Autor Tema: Pragovedo TUR  (Posjeta: 15979 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

plemenitashica

  • Gost
Pragovedo TUR
« : Veljača 09, 2010, 09:48:32 poslijepodne »
                          



Svaki puta kada se Turopoljci okrenu svojoj prošlosti ne propuste priliku kazati svome gostu da je nekada davno  po prostranim livadama i močvarnim šumama „Turova pola“ trčalo krdo slobodnih divljih pragoveda predvođeno Turom, divljim bikom, a koji je mitski obilježen kao staroslavenski bog plodnosti.
Osim što takvo često evociranje rezultira bogobojaznošću prema mračnim hrastovim čretovima ima u tome i lokalne nostalgije za izgubljenom  vizijom  raja.

Uvijek kada  mitovi preuzmu inicijativu dođe do pitanja: da li je mit ikada bio realnost ?

Neću u ovom razmatranju dovoditi u pitanje, da li je postojalo divlje govedo tur, budući da za to imamo dovoljno dokaza, ali svakako odmah nakon toga moramo se upitati mnogo ključnih pitanja:

1 . Kako je točno izgledalo izumrlo pragovedo tur (Bos primigenius)? Tko su mu genetski predci u dubini vremena te koje današnje pasmine su mu najbliži srodnici ili potomci ?

2 . Da li je tur sasvim izumro ( kako imamo zapisano da se to dogodilo u Poljskoj kod Varšave u Jerovježkoj šumi 1673. godine) te se pitamo, kada je tur izumro u Turopolju ? Ako je ovdje bio domicilno od prije dolaska Hrvata, je li uopće izgledao isto tako kao poljski taurus ?

3 . Ima li smisla ići tražiti potomke tura baš u Poljska Vojvodstva, Mazovjecku i Donopolsku ako upravo oni kažu da je baš kod njih „krepalo zadnje jadniče“ grijehom upravo njihovih djedova ?

3 . Da li je tur uopće trčao po  Turopolju i kada je to bilo ? Ako stoji priča da su ga doveli sa sobom Hrvati u seobi naroda,onda su možda donijeli samo njegovo ime sa sobom (kao staroslavenskog boga plodnosti ) doselivši se u ove krajeve. Ako je tur bio divlji i slobodan, kako su ga mogli dovesti sa sobom  osim ako su ga mnogo generacija prije u svojoj prvotnoj postojbini pripitomili (domestirali) ?

4 . Da li izvorni tur ima preživjelog, a dovoljno bliskog srodnika po dojmu, stasu i psihogenim osobinama, pa da bi smo mi danas mogli dobiti pozitivno mišljenje struke za njegovo nastanjivanje u Turopolju, to jest Turopoljskom krču ili Lukavečkom čretu ?

5 . Što bi bilo ako bi smo našli leglo približnih srodnika, doveli ga ovamo, a to krdo kao slobodne divlje životinje ne budu trpjele okolce ili nam budu navukle nekakvu bolest na koju mi i naša stoka ili slobodna fauna, nisu imuni ? ( Naime, imamo loša iskustva sa turopoljskim svinjama  radi zaraze brucelozom, a i ove srazmjerno male stance za njihovo krdo, otežano održavamo ).

6 . Na posljetku ono najvažnije, treba li nam uopće ta pripomoć u uobličavanju identiteta, kada vidljivo napuštamo i zanemarujemo svoj najvredniji brend, ruralno graditeljstvo od drveta, koje nas najbolje prezentira u svijetu.

Mada objektivna i razumna pitanja koja ovdje postavljam izazivaju odustajanje, ja ne bih baš lako kapitulirao pred problemima iz realnog svijeta ( ja ih samo taksativno navodim da se  možemo usredotočiti na izvorište problema) a i to je osobina koja jača žilavost mitova i održava ih nezaboravljenima kroz dubinu vremena.

