Autor Tema: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....  (Posjeta: 150465 )

0 Članova i 3 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Goričanka

  • Veteran
  • *****
  • Postova: 874
  • Karma: +9/-6
  • Spol: Ženski
Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« : Rujan 10, 2009, 08:10:14 poslijepodne »
Evo, dragi zainteresirani forumaši, otvaram raspravu na temu uzgoja biljaka, kompostiranja i besplatne rekreacije u vlastitom vrtu  ;)

Ove godine sam se opskrbila literaturom o bio uzgoju, koji se prilično razlikuje od klasičnog uzgoja povrća.
Obzirom da mi je ovo prva godina takvog načina sadnje, nisam još pohvatala sve konce, jer mi ni kompost još nije dozrio, ali od nekud se mora početi.
Tako sam se umjesto okopavanja upustila u zastiranje (malčiranje) tla oko biljaka i oduševila se rezultatom.
Zemlja je stalno rahla i duže zadržava vlagu, što je stvarno smanjilo potrebu za zalijevanjem i okopavanjem.
Prihrana koprivinim gnojivom je izvrsna zamjena za stajski gnoj, biljke su otpornije i s manje nametnika.
Poštivanje plodoreda, tj. sadnja biljaka tako da jedne drugima budu dobri susjedi je odlična stvar, jer dodatno pospješuje rast povrća.
Kompostiranje je cijela nauka, ali ništa nedokučivo. Sad sam skužila princip i nadam se vrhunskom kompostu u rano proljeće druge godine.
Jedino što me smeta i na što sam se najteže priviknula je činjenica da samo zemljište ne izgleda onak uredno i lijepo kao što izgledaju klasični vrtovi.
Zemlja zastrta slamom, ili otkosom trave iz dvorišta je zbilja manje lijepa, ali kad se sjetim da motika rijetko dođe u moje ruke, više me ne smeta taj kreativni nered!

Ako vas zanima nešto o takvom načinu uzgoja povrća i voće, pitajte, prepisat ću vam savjete iz knjige koju imam.
 
Ništa ljudsko nije mi strano, ali mi je nekad previše ....

Offline Rožica-ljutibijes

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 235
  • Karma: +2/-0
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #1 : Rujan 10, 2009, 09:18:50 poslijepodne »
Poštovana Goričanka, lijepo molim, s obzirom na iskustvo, dajte nešto konkretnije ovdje informaciju (jako me to zanima radi primjene u praksi) prihrana koprivinim gnojivom: vrijeme priprave, omjer sastojaka, vremenski rok zrenja ili već čega, način primjene u samom vrtu i sl. detalje. Čula sam o tome ali o detaljima nisam upoznata. Čak sam čula i o koprivi kao eko-zaštitnom sredstvu biljaka u vrtu od nametnika i sl. Pa ako i o tome nešto znate, podijelite s nama.

Molim vas, ako vam nije problem podijelite s nama zainteresiranima vaša iskustva i saznanja, ja osobno ću vam biti vrlo zahvalna.

A sada za vas, mislim da će biti zanimljiv slijedeći podatak: da bi rajčice bile zdrave, otporne na bolesti (plemenjača i sl.) dobro ih je prskati u vremenu rasta s mješavinom 1 litar mlijeka pomješano s 10 litara vode. Stabljiku u toku rasta i razvoja prskati s ovom mješavinom 1 put tjedno, a preporučljivo iza svake kiše ukoliko je u vrijeme rasta stabljike česta izmjena kiše i sunca (jako grijanje nakon kiše). Tako jača stabljika, te plodovi i stabljika ostaju otporni na bolesti uzrokovane velikom količinom vlage i naglim grijanjem sunca. A sve je eko.

