ne može graditi svoju budućnost oslanjajući se samo na gospodarsko i financijsko zajedništvo, te da treba ponovno otkriti svoje duboke vrijednosti, među kojima su i kršćanski korijeni.

No, Europa je ozračje kojemu Hrvatska pripada, u kojemu treba pridonositi i boriti se za europsko lice Europe. U odvagivanju odgovora na referendumu dobro se pitati što se to tijekom dvadeset godina dogodilo, a što bi mijenjalo naš odnos prema Europi; gdje se izgubila čežnja prepoznavanja tako vidljive europske pripadnosti.

Čini nam se da odgovornost leži ponajprije u Hrvatskoj. Nisu li upravo potezi i stavovi hrvatskih političara dovodili Hrvatsku u nejasnoće i u neprilike? Ravnodušnost ili nebriga za hrvatska identitetska obilježja stvarale su čudne dojmove i nerijetko netočno tumačile "zahtjeve Europe". Stoga je važno tko će i na koji način promicati hrvatske vrijednosti koje mogu obogatiti Europu; kakva će biti politika koja se može u raznim oblicima zvati europskom. Ako Europi pristupimo svojim identitetom koji se uspio izboriti i sačuvati suverenost i prepoznatljivost, ne treba se bojati da to nije moguće u okviru te europske asocijacije. Zato napominjemo da nije svejedno koga se bira i na ovim izborima, jer zastupanje "europske opcije" ima puno boja. Ponekad teško prepoznatljivih.

7. Braćo i sestre, želeći da predizborna promidžba bude istinska prilika za politički i moralni rast pozivamo:

a) neka vjernici koji djeluju u političkome životu budu hrabri i neka se primjereno organiziraju i zdušno zalažu za kršćanske stavove koji se tiču poštivanja života, obitelji, odgoja i obrazovanja te kulture rada;

b) neka birači ne podlegnu kušnji neizlaženja na izbore i neka sudjeluju svojim glasovanjem, jer se nemamo pravo žaliti na prilike u kojima živimo ako sami na njih ne utječemo dajući prostora odgovarajućoj politici;

c) neka mjerodavna državna tijela u svojoj odgovornosti omoguće svim strankama i kandidatima primjereno predstavljanje njihovih programa, bez medijskih blokada i isključivosti; d) neka političke stranke i kandidati jasno i realno predstave narodu svoje stavove, bez pokušaja manipuliranja, ne služeći se, dakle, sredstvima koja odstupaju od istinitosti, kako namjernim iskrivljavanjem stvarnoga stanja i lažnim obećanjima, tako i raznovrsnim diskreditiranjem političkih protivnika;

e) neka svećenici i crkveni službenici, bez imalo politiziranja, iskoriste predizborno vrijeme kao molitveni i evangelizacijski trenutak, okupljajući vjernike na molitvu za domovinu i produbljujući oblikovanje političke svijesti u skladu s društvenim naukom Crkve;

f) neka svatko ozbiljno, odgovorno i što cjelovitije razmotri pitanje pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji, pazeći na istinu o hrvatskoj stoljetnoj pripadnosti i sudjelovanju u građenju kulturalnih i društvenih obilježja Europe, kao i o važnosti da hrvatski političari štite i promiču hrvatski identitet u takvoj zajednici.

Svi mi, vjernici, zdušnom molitvom trajno pratimo korake u političkome životu i zazivamo snagu Božjega Duha za one kojima bude povjereno vodstvo naše zemlje u idućem razdoblju povijesti.

8. Braćo i sestre, Bog nam je podario predivnu domovinu. Znamo da se nesebičnim radom i solidarnošću u njoj može lijepo živjeti. Bog nam je povjerio i brigu za Hrvatsku: od brige za ljude do brige za prirodna bogatstva. Tijekom stoljeća darovao nam je i uzore u hrvatskim velikanima duha iz gospodarskoga, političkoga, znanstvenoga i općekulturnoga života koji se nisu štedjeli u svome domoljublju.

Na prvome su mjestu svetački likovi, a osim njih, kao izniman primjer takvoga darivanja, pred nama su hrvatski branitelji koji su tijekom nasrtaja na slobodu i temeljne ljudske vrijednosti svjedočili sebedarjem i odgovornošću.

