Autor Tema: O YES YES Bûševec  (Posjeta: 68375 )

0 Članova i 3 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #15 : Listopad 18, 2011, 10:43:57 poslijepodne »

(i nogometna:)
Turo(pol)ska i vukomerička formula za vuspeh:
prek Turske do Polske (i Vukrajine)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Vesti Ogranka Selačke sloge Buševec

07-17.07.2011.   Gostuvajne v Turske

6. MEDNARODNI KUCUKCEKMECE "LAKE"FESTIVAL
TURSKA, ISTANBUL, (KUCUKCEKMECE)

 
    Se pofale vupučujemo i organizatoru teri ne pozabil niti jenu sitnicu i teri drži ov festival na jako visokomu nivou (po našemu sudu sigurno jen od najbolše organizerane festivalov v Europe). Najava i propaganda festivala, z zastavicami se zemli je bila i više neg izvrsna (plakati i zastave se zemli vučesnic su bile na sakom koraku).

    Si nastupi i događajna su slikani i snimani, a na završne večere su si vučesniki dobili DVD-e ze snimkami kompletnoga festivala. Saka čast organizatorem, preporučamo se i za drugi put.



    Ogranak "Seljačke sloge" Buševec je od 07-17.07.2011. gostovao na 6. Međunarodnom Kucukcekmece "Lake" festivalu. Festival organizira CIOFF Turska sekcija u suradnji sa općinom Kucukcekmece. Organiziran je na vrlo visokom nivou i po svim CIOFF kriterijima (čak i više od toga). Na festivalu su nastupale slijedeće zemlje; Meksiko, Kanada, Španjolska, Švicarska, Rumunjska, Rusija, Kirgistan, dvije Turske grupe i mi.
   Na put je išlo 34 člana OSS Buševec i dva vozača, a za prijevoz smo izabrali najpovoljniju opciju autobusnog prijevoznika Vrbanac iz Siska. Smještaj je bio organiziran u hotelu Adela, hotel sa 4 zvjezdice u dvo i trokrevetnim sobama Po dolasku svaka grupa dobiva svojeg vodiča (naša vodička se zvala Ebru) koji je na raspolaganju 24 sata, akreditacije i englesko-turske rječnike. Također po smještaju u hotel organizator za svaku grupu osigurava jedan autobus, tako da naši autobusi nisu vozili loko vožnju. Pozornica na kojoj se nastupa prekrasna, velika (12 x 10 m) za plesača, sa posebnim povišenim dijelom za glazbenike, izvrsno osvijetljena i ozvučena.

    Otvaranje festivala glamurozno uz prisutnost svih važnijih političara u gradu. Zadana satnica i program se u potpunosti poštuju. Na svim programima koje smo izvodili je gledalište bilo puno, a na samom otvorenju su i svi okolni parkovi bili puni ljudi (za njih su postavljena dva dodatna velika displeja). Svi nastupi su snimani sa tri kamere i slikani od službenih fotografa. Prilikom transporta na nastupe i povratka sa nastupa zbog gužve u prometu osigurana je i policijska pratnja. Osim službenih nastupa koji su bili raspoređeni; od centralne pozornice na jezeru pa preko mimohoda kroz grad, do nastupa u šoping centru i na ribarskom otočiću, te na ulici, domaćini su nas upoznali i sa Istanbulom organiziravši nam izlete. Tako smo imali prilike vidjeti Aja sofiju, Plavu đamiju, Grand bazar, Panoramu i Miniaturk , a jedan dan smo imali i vožnju Bosporom. Nastupi su bili svakodnevni, ali je bilo dovoljno vremena i za odmor, pravilno su raspoređeni na sve dane boravka u Istanbulu. Organizirana je i utrka čamaca na jezeru za sve grupe, a jedan dan su nas vodili u vodeni park.

    Na nastupima koje smo izvodili Hrvatsku smo željeli predstaviti kao kulturno turističku zemlju sa mnoštvom raznolikosti pa smo se tako predstavili sa koreografijama; Linđa, Splitskim plesovima, Baranjom, Draganićem i naravno Turopoljem, uz tamburaška intermezza i pjesme iz Međimurja i Slavonije (naravno svako u nošnji kraja iz kojeg je i koreografija). Sve grupe su imale mogućnost predstaviti svoju zemlju drugim grupama po jednu večer, tako smo i mi iskoristili priliku pa smo Hrvatsku predstavili na slijedeći način.

    Prezentaciju smo podijelili na tri regije; panonski dio, jadranski dio i središnja Hrvatska. U svakom dijelu smo ponudili hranu i piće iz tog kraja, otpjevali i odsvirali pjesmu, pokazali nošnje iz te regije, te naučili plesati ostale grupe po jedan ples iz svake regije. Osim toga paralelno su se na video zidu vrtjeli slajdovi Hrvatske, a složili smo i dva stola puna propagandnih materijala o Hrvatskoj koje smo podijelili svima prisutnima. Prezentacija je odrađena na visokom nivou i vjerujemo da ćemo ovaj model koristiti i dalje (u majicama HTZ-a).

    Ovim putem se želim zahvaliti Hrvatskoj turističkoj zajednici, Turističkim zajednicama Grada Zagreba i Velike Gorice, Muzeju Turopolje i Gradu Velikoj Gorici koji su nas snabdjeli sa promo materijalima i poklonima koje smo podijelili svim grupama i pojedincima. Na ovaj način je mogao svatko iz publike ponijeti djelić Hrvatske u svoju zemlju. Posebnu zahvalu upućujemo Ministarstvu kulture koje nas je i ovaj puta financijski podržalo (sredstvima MK smo pokrili veći dio troškova autobusnog prijevoza), bez njihove pomoći ne bismo mogli prezentirati lijepu našu na ovako kvalitetan način.

    Sve pohvale upućujemo i organizatoru koji nije zaboravio niti jednu sitnicu i koji drži ovaj festival na vrlo visokom nivou (po našem sudu sigurno jedan od najbolje organiziranih festivala u Europi). Najava i propaganda festivala, sa zastavicama svih zemalja je bila i više nego izvrsna (plakati i zastave svih zemalja učesnica su bile na svakom koraku).

    Svi nastupi i događanja su slikani i snimani, a na završnoj večeri su svi učesnici dobili DVD-e sa snimkama kompletnog festivala. Svaka čast organizatorima, preporučamo se i za idući puta.
 
Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić


Zvir:
http://www.oss-busevec.hr/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:

Ovak je bilo lani:
Pučka tancajuča (vumetnička) družba «De Boezeroenen», Flandrija, Belgija

De Boezeroenen - Dronkenmanssuite (1/2), 07:07
"De Boezeroenen" Boezeroenen Internationaal Folklore
Folklorefestival Festival Küçükçekmece "Lake festival"
De Boezeroenen - Dronkenmanssuite (1/2)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

De Boezeroenen - Dronkenmanssuite (2/2), 09:23
De Boezeroenen - Dronkenmanssuite (2/2)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vu-te tur(opol)ske zemle:
Vu toj turskoj zemlji, Lado, 02:48
Medjimurje, Iz kajkavskih krajeva 2
http://www.myspace.com/lado000o/music/songs/vu-toj-turskoj-zemlji-me-imurje-56254163
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #16 : Prosinac 27, 2011, 12:21:47 prijepodne »

Pokojni turopolski (buševski) glumec Zvonimir Črnko (Zvona Frajninov) kak Ščepan Mali (lažni Car Petar III)

Ščepan Mali  vladal je Crnum Gorum 1767.-1773., predstavlajuč se kak ruski car Petar III.. Vučvrstil je centralnu vlast, suzbijajuč plemensku neslogu. Vuspešno je ratuval protiv Turske. Vubil ga je negov sluga, Grk(klan), potplačen od Tur(opol)cov.
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0%C4%87epan_Mali



Covjek koga treba ubiti (1979), 1:40:58

Nakon ubojstva ruskog cara Petra III u 1762, čije je prijestolje zauzela carica Katarina, Veliki Sotona zaključuje da je poremećena ravnoteža snaga između predstavnika pakla i predstavnika raja na Zemlji. Stoga šalje učitelja Farfu, koji nevjerojatno sliči na Petra III, kao paklenog agenta trećeg reda u Crnu Goru, da bi tamo preuzeo vlast od ostarjelog vladike i potom se, kao tobožnji Petar III, 'vratio' na rusko prijestolje. Crnogorci Farfu doista prihvate kao svog vladara, a on se proglasi carem Šćepanom Malim i uspješno suprotstavi Turcima. No dirnut dobrotom i hrabrošću Crnogoraca te teškim uvjetima u kojima žive, a uz to se i zaljubivši u lijepu pučanku Elfu, Farfa iznevjerava Sotonin plan, pa ga on odluči ukloniti...

Covjek koga treba ubiti (1979)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #17 : Siječanj 06, 2012, 12:53:20 prijepodne »

Vesti Ogranka "Selačke sloge" Buševec
     
06.12.2011.
 
ŠEGRT HLAPIČ (HLAPEC)

   Bogatstvo ove predstave je v tomu ke vu-jne glume deca od 9-14 let, režijsku palicu ima režiser teri ima tek 17 let, a on potpisuje i scenografiju, sufleri (šaptači) su isto tak deca. Jedina pomoč im je trebala v nabave rekvizitov za scenografiju, v logistike i odrađivajnu tehničkoga dela posla ke je oddelala naša tehnika.

   Nakon premijere v Buševcu predstavu su odigrali i v Čičke Polane gde se del sakuplene darov i odnesel. V vrlo skromnemi uveti vuz maksimalnu improvizaciju deca su predstavu odigrala kak pravi profesionalci. Leta 2012. v planu je z ovum predstavum nastupiti v SOS selu Lekenik i Dvorane Galženica v Velike Gorice, ali takaj i gostuvati po škola ili dopeluvati škole v Buševec na predstavu.



   Premijera nove predstave koju izvodi Dramski pomladak Ogranka "Seljačke sloge" Buševec je održana u sklopu akcije "Dođi daruj i bit ćeš darivan". Ovu akciju već nekoliko godina zajedno provode Društvo žena Buševec i OSS Buševec. Žene pripreme poklone za djecu, a OSS osigura predstavu za njih. Jedina obaveza djece je da dođu i umjesto ulaznice donesu neku svoju igračku koju će darovati nepoznatom prijatelju. Ove godine smo se odlučili da ne zovemo u goste druga kazališta sa predstavama za djecu, nego smo našem mladom članu Dariju Kovačiću povjerili zadatak da uvježba predstavu sa malim glumcima.

   Dario se već u proljeće primio posla, odabrao je tekst "Šegrt Hlapić ili Hlapić predobri" od Ivana Bakmaza. Pozvali smo svu zainteresiranu djecu (osnovnoškolce) da se priključe dramskom pomlatku. Od proljeća do danas se u ovoj ekipi izmijenilo dosta djece jer su neki nakon nekog vremena odustajali, ali se ipak sakupila ekipa koja je dobila uloge u predstavi. Dariju i ekipi smo dali rok za uvježbavanje predstave do Svetog Nikole. Približavanjem 06.12.2011. napetost je rasla. Javljale su se dileme; hoće li se stići sve uvježbati? da li će to oni dobro odglumiti? hoćemo li stići pripremiti scenografiju i kostime? Sve te dileme su raspršili naši mali glumci na čelu sa njihovim mladim režiserom odigravši predstavu pred djecom u punom Domu kulture Buševec 06.12.2011 u 19,00 sati. Najveću pohvalu sigurno su dobili od našeg iskusnog režisera Ivana Rožića koji im je rekao da su glumili pred najzahtjevnijom publikom na svijetu - malom djecom, a uspjeli su ih držati zainteresiranima čitavih 50 minuta koliko je predstava trajala što dokazuje da su bili jako dobri.

   Bogatstvo ove predstave je u tome što u njoj glume djeca od 9-14 godina, režijsku palicu ima režiser koji ima tek 17 godina, a on potpisuje i scenografiju, šaptači su također djeca. Jedina pomoć im je trebala u nabavi rekvizita za scenografiju, logistici i odrađivanju tehničkog dijela posla što je odradila naša tehnika. Svi članovi ove ekipe zavređuju da ih ovdje i spomenemo; Filip Rožić (Šegrt Hlapić), Marko Katulić (Grga), Kristina Janjić (Lisac), Petra Kovačić (Marta), Lucija Rožić (Gita), Karlo Burazor (Želimir), Karlo Katulić (Srečko), Dario Kovačić (Mrkonja, režija, scenografija), Tin Zvonar (cirkuski dječak), Barbara Vučilovski i Lea Rožić (šaptači), Ivica Rožić, Mario Detelić i Zvonimir Črnko (tehnika i rasvjeta), te Nenad Rožić i Stjepan Kovačić (rekviziti i organizacija).