Offline Vegi

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 474
  • Karma: +2/-5
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #2 : Rujan 10, 2009, 09:34:21 poslijepodne »
I mene jako zanima ova tema isključivo ko amaterskog vrtlara z slabom kičmom  :), al ipak aktualnog poljoprivrednika s tri gredice paradajza , paprike i zelene šalate, koji se veseli kad mu nekaj zraste i kolko tolko je domaće ( ovisi o sjemenu), no sad moram iti spat jer zutra rano moram na put no se kaj napišete i savjete date  bum pročital , a skomentiral dok se vrnem. Do pondelka lepi pozdrav, nadam se da bu dotle već podosta kojekakvih vrtlarskih tip-trik savjeta.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #3 : Rujan 10, 2009, 10:01:08 poslijepodne »
Ja sem letos isto prvi put probal taj bio vrt i morem reči da je ziher mejne posla nek z klasikum.Istina,ni se tak idealno kak piše v knige.Npr.
Veli da su merlin i luk dobri susedi,merlin brani luk od lukove muve a luk merlin od merlinove muve,luk raste bliže površine a merlin v gliblinu.Samo kaj letos sav merlin ni uspel obraniti luk od muv ali zato,brate mili,ima merlina kak v pripovesti,po kvalitete i kvantitete.Kak dober razultat bi još navel i grašek teroga sem letos imal 3x više nek inače.Paradajz,teroga ne volim ali sem ga sadil za kokoši i pure,i idemo reči,kak katalizator za druge kulture,je uspel izvanredno.Najprije se valda saka koščica kaj sem ju za flance piknul prijela a jednak tak i flanci kaj sem je presajeval.Inače ne volim paradajz ali ga imaaaaaaaaaaaaaaa...Rekla mi je suseda da je videla na poloprivredne emisije na TV da je paradajz inače jako jalna bilka tak da ju je dobro saditi stalno na istem mestu,da onda uspeva bole nek lani,i po više v kupu.Ja sem je pikal kak su mi pod ruku došli,od 2-8 komadi.Nekteri ga pelcaju da se bu bole debelil i da ne dale tiral,ja ga ne diram tak da non stop cvete i tira,samo kaj mora imati dost vlage i jake kolce.Ja sem zakrkal nutre "kapitalce z Prkovca" ali če dobro zalevaš zemla omekne i kolci se počmu povijati.Osim paradjza i graška pomak vidim i na sliva i grozdju.Sliv ni ovulko bilo 3-4 lete a prije toga 10 dok grozdje ni brojneje ali je puneje.Ono kaj mi paše letos ni bilo nikakovo;vugorki jedva da su zišli,od cele vrečice koščic jedva četiri a od te su se dva kak flanci prijeli,paprika je kilava i još navek cvete.Nabijem ju.I baburu i onu drugu...Mahune su bile dobre na prve berbe za drugu morem reči da je bil podbačaj jel su je zmasakrerali puži i sunce.Kaj se pužev dotikavle lani sem je napajal z pivum,nemreš veruvati kulko ta marva more popiti,ali bezuspešno a letos sem sebično odlučil tu pivu na se potrošiti i mejne se živcerati.Osim ovoga kaj mi treba sadil sem još po 4-5 kulture po gredice da vidim kak se kaj ponaša,tak se tu našlo;rotkvice,regleca,matovilca (za puže,***li mater svoju),kuruze,blitve,šalate,kopra...,čak sem i lobodu pustil da raste.Kaj se kopriv dotikavle,če rano sadiš onda još nimaš nijovoga gnoja.
Sat držim vrt zaprt il dok ne pojem grozdje il do prvoga mraza a onda puščam kokoši nutre da prebereju i zdepileraju kaj jem paše a posle sledi štihajne.Buduči da budu skup z cuckom to zagazile na proleče bum moral još jenput prije setve biti "obrtnik".Osim kaj me reše trave i drača elegantno i gnoje.Ja niš ne komposteram,gnoj i kučni otpad hitam iza štale a onda to živina bar milijon put okrene,da se oslobodi placa na vrtu onda mejnam odredišče transportov a i pepel z peči hitam po vrtu jel sem negde prečital da mu puži nisu baš veseli.
Malčerajne.Letos sem posle obrezivajna somlel se grajne,bilo ga je negde za 6-7 vreč,a onda sem,kak je Goričanka rekla stem zastrl gredice a ostatek sem pokril slamum,imam stare ječmene i do letos nis imal pojma kaj bi žnum osim hititi ju il kokošam na gnezda metati.Ona,navodno,usporava il onemogučava kretajne pužev.Most,na početku.Ono ščem se pokrije zemla ima i drugu funkciju,sprečava isušivajne zemle a bome i drač rasti.Jedino kaj se primene prebilo van bili su loboda i slak.Kora je posebno zafalna za to jel pušča kiselinu.Če ostavite gredice "čelave" sunce je stalno prži i treba je je više zalevati.