Tu se pak pojavljuje pitanje svih pitanja moderne zavičajnosti :

Ima li u današnjim Turopoljcima još  uzavrele krvi predaka za suprotstaviti se modernom,ohlađenom, globalizacijskom načinu niveliranja zavičajnih vrijednosti   po sistemu: zakržljalu biljku pothrani  a podreži onu koja strši.
Možemo reći da nemaju današnji Turopoljci tih energetskih vrijednosti, ako uzmemo za argument sustavno zanemarivanje vrijednog graditeljstva naslijeđenog od svojih predaka. Ili je možda problem što oni sami sebi nisu nikada uobličili mit od djedovog čardaka, to jest po modernoj terminologiji, nikada ga nisu brendirali .


( iz uvodnog dijela teksta „MIT  O  TURU“ Radivoja Jovičića, napisanog u Lukavec -gradu, u proljeće 2009. godine )



Koliko je taj čovjek tekstova stvorio dok je provodio vrijeme u Lukavec-gradu.
Ali oduzeli su čovjeku grad, oduzeli mu mjesto za inspiraciju, oduzeli mu riječ i izričaj, oduzeli su mu djela iz ruku njegovih.
Turopoljci vam to oprostiti neće. Ja prva.

Offline Muzh

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 152
  • Karma: +0/-0
Odg: Pragovedo TUR
« Odgovori #1 : Veljača 09, 2010, 10:49:30 poslijepodne »
A kaj ak smo v pogledu imena Turopole skroz na krivom tragu?

Vevo par faktov za razmischlajne:

Tur dolazi od grchkog Taurus.

Tur ili Bik je po nekim izvorima bil staroslavenski bog plodnosti ali je isto tak bil i Egipatski bog plodnosti.

Taurus je po zodijaku znak Velike godine tera je predhodila Velikem godina Ovna (Grchka kultura, ubojstvo minotaura) i Ribi (ihtis, ichthys, jezusch, starokrschanski znak).

Turopole more isto tak imati poveznice s Tauropolisom tero more oznachavati zhrtvenik na teromu su se zhrtvovali bikovi.

Zakaj se selo (mesto) zove Turopole? Jel negdo tam probal iskapati?

Tauropolia?

Artemis Tauropolos?

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Pragovedo TUR
« Odgovori #2 : Lipanj 08, 2010, 11:08:51 poslijepodne »
Kaj ti ovo znači "žubro"? Ima nekakova piva "Žubr" v konzerve...

ně samo o.žub(r)ska piva ....

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vrsta evropskoga bizôna - turov srodnik ŽUBR (Bison bonasus) - morě sě nâvodno videti i v zâgrebečkomu zverijnâku (zoološkomu vr(i)tu)

(žubro)polski
ŽUBR
http://pl.wikipedia.org/wiki/%C5%BBubr

Na slovenske kajkavščine
ZOBER
http://sl.wikipedia.org/wiki/Zober

Angli(ameri)kajnski
wisent
http://en.wikipedia.org/wiki/Wisent

U-k(r )ajinski
Зубр
http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%97%D1%83%D0%B1%D1%80

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Žubr (i/ili zubr) znači med ostalem:

Żubr – vrsta evropskoga bizona

Zubr (politička organizâcija) – civilna (o)mladinska organizâcija v Belorusije
(angli(ameri)kajnski: http://en.wikipedia.org/wiki/Zubr_(political_organization)

Zubr - Novela/român Daniila (Daniela) Aleksandroviča Granina

Zubr - Tip ruskoga čâmca (na zrâčnomu vajnkušu)


Żubr – polska piva (pivovara Dojlidy) –  o.žub(r)ska piva
JÂKO ZGODNA STRA(Ž)NICA
http://www.zubr.pl/

Žubr – češka piva

Żubr – polski avijôn

Żubr – polsko oklopno vozilo (vlâkilo, vlâčilo)


Zvir:
http://en.wikipedia.org/wiki/Zubr

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Votka Żubrówka
(k)wikipedia
http://en.wikipedia.org/wiki/%C5%BBubr%C3%B3wka