   Nakon premijere u Buševcu predstavu su odigrali i u Čičkoj Poljani gdje se dio sakupljenih poklona i odnio. U vrlo skromnim uvjetima uz maksimalnu improvizaciju djeca su predstavu odigrala kao pravi profesionalci. Iduće godine u planu je sa ovom predstavom nastupiti u SOS selu Lekenik i Dvorani Galženica u Velikoj Gorici, ali također i gostovati po školama ili dovoditi škole u Buševec na predstavu.

   Mislim, to jest siguran sam, da se mi u Buševcu ne trebamo bojati za nove generacije glumaca, jer ovi koji sada glume su dokazali da ih imamo, a vidjeli smo da u osnovnoj školi ima još talentirane djece koja će se nakon ove predstave nadamo se uključiti u rad dramskog pomlatka OSS Buševec. Ne znamo da li su u Buševcu takve podzemne vode ili je nešto drugo u pitanju, ali je činjenica da ima jako puno dobrih glumaca ! ili možda "glumaca"?

   Čestitke i pohvale upućujemo svima i obećajemo ima da ćemo im i dalje pomagati u njihovim novim projektima.

Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić

http://www.oss-busevec.hr/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #18 : Ožujak 03, 2012, 01:29:58 prijepodne »
Concordia rusticana (rurale, contadina, agraria, bucolica)




Članem OSS-a Buševec


POZIV NA 92. IZVEŠTAJNU SEDNICU SKUPŠČINE
OGRANKA „SELAČKE SLOGE“ BUŠEVEC



Veleštuvani,

izuzetna nam je čast i zadovolstvo pozvati Vas na 92. Izveštajnu sednicu Skupščine Ogranka „Selačke sloge“ Buševec tera bu se održala v sobotu 03. ožujka leta 2012. z početkom ob 19,00 vur v prostorijam DVD-a Buševec.
Radujemo se ke Vas bumo mogli informerati o našemi aktivnosti v prešlomu letu, prezenterati Vam plane za ovo leto, a posle sednice se skupa družiti.




                        Predsednik OSS Buševec
                             Nenad Rožić


http://www.oss-busevec.hr/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:

12. Turopoljski mladečki - 1 dio (Svadbovanje u Turopolju), 09:56

12. Turopoljski mladečki - 1 dio (Svadbovanje u Turopolju)
« Zadnja izmjena: Ožujak 03, 2012, 01:33:56 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #19 : Ožujak 03, 2012, 01:32:47 prijepodne »

Velača 2010.

Spominek s predsednikom Ogranka „Selačke Sloge» Buševec, gosponom Nenadom Rožičom (Šepinovem)



OD ČLANA DO PREDSJEDNIKA

Sa predsjednikom razgovarao: Ivan Robić

Izborna je godina, (možda) dolazi i novi predsjednik, a mi smo ususret tom događaju odlučili intervjuirati prvog čovjeka Ogranka, trenutačnog predsjednika, svima nam znanog gospodina Nenada Rožića; U sljedećim crtama doznajemo kako se odlučio biti predsjednik, što za njega znači samo vođenje društva, kako se nosi sa silnim obvezama i još mnogo toga...
...Zato krenimo redom. Recite mi molim Vas:

1. Kakva je Vaša povezanost s Ogrankom od djetinjstva? Možete li nam ukratko opisati svoj put od člana do predsjednika?

U Ogranku sam od svoje rane mladosti točnije od 1977 godine kada sam se uključio u plesni pomladak. Plesali smo godinu dana kada je nas petnaestak Marinko Katulić sakupio i predložio da počnemo svirati. Od tada sam zavolio tamburu i počeo svirati prim. Tamburu sam svirao negdje do 1993/1994 godine kada zbog obaveza i posla prestajem sa aktivnim sviranjem. U Upravni odbor društva su me izabrali 1983 godine (kada je još Stjepan Robić bio predsjednik) i od tada sam u odboru obavljao razne zadatke od tehničkog voditelja tamburaške i plesne grupe, urednika Godišnjaka (par godina), bio sam tajnik društva, dopredsjednik i mijenjao sam predsjednika (Branka Črnka) dok je  on bio na privremenom radu u inozemstvu. Od 2003 godine sam predsjednik OSS Buševec

2. Je li Vam bilo teško odlučiti se biti predsjednik i to posebice u jednom ovako podosta jakom Društvu?

Kada se odlučujete za vođenje ovako velikog i jakog društva morate biti svjesni da preuzimate i ogromnu odgovornost.jer OSS Buševec ima tradiciju koja obavezuje i nitko si ne može dozvoliti da propadne nešto što je stvarano 90 godina. Što se tiče obaveza vođenja društva nije mi bilo teško preuzeti tu ulogu jer slobodno mogu reći da sam školovani predsjednik (prošao sam sve faze u društvu i bio u Upravnom odboru kod tri predsjednika). Jedina dilema koju sam imao je bila obiteljske prirode jer su mi djeca tada bila vrlo mala (jedna i tri godine) i bilo je pitanje da li ću moći obavljati svoju roditeljsku dužnost i vođenje društva kvalitetno. Na sreću tu sam naišao na podršku cijele obitelji, svoje supruge i roditelja.

3. Koje su Vam sve obveze kao predsjednika u ovako velikoj instituciji, ako je tako možemo nazvati?
Predsjednik Ogranka osim što štiti interese i ugled društva, ima obaveze organizirati kompletnu aktivnost društva, predlagati programe i voditi brigu da niti jedna grupa unutar društva ne bude zakinuta. Jedna od većih obaveza je namaknuti sredstva za normalno funkcioniranje društva. Zadaci koje predsjednik obavlja u društvu koje ima 200-tinjak aktivnih članova su svakodnevni i tu nema odmora niti dileme hoću li ja to odraditi ili neću. Zamislite si samo firmu koja ima 200 zaposlenih i koje su to sve obaveze da ta firma posluje uspješno (nema ih puno u Hrvatskoj), a sada dodajte k tome još da mi radimo na polju kulture gdje se za svaku kunu morate dobrano namučiti da ju privrijedite.