Bilaj

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #4 : Rujan 11, 2009, 11:38:12 prijepodne »
Ja imam jabuke i ja sam sav sretan kada ih pazim i mazim.  :D

Imam ih samo zato da se malo rekreiram u prirodi pod mus. Najviše me mući to što moram kositi i to cijelo vrijeme :-(.

E sada pitanje za vas stručnjake. Kako se boriti s ambrozijom? Meni te beštije samo rastu kao lude. rastu i rastu i rastu. Ja kosim kosim i kosim i nemrem ih se riještiti...

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #5 : Rujan 11, 2009, 11:47:19 prijepodne »
Ambrozija se ne kosi ,već treba išćupati sa korijenom,i korjen i stabljika se treba spaliti.
Pogrešno je ambroziju zaorati jer se ona upravo preko tih usitnjenih korjena još više razmnožava.
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

Bilaj

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #6 : Rujan 11, 2009, 12:59:14 poslijepodne »
Uff pa meni je onda panika.

ja je imam ko ambrozije  ;D

Imao bih čupati cijeli dan, ali bumo onda to morali napraviti... bolje sada nego opet nagodinu...

A jel postoji kakav herbicid samo za ambroziju...

Offline Goričanka

  • Veteran
  • *****
  • Postova: 874
  • Karma: +9/-6
  • Spol: Ženski
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #7 : Rujan 11, 2009, 01:05:13 poslijepodne »
Kunta, ti si moj idol! Tak se dela posel na vrtu!
Ali tebi je lako kad imaš i živinu pak ti zdušno pomažeju  :D
I ki je bogek taj merlin?
Vu moje knige piše da se luk sadi z mrkvom i to je odlična kombinacija. Sve je zdravo i ukusno i mrkva i luk! Muve ni blizu  ;)
Mrkvu sam dugo držala pokrivenu s onom tzv. biofolijom (zapravo je to nekakva staničevina prirodna) koja propušta svjetlost, sunce, kišu i vlagu, ali ne i muhe. Odlična stvar!
Jedino puževe nisam uspjela humano riješiti, a ponorela sam jer su mi pojeli svu brokulu, zelje, kelj, karfiol, salatu, ma totalni horor od njih. I onda sam otišla i kupila nekakvo prirodno sredstvo (na bazi željeza) i posipala po vrtu pa su samo nestali.
Druge godine ide to prije nego se pojave, jer kad se pojave - devastiraju, a tak su odvratni da je to zbilja nevjerojatno.
Ne volim ubijati živa bića, ali ovo je bilo u nužnoj obrani - ili oni ili ja  :D

Kaj se paradajza tiče, to je istina da voli stalno na istoj gredici biti, a sve kaj optrgaš s njega treba ostati na toj gredici. Znači sve zaperke, suve listove, peteljke i slično treba ostaviti na gredici jer paradajz je sam sebi najbolja hrana. Ja i ostatke samoga ploda hitim direktno na gredicu pod biljke i rastu ko bedasti.
Treba reći da se paradajzu ne smije namočiti list, nego se zalijeva isključivo pod korjen. Bilo bi ga dobro zaštititi od prečeste kiše najlonom ako je moguće.
Krastavce sam sadila flance, i sve se super primilo. Ove godine sam im digla mrežu na stupe, pa su se penjali.
Druge godine bum tak i paradajzima naredila mrežu. Čini mi se to bolje nek kolci.

