Autor Tema: Etno selo Kravaščica  (Posjeta: 66591 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

plemenitashica

  • Gost
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #15 : Siječanj 09, 2010, 09:41:38 poslijepodne »
..........
Čujem da je na nekavovom spravišču negde gore iza Peršinovca (nisam zapamtila v tere sučije) dvojac ili trojac fest pametnih ljudi (čitaj kretena) prozivao Jovičića zbog nekih crtarija u Kravaščici, a ostali plemenitaši teri su tam bili prvo: pojma nemaju o čemu ovi jamraju, drugo: jedva da i poznaju Jovičića, treće: niti jen ni našel za shodno reći: no, dobro, idemo čuti kaj taj umjetnik i znalac ima za reći.

E pa umjetnik je rekao ovo ( prije nego li su ga prozivali, ali po običaju prstom pokazuju, a pojma nemaju o čemu):

ŠARANJE  VANJSKIH ZIDOVA DRVENIH  KUĆA U POSAVSKO –TUROPOLJSKOM ZAVIČAJU
                    ( nakon 1880. god.)

Pod kraj 19. st. prodire u sela šire Gornje Posavine moda sve naglašenije dorade vanjskog izgleda drvenih kuća -čardaka  rezbarenjem i šaranjem u žive boje.

Već od sredine 19. st. razvija se stanovita težnja za perfekcijom u raznim seoskim zanatima a potaknuta je omasovljenom višom tehnologijom materijala i alata za manufakturnu proizvodnju.
Postale su znatno jeftinije i seoskim majstorima dostupne čelične pile za drvo i to od onih velikih kojima debla razrezuje „kumpanija“ od najmanje  tri majstora proizvodeći precizne planjke pa sve do malih preciznih pila za jednoručno fino zarezivanje nasjeda i izrezivanje ukrasnih figura od drveta.
Pojeftinjuje se prozorsko staklo a nabavlja se i u većim dimenzijama pa se počinju raditi i veći prozori.
Proizvodi se sve finiji konac što omogućuje tkanje i vezenje raznih dekoracija za svečane narodne nošnje i obogaćenje ambijenta u interijeru kuće.
Iz Italije i Češke pristižu finije boje za drvo pa se sve naglašenije i u žive boje farbaju ukrasi izrezbareni na uličnim pročeljima kuća.
Prodorom panslavinističkih ideja, po graditeljskim uzorima iz istočnih slavenskih zemalja počinje se od sredine 19. st. sve više dekorirati drvene kuće rezbarenjem i bojenjem u žive boje. Od približno 1880. pa do pred 2. svjetski  rat su se širile dekorirane površine po zidovima i zabatima tako da su sve više kuće izgledale kao nekakav buket šarenog cvijeća. Turopoljci užeg Turopolja, doživljavajući sebe kao plemenitaše, bili su suzdržani od ovako naglašenog izljeva emocija, ali određeni broj njih također nije izdržao fascinaciji novih boja.

Naročito nisu mogli odoljeti  želji da nešto značajno napišu na svojoj kući. Negdje oko 1880 -te je došlo u ovom zavičaju do opće fascinacije pismenošću, što uopće ne znači da je domaćin našarane kuće bio pismen, nego sama prisutnost slova kao dekoracije je izazivala divljenje prolaznika i doprinosila seoskom prestižu. Unuče je išlo u školu i od rana je znalo čitati, pa je djeda svaki puta kao obiteljsku šalu testirao unuče pred gostima: „Hajde svome japici pročitaj što tamo gore piše“, i bilo mu je milo svaki puta ispočetka čuti da gore piše upravo njegovo ime, npr: ČITAJ – KUĆE DOMAĆIN JOSO PL. BELEČIĆ - SAGRADIO PALIR MATO JANKOVIĆ - 1913 GODINE - UZDANJE U BOGA I SELJAČKA SLOGA. Mada na predviđenoj površini nije bilo viška mjesta za tekst ipak nikako se nije smjelo izostaviti uvodnu riječ: ČITAJ.



http://www.etnoselo.org/index.php?/esp/Galerija-slika/Etno-selo-Kravascica/Kravascica6