4. Čime se bavite, koji su Vam hobiji i stignete li obaviti sve privatne zadatke uz ovolik posao? Jeste li možda razmišljali o imenovanju podpredsjednika kao dodatne pomoći u radu?
Zaposlen sam u tvrtci Pliva Hrvatska d.o.o i radim na mjestu voditelja MUR održavanja (automatika) za pogon Suhih oralnih oblika. Čime se inače bavim? Svakodnevno se bavim Ogrankom; to mi je ujedno i hobi jer kada ste predsjednik ovakvog društva i ako to želite raditi kvalitetno nemate vremena za dodatne hobije. Moram priznati da svaki puta i ne stignem obaviti sve privatne zadatke, ali supruga i ja smo si posložili život na taj način da ne moramo sve u životu napraviti i imati odmah, već smo pronašli ravnotežu u svemu tome. Naše je geslo da u životu ne treba samo raditi nego treba u njemu i uživati, jer život vam prođe u trenu i ako u tom trenutku ne znate uživati badava su vam svi novci i sve bogatstvo ovoga svijeta. O dopredsjedniku smo razmišljali, jedno vrijeme smo ga i imali, ali moram vam priznati da se rijetko tko želi prihvatiti tog posla, ako ima zainteresiranih ja bih vrlo rado dio svojih obaveza prebacio na dopredsjednika (jednog ili više njih).

5. Jeste li ikada požalili što ste predsjednik Ogranka? Je li Vam ikada palo na pamet da odustanete?
Ne, nikada nisam požali što sam predsjednik Ogranka, jer me previše lijepih trenutaka veže za to društvo da bi mi bilo žao. Za sada još uvijek imam dovoljno energije, volje i ideja i ne mislim odustajati. Jedino ukoliko ljudi smatraju da je došlo vrijeme za promjene i da moje ideje nisu ispravne ili ne daj bože kakove bolesti, onda su to već druge okolnosti.

6. Možete li ukratko rezimirati bitne projekte koji su se ostvarili za vrijeme od početka Vašeg mandata do danas?
U sedam godina mojeg predsjednikovanja uspjeli smo organizirati i „brendirati“ niz manifestacija koje su postale tradicionalne; „Ivanje u Buševcu“, „Dječje igre“, „KAJ-BUŠ“, Međunarodni festival tamburaške glazbe i Međunarodni festival tradicijskih glazbala, nastavili smo sa organizacijom Božićnih koncerata. Snimili smo dva nosača zvuka „Oj, Buševec“ i „Poslunete dušice“ , snimili DVD-e „85. godina OSS Buševec“ i „Poslunete dušice“ . Osnovali smo etno grupu i napravili prostoriju sa dva tkalačka stana, otkupili smo posljednji drveni čardak u Buševcu kojeg slažemo na novoj lokaciji i on je prvi objekt u Etno okućnici Buševec. Nabavili smo opremu za izvođenje predstava i folklornih programa ( alat, reflektori, ozvučenje), uređena je ljetna pozornica u stilu tradicionalnog čardaka. Uredili smo naše prostorije i napravili vitrine za izlaganje priznanja i suvenira. Uz financijsku pomoć grada, ali i naš rad uredili smo WC-e na katu Doma kulture, temeljito je prekriveno krovište iznad dvorane (daske, folija, crijep), prefarbana je kompletna dvorana, uređen hodnik na katu Doma kulture, prelakirana pozornica. Izradili smo nekoliko ženskih Turopoljskih nošnji i nabavili ženske Turopoljske kaputiće, kupili ženske nošnje za Sontu, u izradi su i muške nošnje za Sontu, kupljeno je ili popravljeno niz instrumenata od bajsa i bajsice do puhaćih instrumenata (turopoljske dude, dalmatinski mih, dvojnice, jedinka, strančica, vidalice).Što se tiče uspjeha grupa moramo se pohvaliti da smo u mom mandatu tri puta bili na državnim susretima hrvatskih folklornih ansambala i dva puta na Smotri kazališnih amatera Hrvatske i to uvijek među najboljim amaterskim društvima u Hrvatskoj.Aktivno smo se uključili u međunarodnu organizaciju organizatora festivala CIOFF hrvatsku sekciju i redovito svake godine odlazimo na inozemne festivale.

7. Uz to što je izborna, ova je godina i godina obljetnice, i to ne bilo kakve, već obljetnica 90 godina aktivnog rada ovoga društva. Što pripremate povodom proslave?
Proslavu smo zamislili kao cjelogodišnje događanje, cijela godina je proglašena godinom Seljačke sloge a svaki mjesec je posvećen jednoj djelatnosti kojom se društvo bavi.
Tako je Veljača rezervirana za izdavačku djelatnost (promocija monografije Ogranak Seljačke sloge Buševec i izložba izdanja OSS Buševec-Glas Buševca, Godišnjaci, CD-i, DVD-i, knjige idr), Ožujak je mjesec plesa i folklora (cjelovečernji koncert plesne i tamburaške A grupe, izložba nošnji, predavanje o hrvatskom folkloru), četvrti mjesec je mjesec drame (premijera predstave Turopoljski top, SKAZŽ u Buševcu, izložba plakata iz predstava i kostima, predavanje o pučkom kazalištu); Maj je mjesec rezerviran za djecu (Dječje igre, predavanje o dječjem folkloru, posjeti tamburaša školi i vrtiću, predstave za djecu). U Lipnju je predviđena svečana sjednica i Velika Turopoljska svadba jer je to mjesec svadbovanja, a u Srpnju planiramo otvoriti novouređeni „čardak“ u etno okućnici Buševec (organizirati predavanje o tradicijskoj gradnji i izložbu slika, te prikazati film o demontaži čardaka). Kolovoz je rezerviran za fotografiju-pa ako nam uspije bit će Buševec pun interesantnih fotografija, a Rujan je mjesec kulturne suradnje sa našim manjinama (program manjina iz Austrije, Slovačke, Rumunjske, Mađarske,Njemačke i BiH i organizacija tribine“Položaj hrvata u dijaspori“). Listopad je rezerviran za tamburu i tamburašku glazbu (Međunarodni tamburaški festival, koncert tamburaškog orkestra OSS Buševec, predavanje o tamburaškoj glazbi u Hrvatskoj). Slijedi Studeni u kojem je naglasak na očuvanje kajkavštine sa tradicionalnim „KAJ-BUŠ“ festivalom, izložbom radova i literarnom večeri. Kraj godine je posvećen pjevanju i Božićnom slavlju (Božićni koncerti, predavanje o pjevanju).Sve u svemu puno različitih i interesantnih sadržaja i vjerujem da će naša publika uživati u ponuđenim programima i redovito ih posjećivati.

8. Postoje li možda želje koje ste htjeli, a koje zbog drugih utjecaja niste mogli ostvariti?
Mislim da sam do sada uspio realizirati sve prijedloge i ideje, te zadatke koje smo si zacrtali. Želja mi je da sa folklorašima odemo na koje jače gostovanje- Južna Amerika ili možda Kina, ali vjerujem da ćemo i to s vremenom realizirati (kada se poklope određeni uvjeti) i želja mi je da naše Etno-okućnice uskoro budu u funkciji, ali na tome intenzivno radimo.