Moleći za Božji blagoslov i za zagovor sv. Josipa, zaštitnika hrvatske domovine, kao i svih hrvatskih svetaca i blaženika, a osobito bl. Alojzija Stepinca, pozdravljamo vas u zajedništvu vjere i crkvene suodgovornosti.



Vaši biskupi

U Varaždinu, na blagdan sv. Luke Evanđelista, 18. listopada 2011
 
 
http://www.zg-nadbiskupija.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1756:priopenje-nadbiskupskog-duhovnog-stola&catid=5:aktualnosti&Itemid=82
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Jaguar

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #513 : Studeni 13, 2011, 06:35:10 poslijepodne »
Korektan poziv Crkve, koji ne dolazi slučajno kao takav upravo iz Varaždina.
Varaždin ima svoje višedimenzionalno i višestruko značenje.
Varaždin je moja poželjna županija po svemu.

Offline Newbie

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 1047
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
  • Stručnjak za potpuno nevažne stvari
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #514 : Studeni 14, 2011, 03:31:27 poslijepodne »
Korektan poziv Crkve, koji ne dolazi slučajno kao takav upravo iz Varaždina.
Varaždin ima svoje višedimenzionalno i višestruko značenje.
Varaždin je moja poželjna županija po svemu.
Zlato moje, to ti bar nije problem, kofercic i put pod noge

Jaguar

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #515 : Studeni 14, 2011, 03:47:10 poslijepodne »
Korektan poziv Crkve, koji ne dolazi slučajno kao takav upravo iz Varaždina.
Varaždin ima svoje višedimenzionalno i višestruko značenje.
Varaždin je moja poželjna županija po svemu.
Zlato moje, to ti bar nije problem, kofercic i put pod noge

Istina jedna od mogućnosti, iako tamo često popijem kavu, kavica u Varaždinu, neprocjenjivo, no nisam mislio u tom smislu, znate Vi dobro u kom smislu sam mislio, dakle po standardu i razvijenosti, uvjetima i standardima života u svim segmentima, Varaždin je hrvtaska Bavarska. Varaždinci su nadasve radišni i prije svega neovisni ljudi. No nije i to isključeno, tko zna, čudni su putevi Božji, nikad se nezna, ne reci nikad, nikada. 8)

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #516 : Studeni 14, 2011, 10:08:41 poslijepodne »
Slavica Sarkotić na 1. Krapinskoj pjesničkoj večeri
Povodom mjeseca knjige u Krapini je prošlog petka održana 1. Krapinska pjesnička večer. Organizirao ju je krapinski pjesnik i pisac tekstova za krapinski festival Miljenko Hršak.

U krapinskom caffe baru “Barrock”, okupilo se pedesetak poklonika glazbe i pisane riječi, a u toploj i opuštenoj atmosferi glumac Silvio Vovk i Snježana Večerić čitali su stihove Marije Hlebec, Davorke Vragović Plukavec, Miljenka Hršaka i Siščanke Slavice Sarkotić.

Glazbenu potporu pružio im je band Trnje, a poseban gost večeri bio operni pjevač Ronald Braus, a ova će pjesničko-glazbena manifestacija prema svemu sudeći postati tradicionalna.
http://www.sisak.info/?p=10049931


Pod Hrastovičkom gorom
HRASTOVICA – U srijedu navečer je u Hrastovici održano predstavljanje knjige Ivana Rizmaula „Pod Hrastovičkom gorom". Knjiga na 632 stranice donosi povijest Hrastovice otkad se mjesto spominje, do današnjih dana.

Biskup Vlado Košić je kazao kako je riječ o djelu povjesničara amatera, no to nipošto, kako je biskup objasnio, ne umanjuje vrijednost tog dijela: „Nego samo da ono možda ne slijedeći u svemu pravila struke, odiše ljubavlju pisca prema predmetu o kojemu piše. Naime, riječ amater dolazi od latinske riječi amare što znači voljeti, ljubiti. Ivan Rizmaul voli svoj petrinjski kraj, voli Strašnik gdje je bio učitelj, voli Hrastovicu i njezinu bogatu povijest."

