Autor Tema: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija  (Posjeta: 137526 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #165 : Studeni 16, 2013, 12:27:05 prijepodne »
Dr. Ivan Šaško

Gruntajne vuz Martijne


Prešle dnevi vuz ime svetoga Martina bilo je vezano puno dogotkov teri zviru z nečese ke jeni imenuju folklorom, drugi kulturnum baščinum, a nekteri običajmi teri se nikak ne-smeju pozabiti. Svesten sem da se ludi v sve slobode moru zabavlati na različite načine, da im ta rama (te okvir) dopušča i neke ke drugi prepoznaju kak sprdajne, al ne razmem kak se kristjani, ne samo mirne savesti, neg i z nekum posebnum predanostju moru prepustiti takvem slavlem. I ke se to ima veze z krščanstvom?

Glede vina i vinske zgodbi: de je v semu folklor i pijančevajne, proslava metamorfoze tere se raduju i verniki i neverniki; kakve veze ima sveti Martin z nekem obredom teroga se negdo vusudil nazvati "krščejnem vina"? Sveti Martin ima nesreču da se negva smrt našla v kalendaru na mestu gda vinski procesi dolaze v zaklučnu fazu. I nike drugoga? Ne, ima neke tragičniše. Reč je o zamene dionizijskoga kulta i krščanske reči i prepoznatlivoga scenarija do te mere da nevpučen čovek više i ne razlikuje stvarni obred od parodije, posebno gda tu baščinu podrži i poneki nevpučeni svečenik.


Nastavek na ŠTAndardu

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

AKTUALNO uz Martinje:
uz suglasnost dr. Ivana Šaška, docenta na Katedri za liturgiju pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, prenosimo njegova "Razmišljanja izazvana Martinjem" o povezivanju katoličkog sveca svetog Martina s običajem "krštenja vina", kojem će i ove godine, vjerojatno iz kršćanskog neznanja i neupućenosti, biti nazočni mnogi katolici
 
RAZMIŠLJANJA
IZAZVANA MARTINJEM



Zašto baš sveti Martin? Zašto se Martinje sa svim svojim obilježavanjima moralo vezati uz ime toga sveca koji je to možda najmanje zaslužio? Čemu taj čudesni obrat povezivanja nepovezivog i zašto je morao žrtvom postati ovaj plemeniti gorljivi kršćanin, biskup iz Toursa, asketa, predan evanđelju, spreman za njega umrijeti, dakle do mjere koja nipošto ne smije postati banalizacijom.

Mislim da vam je jasno na što smjeram. Ovih će se dana uz ime svetoga Martina vezati mnoštvo događanja koja proviru iz nečega što će jedni zvati folklorom, drugi kulturnom baštinom, a neki običajima koji se nipošto ne smiju zaboraviti. Svjestan sam da se ljudi u svojoj slobodi mogu zabavljati na različite načine, da im taj okvir dopušta i nešto što će drugi prepoznati kao izrugivanje, ali mi nije jasno kako se kršćani, ne samo mirne savjesti, već i s nekim posebnim predanjem mogu prepustiti takvim slavljima. I što sve to ima veze s kršćanstvom? Možda je svemu kriva ili, reći će drugi, za sve zaslužna, postmoderna. Ovo vrijeme kojemu je svojstvena izgubljenost i igra prožeta djetinjim zanosom, a nalazi se u nutarnjem rušenju ustaljenih značenja, zapravo u isticanju znakova koji ne znače i simbola koji ništa ne simboliziraju, živeći u simbiozi sa svim i svačim, što će nazvati tolerantnošću i otvorenošću za dijalog sa suvremenošću.
 
U svemu je ipak tragičan lik sv. Martina. Da bi bilo jasnije što želim reći, približavam taj lik. Martin, s imenom koje je umanjenica imena rimskog boga rata Marsa, rođen je u Panoniji 316. ili 317. godine kao sin roditelja čije se podrijetlo veže uz sjevernu Italiju ili čak uz naše krajeve Ilirika. Činjenica je da mu je otac, koji je kasnije postao tribunom, bio u sastavu rimske vojske, uvelike je odredila Martinov životni put. Premda tako daleko u vremenu, sv. Martin nam je bliz po životopisu sjajnog Sulpicija Severa. Od njega saznajemo da je ovaj budući svetac imao djetinjstvo prožeto klasičnim obrazovanjem, a taj je početak morao ostati nedovršenim kada je postao vojnikom u Paviji. U tom se ozračju Rimskoga carstva susreće s kršćanstvom koje je tek postalo javno priznatom religijom. Sveti je Martin obraćenik s poganstva koji je dobro poznavao poganski kult, vjerovanja, bogove i svu nepomirljivost toga vjerovanja s kršćanskim Bogom Isusa Krista. Ne znamo od koga upoznaje kršćanstvo: jesu li to bili kolege u vojsci, prijatelji njegovih roditelja ili je to bilo uzorno ponašanje kršćana. Vjerojatno je prošao mnogo poteškoća kada se želio upisati među katekumene, ne samo zbog toga što je bio vojnik, već i zbog stroge discipline koja je vladala među kršćanima, budući da su obraćenici s poganstva trebali pokazati stvarne plodove svoga obraćenja. S petnaest godina imao je zacrtanu vojničku karijeru i otac ga prisiljava na prisegu caru u najranijoj mogućoj dobi prema tadašnjem zakonu. Nakon dvije godine, točnije sa sedamnaest, ulazi u službu circitora, kojemu je bila zadaća nadzor nad noćnom stražom i izvršavanjem drugih vojnih obaveza. U tu se službu smješta epizoda koja je postala paradigmatskom za svetoga Martina i koja je postala izazovom za umjetnike različitih usmjerenja iz najrazličitijih razdoblja. Naime, riječ je o jednom od obilazaka prilikom kojega susreće polugolog siromaha te ga zaogrće polovicom svojega plašta. Ta scena sažima dobrotu i pozornost ovoga sveca i na sve što je nezaštićeno, ponizno, bijedno i potrebito pomoći. Bilo je to vjerojatno 338. godine, a iduće se godine krsti. Teško je reći koliko dugo ostaje u vojnoj službi, ali se jasno vidi da je i nakon "sakramenta prosvjetljenja" živio više kao redovnik nego kao vojnik, teško pomirujući svoj način razmišljanja sa zahtjevima rimske vojske. Uz sve teškoće, ipak u četrdesetoj godini postaje redovnikom i odlazi u Poitiers k biskupu Hilariju koji je i sam bio obraćenik s poganstva. Ovaj svetac bio je često na meti pogana i Arijevih pristaša, progonjen upravo zbog svojega žara u evangelizaciji mnogobožaca. Premda je ondašnja disciplina nerado primala u kleričke redove bivše vojnike, 371. godine postaje biskupom u Toursu, sačuvavši karakteristike koje obično nisu resile biskupe njegova doba, budući da su redovito dolazili iz redova učenih građana. Jedna od tih je obilazak najsiromašnijih. Shvaćao je da nepoučenost klera uzrokuje skretanje u raznovrsna krivovjerja te se zauzima za školovanje svećenika. Gajio je skromnost, siromaštvo, zajedništvo, solidarnost, asketski život i molitvu. Sve je svoje ciljeve provodio oduševljeno, vojničkom odlučnošću i neslomljivošću. Sveti se Martin predstavlja kao branitelj slabih pred carevima, založen oko puštanja na slobodu nepravedno zatočenih, oko povrata oduzete imovine i povrata prognanih.

Nakon ovog prikaza jasno će se nametnuti pitanje: a što je s vinom i vinskim pričama. Gdje je u svemu folklor i pijančevanje, proslava metamorfoze kojoj se raduju i vjernici i nevjernici; kakve veze ima sveti Martin s nekim obredom kojega se netko usudio nazvati "krštenjem vina"? Sveti Martin ima nesreću što se njegova smrt našla u kalendaru na mjestu kada vinski procesi dolaze u završnu fazu. I ništa drugo? Ne, ima nešto tragičnije. Riječ je o zamjeni dionizijskog kulta i kršćanskih riječi i prepoznatljivoga scenarija do te mjere da neupućen čovjek više i ne razlikuje stvarni obred od parodije, posebice kada tu baštinu podrži i poneki neupućeni svećenik.

Ironija je u tome što sveti Martin, iznikao iz poganskoga svijeta, obraćenik iz toga poganstva, gorljivi borac protiv poganskih zabluda i navjestitelj Isusa Krista, odjednom postaje namjernom zamjenom poganskog boga Bakha ili u rimskoj verziji Dionizija. Čovjek koji je umirao s riječima upućenim demonu zla: "Ništa što bi ti pripadalo nećeš naći na meni" odjednom je postao glavnim likom neukusne igre samozvanih čuvara hrvatske baštine. Žalosno je da prosječni hrvatski vjernik na spomen imena ovoga sveca neće pred očima imati kršćanina, biskupa koji se sav predaje bližnjima i koji ruši idole jednoga politeističkog svijeta, koji stoji pred ovozemaljskim moćnicima zauzimajući se za pravdu i čovječnost, već će odmah izgovarati riječ vino i mošt. Ironija i ignorancija združeni i nedodirljivost kršćanstva po nečijoj mjeri pred čime bi kršćani trebali možda još i zapljeskati.