Malčiranje (zastiranje) tla ja sam delala s onim kaj mije došlo pod ruku, od slame, do pokošene trave, suhih grančica, listova kelja i drugog bilja (to se još zove kompostiranje direktno na gredicu). Višestruko se isplati,jer je manje drača, više vbage, zemlja je stalno rahla, uopće se ne skori ispod sloja malča  ;)

Inače, kaj se koprive tiče, najprije moram reći da te tinkture od koprive, jako koncentrirane ima za kupiti u svakoj boljoj poljoprivrednoj apoteci, pa ko nemre sam delati nek si kupi i razređuje s vodom u navedenim omjerima, najbolje s kišnicom, ali svaka odstajala voda je dobra.

KOPRIVINA JUHA (gnojnica)

Kila svježe narezane koprive (list, stabiljka, cvet) potopi se u 10 litara vode, i to u drvenoj ili plastičnoj kanti/bačvi (samo ne u metalnoj) i pusti se da stoji na suncu (ne poklapati dok ne prestane vrenje i gnoj nije gotov).
Kanta se ne puni do vrha jer se tekućina tijekom vrenja zapjeni. Jednom dnevno sve skupa treba snažno promiješati.
Gnoj širi neugodan miris, pa je dobro po površini posipati šaku kamenog brašna (isto ima za kupiti u svakoj poljoapoteci) da suzbije smrad.
Gnoj je spreman za upotrebu kad poprimi tamnu boju i više se ne pjeni. Ovisno o vremenskim prilikama to se dogodi za otprilike 10 do 20 dana i tada se može poklopiti kanta.
Prije upotrebe gnoj se razrjeđuje vodom u omjeru 1:10 za zalijevanje korijena, a 1:20 za prskanje listova protiv nametnika, ili za jako osjetljive biljke.
Gnoj od koprive je izuzetno hranjiv svim vrstama biljaka, pospješuje otpornost na nametnike, jača imunitet biljke, obogaćuje tlo i potpuno je prirodan i ekološki prihvatljiv!

Rožica, savjet s mlijekom se preporučuje i u ovoj knjizi koju imam doma, i isprobano vrijedi  :)

Ništa ljudsko nije mi strano, ali mi je nekad previše ....

plemenitashica

  • Gost

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1909
  • Karma: +8/-2
  • Spol: Muški
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #9 : Rujan 11, 2009, 02:20:36 poslijepodne »
Ja imam doma knjigu Uput u Ratarstvo i Gospodarstvo za Praktičnu porabu (Zagreb, 1885.).

Ali knjiga ima više dokumentarnu vrijednost nego stvarnu jer se spominje kako miševe treba tamaniti sumpornim dimom, a protiv zečeva treba sadnice omastiti govedjom krvlju.

Goričanka, koju knjigu ti imaš?

Offline Goričanka

  • Veteran
  • *****
  • Postova: 874
  • Karma: +9/-6
  • Spol: Ženski
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #10 : Rujan 11, 2009, 02:28:44 poslijepodne »
Ja imam priručnik za biološki uzgoj, tvrdi uvez, hrpa slika. Kupila sam ga u Konzumu na kiosku, bio je snižen na 69 kuna, a redovna cijena je bila 300 kn.
Odličan je za početnike jer sve tumači do detalja i po sto puta, ko za debile  ;D :D
 
naziv: BIO VRT - povrtnjak, voćnjak, cvjetnjak - biološko, organsko, prirodno
autor: Marie-Luise Kreuter
izdavač: Marjan tisak, Split, 2008.

Evo to je ovo http://www.profil.hr/knjiga/bio-vrt/27897/
Sad je 99 kuna.
« Zadnja izmjena: Rujan 11, 2009, 02:30:52 poslijepodne Goričanka »
Ništa ljudsko nije mi strano, ali mi je nekad previše ....