U početku su rađeni samo geometrijski ukrasi po završnoj, najčešće i profiliranoj gredi na uličnom zabatu ispod trama i skromnije u produžetku po planjkama bokova kuće  ispod okapa. Oblici su se postizali preciznim ritmičkim zarezivanjem pilom u isturenu gredu te utesavanjem  kvadratića na preskok proizvodeći dekorativnu repeticiju. Taj jednostavni ukras kasnije se u Posavsko –turopoljskom zavičaju, kao predvodniku u inovacijama, sve manje primjenjuje a potiskuju ga dekorativne plitke gravure raznih figura i mustri.
Najčešće su to stilizirane figure vitica, spirala -frkova a prema sredini 20. st. to postaju sve naturalnije figure: vinova loza i cvijeće te jeleni, paunovi, labudovi i ostali elementi seoske vizije raja.

Mnogo je u odabiru mustri ovisilo o prijedlogu i ukusu majstora -palira, a i neki od kuće domaćina je dugo pobirao i sebi memorirao lijepe mustre kod izvedbi na drugim kućama u svome ili susjednom selu, te smišljao kako da ih nadvisi u bogatstvu i ljepoti. Van svojeg užeg zavičaja se nije odlazilo po mustre jer bi moglo izazvati zajednicu radi povlađivanja drugim konkurentskim zavičajima.

Najviše su se primjenjivale žive boje: žuta (kao bazična) te crvena, plava i bijela, a manje zelena i sasvim je izbjegavana crna boja (sve drvene kuće iz prethodnog, zastarjelog perioda su same po sebi bile smeđe -crne).

Osim spomenutog repertoara, pojavljuju se vjerski simboli i tekstualne izjave o svome hrvatskom nacionalnom identitetu. Tu su ucrtane zastave u raznim oblicima i varijacijama ali svakako treba biti prepoznatljiva hrvatska trobojnica: crveno-bijelo-plavo. Najstarija je verzija da se u etažnom razdvoju između prizemlja i kata ili spoju sa krovom oboji traka, skroz okolo objekta sa mustrom slično kao ugrađene cigle, na prekide od lijeva prema desno, u boje: crvena, bijela, plava. Isti obrazac se provodio i uspravno po uglovima objekta  bojeći prirezana čela planjki koje lokalno nazivamo „švapski ugao“.

  Etno -selo Kravaščica  (u oformljivanju u Vukomeričkim goricama)
Na najnaglašenije dekoriranim objektima su spomenute dekorirane trake, panatljike, doživjele kreiranje sa raznim varijacijama i dosjetkama.

Na kući iz 1913 u Etno-selu Kravaščica, prenesenoj iz neposredne blizine, iz Lukinić Brda, vidljiva je želja da se dodatno kreira ova traka sa stanovitim dosjetkama. Između zadanih trobojnica je dodana i razdvojna žuta pasica. Smjer ritma „cigli“ crven, bijeli, plavi počinje od centralnog trama na zabatu i od ulaza u kuću te ide i u lijevo i u desno ali tako da na svakom od četiri ugla objekta iz svih smjerova završi sa plavom. Također po uglovima objekta odozdo prema gore ide ugao: crven, bijeli, plavi i opet se zajedno sa žutim razdvojima susreće sa prethodnom horizontalom na plavo. Tako je Bukevski majstor iskreirao određenu rebus igru na ovoj bogato ornamentiranoj kući.

Pokazujem još dva primjera nešto kasnijih bogatih izvedbi od istog majstora, gdje je vidljivo da primjenjuje isti ritam boja crven-bijeli-plavi , a kada bi ih se danas obnovilo autentičnim tonovima boje, izgledale bi šokantno šarene.
Određeni broj veoma naglašeno šarenih objekata u Posavini i manje u Turopolju se sačuvao sve do danas, ali se boje i tekstovi na njima slabo vide jer boja nije obnavljana budući da je šaranje kuća u međuvremenu postalo zastarjelo, a nasljednici su se počeli sramiti sklonosti svojih djedova prema „neukusnoj seoskoj šarentiji“. Danas bi trebalo paziti pri obnovi  ovakvih objekata, tako da se što preciznije obnove boje i da ne dođe do redukcije izvornog oslika.