Ipak, kad se netko odvaži izgovarati riječi koje bi trebale biti duhovite, a slijede logiku kršćanskih molitava sakramenata inicijacije, kada na sebe stavlja imitaciju biskupskih insignija, barem mu se treba reći da sveti Martin nikada nije nosio te insignije, jer su uvedene puno kasnije, a jednako tako da se ovaj svetac u kršćanstvo zaljubio gledajući ponašanje kršćanskih suvremenika. Tko li će zavoljeti kršćanstvo ako ga mi predstavljamo uz zvuke Bakhova smijeha? Nije mi jasno zašto se kapelice u vinogradima posvećuju svetome Martinu, zapravo nije mi jasno zašto se tamo uopće grade kad su nam i župne crkve previše mrtve. Ne vjerujem da se tamo istinski moli, a vjerujem da su dio čudnog dekora koji premda izgleda kršćanski, s kršćanstvom nema ništa zajedničkog. Znam, znam da mi neki kažu da sam pretjerao u strogoj ocjeni, ali u ovom što sam rekao nije u pitanju samo vino i sveti Martin, već povezanost nepovezivoga ili izgubljenost mjerila, a to nije pitanje samo jednog blagdana već puno šire. Pitanje koje se zrcali u mnogim područjima našega života.

Ivan Šaško


Zvir:
http://www.biskupija-varazdinska.hr/OLD/Aktualno/A071.HTM

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zagrebački Mužikaši Pijmo Brati Vince, 02 :05

Zagrebački Mužikaši Pijmo Brati Vince
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #166 : Studeni 16, 2013, 12:30:14 prijepodne »
23. kolovoza 2011.
Rimski obrednik z leta 1929.

Naš prijatel Luka je vredno delal i priredil elektroničku kopiju zajnoga predkoncilskoga Rimskoga obrednika na hrvatskomu jeziku. Ov je obrednik i pre bil dostupen na internetu
(Rimski obrednik 1929.)
lubaznostju vlasnice više zanimlive blogov mr. sc. Snježane Majdandžić-Gladić
(http://bibijana-majglad.blogspot.com/ ).
Maker sem i sam z te kopije vadil tekste za blagoslove vode i soli, hrane, trav itd., senok je poprilično ograničejne v rablejnu bila čijnenica ke ta verzija ne bila skenerana neg fotograferana, z mestimično mutnem mestam. Verujem da bu ova nova verzija okuražila svečenike i laike da vupoznaju i rabe ovo blago katoličke tradicije. Kak je se na hrvatskomu ŠTANdardu, vuporaba obrednika trebala bi se i leže reširiti kajti nema eventualne problemov z vučejnem latinskoga jezika.

***

Lubaznostju jenoga svečenika, vuspel sem dojti do zvirnoga primerka Rimskoga obrednika vundnoga v Zagrebe leta 1929., skenerati ga i tak napravitii dostupnešem sem teri bi ga šteli rabiti.

Skenerajne je napravleno v visoke rezolucije vuz prepoznatlivost teksta, tak da je (po)dat(k)oteka "žmeka" oko 160 MB. PDF datoteku morete prevzeti sim
(download link: http://dl.dropbox.com/u/28548541/RO1929_scan.pdf ),
a ak obrednik očete samo prelistati dok ste spojeni na mrežu, to morete napraviti sim
(http://bibijana-majglad.blogspot.com/2009/03/rimski-obrednik-iz-1929.html ).


Zvir:
http://tomablizanac.blogspot.com/2011/08/gostujuci-autor-rimski-obrednik-iz-1929.html

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

V „Rimskomu obredniku z leta 1929.” more se najti, med drugem,

X        Blagoslov plodova i vinograda (str. 262)
XVII    Blagoslov novih plodova (str. 269)
2        Blagoslov vina na blagdan sv. Ivana ap. i ev. (str. 432)
8        Blagoslov kruha, vina, vode, plodova protiv bolesti grla na blagdan sv. Blaža biskupa (str. 441)
53      Blagoslov vina za nemoćnike (str. ..  )


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Denes se pri blagoslovu vina gustokrat rabi molitva z najnovešoga obrednika, tera je (molitva) obča za blagoslov hrane i pijače v sem prilikam, dok „Rimski obrednik z leta 1929.” nudi konkretne prilike, najgusteše z pobožnosti o blagdanu teroga sveca.

Cirkva vino blagoslivle, skup z drugemi jestvini, više put na leto, naravski vuz Vuzem, al "pravi" blagoslov vina od davnin je na blagdan sv. Ivana apoštola, 27. 12. 
Vidi se da te obrednik ne spomijne sv. Martina i vino, tak da nema nikakove "tradicije" blagoslova, a još mejne krščejna vina, kak je na priliku fašnička tradicija od Tri krale do Pepelnice, ili običaji vuz sv. Luciju ili Mikulu...

Odgovore po tomu pitajnu daje i (prethodni) članek biškupa Šaška. Cirkveno-konformnem pristupom oče se blagoslovom vina istisnuti negvo „krščenje”, tero se („krščejne” vina) sprda čak z tri sakramente...

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ziher ni v dojdučnosti nabu moči zbeči čitati / prenašati kajkavski pisane (na priliku križevsko-štatutne) martijnske članke („Nek se piše kajkavski, pa maker i dobro“, da parafrazeram Dalija), ali vuz to treba naglašuvati cirkveno-konformne regule (molitve) po pitajnu blagoslova vina.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vinska Kaplja - Kvartet Gubec, 02:19

Vinska Kaplja - Kvartet Gubec
« Zadnja izmjena: Studeni 16, 2013, 12:37:46 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #167 : Studeni 16, 2013, 12:31:19 prijepodne »
Hrvatske novine
Tajednik gradišćanskih Hrvatov

Životni stil

Kako kroz ključenku gledati tajnu fiziku Boga?

08/11/2013
 
Gravitacija i druge fizikalne veličine su prouzrokovale formiranje zvijezd i planetov. Svitlost se širi sa svitlosnom brzinom. Kad je zima, se atomarne partikule polaglje gibaju nego kad je teplo. Jabuka pada na tlo namjesto da se diže u višinu. Sve to su fizikalne istine, ke svenek štimaju. Za to nije potriban Bog. Ali odakle su ti prirodni zakoni? Gdo je nje stvorio? Svaki, ki ne vjeruje u božansku snagu, ovde doživljava svoje granice.


Da je univerzum nastao iz ničega, nije vjerojatno. A ipak kvantna fizika ov fenomen pozna u malom formatu: Atomarne partikule nastaju i skrsnu, naizgled slučajno i nepredvidljivo. U svitu kvantov je fenomenov, ki bojse nimaju uzroka. „Još i dragi Bog ne zna, zbog čega se raspada odredjen atom u odredjenom hipcu“, veli poznati Bečanski eksperimentalni fizičar Anton Zeilinger. Albert Einstein je prema kvantnoj fiziki bio rezerviran. Vjerovao je, da bi neka difuzna slučajnost mogla igrati ulogu i da se za tom slučajnošću skriva nepoznat princip uzroka i posljedice (Ursache und Wirkung). Zato je Einstein razvio misaoni eksperimenat: Prema kvantnoj mehaniki Wernera Heisenberga bi morali dva elektroni, ki po koliziji odletu u različne pravce i se tako udaljuju jedan od drugoga, u isto vrime preuzeti identična svojstva. A to bome nije moguće — tako »misteriozno djelovanje na daljinu« ne egzistira, mislio je Einstein i izjavio svoju glasovitu izreku „Teško je Bogu gledati u karte. Ali da se kocka i poslužuje ›telepatskih‹ sredstav, ni hipac ne morem vjerovati.“ Kvantni fizičar Anton Zeilinger izgleda da more Bogu gledati u karte. Ako postoji Bog, ki utiče na tok svita, bi slučajnost „zaistinu bila mogućnost, da se umiša Bog, a da se to ne suprotstavlja prirodnim zakonom“.

Stoprv po Einsteinovoj smrti, čim je znanstvenikom stao na raspolaganje laser, su počeli istraživati misteriozno djelovanje na daljinu (Fernwirkung). 2008. ljeta je Švicarski fizičar, Nicolas Gisin, u laboratoriju u Genfu poslao plav svitlosni trak (Lichtstrahl) kroz kristal. Pritom su se stvorili »isprepleteni fotoni (verschränkte Photonen)«, pari svitlosnih partikulov, ki su izgledali kot dvojki. Od ovih dvojak su jednoga kroz optički kabel (Glasfaserkabel) poslali u neko selo istočno od Genfa, a drugoga u suprotivni pravac na zapad. U obadvi slučaji je udaljenost iznašala 17,5 kilometre.