Recenzentica knjige je Katica Gašljević Tomić iz Matice hrvatske u Glini koja je napisala djelo o povijesti Viduševca je kazala kako se uvijek može napisati drugačija knjiga, no Rizmaul je svojim jednostavnim, prepoznatljivim stilom, napisao ono što je važno u povijesti jednog kraja: „Priča je to o životu koji nas je stvorio i oblikovao baš ovakve kakvi jesmo, životu naših roditelja, djedova i pradjedova, životu koji se više nikad neće vratiti. I ova knjiga pripada skupni onih kojima ne prijeti zaborav i prašina na polici u nekom tamnom kutku sobe. To je knjiga koju ćemo dio po dio, uvijek sa zadovoljstvom iznova čitati."

Ivan Rizmaul je u 632 stranice obuhvatio povijest Hrastovice

Predsjednik petrinjskog ogranka Matice Hrvatske Davor Salopek je kazao zašto je važno pisati i povijest sela: „Cijeli prostor zemlje je relevantno polje događanja u kojem pojedino naselje ne samo da dijeli sudbinu cjeline nego svojim pojedinačnim poprištima na tu sredinu, više ili manje, i utječe. To posebno vrijedi upravo za Hrastovicu. Ona je bila i seosko naselje i sakralno-lokalno središte i vojno uporište neodvojivo od svih povijesnih mijena, povremenih razaranja, urušavanja zubom vremena, ali i obnova."

Predsjednik Hrvatskog kulturnoumjetničkog društva „Hrastovička gora" Dragutin Harambašić je urednik knjige, a KUD je zajedno s Maticom i nakladnik. Djelo je zapravo prvotno bilo zamišljeno kao monografija o društvu, no uskoro su vidjeli da bi to bilo preusko zahvaćanje povijesti mjesta. Tako je došla ideja da se napravi monografija o Hrastovici. Sam autor Ivan Rizmaul se na kraju zahvalio svima koji su mu pomogli u realizaciji ovog djela, a pomagači su zaista bili brojni. Poslije predstavljanja, u dupkom punoj dvorani, područne škole u Hrastovici, održan je i kratak nastup KUD-a, a malo po malo svi prisutni su i zapjevali stihove pjesama koje govore o Hrastovici.
http://www.portal53.hr/kultura/104-kultura/1129-pod-hrastovickom-gorom.html

Komentari (3)...
Nina Panjan
 Iako sam bila u uređivačkom odboru ove vrijedne knjige, nikad se neću pomiriti sa činjenicom da se želi promijeniti ili nametnuti ime i identitet nama Hrastovčanima.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=26343&fb_source=message
Nina Panjan • 11. 11. 2011. 14:32:29
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Administrativni poslovi,Unos podataka - Jastrebarsko
« Odgovori #517 : Studeni 15, 2011, 11:14:11 poslijepodne »
obavjest studentima
 
Student servis
 
Administrativni poslovi
Unos podataka - Jastrebarsko


Državni zavod za statistiku poziva studente koji su bili popisivači ili kontrolori na Popisu 2011. i koji mogu dobiti studentski ugovor na svoje ime, a  voljni su raditi na poslovima unosa podataka u pripremnoj fazi obrade popisnih podataka.
Posao se obavlja u poslovnom objektu Državnog zavoda za statistiku u Jastrebarskom – vojarna „Dr. Ante Starčević“ objekt 61
Posao bi trajao od 16. studenog 2011. do 31.prosinca 2011.

Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 8,15 - 16,15 sati.
Naknada: 20 kuna neto po satu
Državni zavod za statistiku ne snosi troškove prijevoza.
Iako je najraniji početak rada od 16. studenog 2011. prijave studenata primat će se najkasnije do 17. studenog 2011.
Podatke koji se traže u  Obrascu - podaci o studentu, potrebno je dostaviti na:
 e-mail zadroj@dzs.hr ili na fax:4817 – 666
Obrazac - podaci o studentu možete zatražiti na: referada@sczg.hr ili zadroj@dzs.hr
http://www.pisarovina.hr/novosti.aspx
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #519 : Studeni 16, 2011, 09:52:22 poslijepodne »
Srijeda, Studeni 16th, 2011
„Obitelj Colussi u Sisku“
Izložba „Obitelj Colussi u Sisku“ bit će otvorena sutra u Gradskom muzeju Sisak.  Sastoji se od tri djela. Ambijentalni postav prikazat će atmosferu i okruženje u kakvom su živjeli pripadnici bogatijeg sloja građanstva u tom razdoblju. Dokumenti i fotografije iz obiteljskog albuma reći će više o privatnom životu obitelji te poslovnim projektima koje su poduzimali. Treća izložbena cjelina je 3D prezentacija najznačajnijih objekata koje su izgradili i ostavili Sisku u naslijeđe.