Lukavec -grad , 09. 04. 2009.
                                                                           Radivoje  Jovičić , viši konzervator -restaurator ;

plemenitashica

  • Gost
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #16 : Siječanj 24, 2010, 04:54:09 poslijepodne »
Ljubav između  čovjeka i kuće


Zaljubio se čovjek u kuću.

Ne bi tu ništa bilo čudno
da se to dogodilo u dubljoj prošlosti,
kada je u svakom srcu bilo osjećaja u izobilju
a svaki čovjek imao aktivni odnos sa životnim prostorom,

nego danas, kada ljudima treba puno preduvjeta za nastanak ljubavi.

Dodatni problem je što se on zaljubio u tuđu kuću.


Tko bi produžio ovu priču, jer ja ne mogu, radi sličnih osjećaja prema jednom drvenom čardaku kojeg su kupili prekupci građe, sasjekli na komade i građu odvezli u Istru, da naprave šank u gostionici.




Radivoje  Jovičić, akad. kipar. 01/2010

Offline dobola

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 229
  • Karma: +1/-0
  • Imagine
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #17 : Veljača 04, 2010, 07:10:17 poslijepodne »
Pa dobro, bre, Plemenita šo se vačaš za te drvene kuće. Pa de to još ima da se čovek zaljubi u drvenu kuću. Ima da se zaljubi u devojku lepu obdarenu ili u nešto stariju damu, fino održavanu. De, bre, u daske da se zaljubi. Lele. Ajde, još bi razumeo da se zaljubi u fino ožbukanu trokatnicu sos metalni prozori, centralno grejanje ( na lož ulje naravno), dobar Yugo 45 plus iLI STOJADINKU ali de bre u daske , suvu travu nad glavom i bez ijednog eksera.
I to što kažeš da su neki jarani raskopali drvenu kuću pa od nje šank podigli, pa to je normalno. Pa nisu mogli kola da poprave ili dasku, bre za svinjokoljstvo. More, ima da se sve to poruši i lepo od betona da se napravi da traje lepo. Još su stari Rimljani gradili tako, nisu od daske palače dizali. pa ni Austro Ugari, pa ni partizani nisu od daske gradili. Samo beton, nek je čvrst i postojan, da traje barem do penzije. ;)
Ko to tamo peva?

shaka zulu

  • Gost
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #18 : Veljača 04, 2010, 08:06:09 poslijepodne »
Ma,jeste,bre,dabome.Ko neki štos u centar napraveo tradicinalnu KarYTONGku bez dozvolu i svi,bre,papiri.Kako se to,bre,more,zove moderno?
Ono,kad nemaš i netrebaš paripa?
e-Rvacka?
e-***i ga...

Offline dobola

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 229
  • Karma: +1/-0
  • Imagine
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #19 : Veljača 04, 2010, 09:23:43 poslijepodne »
Ma,jeste,bre,dabome.Ko neki štos u centar napraveo tradicinalnu KarYTONGku bez dozvolu i svi,bre,papiri.Kako se to,bre,more,zove moderno?
Ono,kad nemaš i netrebaš paripa?
e-Rvacka?
e-***i ga...


Koje bre papire ? Pa ja lepo o daskama pričo, a ti br Kunta o papiri, dozvola, imaš papir, nemaš papir. Koji bre papiri, pa ni opština ti bre dozvolu nema. Pa cela su bre naselja zapravo po papiri ljivade, oranice, ledine i jezera. Ko te bre pito za papire dok se gradilo u vreme koje je prošlo, a sad se samo negde tamo u sečanju pojavi. Pola tvog sela nema ni papir ni dozvolu, a bome ti je i fudbalski klub bez papira. Pa što? Jel nekom smeta? Jesil nekom uzeo , oteo, nacinaliso? E moj Kinte od Kunte starijeg, nemoj bre da lupaš u bubanj kad ti činele fale. A znaš, dobro je bre proverit prije nego napišeš.
Ja sam bre pito Plemenitu što se vaća za drvo i dasku, a ti o papiru. Vozi Miško, kuvaj kafu, sad će da naiđem. ;)
Ko to tamo peva?