Čim su Nicolas Gisin i njegov tim izmirili svojstva partikulov, su vidili, da su partikule identične. Ne da su bile iste od samoga početka, nego stoprv je u hipcu mirenja jedna partikula preuzela svojstva druge. Kad su izračunali, kako brzo se je Einsteinovo »misteriozno djelovanje« od jednoga fotona prenosilo na drugoga, su se čudili: s najmanje desettisućostrukom svitlosnom brzinom (Lichtgeschwindigkeit) ili još i istovrimeno je jedna partikula preuzela karakteristike druge. Odakle znaju dvi partikule, ke su daleko jedna od druge, ča se dogadja s drugom? A zač to znaju veljek? A mislilo se je da prema teoriji relativnosti ništ nije brže nego svitlost. S našom pameću ne moremo razvezati takove fenomene. Zna tajnu samo Bog? Su takovi eksperimenti samo ključenka, kroza ku gledamo tajnu fiziku Boga?

 
(Agnjica Schuster)
http://hrvatskenovine.at/clanak/08-11-2013/kako-kroz-kljucenku-gledati-tajnu-fiziku-boga

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

DUNJA KNEBL & IRINA_DEJ MI, BOZE, JOCI SOKOLOVE ETNO ETHNO, 02:34

DUNJA KNEBL & IRINA_DEJ MI, BOZE, JOCI SOKOLOVE ETNO ETHNO
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #168 : Studeni 16, 2013, 12:33:07 prijepodne »
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, SESVETČAK (STUDENI) 2013.

NEKAJ ZA ČAS KRATITI

Neje Božek kriv za našo krizo, najte na jemo šparati!!!!?

    Znuom gda je kriza, ali nejte šparati sam na dragomo Božeko, a dok dojde nekša nevola unda smo vsaki den v cirkvi i prosimo ga nek nam pomore, nek nam oprosti vse ono kaj smo zahuzali. A Božek kak Božek, on je takši i je, pak nam nejvečpot i vse oprosti. Na to smo navčeni i zato tak i delamo. Neste si nigdar mislili kaj bi i naš dragi Božek mogel jempot štrajkati kak to, več dva mesece, delajo naši dragi doktori brez šterih isto tak nebremo. Bar nej dok zbetežamo

Več pomalem i sam sebi idem na živce: pak kaj se čudim tem nezerenušima, kaj tak grdo moram reči, pak je i v Evanđeljo napisano gda je Jezuš ozdravil deset betežnikov, a sam jeden se vrnul kaj mo se zafali. Brzčas nebrejo vinogradari biti vekši katoliki od ovih v Evanđeljo? Pak so se zato i našemo gvardjano lagvi resušili! Ak več ne delajo vsako nedelo stisko v cirkvi, ak ne mečejo nikaj v nedeljne škreblice, unda bi bar mogli lagve napuniti. Neje vse v penezi!



    Furt pripovedamo da je kriza, da ga ne dosti penez, a i tak se ponašamo. Ali ne navek. Nejbole se tua kriza pozna v cirkvi dok tre nekaj dati za Božekovo hižo, a i one šteri žnjom gospodarijo. Prosim vas lejpo, znuom gda je nej lejpo gledati v ljucko bukso, ali nebrem negda kaj ne bi videl kak ljudi prebirajo po drobnaj penezaj dok tre nekaj v škrebljico hititi. I to ne jempot! Pak od čega bodo naši velečasniki, očem reči, župniki živeli ak bodemo v škreblice sam železne peneze metali i to one nejmenše. Gledim sosedo Franco, ona vsako nedelo hiti v škreblico 5 kuni, a znam da ima bogečko penzijo. Gruntam si: kuliko bi ja moral hititi kaj bi mi Božek (čitaj: župnik) zapisal plusa? Vsi se zgovarjamo na to krizo, štera traje i traje, a unda nam dojdo Vsi Sveci i vse ono kaj celo leto govorimo nam padne vu vodo. Najme kaj, grobi i grobja so nam okinčeni kak daj gostuvanje obslužavali. Cvetja ga vejč nek i vu nejlepšemo međimorskomo cvetnjako. Nek vsi ljudi, a posebno pajdaši i sosedi vidijo, kak smo radi meli našega pokojnoga. I neje to vse, mora na grobo svetiti nejmeje dvajsti lampaši kaj mo ne bo dušica zalutala dok pe v nebo. A vsi mi znamo, bar mi katoliki, da se za dušice tre moliti v cirkvi, ali na tej veliki svetek je pre mešaj ne stiska. Ne ftegnemo i k meši dojti jerbo moramo to vse cvetje na grobje odnesti i vse te lampaše vužgati. Niti so stiske bile po cirkvaj, a niti pak je stiska bila pre meši, štera je služena na čakoskomo grobjo. Pak bodete rekli gda vas sam šinfam, ali moram vam nekaj reči: kak ne dojdete tua gde vam je mesto, a ftegnete sikam drugam. Vse se more ak se oče i vse se ftegne ak se dobro splanera. I još sam to: znuom gda je kriza, ali nejte šparati sam na dragomo Božeko, a dok dojde nekša nevola unda smo vsaki den v cirkvi i prosimo ga nek nam pomore, nek nam oprosti vse ono kaj smo zahuzali. A Božek kak Božek, on je takši i je, pak nam nejvečpot i vse oprosti. Na to smo navčeni i zato tak i delamo. Neste si nigdar mislili kaj bi i naš dragi Božek mogel jempot štrajkati kak to, več dva mesece, delajo naši dragi doktori brez šterih isto tak nebremo. Bar nej dok zbetežamo.

    Minuli mesec smo zafalili dragomo Božeko za vse ono kaj je zraslo na našim poljima, sadovjakima, vrčakima, goricaj… Of tjeden pred nami obslužavlemo godovno svetoga Tinčeka i krstimo mošta vu vino. To je još jedna prilika kaj zafalimo dragomo Božeko za rodne gorice i pune lagve. Prosil bi vse one štero so napunili lagve kaj nebodo zahuzali kak je to bilo lanjsko leto. Najme kaj, lani je nej bila stiska pre zahvalni gorični meši jerbo so falili oni šteri so nejveč nabrali. Oni so odišli mošta pretakat. A što zna gde bi gombali i vlekli zvezde z neba gda so gorice slabo rodile ili pak da je, nedaj Božek, toča pobrala pol grozdja. Što bi vsima fpetil? Nejme brige, ali skorom navek isti falijo! Več pomalem i sam sebi idem na živce: pak kaj se čudim tem nezerenušima, kaj tak grdo moram reči, pak je i v Evanđeljo napisano gda je Jezuš ozdravil deset betežnikov, a sam jeden se vrnul kaj mo se zafali. Brzčas nebrejo vinogradari biti vekši katoliki od ovih v Evanđeljo? Pak so se zato i našemo gvardjano lagvi resušili! Ak več ne delajo vsako nedelo stisko v cirkvi, ak ne mečejo nikaj v nedeljne škreblice, unda bi bar mogli lagve napuniti. Neje vse v penezi!


Vaš Tonček

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
Leto XVI, br.11, studeni, l. 2013.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/  , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primerkov


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski v cirkvam
Velečâsni Ivan Hrâstovičov, župnik v Loboru v Hrvackomu zâgorju, sě z svemi meštani spomina(l) kajkavski i, ke jě posebno vâžno, na mešami propovéda(l) na kajkavskomu jeziku.
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a)
pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/51_Kajkavska_vecernica.pdf   
b)
editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294

c) Video:
Kajkavska večernica z mešum: KAJ v Zeline 2008. i 2009.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg21820/#msg21820

Na priliku z leta 2008. (1/5):
Citat:
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 01, 15:00 http://www.youtube.com/watch?v=rImSspAN8xk 

Daj još jednu prijatelj natoči - Boris Babarović Barba & To je to ( Dragi naš Kaj 2013 ), 04:06

Daj još jednu prijatelj natoči - Boris Babarović Barba & To je to ( Dragi naš Kaj 2013 )
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #169 : Prosinac 15, 2013, 01:37:03 poslijepodne »
Fra Zvezdan Linič o braku i rastave

      Nemrem ja ak sad opanem na ispitu na fakultetu idem sad mam mejnat fakultet, ak ne prejdem jen (raz)red, gotovo je.  Pa ja se moram boriti. Tako se i v braku, pa mora se boriti, dojdu neprilike.
      Pa i brati i sestre se svade, naju prestali biti brati i sestre tem ke se svade.
     Mi verujemo da Božja milost more biti jača od ludske gluposti. I zato Cirkva inzistera na tomu, osim i dogmatskoga toga temela, da tak Božja reč veli: ke Bog združi čovek nek ne rastavla.