Posvećena je obitelji Colussi koja se doselila u drugoj polovici 19. stoljeća iz Italije. Sagradili su neke od najljepših građevina u gradu kao što je bolnica, domobranska vojarna, vila Colussi (današnji Katastar), Tuškanova kuća, vila Gutshy, niz reprezentativnih građevina na današnjem šetalištu Vladimira Nazora te niz kuća od današnje Gospodarske komore do Lovačkog roga.

Izložba će biti otvorena u 19 sati.
http://www.cityportal.hr/vijesti-iz-regije/smz/%e2%80%9eobitelj-colussi-u-sisku%e2%80%9c/
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Nemačka - Turska
« Odgovori #520 : Studeni 24, 2011, 06:16:33 poslijepodne »
27.10.2011. četvrtak
Game Over
http://bigblog.tportal.hr/spranja
Idemo v Tursku?
« Zadnja izmjena: Studeni 24, 2011, 06:23:32 poslijepodne kuntakinte »
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Sveta Kata, Norac na vrata
« Odgovori #521 : Studeni 27, 2011, 10:08:22 poslijepodne »
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Čija je turistička zajednica odradila bolji posao?
« Odgovori #522 : Studeni 29, 2011, 10:14:50 poslijepodne »
VIDEO: Hrvatska vs. Srbija
Čija je turistička zajednica odradila bolji posao?

No, zanimljivo je da se Hrvatska turistička zajednica ovoga nije sjetila u potpunosti sama; ideju im je dala naša renomirana čelistica Ana Rucner, i to nakon što je snimka njezine izvedbe Ode radosti s Revijskim i Tamburaškim orkestrom HRT-a i ansamblom Lado postigla veliki međunarodni uspjeh.

Soulfood Serbia kratki je reklamni video Turističke organizacije Srbije koji kroz srpske autohtone prehrambene proizvode i pića predstavlja dio gastronomske ponude kao 'esencijalnog elementa turističke ponude Srbije'.

Čija je turistička zajednica odradila bolji posao?
'Oda radosti' je svakako bolja
Srbi su nas nedvojbeno 'pojeli'

http://magazin.net.hr/putovanja/upoznajmo-hrvatsku/page/2011/11/24/0487006.html

Bumo videli...
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #523 : Prosinac 04, 2011, 09:15:55 prijepodne »
Obavijest poljoprivrednicima
23.11.2011.
Zbog usklađivanja s rezultatima pregovora između Republike Hrvatske i Europske unije u području poljoprivrede, 12. studenog 2011. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim potporama poljoprivredi i ruralnom razvoju, objavljen u Narodnim novinama broj 124/11. Nakon utvrđenog datuma ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije u 2013. godini, ovim izmjenama i dopunama zakona bilo je  neophodno definirati sektorske omotnice i plafon izravnih plaćanja za 2012. godinu kako bi se sustav izravnih plaćanja u 2012. godini mogao neometano provesti. Isto tako, osim izmjena koje se odnose na uređenje sustava izravnih plaćanja za 2012. godinu, dvije vrlo značajne promjene odnose se već i na proizvodnu 2011. godinu.

Tako je za 2011. godinu smanjeno minimalno poticanje broja mliječnih krava s pet na jednu što će omogućiti zadržavanje više proizvodnih resursa u sektoru mljekarstva u sustavu potpore. Isto tako,povećan je prag primitaka od izravnih plaćanja za obvezan ulazak nositelja OPG-a u sustav poreza na dohodak po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede i to s 24.000 na 48.000 kuna što znači da već u 2011. godini svi nositelji OPG-a koji su podnijeli zahtjev za izravna plaćanja moraju biti u sustavu poreza na dohodak jedino ukoliko su njihovi OPG-i u 2010. godini ostvarili više od 48.000 kuna primitaka od izravnih plaćanja. Pri tome, više nije potrebno da korisnik uz zahtjev za izravna plaćanja priloži dokaz o uključenju u sustav poreza na dohodak već taj podatak Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izravno provjerava i razmjenjuje s Poreznom upravom.