9. Kako ste zadovoljni dosadašnjim radom društva?
Vrlo sam zadovoljan radom društva, jer zaista puno radimo i napravili smo po meni do sada niz velikih projekata (plodove rada na nekima ćemo ubirati tek za koju godinu). Ono čime nisam zadovoljan je osjećaj da pojedini članovi društva ne znaju cijeniti što se sve za njih radi i koliko se truda ulaže da bi svima bilo bolje i ljepše. Vjerujte mi najjednostavnije je doći na probu i odraditi nastup (znam to iz osobnog iskustva), ali sva ona logistika koja prethodi jednom gostovanju, poslovi za vrijeme putovanja i završna izvješća nakon puta, iziskuje strahovito puno vremena, energije i znanja. Uvjeti koje naše današnje grupe imaju (od nošnji, instrumenata, grijanih prostorija, dvorane, tehnike, logistike, atraktivni nastupi i dr.) su daleko od onoga što su imali naši prethodnici, a svi misle da je to normalno i da to dolazi samo od sebe. Za sve se to treba dobrano namučiti i potrošiti sate i sate da bismo to imali i zato pokušajte cijeniti ono što imate jer u odnosu na većinu KUD-ova u Hrvatskoj mi imamo idealne uvjete.

10. Što je naljepše što Vam se dosad dogodilo, neka anegdota ili slično od kada ste povezani s Ogrankom, a ćega ćete se rado sjećati?
Kako sam ja u društvu pune 33 godine ima puno lijepih trenutaka koje sam proživio putujući na razne nastupe i gostovanja. Osobno mislim da je to najveća vrijednost i nagrada za uloženi trud i rad, a kada na tim putovanjima upoznaš nove prijatelje, to je vrijednost koja se ne može platiti nikakvim novcima. Rado se sjećam većine nastupa, ali evo ispričat ću vam dvije zgodne situacije koje su se dogodile prošle godine u Češkoj i Albaniji. Jedne večeri u Češkoj smo se vračali s kasnog tuluma na spavanje, a jedan od gostiju nam je održao predavanje naravno na engleskom kako ne bismo tako dugo smjeli lumpati (iako smo mi bili van hotela). Kada je upitao „Who is the lider of the group?“ Ja sam naravno odgovorio: „I am!“ Ali ne bi to bila fora da nisam u ruci iza leđa držao(skrivao) nož od 30-ak centimetara kojim smo do maloprije rezali kobasice i suhomesnate proizvode. Sva sreća da ga nije vidio, jer tko zna što bi čovjek pomislio.
Druga je zgoda iz Albanije kada sam pitao Crnogorce gdje su oni smješteni (budući da nisu bili sa nama svima ostalima), njihov voditelj mi je mrtvo hladno odgovori; A gđe? Nigđe!
Sa svakog gostovanja ima po koja zgodna anegdota koja se prepričava još dugo godina, ali bi bilo predugo da sve nabrajamo.

11. Biste li htjeli izdvojiti koga (osim svoje supruge naravno, koja skoro sva događanja prati fotografiranjem i snimanjem) kao desnu ruku, odnosno osobu/osobe koja Vam pomaže u predsjedništvu? [/i]
Moja supruga osim što slika i snima odrađuje i niz poslova korespodencije (dopisivanja) sa festivalima i grupama iz inozemstva na engleskom jeziku, te organizacijskih poslova vezanih za ta gostovanja i sigurno mi je najveća pomoć po tim pitanjima, ali i velika podrška u mojem bavljenju Ogrankom. Bez njezine podrške i podrške roditelja ne bih mogao toliko sebe dati u radu OSS Buševec, a bez toga nema napretka. I zato im treba zavaliti, ja u svoje osobno ime, ali mislim i svi drugi ako ne zahvaliti barem cijeniti to što rade za sve vas.
Što se tiće članova Upravnog odbora oni svi odrađuju većinu zadataka koji se pred njih postave. Ali ako trebam izdvojiti ljude koji povuku više nego ostali tu je naš blagajnik Marijan Detelić-koji osim što vodi blagajnu odrađuje i niz logističkih poslova, Emil Bobesić-koji odrađuje niz zadataka vezanih uz internet i digitalnu obradu podataka, tajnik Dubravko Katulić-programi i papirologija, Željka Črnko-koja odrađuje sve poslove vezane uz djecu, Zlatko Bobesić-svi poslovi oko dramske.

12. Kakvi su Vam planovi i želje u (bliskoj) budučnosti?
Planovi vezani za OSS Buševec za ovu godinu su da što kvalitetnije obilježimo 90 obljetnicu društva.U planu je putovanje u Rusiju s tamburašima, jedan inozemni festival za folkloraše Turska ili Grčka (ili možda nešto treće), sa dramskom nastupiti kod naših hrvata u Mađarskoj i Austriji.

13. Što biste da možete promijenili?
Mislim da ne bi mijenjao ništa posebno, jer sve što smo napravili bilo je u dobroj namjeri, a ako je i bilo kakovih propusta oni nisu bitno utjecali na naš rad: Mi smo ipak samo amateri i to radimo zato što to volimo i ne treba nam zamjerati ako smo što i pogriješili.

14. Planirate li se kandidirati i ponovno zauzeti mjesto predsjednika?
Da svakako, jer mislim da još uvijek imam dovoljno energije , želje i ideja za vođenje ovog društva, a i neki projekti koje sam započeo nisu još završeni (Etno-okučnica, snimiti promotivni DVD sa svim našim koreografijama)...

15. Pitanje/komentar po želji!
Želio bih poručiti svim članovima OSS Buševec, ali i svim roditeljima neka uključe sebe i svoju djecu u rad bilo koje sekcije u društvu jer na taj način čuvamo kulturu, tradiciju i običaje našeg naroda, jer kako kaže ona stara poslovica „Bolje da propadne selo, nego običaji“.I na kraju ću citirati jedan dio iz naše zadnje predstave „Breza“, a on glasi; „Pa kej ti je pedeset let života, prejde za čas. A do dojde, zna se , taj i prejde“ !?


Zvir:
Godišnjak br. 43 Ogranka “Seljačke sloge” – Buševec (za leto 2009.)
http://www.oss-busevec.com/Pdf/Godisnjak_43w.pdf , str. 94.-97.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o:
3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje) , 08:35

 3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #20 : Ožujak 03, 2012, 01:36:51 prijepodne »
Vuz 20-letnicu buševskoga kajkavskoga Hamleta («Kajmleta»)
(izvedba na HTV-u 27. prosinca ’92.)