Postotek rastav u Hrvatske (22 % v letu 2008.) itekak tira na gruntajne. Odustaju li supružniki možda prelehko jeni od druge i dokončaju razvrgnuti brak?  Ke bi oni zapraf morali napraviti dodatno da bi senako spasili tu svu zajednicu?

Pa ja mislim da je tu negde i koren i temel onoga ke je naglašeno za Cirkvu, da cirkveni brak je nerazrešiv. Ne to z nekoga prkosa il nekakvoga primitivizma i konzervatizma, neg je to z vere. Zake? Jer verniki teri se venčaju v cirkve, ak su verniki, ak svačaju to za- izres, onda računaju i na Božju pomoč,  i onda računaju z tem da ne moraju kapitulerati pred prvum poteškočum, prvum prepirkum, prvem nekem grubosti živlejna tere buju došle v braku.


Mnogi se verniki rastavlaju. Znači  to da ne poštuju sakrament (ženidbe)?

Mene je strašno žal. Jasno, i to se zgodi.  Ali ono ke Cirkva, evangelij naglašava to je ne kapitulerati pred zlom. Moramo pobediti zlo dobrem. Prema tomu, nektera  živčanost (nervoza), nektera prepirka (svaja), nektera uvreda – se se da prejti. More se odpustiti (oprostiti), more se znova dati (pružiti) ruku, more se probati ..

Nemrem ja ak sad opanem na ispitu na fakultetu idem sad mam mejnat fakultet, ak ne prejdem jen (raz)red, gotovo je.  Pa ja se moram boriti. Tako se i v braku, pa mora se boriti, dojdu neprilike.
Pa i brati i sestre se svade, naju prestali biti brati i sestre tem ke se svade. I mislim da je to to.
I tu je koren. Mi verujemo da Božja milost more biti jača od ludske gluposti. I zato Cirkva inzistera na tomu, osim i dogmatskoga toga temela, da tak Božja reč veli: ke Bog združi čovek nek ne rastavla. Amen.

Citat:
Glasnik Samobora i Svete Nedelje, 28. 10. 2011.

Zvjezdan Linić - DUHOVNI STUPAC
 
Pred nama su dušni dani

Zaboravljeni hvala!


Često moramo priznati da u životu ne znamo i nećemo nikada stići istinski za sve zahvaliti. Jedni drugima ostajemo dužnici. Škrti smo katkada i za običnu riječ "hvala", a isto tako i za geste zahvalnosti i ljubavi. Zbog toga su naši ljudski odnosi često opterećeni nekom nedorečenošću. Htjeli bismo sve to nadoknaditi u susretu sa spomenom, godišnjicom smrti, grobom ili drugim mjestom vezanim uz naše pokojnike. Kao da nam se daje nova šansa: nadoknaditi izgubljeno.

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg38371/#msg38371 

Citat:
Fra Zvezdan Linič na turopolske forumgorice
(iskajne moguče samo za registrerane korisnike):
v iskalicu v gornomu desnomu čoško („traži“) vupisati
Duhovni stupac

dobre izjave i poruke, fra Zvjezdan Linić i Ljubica Udović Vranić govore o braku i rastavi, 05:28

dobre izjave i poruke, fra Zvjezdan Linić i Ljubica Udović Vranić govore o braku i rastavi
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #170 : Prosinac 29, 2013, 06:13:14 poslijepodne »
Sveta družina (familija) je izraz, teri označuje družinu, teru su predstavlali Jezuš, Devica Marič (Marija) i sv. Joža (Josip).

Blagdan svete družine je liturgijsko slavje v Rimskokatoličke cirkve v čast Jezušu z Nazareta, negve matere, Blažene Device Mariču (Marije) i negvomu skrbniku sv. Jože (Josipu). Slavi se v nedelu posle Bogeka (Božiča, maloga Boga), osim če ta nedela pada na 1. sečna; onda se slavi 30. prosinca.

Čaščejne svete družine počel je mons. François de Laval, kanadski biškup v 17. stoletju .

Blagdan svete družine vpelal je papa Oroslan (Lav.os.lav) XIII. leta 1893. i odredil da se slavi v nedelu v osmine (oktave) Bogojavlajna (Svete tre kralov) iliti v nedelu med 7. sečnom i 13. sečnom. Leta 1969. je bilo odlučeno, da se slavi v nedelu posle Bogeka (Božiča, maloga Boga), ke se zadržalo do denes.

V Svete družine se odražava družinsko (familijsko) trojstvo na Zemle. japek, mamek i deca. [1]

Horvatska biškupska konferencija je odredila da se v Horvatske, na blagdan Svete Družine slavi i dan iselenikov, kajti je i Sveta družina sprobala izseleništvo prilikum bežajna v Egipat. [2]

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveta_obitelj

Citat:
Medmrežna propoved: Sveta Družina Jezuša, Mariča (Marije) i Jože (Josipa)

Prvu nedelu iza Bogeka (Božiča, maloga Boga) slavimo blagdan Svete družine (familije): Jezuša, Mariča (Marije) i Jože (Josipa). Prikladno je slaviti Svetu družinu v Bogekove (božične) cajte. Bogek (Božič) je baš družinski (familijski) blagdan.


Nastavek (na ŠTAndardu):

Osnovna je poruka Božića: prihvatiti Isusa. Svima koji ga primiše (prihvatiše) dade moć da postanu djeca Božja. Ono što je osnovno u svakoj obitelji jest uzajamno prihvaćanje. Potrebno je da se prihvatimo uzajamno i da se stavimo na raspolaganje jedni drugima. Tko to može i tako čini, taj ostvaruje poruku Božića.

Tako nam Božić pomaže da bolje shvatimo obitelj. Božić nam daje snagu da u obiteljima jedni druge prihvaćamo jer je i nas Bog prihvatio u Kristu. Obitelj nas uči da se međusobno pri­hvaćamo, da upoznamo zakon života i da se sta­vimo na raspolaganje jedni drugima. Obiteljski život očitovanje je Božjeg života. Jedini put da očuvamo naše obitelji jest ljubav, razumijevanje, milosrđe i posvemašnja dobrota.

Obitelj je nepresušno vrelo svetosti, ljubavi i života - prva i najveća životna škola. Ona je bila i ostala glavni i najvažniji životni zadatak. Obitelj je početak, izvor i korijen ljudskoga društva, Crkve i domovine. Sudbina naše Crkve i domovine ovisi o stanju obiteljskoga života. Najvažnije u čovjeku gradilo se, gradi se i uvijek će se graditi u obitelji.

Najdublje radosti i najteže žalosti pruža nam život u obitelji. U obitelji se živi dubina našega života. Jednostavno, bez obitelji, bez obiteljskoga ozračja, nezamisliv je istinski pravi ljudski život. Bog nas susreće u obiteljskom životu.

Bog - neizmjerna ljubav - zamislio je obitelj kao mali kutak raja u ovoj suznoj dolini. Sam Bog se utjelovio - postao čovjekom u nazaretskoj obitelji. Došao je k nama da bi ovu zemlju pretvorio u raj, a sve ljude u jednu veliku Božju obitelj. Zato smo u Isusu svi braća i sestre, djeca nebeskoga Oca. Obitelj je svetište i ognjište ljubavi. Moramo je čuvati.

Kriza koja je zahvatila sva područja života, posebice je zahvatila obitelj. Tako kažemo da se za obitelj došla teška i sudbonosna vremena. Obitelj je toliko uzdrmana i ugrožena da joj je teško naći lijeka. Svaka se četvrta, treća, gotovo već i druga obitelj raspada. Sve je manje ljubavi i sreće, vjernosti i radosti.

Obitelj sve više razara i uništava nevjera i razvrat, rastave i abortusi. Mnoga djeca su ovisna o drogi, alkoholu i drugim porocima. Novine, razna piskarala, pornografski časopisi, TV uvelike uzrokuju propadanje obitelji i ubijaju obiteljsko ozračje i duh.

Slušamo svaki dan kako se jedni drugima tužimo: obitelji su postale nesretne, bolesne, ranjene, u krizi su i raspadaju se. Nitko nikoga ne sluša, još manje poštuje. Svatko misli da je on najpametniji. Roditelji za sve optužuju djecu, djeca se stalno tuže na roditelje.  Stariji i mlađi se nikako ne razumiju, stalno su u „hladnom ratu". Time se ništa ne rješava. Naprotiv problem postaje još veći i teži.

Zašto je obitelj zapala u krizu i zašto je došla ta opaka bolest? Zato što su obitelji izgubile Isusa Krista. On je temelj i oslonac svake obitelji.  Nestalo je Duha Božjega, spremnosti na žrtvu, samoodricanja. Vjera je oslabila i kod nekih potpuno iščezla. Molitva se ugasila. Crkva je Kristova zabrinuta za obitelj i zove nas da se vratimo Bogu.

Tajna obiteljske sreće stoji u poštivanju Boga i njegovih zapovijedi. Unesimo u obitelji Kristovo Evanđelje i njegov Duh. Posvetimo se preko Bezgrješnoga Srca Marijina Isusovu Srcu!