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #11 : Rujan 11, 2009, 04:51:36 poslijepodne »
Ima ,herbicid za širokolisni korov.
Ali oprez,partizan iliti ambrozija mže i po nekoliko godina stajati i mirovati ,pa i u stajskom gnoju i opet ponovno nikne.
Nikne iz onog malo razmrvljenog korjena.

Zato ako ju špricaš korjen ostaje,miruje i ćeka da opet nikna.To je veliko zlo,treba ju ipukati sa svim korjenom,obavezno i to par godina za redom.

Ako ti susjed ima ambroziju i nije ju uništio ,kad ocvjeta evo je opet kod tebe,i tako redom.
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....

shaka zulu

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #12 : Rujan 11, 2009, 11:09:08 poslijepodne »
Ja imam jabuke i ja sam sav sretan kada ih pazim i mazim.  :D

Imam ih samo zato da se malo rekreiram u prirodi pod mus. Najviše me mući to što moram kositi i to cijelo vrijeme :-(.

E sada pitanje za vas stručnjake. Kako se boriti s ambrozijom? Meni te beštije samo rastu kao lude. rastu i rastu i rastu. Ja kosim kosim i kosim i nemrem ih se riještiti...
10 kokoš na 600m2 = površina meseca

Kunta, ti si moj idol! Tak se dela posel na vrtu!
...
Ja sem pak mislil da nigdo osim mene ne vrtlari,povrtlari,vočari,kokošari,peradari nek da se ide samo na vritnos fitnes,pilotes,teretane,tajbo,tajči i kave... ;D

Ja imam priručnik za biološki uzgoj, tvrdi uvez, hrpa slika. Kupila sam ga u Konzumu na kiosku, bio je snižen na 69 kuna, a redovna cijena je bila 300 kn.
Odličan je za početnike jer sve tumači do detalja i po sto puta, ko za debile  ;D :D
 
naziv: BIO VRT - povrtnjak, voćnjak, cvjetnjak - biološko, organsko, prirodno
autor: Marie-Luise Kreuter
izdavač: Marjan tisak, Split, 2008.

Evo to je ovo http://www.profil.hr/knjiga/bio-vrt/27897/
Sad je 99 kuna.
To je ta!
Prije sem pisal na forumu da se nigde nemre nabaviti slična literatura a da sem ju zagledal na kiosku to je bila lubav na prvi pogled.A kak me samo teca kaj novine trži gledela... :D To je most jedina kaj ju je prodala... ;D

Offline Goričanka

  • Veteran
  • *****
  • Postova: 874
  • Karma: +9/-6
  • Spol: Ženski
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #13 : Rujan 12, 2009, 09:43:22 prijepodne »
Ja sam još jednu kupila, od iste autorice ali drugog naziva (nemam pojma više kak se zvala) i odmah sam ju posudila prijateljici koja mi ju ni više nigdar vrnula  :)
Si mislim, nema veze, ak ju veseli nek joj bu!


Ja sem pak mislil da nigdo osim mene ne vrtlari,povrtlari,vočari,kokošari,peradari nek da se ide samo na vritnos fitnes,pilotes,teretane,tajbo,tajči i kave... ;D


Kakve su to predrasude kunta? Sram te budi  :D ;D

Nego, neku večer je bil na televiziji dokumentarac o dr. Rudolfu Steineru, filozofu, vizionaru, začetniku antropozofije (nauke o ljudskoj mudrosti) i biodimanične poljoprivredne proizvodnje (organsko, biološko, prirodno). Na njegovom učenju temelje se principi Waldorfskog učenja.
Jel neko to gledal?