Pučko Kazališče Buševec - Kratek insert drame «Hamlet»


Autor: Ivan Rožič (Mikulin; Popek)

Glume:
     Ofelija - Vlasta Vinterova
     Hamlet - Zlatko Bobesičov
     Klaudije – pok. Stjepan Rožič (Pepek Jankin)

Predstava je gemišt (kompilacija) z sledeče činov / prizorov:
 
IV. čin / 3. prizor
III. čin / 1. prizor
III. čin / 2. prizor
I. čin / 2. prizor
I. čin / 4. prizor
II. čin / 2. prizor
V. čin / 2. prizor


Sadržaj sledeče listov:
1. kajkavski tekst
2. vide(l)o
3. Shakespeareov engleski tekst (modernizerana inačica)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

1. kajkavski tekst


HAMLET:
Biti ili ne biti, to ti se pita.

KLAUDIJE:
Nu, Hamlet, de je Polonije?


Na večere.

Na večere! Ali de?

Ne tam de bi on jel, neg tam de njega jeju.
Baš Vam je sad pri-jnem neakvo spravišče političke črvov.
A črv, to Vam je izrešni car kej se jela tiče.

Mi, viš'te, šopamo svu drugu živinu da bi našopali sebe,
a sebe pak šopamo za gliste.
Debeli kral, suvi bogec, samo su dva različita jela,
dva doneska za jen stol i to Vam je sve.

Joj mene...

Čovek more vloviti ribu š črvom teri je jel krala
i pojesti tu ribu tera je preguknula toga črva.

A kej očeš s-tem povedati?

Ništa, oču Vam samo pokazati da kral more otiti na preštimani put črez bokčova čreva.

Hamlet, de je Polonije?

Na nebu. Pošelete koga neg ga tam poišče.
A ako ga Vaš ablegat ni tam ne najde
onda ga poiščete sami na onomu drugomu mestu.
Nu, zaizbila, če ga ni za mesec dan ne najdete
bute ga našli po duvu kad pete po štenga na balkon.

Hja, unda ga idem tam poiskati.

Bu on počekal dok Vi ne dojdete.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


HAMLET:
Biti ili ne biti, to ti se pita.

A je-li se splati v duše trpeti kojekakve udarce proklete sudbine
ili je možda bolje v ruke zgrabiti kakov nož
i protiv celomu tomu jadu se osoviti i pobediti,
lepo mreti, zaspati, zaspati ...

Ofelija, da vam legnem v krilo?

OFELIJA:
Ojte z-Bogom gospon, pa ke je Vam?


Ke Vi mislite de seme štel reči neke prostoga?

Gospon, ja Vam niš ne-mislim.

E, to je lepa misel.

A ke je to lepa misel., gospon dragi?

Leči dekle med noge.

Kej?

A jeste li Vi poštena dekla?

Gospon!

A jeste li Vi lepi?

A kej Vi mislite?

Ja mislim, ako ste lepi i pošteni, da se Vaše poštejne nikak ne-bi smelo pariti z lepotum.

A je-li more lepota imati bolše društvo nego ke je poštejne?

Sigurno da more, jer predi lepota pokvari poštejne, nego ke poštejne ima za diku lepotu. V klošter ojte, med opatice i to brzo.

A zake da idete zamuš? A zake da rodite grešnike?
A ako več bute išli v zamuš, onda gledete da si najdete neakvoga bedaka,
jer svaki pameten čovek dobro zna kakva bedaka ž-njem delate.
V klošter ojte, med opatice, brzo. 

O nevera, ime ti je žena.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


KLAUDIJE:
Hamlet, de je Polonije?


HAMLET:
Na večere.

Na večere! Na večere! To si mi več povedal. Ali de?

Ne tam de bi on jel, neg je tam de njega jeju.

Znam , znam.
Nega pojeju črvi, črve poje riba, ribu poje bogec z črevi, ili tak nekak.
Si mene našel, ha?
E, neke je trulo v te države Danske.


Je, je, neke je trulo v te države Danske.
Reči, reči, reči, ..

I zato, biti ili ne biti, to ti se pita.
Sve ostalo je šutnja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

2. vide(l)o:

Hamlet, 04:26
Pučko Kazalište Buševec - Kratak insert drame Hamlet

Hamlet


Nastavek na sledečomu listu
« Zadnja izmjena: Ožujak 03, 2012, 01:44:21 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #21 : Ožujak 03, 2012, 01:43:06 prijepodne »

Nastavek prethodnoga lista


3. engleski tekst (modernizerana inačica):


William Shakespeare:
The Tragedy of Hamlet, Prince of Denmark



Act IV / Scene 3


KING:
Now, Hamlet, where's Polonius?


HAMLET:
At supper.

KING:
At supper! Where?


HAMLET:
Not where he eats, but where he is eaten. A certain
group of educated worms are now biting him. Your worm
is your only emperor for diet. We fatten up all other
creatures to fatten us up, when we fatten ourselves for
maggots. Your fat king and your lean beggar
interchangeable, two dishes but for one table. That's the end.

KING:
Alas, alas!


HAMLET:
A man may fish with the worm that has eaten a king, and
eat the fish that has fed on that worm.

KING:
What do you mean by this?


HAMLET:
Nothing but to show you how a king may progress
through the guts of a beggar.

KING:
Where is Polonius?


HAMLET:
In heaven. Send there to see. If your messenger can’t
find him there, look for him in the other place yourself.
But, indeed, if you don’t find him within this month, you
will smell him as you go up the stairs into the lobby.

KING:
Go find him there.


HAMLET:
He will stay until you come.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Act III / Scene 1


HAMLET:
To be, or not to be, that is the question.
Is it nobler in the mind to suffer
The slings and arrows of outrageous fortune
Or to fight against a sea of troubles,
And end them by fighting? To die, to sleep,
Nothing more, and by sleeping, to be able to say we end
The heartache, and the thousand natural shocks
That the body gets as part of life is an ending
To be wished for very earnestly. To die, to sleep,
To sleep!

-------------------------------------------------------

Act III / Scene 2


HAMLET:
Lady, shall I lie in your lap?

OPHELIA:
No, my lord.


HAMLET:
Do you think I meant sexual matters?

OPHELIA:
I think nothing, my lord.


HAMLET:
That's a fair thought to lie between maids' legs.

OPHELIA:
What is, my lord?


HAMLET:
Nothing.
 
-------------------------------------------------------


Act III / Scene 1

HAMLET:
Ha! ha! Are you sincere?