Nemojte misliti da je sreća u obitelji i budućnost djece osigurana tamo gdje u kuću ulazi dosta novaca, pa bile to kune, marke, dolari. Ne mislite da je sreća u obitelji osigurana time što je u kuću unesen novi namještaj. Sve to može biti dobro i korisno, ali nije dovoljno da te zaštiti od nesloge i jada.

Ponekad su djeca, teret, žrtva, patnja, ali i životna sreća. Doista su sreća na zemlji i ona će biti vratar koji će otvoriti nebo i put k vječnoj sreći ako ih se prima iz Božje ruke i odgoja ih se za Boga. Sav novac koji se stječe na zemlji, sva djela koja se stvaraju, sve kuće koje se grade, sve što se u kuće unosi i nabavlja sve će to vrijeme odnijeti, ali ono što će nas neprestano činiti sretnima i zadovoljnima jest međusobna sloga i valjano odgojena djeca. Ako ovoga nema, sve drugo ne vrijedi ništa.

I mladi su pozvani ljubiti i poštivati svoje starije, biti uvijek ljubazni s njima, razgovarati s njima, pozorno ih slušati, što govore, makar je to sto puta ista stvar koju slušamo.

Biti im stalno zahvalan, znati prijeći preko njihovih slabosti, nesavršenosti i nespretnosti.

Korisno je poslušati njihove savjete i ne prezirati njihovo iskustvo.

Isplati se brinuti se za njih i njegovati ih kad su bolesni. To su oni zaslužili. Hvale vrijedno je pomagati im uvijek kad god je to potrebno. Ako su daleko, trebalo bi ih pohoditi, javiti im se kartom i pismima! Imati malo vremena za njih. Neka zajednička molitva u obitelji bude ona Božja kišica koja će gasiti nezadovoljstvo, neslogu…

Sveta Obitelj nas uči da je sreća u duhovnom bogatstvu.

http://www.dnevno.hr/vjera/duhovnost/110029-web-propovijed-sveta-obitelj-isusa-marije-i-josipa.html

* * * * * * * * * *

Sagrada Familia
Bazilika Svete družine, katalonski: Temple Expiatori de la Sagrada Família, v Barcelone je krunsko remek delo arhitekta Antonija Gaudíja, maker je ostala nedovršena posle negve (i)znenadne smrti.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sagrada_Familia

O, kakva to svetlost, 03:20

FA Šiljakovina
Bogekov (Božični) koncert 29.12.2012.
Župna cirkva Vuzvišejna Svetoga Križa, Kraveska (Kravarsko)

O, kakva to svetlost
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #171 : Prosinac 31, 2013, 05:10:59 poslijepodne »
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, VELIKOBOŽIČNAK (PROSINEC) 2013.

NEKAJ ZA ČAS KRATITI

Osamnajst let več zvonijo!!!


      Na prvo nedelo Adventa smo hodali glase davat za to, i sam za to, kaj se brak kak zajednica muškarca i žene preseli z Obiteljskoga zakona v Ustav. Nej smo vsi išli, ali nas je bilo dosti kaj smo vu temo uspeli i ve to bode tak i nikak drugač. Vsi znamo da je dragi Božek na svet poslal moškoga (Adama) i ženo (Evo) i dal jim je navuka kaj bodo lepo živeli, jeden drugomo pomagali, radi se meli, parili se i skup deco meli. I tak je bilo na jezere let. Tak je bar bilo pre onima štere je Božek na svet poslal i ak je dragi Božek to tak vredil unda to tak i dale mora biti. Brzčas je tak bilo i pre onima, šteri ne priznajo da jiv je Božek na svet poslal. Moram vam reči nešterni so išli glase davat posle meše i zaokružili so protiv. Najme kaj, oni so bili protiv kaj bi nešterna deca mela dve mame ili pak dva japeke i tak so glase dali, ali so krivo zaokružili. Vsa je sreča kaj je takših bilo malo, pak je vse na dobro zišlo. Moremo si sam zamisliti kak bi to bilo kaj bi dva „japeki“ il pak dve „mamike“ posvojili dete i brigali se za jega. Pitam vas,  i sebe, kak bi bilo tomo deteto, štero bi došlo v takšo zajednico niti krivo niti dužno, a i nišči ga je nej nikaj pital? To vam je po onoj staroj: Pes je najbolši čovekov prijatel! To vsi znamo, ali je to mišleje čoveka jerbo je pesa nišči ni nikaj pital. 

      Vu zadje vreme čuda je spominka o ravnopravnost možov i ženi. Tak vam je došlo vum da je brak zajednica dvoje ljudi vu šteroj je jeden navek v pravo, a drugi je mož! Ne moram vam govoriti što je to vum dal, a dok govorim kak se mi moški moramo boriti za to kaj bodemo ravnopravni z ženaj, unda me vsi čudno gledijo. Tak vam je bilo i z Štefom i Barikom. Barika je mela cugle vlasti v rokaj, a Štef je magadil i posluhnul, a vse zbogradi mira pri hiži. Najpredi je Štef odišel k Božeko na račun, a ne dugo posle toga je i Barika došla za jim. Dok ga je gori našla lejpo mo je rekla da ve morejo i dale skup živeti kak so to delali i na zemli, ali Štef se pobunil: Draga moja Barika, kaj si pozabila kaj smo pred župnikom prisegnuli: zajedničko živlenje, pomaganje v dobro i zlu, ali sam do smrti!

      Negdi malo predi Adventa so vam i naša i vaša Zvona postala punoletna. Doživela so osamnajst let kak zvonijo na veselje nas šteri jiv pišemo (!) i zadovoljstvo vas šteri jiv čitate (?). Morem vam reči, kaj nebo zgledalo da se falim (makar bi se mogel): Zvona još navek redovito zvonijo makar se to jako slabo čuje. Neje da ona slabo zvonijo nek jiv mi vsi skupa slabo čujemo, očem reči, jako jiv slabo čitamo. Posebno se slabo čujejo v novešoj cirkvi Svetoga Tončeka (mojega imejaka) na čakoskomo Jugo. Prosil bi vas kaj bi se vutem malo poprajli, vi bodete najbrž zadovoljni z onim kaj bodete pročitali, a mi isto tak dok bodemo vidli kaj so Zvona sfalila.

      Pred nami je Božič i božični svetki. Nek vas Božekov blagoslov prati vu ove božične dneve, a i celo novo leto, štero je pred nami. Vse dobro vam želem!

                                                                         Vaš Tonček

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
Leto XVI, br.12, prosinec, l. 2013.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/  , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 1200 primerkov


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski v cirkvam
Velečâsni Ivan Hrâstovičov, župnik v Loboru v Hrvackomu zâgorju, sě z svemi meštani spomina(l) kajkavski i, ke jě posebno vâžno, na mešami propovéda(l) na kajkavskomu jeziku.
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a)
pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/51_Kajkavska_vecernica.pdf   
b)
editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294

c) Video:
Kajkavska večernica z mešum: KAJ v Zeline 2008. i 2009.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg21820/#msg21820

Na priliku z leta 2008. (1/5):
Citat:
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 01, 15:00 http://www.youtube.com/watch?v=rImSspAN8xk 

Krunoslav Cigoj - Zvon zvoni (Popevke zanavek) Krapina 1997. HQ, 04:19

Krunoslav Cigoj - Zvon zvoni (Popevke zanavek) Krapina 1997. HQ
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #172 : Prosinac 31, 2013, 05:14:22 poslijepodne »
Silvester I.

Silvester I. je bil trideset i trejti papa, naslednik Miltijada, od 31. sečnja 314. do 31. prosinca 335.


Za negova je pontifikata, rimski c(es)ar bil Konstantin I. Veliki, teri je prethodnoga leta 313. donesel Milanski edikt v teromu je vundal, da krščanstvo postaje slobodna religija. Spomendan mu je (na dan negve smrti) 31. prosinca, zajnoga dana v letu, teri se po-jnemu zove i Silvestrovo. Negve relikvije su v cirkve sv. Silvestra v Rime. Osmi je po dužine pontifikata. Bil je papa 21 leto, 11 mesec i jen dan, odnosno 8005 dan.

Zvir:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Silvestar_I.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Svetec po teromu se zajni dan v letu zove 'Silvestrovo'

V to su doba nastale prve velike kristjanske cirkve, dok su se kristjani do unda zbrali v katakombam i po privatnem (h)ižam. Te se cirkve zovu 'Constantine”, če-prav za prav je nijovomu zdigajnu v velike mere pridonesel i papa Silvester.