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Žubrova slikôvnica (bizôn, piva, po(d)mornicě, ka(j)miôni, ...
http://www.google.de/images?hl=de&q=%C5%BEubr&um=1&ie=UTF-8&source=univ&ei=jQ8OTP_KO4yWOJfDifUM&sa=X&oi=image_result_group&ct=title&resnum=12&ved=0CEcQsAQwCw
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Pragovedo TUR
« Odgovori #3 : Lipanj 09, 2010, 11:23:52 prijepodne »
Koliko sam čuo, pred par godina je Stjepan Fiolić pronašao stado sa zadnjih tridesetak turopoljskih goveda - turova - negdje u Rumunjskoj (gdje ih je generacijama uzgajala jedna obitelj), te ih otkupio, ukrcao na teretni zrakoplov i dovezao na svoju farmu prekoputa Mraclina, gdje danas sretno žive i razmnožavaju se... i vidim ih svaki puta kada tamo prolazim.
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

shaka zulu

  • Gost
Odg: Pragovedo TUR
« Odgovori #4 : Lipanj 11, 2010, 10:37:59 poslijepodne »
Jesi poslikal više te krave kaj su se zdomrle pred 500 let?

shaka zulu

  • Gost
Odg: Pragovedo TUR
« Odgovori #5 : Kolovoz 30, 2010, 08:08:39 poslijepodne »
Sleđ,de su slike?

amarkulin

  • Gost
Odg: Pragovedo TUR
« Odgovori #6 : Kolovoz 30, 2010, 08:36:49 poslijepodne »
Taurus je po zodijaku znak Velike godine tera je predhodila Velikem godina Ovna (Grchka kultura, ubojstvo minotaura) i Ribi (ihtis, ichthys, jezusch, starokrschanski znak).
Dok sleđž najde slike, evo malo više detalja o atronomskim/astrološkim erama, ako koga zanima:
http://www.astro-aspekt.com/precesija-ekvinocija-i-astroloske-ere/

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Pragovedo TUR
« Odgovori #7 : Kolovoz 31, 2010, 09:45:41 prijepodne »
Ovo nis ni videl da nešće treba slike - no dobro, kad bum prolazil, bum ih poslikal, pa da delamo ekspertizu kaj to, u biti, je... Tur, Boškarin, apšisana simentalka ili nekaj divljega?...

Jesi poslikal više te krave kaj su se zdomrle pred 500 let?

A gdo veli da su zdomrle??

Znanost je za puno biljaka i živina mislila da su zdomrle, pak nisu...  ;)
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline Tazika

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 119
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Pragovedo TUR
« Odgovori #8 : Siječanj 15, 2013, 05:07:32 poslijepodne »
Koliko sam čuo, pred par godina je Stjepan Fiolić pronašao stado sa zadnjih tridesetak turopoljskih goveda - turova - negdje u Rumunjskoj (gdje ih je generacijama uzgajala jedna obitelj), te ih otkupio, ukrcao na teretni zrakoplov i dovezao na svoju farmu prekoputa Mraclina, gdje danas sretno žive i razmnožavaju se... i vidim ih svaki puta kada tamo prolazim.

Vjerujem da si ih vidio/viđao, al rado bi ih i mi vidli. Guglam o S.Fioliću, ima stotine članaka o tome kako je u pritvoru, za što mu se sve sudi, reklame za mesnice Fiolić, ali nikakvih Tur-ova uz to ime ne vidim.

Da li su Turovi još uvijek tamo? Razmnožavaju se (ili smo ih pojeli)?

Najljepši tekst o Turu meni je u knjizi Šandora Horvatha "Staro blago - novi sjaj" o autohtonim pasminama domaćih životinja u Hrvatskoj. Horvath je spominjanje turova pronašao u mnogim starim dokumentima koje tamo i navađa, tako da je njegova priča o turu u Hrvatskoj vjerodostojna.