Ovaj tekst je copy-paste sa HTV-ove stranice iz googleove privremene memorije:

http://209.85.129.132/search?q=cache:7yAJOwQ4oZcJ:www.hrt.hr/index.php%3Fid%3D110%26tx_ttnews%255Btt_news%255D%3D46764%26tx_ttnews%255BbackPid%255D%3D23%26cHash%3D6365dc1d1e+rudolf+steiner&cd=17&hl=hr&ct=clnk&gl=hr

Rudolf Steiner - modus vivendi

Četvrtkom na HTV-u 1 oko 21.40

Dvodjelni dokumentarac je intrigantna biografija i duhovni putopis koji predstavlja djelo austrijskog filozofa, znanstvenika i vizionara rođenog u Hrvatskoj. Rudolf Steiner je točno opisao izgled Mjesečevog kamenja, predvidio pad boljševičkog sistema, pojavu internet kulture i kravljeg ludila, ali i dao upute za liječenje tumorskih bolesti imelom, kao i mnogo drugih istina koje se danas primjenjuju u pedagogiji, poljoprivredi, medicini...

10. rujna: EURYTHMIA

O genijalnom austrijskom filozofu, znanstveniku i vizionaru Rudolfu Steineru, koji je rođen u Hrvatskoj, a umro u Švicarskoj, snimljeno je u svijetu jako malo filmova. Nevjerojatno je koliko su Steinerove postavke i teze i danas aktualne i primjenljive.

U drugom dijelu filma upoznajemo značaj umijeća euritmije, waldorfske pedagogije, rad zajednica za hendikepirane kao i biodinamičku poljoprivredu. Primjena Steinerovih zamisli jednako je blagotvorna u svim sferama života, kao i djelo Nikole Tesle. Film je sniman 2006./07. u Švicarskoj i Hrvatskoj, a sadrži i scene iz 1990. snimljene u Škotskoj.

Steinerove zajednice i projekti rašireni su na svim kontinentima, a nova znanstvena otkrića stalno potvrđuju njegove uvide.

Scenarist i redatelj: Mladen Santrić
Snimatelj: Mile Tapavički


Pa sad iz toga ne mogu dokučiti jel bu to i drugi četvrtak (2.dio), ali bi voljela to imati doma.
Kak bi čovek došel do toga dokumentarca?
Ništa ljudsko nije mi strano, ali mi je nekad previše ....

plemenitashica

  • Gost
Odg: Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....
« Odgovori #14 : Rujan 12, 2009, 09:52:13 prijepodne »

10 kokoš na 600m2 = površina meseca...

Posudite koju kokoš da  sve poščofle i da se Bilaj riješi drača.
Kad se kokoš najie onda nek vam ju vrne, ili još bolje nek skuva juvu pak vas pozove na ručak. :)

Ja sem pak mislil da nigdo osim mene ne vrtlari,povrtlari,vočari,kokošari,peradari nek da se ide samo na vritnos fitnes,pilotes,teretane,tajbo,tajči i kave...

Masaže.. to je najbolje.

Ja imam priručnik za biološki uzgoj, tvrdi uvez, hrpa slika. Kupila sam ga u Konzumu na kiosku, bio je snižen na 69 kuna, a redovna cijena je bila 300 kn.
Odličan je za početnike jer sve tumači do detalja i po sto puta, ko za debile  ;D :D
 
naziv: BIO VRT - povrtnjak, voćnjak, cvjetnjak - biološko, organsko, prirodno
autor: Marie-Luise Kreuter
izdavač: Marjan tisak, Split, 2008.

Evo to je ovo http://www.profil.hr/knjiga/bio-vrt/27897/
Sad je 99 kuna.
To je ta!
Prije sem pisal na forumu da se nigde nemre nabaviti slična literatura a da sem ju zagledal na kiosku to je bila lubav na prvi pogled.A kak me samo teca kaj novine trži gledela... :D To je most jedina kaj ju je prodala...

Nisam pisala ništa u ovoj temi jer pojma nemam o tome, osim kaj imam cvijetnjak, a i tu nisam baš nešto pametna, ali pratim vas.  :)

Tak ste me svi vi skupa "naljutili" da pem i ja danas kupiti tu knjigu i prek zime čitati, pa na proljeće idem u sadnju. Velite da nije teško i da ne uzima puno vremena.