Papa Silvester I., Cirkvum je vupravlal od leta 314. do 335. To razdoble bilo je za Cirkvu od posebne važnosti, kajti je unda konačno došel konec strašnem pregajnajnem kristjanov. Tak je Silvester bil on papa teri je poklem više desetletj strava i grozoti, doživel jen nov i srečen početek. Bil je rojeni Rimlan. Na svet je došel oko sredine trejtoga stoletja. Skoro je siher da je svečenički Red prijel još pre zloglasnoga Dioklecijanova pregajnajna i da je za toga izgnanstva nekuliko let živel skrit v skrovišču polek Rima. Poklem smrti pape Miltiada postal je, leta 314., 34. rimski biškup. V Rime je unda vladal c(es)ar Konstantin. Živel je pomalo v sence velikoga c(es)ara, teri je (Silvester) svu rolu doživlaval još navek z stanovitum trunkom izgnanstva. Poleg toga, Konstantin se nigdar ne odrekel sve titule „špic (vrhovnoga) svečenika“, poradi čega se mešal v pitajna Cirkve, sazival koncile i sinode. V to su doba nastale prve velike kristjanske cirkve, dok su se kristjani do unda zbrali v katakombam i po privatnem (h)ižam. Te se cirkve zovu 'Constantine”, če-prav za prav je nijovomu zdigajnu v velike mere pridonesel i papa Silvester.
Mrl je 31. prosinca leta 335.

Zvir:
http://www.dnevno.hr/vjera/svetac-dana/110048-svetac-po-kome-se-posljednji-dan-u-godini-naziva-silvestrovo.html

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Papa Silvester I.

Prema ranosrednovekovne legende, Silvester je betežnoga rimskoga c(es)ara Konstantina Velikoga zvračil od gube i krstil.

Tak to dokumentera Konstantinova darovnica, falšna (lažna) čitaba, nastala, pretpostavla se, v 6. il 7. stoletju. Legenda se preširila v srednevekovne legende Aurea, Jacobusa de Voragine. V zafalu za zvračejne (celejne) Silvester je od Konstantina kakti dobil na dar Patrimonium Petri (očevina, baščina Sv. Petra), tera je predstavlala temel kesneše Papinske države. Provere su opovrgle navode legende: Konstantin je več leta 313. Milanskem ediktom službeno dopustil krščanstvo, Silvestrovomu prethodniku Miltijadu predal teren na terem je denes lateranska palača i na koncilu v Niceje (na teromu Silvester ne bil osobno, neg su ga predstavlali dva prezbiterijanci) donesel prvo očituvajne o priznajnu vere, veruvajna, Nicaenum. Silverster je bil te, teri je ober Petrovoga groba v Rimu, na grobju nuter Vatikanske bregekov, dal delati prvu cirkvu svetoga Petra.


Zvir:
http://de.wikipedia.org/wiki/Silvester_I.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Silvestar papa k njima se pridruži,
koga na nebesih okruniše.

(z pesme "Narodi nam se Kral nebeski")

http://hr.wikisource.org/wiki/Narodi_nam_se

* * * * *

BOŽIĆ U GORICI, NARODI NAM SE, 03:00

BOŽIĆ U GORICI, NARODI NAM SE
« Zadnja izmjena: Prosinac 31, 2013, 05:37:40 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #173 : Siječanj 06, 2014, 01:02:55 prijepodne »
Sveti tri kralji

Sveti tri kralji so zvezdo zbrali.
Pa su šli za njo snočka i nacoj do tega kralj Herodeša. (x2)

Kralj Herodeš tak je rekel,
Da bi odma ž njimi tekel
Vu grad Betlihem tam kam ja nesmem
Ker se je mladi kralj rodil. (x2)


Mi smo donesli zvezdico
Ljubo Marijo devico
Ki je rodila sineka
Svim grešnikom spasitelja
Nacoj ti v zadnji čas zvezdica
Spala pri vas Marija rajđa polek nas. (x3)


* * * * * * * * * * * * * * ** *

KUD Jablanovec - Sveti tri kralji, 03:05

Bogekov (Božični) koncert KUD-a Jablanovec
”Sveti tri kralji so zvezdo zbrali”
Cirkva Marije pomočnice, 29.12.2012. v Ivancu

KUD Jablanovec - Sveti tri kralji

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #174 : Ožujak 12, 2014, 08:19:58 poslijepodne »

ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
MALOBOŽIČNAK (SEČEN) – SVEČEN (VELAČA) 2014.

NEKAJ ZA ČAS KRATITI

Prvih  šezdeset  je  minulo

Znate kak je to, kaj bodo se ve sfadili jerbo po sfaji bi se mogli i reziti, a prosim vas lejpo, što bi jif ve, vu tem letima, štel. No, šalo na strano, bilo je kajkaj vsega vu teh šezdeset let i trelo je to zdržati i zato vsaka jim čast, jemlem kapo z glave i poklonim se do zemle. Gde je red red je, pak tak so i jiva deca već ožejena skorom četrdeset let, vnuke vejč od deset. Kaj je lepo, lepo je i kaj tre pofaliti, pofalimo. Takši smo mi je, tak so nas naši stareši navčili.


     Zadnjega januara, vu ovomo novom leto, so naši pajdaši i pajdašice preslavili šezdest let otkako so se dečki oženili, a puce zamoš odišle. Za one šteri ne znajo moram reči da so to v pitanjo Gustek i Anika Ivančići z Vanovca i Ivica i Marica Lehkeci z Martan. Tak so oni jeni druge zvali pred šezdest let dok so po nejvekšoj zimi (prek minus 20) išli v cirkvo kaj zadobijo sakramente hižnoga zakona.Morete si misliti kakša je to želja bila za ženidbom da so po toj strašnoj zimi snega do kolen gazili sam kaj ne bodo več vsaki sam živeli jerbo so se šteli družiti i pariti. Znate kakša je zima bila da so se bandistima štrumenti zmrzavali i to vsima sam bobjaro ne. Tak lepo so se zvali još pet-šest let, a dok so došla deca, snehe, zeti, vnuki unda so se spominali malo ozbiljneše i trdeše, a dok pak so na svetlo dneva došli i prevnuki znova so se počeli spominati kak deca. Malo je onih šteri ne znajo da so Gusti i Ivo skupa delali četrdeset let v GeKa Međimorjo i da so bili zidarski meštri na jako dobromo glaso. Kajkaj toga so zazidali i po našaj cirkvaj dok so još bili mlajši i dok so roke naprajle kaj so oči vidle. Pred deset let, da smo obslužavali pol stoletja jivoga zajedničkoga živlenja, zazvedili smo kak je zidarija jako teški posel. Najme kaj, Gusti i Ivo so vu fabriki skup delali četrdeset let, tam so si i penzije zaslužili, a još jedno dvajsti let (nejmeje) so skup fušali i nigdar so se ne ftegnuli spominati za svoje žene, za svoja gostuvanja, tak da so stopram pred deset let zazvedili da so se oženili istoga dneva, istoga meseca i istoga leta i nebodete veruvali, ali jednako je bilo zima v Ivanovco kak i v Čakovco. Vsa je sreča kaj so pajdašili i fušali i dok so došli v penzijo, pak se je i istina na vse zadje zazvedila. Znate kak je to, zidari so čuda cajta bili i po tereno, pak so se, brzčas, naši pajdaši ne ftegnuli doma nikaj poštricati, a ve pak se jim to niti ne splati. Znate kak je to, kaj bodo se ve sfadili jerbo po sfaji bi se mogli i reziti, a prosim vas lejpo, što bi jif ve, vu tem letima, štel. No, šalo na strano, bilo je kajkaj vsega vu teh šezdeset let i trelo je to zdržati i zato vsaka jim čast, jemlem kapo z glave i poklonim se do zemle. Gde je red red je, pak tak so i jiva deca već ožejena skorom četrdeset let, vnuke vejč od deset. Kaj je lepo, lepo je i kaj tre pofaliti, pofalimo. Takši smo mi je, tak so nas naši stareši navčili.

      To kaj so naši „mladenci“ tak dugo zdržali trebajo nejpredi zafaliti dragomo Božeko, šteri jim je dal zdraviče, a i pomogel jim je kaj so jeden drugoga trpeli dok je bilo nejteži, dok so ne meli kaj so nucali, šteli, dok so meli sliko, a tona ne. To denes jako čuda vredi jerbo denešji mladi se nejpredi zidejo, počnejo hodati, ve se več niti ne skrivlejo, a posle sedem-osem let skup živijo predi nek se oženijo. A dok se oženijo unda se za leto-dve rezidejo, jer so, jeden dugomo, našli nekše skrite falinge za štere so ne znali. Prosim vas lepo kam bode to došlo, da bodo te mladi meli vnuke ili pak prevnuke? A obletnice gostuvanja? I od koga se bodo jiva deca vučila? Kuliko vidimo pred dragim Božeko je veliki posel i on bode vse to zbavil sam mo moramo dati priliko. Anika, Gustek Ivica i Marica so mo dali!