OPHELIA:
My lord?


HAMLET:
Are you truthful?

OPHELIA:
What do you mean?


HAMLET:
That if you be sincere and truthful, your sincerity
shouldn’t have any talks to your beauty.

OPHELIA:
Could beauty, my lord, have better dealings than with sincerity?


HAMLET:
Yes, truly, for the power of beauty will transform
sincerity from what it is to a pimp faster than the force of
sincerity can translate beauty into his image.

Go to a convent, go.
Goodbye. Or, if you will marry, make it a fool, by Mary,
for wise men know well enough what monsters you make
of them. To a convent, go, and quickly too. Goodbye.

-------------------------------------------------------


Act I / Scene 2

HAMLET:
Weakness, your name is woman.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Act I / Scene 4

(MARCELLUS):
Something is rotten in the state of Denmark.

-------------------------------------------------------

Act II / Scene 2


HAMLET:
Words, words, words.

-------------------------------------------------------

Act III / Scene 1

HAMLET:
To be, or not to be, that is the question.

-------------------------------------------------------

Act V / Scene 2

HAMLET:
The rest is silence.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Links:


Act IV / Scene 3
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-iv-scene-iii
Act III / Scene 1
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-iii-scene-i
Act III / Scene 2
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-iii-scene-ii
Act I / Scene 2
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-i-scene-ii
Act I / Scene 4
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-i-scene-iv
Act II / Scene 2
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-ii-scene-ii
Act V / Scene 2
http://www.enotes.com/hamlet-text/act-v-scene-ii

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ham( & om)let
Laurence Olivier Act 4 Scene 3 lines 19-62, 02:29

Laurence Olivier Act 4 Scene 3 lines 19-62
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #22 : Travanj 23, 2012, 10:05:02 poslijepodne »

19.03.2012.
Buševec i Šilakovina odnesli prva mesta

Na gradske smotre koreografiranoga i zvirnoga folklora, tera je čera (18.03.2012.) održana v dvorane Gorica, velikogorički su folkloraši pesmum i tancom prešpancerali čez Hrvatsku.

Prema ocene stručnoga poverenstva v koreografiranomu folkloru najbolši se pokazal Ogranek Selačke Sloge Buševec z pesmami i tanci Draganiča v koreografije „Igra kolo“. Drugo je mesto pripalo KUD-u Velika Mlaka čiji su člani zvodili pesme i tance Barajne, a trejto KUD-u Nova zora z Dolne Lomnice z pesmami i tanci Turopola.

V kategorije zvirnog folklora na prvomu je mestu FA Šilakovina z prikazom Vukomeričke goric, drugi je KUD Stari grad Lukavec z prikazom „Devojčice žito žele“, a trejta Nova Zora z Dolne Lomnice tera je prikazala jurjovske običaje.


Zvir:
http://www.gorica.hr/2012/03/busevec-i-siljakovina-odnijeli-prva-mjesta/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #23 : Svibanj 29, 2012, 09:51:36 poslijepodne »
MaTuropolska pesma

Se buševske lepe cure
neču dečka bez mature,

bez mature i zanata
i bez hiže na dva kata.

Čekajuči maturante
ostale su "ne-ud-date",

pa je sada sake milo
zamuš iti za kog bilo,

pa je sada sake dika
zamuš iti za vojnika....


... itd.


3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje), 08:35

3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #24 : Listopad 05, 2012, 11:57:33 poslijepodne »
Vesti Ogranka "Selačke sloge" Buševec

16.09.2012.   Smotra folklora

ŽUPANIJSKA SMOTRA KOREOGRAFERANOGA FOLKLORA
ZAGREBEČKE ŽUPANIJE


Slikovnica:
http://www.oss-busevec.hr/ZSF2012/index.html



   Županijska smotra koreografiranog folklora Zagrebačke županije i ove godine je kao i nekoliko prethodnih godina održana u Velikoj Gorici, točnije u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica dana 16.09.2012. s početkom u 17,00 sati. Smotru tehnički organizira Zajednica kulturno umjetničkih udruga Velike Gorice, a sve je i ove godine bilo na nivou.
      Na smotri su ove godine nastupila društva koja su bila najbolja na gradskim smotrama, a to su redom izvođenja;

      1.KUD "Graničar – Krić – "Široka je moslavina"
      2. KUD "Kraluš" – Gornji Stupnik – "Cviće moje ja bi tebe brala" – pjesme i plesovi Orleca na otoku Cresu
      3. KUD "Bratinečko srce" – Bratina – "U nedjelju pojdem za muža" – svadbeni običaji Bratine
      4. KUD "Januševec" – Savski Marof – "Homo u kolo" – plesovi dubrovačkog primorja
      5. HKUD "Petar Zrinski" – Vrbovec – plesovi Vrbovečkog kraja
      6. KUD "Oštrc" – Rude – "Ribica mi plava" – pjesme i plesovi Međimurja
      7. KUD "Preporod" – Dugo Selo – "Igraj kolo naokolo" – folklorni motivi Imotske krajine
      8. KUD "Ščitarjevo" – Ščitarjevo – "Da je višnja ko trešnja" – pjesme i plesovi podunavske Baranje
      9. KUD "Čiče" – Novo Čiče – "Diko moja na oko mi pazi" – pjesme i kola Bizovca
      10. KUD "Ban Josip Jelačić" – Zaprešić – "Bal kod parone Filomene" – plesovi otoka Korčule
      11. Ogranak "Seljačke sloge" Buševec – "Igraj kolo" – Draganičko polje

      Kompletan program je pratilo stručno povjerenstvo u sastavu ; Iva Niemčić - zadužena za folklor, Margareta Biškupić – nošnje i Bojan Pogrmilović – glazba , koji su na kraju programa dali svoje osvrte na sve izvedene koreografije. Istaknuto je kako je ovo ponajbolja smotra u RH i da Zagrebačka županija zaslužuje barem dva predstavnika na državnoj smotri folklora. Zadatak im je bio i da izaberu tri najbolja društva na smotri, iako je smotra bila jako kvalitetna njihova odluka je slijedeća:

      1. OSS Buševec
      2. KUD "Preporod" – Dugo Selo
      3. KUD "Kraluš" – Gornji Stupnik


      Zagrebačku županiju će na 19. festivalu hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu 06 i 07.10.2012 predstavljati OSS Buševec.


   Vjerujemo kako ćemo i ove godine biti među najboljim društvima u Hrvatskoj i dokazati da je folklor u našoj županiji na najvišem nivou.
 

Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić
 
http://www.oss-busevec.hr/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #25 : Studeni 11, 2012, 07:16:30 poslijepodne »
Citat:
Citat:
De je ovo snimano?
http://www.forumgorica.com/general-discussion/glazba/msg47027/#msg47027
Kaj ne poznaš Music Hall, v bivšeg osmog marta odma blizu robne?
Teže bi bilo najti tera je to drvena hiža na kraju spota.
http://www.forumgorica.com/general-discussion/glazba/msg47045/#msg47045

Je. Glazbeni spot je sniman v kafiču Music Hall („ Glazbena hala / sala / dvorana” ) v centru Gorice, ter pred drveno-ciglastum hižicum v Pustika.

Snimleno pod ravnajnem Romane Rožičove (Zubečkine).
Robi Bobesičov je za pesmu "Mjesečina" potpisal vugovor z Croatia Recordsom.
V spotu sudeluju i mladi Ogrankaši, ter nogometaši Poleta.

Robi (Štefan) je se dobe bil snimil i Poletovu himnu (videti sledeči list)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ROBI BOBESIĆ - MJESEČINA (OFFICIAL VIDEO), 04:00

ROBI BOBESIĆ - MJESEČINA (OFFICIAL VIDEO)


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #26 : Studeni 11, 2012, 07:17:41 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


(Po-zime i) Polete, imam te rada!!!

NK Polet Busevec
, 04:01
Nogometni klub Polet iz Busevca. Himna!!!
Polete Volim Te!!!

Popeva Robi (Štefan) Bobesičov

NK Polet Busevec
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #27 : Studeni 11, 2012, 07:27:21 poslijepodne »
Vesti Ogranka «Selačke sloge» Buševec

12-13.10.2012.   Gostuvajne v naj-centru Kut(in)e
 

10. FESTIVAL DEČJOGA FOLKLORA HRVATSKE


     U organizaciji KUD-a "Ivančice" iz Kutine 12 i 13.10.2012. je u POU Kutina održan 10. Festival dječjeg folklora Hrvatske. Plesna i tamburaška "B" grupa Ogranka "Seljačke sloge" Buševec je pozvana da sudjeluje na ovom festivalu i to drugi dan za kada je predviđena takmičarska večer.
    Prvi dan je bio rezerviran za pobjednike svih dosadašnjih festivala, a nastupili su; KUD "Tomislav" - Sv. Ivan Žabno, KUD "Moslavec" - Voloder, KUU "Tomislav" - Županja, DFA "Ethno" - Zagreb, KD "Sveta Nedelj" - Sveta Nedelj, KC "Gatalinka" - Vinkovci, KUD "Ivančice" - Kutina, KU "Žutopas" – Smokovljani - Visočani, KUD "Preporod" - Dugo Selo, FA "Zdenac" - Garešnica, KUD "Punat" - Punat i FA "Broda" - Slavonski Brod.

    Na festivalu se naša "B" grupa predstavila sa koreografijom "Mali mladečki", a kao gosti u revijalnom dijelu programa nastupila je plesna i tamburaška "A" grupa sa 20 minuta programa. Domaćini su u ova dva dana ugostili 22 grupe i oko 1000 djece iz svih krajeva lijepe naše. U takmičarskom dijelu programa drugoga dana su sudjelovala slijedeća društva; KUD "Fran Galović" - Peteranec, KUD "Klek" - Ogulin, KUD "Žiškovec" - Žiškovec, KUD "Ivan Vitez Trnski" - Nova Rača, KUD "Jelenčanka" - Gornja Jelenska, FS KUD-a "Sveti Antun" - Zadobarje, KUD "Pri DVD" – Nijemci, KUD "Graničar" - Križ, KUD "Bistra" - Bistra, KUD "Golubovec" - Novi Golubovec, KUD "Poljada" - Grabarje, KUD "Punat" - Punat, KU "Žutopas" – Smokovljani - Visočani i OSS Buševec.

    Organizirali su domaćini i posjet izložbi "Urodila žuta dunja" (Narodne dječje igre Moslavine, Hrvatske Posavine i Banovine) koja je posvećena dječjem stvaralaštvu u Muzeju moslavine autorice Slavice Moslavac. Prije početka programa po jedan par iz svake grupe obučen u narodne nošnje je išao na prijem sa gradonačelnikom Kutine gosp. Davorom Žmegačem u klub "Arcus" gdje su podijeljeni pokloni i zahvalnice svim grupama. Stručno povjerenstvo koje je pratilo festival u sastavu gđe. Slavica Moslavac, Naila Ceribašić i Vesna Zorić je odabralo po tri najbolje dječje skupine u dvije kategorije; do 10 godina i od 10-14 godina. Nakon programa svi učesnici su dobili hranu i sokove, a organiziran je i okrugli stol sa stručnim povjerenstvom u hotelu Kutina na kojem su se mogle čuti konkretne sugestije stručnog povjerenstva.

    Dobro organiziran festival koji je u ovih deset godina stekao svoj ugled i koji korača dobrim putem Jedino nam je žao što drugi dan nije bilo druženja za sve grupe. Šteta, jer bi se djeca na taj način imala prilike bolje upoznati i družiti, a i to je jedan od ciljeva rada sa djecom. Ne bi to puno više koštalo, tim više što su domaćini pripremili i hranu i sokove za sve izvođače.
 
Predsjednik OSS Buševec
Nenad Rožić


http://www.oss-busevec.hr/


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Mali mladečki
OSS BUŠEVEC, DJEČJA SMOTRA FOLKLORA 2012, 07:08

OSS BUŠEVEC, DJEČJA SMOTRA FOLKLORA 2012
« Zadnja izmjena: Studeni 11, 2012, 07:35:01 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #28 : Studeni 11, 2012, 07:57:18 poslijepodne »
Robi Bobesičov je za pesmu "Mjesečina" potpisal vugovor z Croatia Recordsom.
Robi (Štefan) je se dobe bil snimil i Poletovu himnu (videti sledeči list)
Do je Štefan? Do je Robi? Sin od gradonačelnika Bobija?
Štefana znam od prije i ak je to on nis ga prepoznal.
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O YES YES Bûševec
« Odgovori #29 : Studeni 11, 2012, 08:13:22 poslijepodne »
Nastevek prethodnoga lista

Štefanovo vumetničko ime (i, pretpostavlam još od rajneše, nadimek) je Robi (od Bob-esič).
Sin je bivšoga gradonačelnika Bobija.
« Zadnja izmjena: Studeni 11, 2012, 08:14:54 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549