shaka zulu

  • Gost
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #20 : Veljača 04, 2010, 10:09:07 poslijepodne »
Nemo,Bolni,jaro,da lupaš na gejt kad ti vindoze otvorene.Šta se bre peniš svaki put kad se one cigle na Y fatnem.
Može kafa i ljuta.  O0

Offline dobola

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 229
  • Karma: +1/-0
  • Imagine
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #21 : Veljača 04, 2010, 11:01:30 poslijepodne »
Kunta burazer, ti da si neki pozvo bi na prasiče ili bar čobanac, pa će posle da kafenišemo i popijemo koju klekovaču ;)
Ko to tamo peva?

plemenitashica

  • Gost
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #22 : Veljača 05, 2010, 02:04:16 poslijepodne »
Pa dobro, bre, Plemenita šo se vačaš za te drvene kuće. Pa de to još ima da se čovek zaljubi u drvenu kuću. .........

Ima ovdje u Turopolju i bregima. I ja sam jedna od tih koja se pronašla u onoj priči ispod, zato sam i ovjavila post.

I ne zagađujte mi OVU temu, molim.  :)

Offline kum

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 62
  • Karma: +0/-0
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #23 : Srpanj 09, 2010, 01:52:30 prijepodne »

Jel selo komplet zgotovleno ili još ima puno za delati?
Je to vam je tak

plemenitashica

  • Gost
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #24 : Srpanj 09, 2010, 08:15:37 poslijepodne »

Jel selo komplet zgotovleno ili još ima puno za delati?

Koliko je meni poznato selo je u fazi mirovanja i daleko daleko od komplet zgotovleno.

Offline kum

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 62
  • Karma: +0/-0
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #25 : Srpanj 10, 2010, 11:36:18 poslijepodne »
Šteta, drugu nedelu sem štel neke japance tam pelati. Jel se ima bar kaj zgotovlenoga za videti.
Je to vam je tak

plemenitashica

  • Gost
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #26 : Srpanj 17, 2010, 03:53:22 poslijepodne »
 
Šteta, drugu nedelu sem štel neke japance tam pelati. Jel se ima bar kaj zgotovlenoga za videti.
   
Etno selo je privatni posjed i valjda se podrazumijeva da vas vlasnik MORA  pozvati. A vlasnik je gospodin Radivoje Jovičić.                                                                                      Ima podosta zgotovlenoga, uostalom kliknite na link od Etno sela.

Offline kum

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 62
  • Karma: +0/-0
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #27 : Srpanj 18, 2010, 12:00:46 prijepodne »
 
Šteta, drugu nedelu sem štel neke japance tam pelati. Jel se ima bar kaj zgotovlenoga za videti.
   
Etno selo je privatni posjed i valjda se podrazumijeva da vas vlasnik MORA  pozvati. A vlasnik je gospodin Radivoje Jovičić.                                                                                      Ima podosta zgotovlenoga, uostalom kliknite na link od Etno sela.


Kliknol sem na link. Ne vidi se baš puno. Kad bu zgotovleno morti bo više.
Je to vam je tak

plemenitashica

  • Gost
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #28 : Srpanj 18, 2010, 11:53:06 poslijepodne »
  Kliknol sem na link. Ne vidi se baš puno. Kad bu zgotovleno morti bo više.
  Pišite g. Jovičiću na mail da bi rada došli. Ili se otpeljajte gore na brege pak poglečte iz daljine ili z dalekozorom. :)

plemenitashica

  • Gost
Odg: Etno selo Kravaščica
« Odgovori #29 : Srpanj 18, 2010, 11:59:45 poslijepodne »
  Kliknol sem na link. Ne vidi se baš puno. Kad bu zgotovleno morti bo više.
  Pišite g. Jovičiću na mail da bi rada došli. Ili se otpeljajte gore na brege pak poglečte iz daljine ili z dalekozorom. :)
Ako je  u državi sigurno će vam se javiti.