Vaš Tonček

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
Leto XVII, br.1/2, sečen/velača 2014. l.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/  , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primerkov


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski v cirkvam
Velečâsni Ivan Hrâstovičov, župnik v Loboru v Hrvackomu zâgorju, sě z svemi meštani spomina(l) kajkavski i, ke jě posebno vâžno, na mešami propovéda(l) na kajkavskomu jeziku.
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a)
pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/51_Kajkavska_vecernica.pdf   
b)
editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294

c) Video:
Kajkavska večernica z mešum: KAJ v Zeline 2008. i 2009.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg21820/#msg21820

Na priliku z leta 2008. (1/5):
Citat:
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 01, 15:00 http://www.youtube.com/watch?v=rImSspAN8xk 

Makar si ti v pedesetim, moja moraš biti.
Kom3dija - Medjimurski lepi decki, 02.40

Kom3dija - Medjimurski lepi decki
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: "Križni puot" F. Andrašca_P Oltar-POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti
« Odgovori #175 : Travanj 19, 2014, 01:03:08 poslijepodne »
Križni puot

Reči i napev: Florijan Andrašec


1.
Podignite oči svoje na ov križni puot,
die je Jezuš pred Pilatom dopeljan na krivi suod.
Ovo prva je postaja gorke muke Njegove,
gdie nedužen bez krivice ve na smrt obsuđen je.

2.
Drugu gliejte tuo postaju i muke premislite,
od glave do pete v ranah i mrsko popljuvan je.
Gdie na Njegvo svieto rame teški križ postavljen je,
kojega na Kalvariju za griešnike nesel je.

3.
Pri trietji postaji vidiš gdie sam Oca Boga Sin
gda noseči križ preteški prvič opal je pod njim.
Teška muka, kruna s trnja svietu glavu probada,
iz svake Mu rane tiela curi krvca presvieta.

4.
Pri postaji štrti Jezuš kruto razžalostil se
ar vies zmučen noseč križa svojom Majkom ziestal se.
Pogliej ovdi tuožnu Majku, buoli srca njenoga,
gdie niie smiela duojti  blizu do Sineka svojega.

5.
Na pietu postaju, duša, pogliej guori da vidiš
die je Jezuš tak zmučeni da vieč nebre nosit križ,
ali trdo srce ljudsko niema pri njem smiljenja,
znovič Mu na svieta pleča meču križa teškoga.

6.
Pri šiestoj postaji gliejte svieti obraz Jezuša,
ves zmrcvarjen i krvavi, premisli si tuo, duša!
Tuo pobožna žena vidi, k njemu je pristupila
i z ruobačom Mu brisala znoj z obraza svietoga.

7.
Pri siedmi postaji, griešnik, pogliej Boga svuojega
gdie pod križem drugič opal radi grieha tvuojega.
Obrni se griešnik k Njemu, izgovori ovu rieč:
„O zdigni me, Jezuš, z grieha, nigdar ne bum griešil več.“

8.
Pri uosmi postaji vidiš takaj, griešna dušica,
kak jeruzalemske žene oplakuju Jezuša.
Tu nakloni svoju glavu i zdihavaj Jezušu
oplakujuč griehe svuoje ki zrok Njegve muke su.

9.
Pri dieveti je postaji bila muka Jezuša
gda po trietji puot opal pod križa preteškoga.
Zviezan, zbijen bil pod križem i nemilo tučeni,
vies vu ranah sie do kosti po kamienju vliečeni.

10.
Gliedi postaju diesetu, gdie sliečeni vieč stoji,
kako milo gliedi križa na kuom bude raspieti.
Oštri čavli pripravljeni, octa, žuča posuoda,
s kiem bu bilo napojeno svieto Tielo Jezuša.

11.
Pri postaji jedanoajstuoj zaplači si dušica,
ar tu z čavli prebijaju rouke, noge Jezuša.
Ove neizmierne boli Jezuš za nas čutil je,
kaj izbavil nas od grieha koga Adam fčinil je.

12.
Pri dvanoajstuoj pak postaji srce žalost predira
ar vidimo Boga svuoga gdie na križu vumira.
Suonce, miesec je potemnil, zburkala sa zemlja se,
Majku svuoju jie izručil, svuoju dušu spustil je.

13.
Nut pri postaji trinoajstuoj Jezuš z križa duol je ziet
i žaluosni Majki svuoji vu naručaj mrtev diet.
Tu premisli vielku žalost štieru teško zrieči je
ar vu jieno svieto srce sedem mečov vbolo se.

14.
Četrnoajsta je postaja ovog puota križnoga,
tu vu gruob polažu Tielo Jezuša raspietoga.
Zadnja žalost Njegve Majke da Jezuš pokopan bil
tak je za nas križnog puota svuoje muoke završil.


Zvir:
Hrvatske cirkvene i svetovne pop(ij)evke Florijana Andraš(e )ca, kantora v Dekanovcu v Međimurju
Skupil i stručno vredil: Miroslav Vuk-Croata
II. prešireno vundajne
Zagreb, 2002.

* * * * * * * * * ** * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Isusovo raspeće i smrt, 09:36
Prizor z scenskoga prikaza“ Jezušove muke“ v Zaprešiču, Novi dvori, Cvetnica 1.4.2012.

Isusovo raspeće i smrt
« Zadnja izmjena: Travanj 19, 2014, 01:08:10 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg:Vazam je svetak žene i ženstva_P Oltar-POrtal naš svagdašni PObôžnoVragolast
« Odgovori #176 : Travanj 20, 2014, 11:08:45 prijepodne »
HRVATSKE NOVINE
Tajednik Gradišćanskih Hrvatov
18/04/2014

Životni stil

Vazam je svetak žene i ženstva, svetak ženske veličine

Komu se je Kristuš na vazm­e­no jutro prvomu skazao?
Prvo se je Jezuš skazao ženam, med njimi Mariji Magdaleni (Mk 16,9; Iv 20,11). Prvo su žene vidile Jezuša živoga. Prvo su žene doznale, da se je goristao. One su donesle prvu, veselu vazmenu vist Petru i apoštolom.

Gdo ljubi, bit će ljubljen, božanski ljubljen. Vazam je svetak žene i ženstva. Na Vazam je Kristuš pozdravio žene: »Zdravo!« i »Marija!« A one su mu odgovorile: »Rabboni!«.



Vazam je svetak žene i ženstva, svetak ženske veličine i ženskoga preštimanja. Kristuš je ženu obdario svojom ljubavlju. Ljubav je put do Boga. Nisu štige oltara put do Boga, po ki već-ki koracaju, a ni sveto ulje na ruka. Ruke su duhovniku pomazane za druge, a od štig oltara moru prodikovati i grišniki. Božja ljubav se ne da zloupotribiti. Nije on pred Bogom velik, ki je primio velike službe. Velik je on, čija duša je dobra i čista. Nebo se neće miriti po vlasti, jurisdikciji i po titula.

Na Vazam su žene pokazale, da znaju Boga ljubiti, vjerno, žarko i hrabro. Dokaz za to je Evandjelje, a evandjeosku tezu je potvrdio Kristuš. Komu se je Kristuš na vazmeno jutro prvomu skazao? Apo­štolom ne. Njim se je skazao stoprv navečer. Petar se je popašćio k grobu stoprv kad su mu žene javile, da je grob u vrtu, u koga su položili Jezuša, prazan. Prvo se je Jezuš skazao ženam, med njimi Mariji Magdaleni (Mk 16,9; Iv 20,11). Prvo su žene vidile Jezuša živoga. Prvo su žene doznale, da se je goristao. One su donesle prvu, veselu vazmenu vist Petru i apoštolom. I danas su žene u centru vazmenoga svečevanja. U prvoj vazmenoj maši se na Veliku Subotu i u maši na prvi, najveći vazmeni dan, čita evandjelje o žena na grobu i o andjeli, ki su im se skazali i je batrili radosnom novošću: »Gori se je stao, nije ovde!« (Mk 16,6). I svi mi — i vlastodršci ovoga svita i papa — slušamo Božje svidočanstvo, Božje priznanje velikoj ženskoj vjeri, vjernoj ženskoj ljubavi. Kad su se apoštoli bili razbižali, kad su od straha zamuknuli, su se žene demonstrativno nad njim plakale. Pomogla im je njeva ženska intuicija. Logikom srca i svojega plemenitoga instinkta su oćutile, da je on, ki upada pod križem, nekrivičan. Plakale su i prišle su mu, da mu otaru krvavi pot. I kad je visio na križu, su kuražirane žene gledale njegovu agoniju, zadnji čin potresne katastrofe. Ostale su mu vjerne, i kad su ga svi drugi bili ostavili. Ostale su s njim i s njegovom majkom. Tako­vu hrabrost ima samo žena, ku pelja srce. Kristuš je vidio tri hrabre Marije. Po tri dnevi grobnoga počivka je znao, da je njeva ljubav bila iskrena i jaka. I kad su nedilju jutro žene prošle na grob sa svojimi dragocjenimi masti i se skrbile putem, ki će im odvaliti kamen s groba, je on, opet živ, bio ganut od te njeve vjerne ljubavi. Rekao je »Zdravo!« i Magdalenu je zvao imenom: »Marija!« A one su mu rekle, pune vazmene sriće suzami blaženoga presenećenja: »Rabboni« — »Učitelj moj«! I zato su u mistiki vjere i ljubavi žene Kristušu bliže nego muži. One su mekljega srca. Zato imaju bo­lji dio u kršćanstvu.