Nakon stupanja na snagu Zakona, ministar je donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izravnim plaćanjima u poljoprivredi, potporama za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporama za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju i potporama za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN br. 129/11), koji je  stupio na snagu 14.11.2011.godine, a najznačajnije izmjene odnose se na produljenje roka za podnošenje zahtjeva u 2011. godini za mlijeko i mliječne krave do 21. prosinca 2011. godine i produljenje roka za podnošenje izmjena i dopuna Zahtjeva u 2011. godini i to do 21. prosinca 2011. godine.

Prilikom podnošenja Zahtjeva ili izmjena i dopuna Zahtjeva poljoprivredna gospodarstva mogu zatražiti pomoć u Regionalnim uredima Agencije za plaćanje kojima se ovi zahtjevi dostavljaju. Svi koji potencijalno ostvaruju pravo po osnovi na neke od navedenih promjena, biti će pozvani od strane Agencije, te će im biti osigurana pomoć u ispunjavanju zahtjeva.
Zakon o izmjena i dopunama Zakona o državnim potporama poljoprivredi i ruralnom razvoju te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izravnim plaćanjima u poljoprivredi, potporama za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporama za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju i potporama za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi  možete pročitati ovdje.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izravnim plaćanjima NN 129
http://www.opcina-kriz.hr/kriz/wp-content/uploads/2011/11/Pravilnik-o-izmjenama-i-dopunama-Pravilnika-o-izravnim-plaćanjima-NN-129.doc

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju NN 124 (1)
http://www.opcina-kriz.hr/kriz/wp-content/uploads/2011/11/Zakon-o-izmjenama-i-dopunama-Zakona-o-državnoj-potpori-poljoprivredi-i-ruralnom-razvoju-NN-124-1.doc

http://www.opcina-kriz.hr/kriz/obavijest-poljoprivrednicima

-

Kako pokrenuti investicije
29.11.2011.
Recesija i pad investicijskih aktivnosti u cijelom svijetu ima odraza i na investicijske aktivnosti u našoj državi, pa tako i u Općini Križ. Potvrda toga je  nedvojbeno i stanje Poduzetničke zone Križ u kojoj brojni investitori koji su kupili zemljište, nažalost još nisu počeli realizirati svoje investicijske planove. Općina Križ ozbiljno shvaća svaki napor investitora da pokrene svoj projekt i u tom smislu im stoji na raspolaganju. Tako je danas predstavnica Općine Križ, Sandra Abramović, samostalna upravna referentica u Odsjeku za komunalno gospodarstvo, sudjelovala na sastanku koji je u Županijskom Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša ispostavi Ivanić-Grad, inicirala tvrtka „Mani“ d.o.o  iz Zagreba. Sastanak je održan sa željom da se investitor informira o mogućnostima realizacije svog Idejnog rješenja projekta s obzirom na odredbe Detaljnog plana Poduzetničke zone i druge zakonske odredbe.
Inače, tvrtka  „Mani“ d.o.o., Zagreb, je s Općinom sklopila dva ugovora o kupnji zemljišta površine preko 420 000,00 m², investicijskim programom namijenjenog  za izgradnju logističkog centra velikih trgovačkih lanaca.  Jednu cjelinu zemljišta Mani d.o.o. kasnije je prodao LIDL-u d.o.o na kojoj je LIDL nedavno započeo graditi svoj distribucijski centar.
http://www.opcina-kriz.hr/kriz/kako-pokrenuti-investicije
wwwg tablice

Bilaj

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #524 : Prosinac 08, 2011, 11:42:45 prijepodne »
jeste vidjeli ovo izjavu:

http://www.vecernji.hr/vijesti/damir-kajin-jurio-102-kilometra-sat-to-nije-istina-policija-me-prati-clanak-353970

– Već prvog dana kampanje snimili su me na desetak metara od prometnog znaka, što ne smiju učiniti. Nadalje, riječ je najboljoj cesti u Istri, gdje hvataju i skidaju vozače kao glinene golubove, uključujući i jadne penzionere, kojima kazna iznosi cijelu penziju – kazao je za iPress Damir Kajin. Tvrdi da je to još jedan dokaz da HDZ instrumentalizira policiju isključivo protiv oporbe te da ga prometna policija učestalo prati.

________________________________________

Kain jurio, pa ga uslikala policija. To se svakom  događa, ali tvrditi da je to instrumentalizacija policije je ipak malo previše.