Gdo ljubi, bit će ljubljen, božanski ljubljen. Vazam je svetak žene i ženstva. Na Vazam je Kristuš pozdravio žene: »Zdravo!« i »Marija!« A one su mu odgovorile: »Rabboni!«.

(Agnjica Schuster)

Tagovi:
Životni stil
http://hrvatskenovine.at/kategorija/zivotni-stil

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vazam fest_x264.mp4, 02:17
Objavljeno 9. tra 2012.

Župa sv. Križa je na uskrsni ponedjeljak ugostila bendove mladih: domaćini, sv. Križ Srdoči, FRAMA grada Rijeke, Salezijanska mladež, Srce Isusovo Zamet, Karlo Anić na kontrabasu, Kristina i Ben Hur. Nakon euharistije koju je predvodio župnik vlč. Božo Mićanović, počeo je i glazbeni program Vazam festa. Spontano, nakon koncerta dogodila se i zajednička pjesma : ) još jednom su mladi posvjedočili ljubav prema Isusu i Crkvi.

Vazam fest_x264.mp4
« Zadnja izmjena: Travanj 20, 2014, 11:16:06 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Vuzmeni pondelek___P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti
« Odgovori #177 : Travanj 21, 2014, 11:10:03 prijepodne »
Vuzmeni pondelek

Vuzmeni pondelek je krščanska (kristjanska) svetkovina. Slavi se dan po Vuzmu. V Hrvatske i mnogem državam sveta je službeni blagdan.

Na ov dan, v cirkvam se spomijne put vskrsnuloga Jezuša v Emaus z dvemi vučeniki, teri su ga tek kesneše prepoznali, da je trgal kruv. Negda su vuzmene proslave trajale tjeden dan, ali se v 19. stoletju skratilo na jen dan posle Vuzma. Vuzmeni ponedelek je službeni praznik v skoro sem europskem državam, v Australije, Novomu Zelandu, Kanade, Argentine, Čileu i v nekterem državam Afrike i Sredne Amerike. V Polske, Češke i Slovačke postoji običaj, da dečki vjutro zbude dekle i špricaju je svetum vodum, posvečenum na Vuzem.


Zvir:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Uskrsni_ponedjeljak

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vuzmeni pondelek leta 2009. v Mičevcu (Turopole)
MIČEVEC USKRSNI PONEDJELJAK VIDEO 13 04 09, 08:13

MIČEVEC USKRSNI PONEDJELJAK VIDEO 13 04 09
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Povezanost zajca z tradicijum vuzmenoga jejca__P Oltar-POrtal naš svagdašni
« Odgovori #178 : Travanj 22, 2014, 11:58:07 poslijepodne »


Citat:
Primli zajca za jajca

Povezanost zajca z tradicijum vuzmenoga jejca još navek ne jasna, maker je plodnost zajcov vusko povezana z prolečom.

Sledeče dve hipoteze se gusto navodiju.

1)
Nektera rano slikana vuzmena jajca kažu sliku z tri zajce* - ilustraciju (od) tre zajcov z vukupno samo tri vuva,  pri terem, poradi "dvojne vuporabe" vuv senok saki zajec ima dva vuva. To je des poznati symbol Svetoga Trojstva (Otec, Sin i Duv Sveti) (prvotno značejne ne jasno). Morebitno bi se od tega prikazajna moglo dojti do zajcov kak dobavlačov jajec.

* Slika (prikaz) z tri zajce

2)
Na jenomu mestu v Svetomu pismu (Biblije), v psalmu 104,18 EU, pripoveda se o starešomu prevodu "zajca". [6] Razlog za to bil je latinski prevod Izreke 30,26 EU ", v tere je Jeronim (Hieronymus) hebrejskoga "šafan-a" (hyraxes, damani) prevel z  „lepusculus“ (zajček) [7]. Od kesne antike ovo mesto je tumačeno kak simbol za slabe lude (zajci), teri išču pribežišče v stene (Krist). Ovo tumačejne je temel simbolike zajca v krščanske ikonografije.


Zvir
((k)wikipedia na nemačkomu):
http://de.wikipedia.org/wiki/Osterhase


http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg50792/#msg50792

« Zadnja izmjena: Travanj 23, 2014, 12:04:52 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HRVATIKAN - Pape sveci__P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti
« Odgovori #179 : Travanj 27, 2014, 09:02:58 poslijepodne »
HRVATIKAN

27.4.2014.

Pape sveci

Karamarko v Vatikanu:
Ovdek se des pisala povest

– Pašoš (putovnica) mi je zet(a) pod obrazložejnem da sam odlaskom Pape v Rim oštetil vugled SFRJ – spripovedal nam je Karamarko.


Autor: Silvije Tomaševičov
 
– Biti ovdje za vrijeme kanonizacije dvojice papa bilo je za mene kao vjernika nevjerojatno uzbuđenje - rekao nam je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko koji je prisustvovao kanonizaciji u Vatikanu.
 – Ivan Pavao II. za nas Hrvate bio je osobno značajan, mi smo ga imali i imamo ga u srcu – kazao je Karamarko istaknuvši kako je kao student bio na određeni način povezan s papom Poljakom.

"Oslobodil je države tere su bile iza Železne firunge"

– Mi, studenti, odlazili smo na Hrelić i od Poljaka koji su se vraćali s ljetovanja kupovali značke njihova sindikata Solidarnost, kao i značke na kojima je pisalo geslo Ivana Pavla II., odnosno Totus tuus. Imali smo osjećaj  da papa Slaven ruši na duhovnoj razini različite okoštalosti. Oslobodio je države koje su bile iza Željezne zavjese. Skupina nas, studenata koji smo nosili bedževe Solidarnosti i Totus tuus otišla je na hodočašće kod pape Ivana Pavla II. 1982. godine. Nakon toga odlaska, u Rimu mi je bila oduzeta putovnica i vraćena mi je tek nešto prije raspada Jugoslavije. Putovnica mi je oduzeta pod obrazloženjem da sam odlaskom kod Pape u Rim oštetio ugled SFRJ – ispričao nam je Karamarko svoje iskustvo.

Kao student pisao je pjesme, a kitica jedne pjesme upisana je u knjižici molitava tijekom posjeta Ivana Pavla II. Hrvatskoj.

– S Ivanom XXIII. došlo je do promjene u Crkvi, približio je Crkvu narodu promjenama u liturgiji – kaže Karamarko, a na pitanje zna li hrvatska mladež koliko je Ivan Pavao II. učinio za Hrvatsku drži kako se o tome premalo zna i premalo ući u školama.

"Des je pred našemi očmi pisana povest"

– Ivan Pavao II. pokrenuo je val koji je preplavio Europu, posebno istočnoeuropske zemlje. Volio bih kada bi naša djeca znala više o tim događajima – dodao je Karamarko. – Danas je pred našim očima pisana povijest.


Josipovičov: Sveci su postali papi teri su proklamerali dijalog

- Svecima su postali pape koji su proklamirali dijalog. Ivana XXIII. zvali su Dobri Papa, reformirao je Crkvu, otvorio se prema drugim konfesijama, i prema onima koji nisu vjernici, a Ivan Pavle II. bio je velika figura druge polovice i kraja dvadesetog stoljeća i znamo koliko je učinio za Hrvatsku. Oni su važne, velike ličnosti koje su utjecale na cijelo čovječanstvo bez obzira na to jesu li pripadali Katoličkoj crkvi ili nisu - kazao je u Vatikanu predsjednik Ivo Josipović.


Cirkvenu špicu predvodio je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, a s njim su bili i riječki nadbiskup Ivan Devčić, umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, biskup požeški Antun Škvorčević, bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, zagrebački pomoćni Ivan Šaško, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Enco Rodinis, kao i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i predsjednik BK BiH, banjolučki biskup Franjo Komarica. U Vatikan je, inače, došlo 120 službenih izaslanstava, a među 24 državna poglavara bili su talijanski Giorgio Napolitano, poljski Bronislaw Komorowski, nekadašnji predsjednik nobelovac Lech Walesa te pripadnici kraljevskih obitelji. EU su predstavljali predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Manuel Barroso.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/karamarko-ovdje-se-danas-pisala-povijest-935404

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Papa Ivič Pavel II.
Papa Ivan Pavao II. i Hrvati, 01:29

Papa Ivan Pavao II. i Hrvati
« Zadnja izmjena: Travanj 27, 2014, 09:18:35 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549