Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 19, 2011, 12:30:28 poslijepodne
Oswobodilna fronta
HaeNeS podržal Vladu Jadranke Kosor
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
HRVATSKE NOVINE, 18. III. 2011
Swoboda, hrvatska oporba i hrvatska vlast
S austrijskim zastupnikom u Bruxellesu i izvjestiteljem Europskoga parlamenta za Hrvatsku dr. Hannesom Swobodom se stvari i nadalje razvijaju po principu izmjeničnih kupkov (Wechsel-bad) tj. teplo-hladno. Sada je teplo: Hannes Swoboda je presenetio oporbu, opoziciju.
ZAGREB - Iako su oporbene (opozicijske) stranke okupljene u Savezu za promjene u srijedu, 2. marca od premijerke Jadranke Kosor zatražile da dojde u Sabor i objavi datum izborov, čelniki stranak po sastanku nisu jasno rekli kad bi se prema njevom mišljenju izbori tribali održati. U svakom slučaju, u oporbi su neugodno presenećeni izjavom izvjestitelja Europskoga parlamenta za Hrvatsku, inače socijalista Hannesa Swobode, ki je u utorak rekao da bi za odredjivanje datuma izborov najprije tribalo pričekati kraj govorov.
Pavić je rekao kako se iz Čačićevih riči iščitava strah. Komentirajući ocjenu predjsednika HNS-a Radimira Čačića, da je izvjestitelj Europskoga parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda prešao granice nemišanja u unutarnje posle drugih držav, glasnogovornik Vlade Mladen Pavić rekao je da se iz Čačićevih riči „iščitava strah da će ova vlada završiti pregovore s EU, a poglavito se iščitava strah od borbe protiv kriminala i korupcije". „Danas mu je kriv i napao je Hannesa Swobodu ki je, usput rečeno, njegovoga političkoga svitonazora", izjavio je Pavić.
(Josip Seršić)
(p)oslobodilna fronta:
http://www.revijaevropa.si/shared_images/ZGODOVINA/SLOVENSKA/DRUGASVETOVNA/logoOFZBS.png (http://www.revijaevropa.si/shared_images/ZGODOVINA/SLOVENSKA/DRUGASVETOVNA/logoOFZBS.png)
Autor: Ljudevit Kaj - Veljača 08, 2012, 10:26:14 poslijepodne
Prvi vekši korak naše Vlade na čelu s Zokijom je to kaj je podražil benzin i ve za liter moramo dati vejč od deset kuni, a drugi još vekši je to kaj bodo zdigli pedeveja z 23 na 25. A od vsega onoga kaj so obečuvali nigdi nikaj. Kaj ne bi nešči mislil kak ja imam nekaj protiv naše Vlade, ali moram vam reči kak so oni predi izborov meli plan 21, a ve so več zdigli pedeveja na 25 i naprajli prebačaj za cirka 20 procentov.
No, neje sam podražil benzin, gori se ravna i plin i struja, a i vu štacuno je vsaki den nekaj dražeše. Tak je podražil kruh, mleko, melja, keksi, olje, cukor, čokolade, cukori, vino i kaj nebodem dale nabrajal. To mi tak zgledi kak da bi se naše fabrike i naši štacunari prepravljali za Evropo, ali vu Evropi je vse faleše. Ak ne verjete meni pitajte one Međimorce, šteri več na leta, hodajo po fasunge vu Deželo. Bar nekši hasen od Janezov.
Zvir:
Citat:
Međimurske novine, br. 855, 27. sečna 2012.
Obečali so nam i deli vu plan 21, a ve bodemo dobili 25!!!??
Piše: Jožek radnik
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg41683/?topicseen#msg41683 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg41683/?topicseen#msg41683)
Autor: Ljudevit Kaj - Kolovoz 10, 2013, 12:39:18 prijepodne
Lako je tebe prižmikati remen. A kak bum ja?
http://www.h-alter.org/admin/fckeditor/Image/stezanje-remena_ZT.jpg (http://www.h-alter.org/admin/fckeditor/Image/stezanje-remena_ZT.jpg)
Citat:
Milanović: Čeka nas dijeta
- Čeka nas veliki posao, moramo Hrvatsku izvući iz krize, poručio je u srijedu predsjednik SDP-a Zoran Milanović nakon što je od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića dobio mandat za sastavljanje nove Vlade.
http://www.glasistre.hr/hrvatska/vijest/345986 (http://www.glasistre.hr/hrvatska/vijest/345986)
Gda nose d(ij)ete ženske se, normalno, zdeblaju.
Muški pak, gda drže dijete, obično zmršave.
Citat:
Rokeri s Moravu - Krkenzi kikiriki everi dej, 03:05
http://www.youtube.com/watch?v=kksJlg5uTxc (http://www.youtube.com/watch?v=kksJlg5uTxc)
DEČKI Z BREGOV - štef štef vrag te dal –1984, 03:04
DEČKI Z BREGOV - štef štef vrag te dal -1984 (http://www.youtube.com/watch?v=hsroHarVZF0#)
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 20, 2013, 02:24:21 poslijepodne
SDP: (NE) ZNA SE stranka (ne)veštakov i (ne)veštic (nastavek niza)
Citat:
Če duže dale vse vejčpot čujemo kak so oni šteri so do (pred)lani bili na vlasti čuda krali, ali vam morem reči gda so i hajdik toga delali. Delali so ceste, moste, vijadukte, autoceste, tunele (nešterne so farbali i po deset pot) i kaj nebom dale nabrajal jer bodete rekli gda za jiv navijam. A ve kak so došli ovi novi, ve se nikaj ne dela, nišči ne krade, a penez ga ne. Gde so penezi ak smo vsi pošteni? A ljude smo ogulili, očem reči, ljudima smo pobrali peneze prek pedevea i podražili smo benzina, plina strujo… To vam mene gvinta!
Premišlavajne Jožeka radnika / Međimurske novine / e-vundato: 23.07.2012.
Prvi predsjednik vlade - Der erste Regierungschef
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
13.10.2013
Sve banke Zorana Milanovića
Kategorije: Hrvatska, Korumpirano pravosuđe, Organizirani kriminal, SDP, U očekivanju zatvora
Odmah po udomljavanju premijera krenulo je i Erste banci, kao i Ljubljanskoj. Tako je na natječaju za izbor konzultanta koji bi trebao pripremiti koncesiju za Hrvatske autoceste Erste banka tukla divove poput Goldman Sachsa i J. P. Morgana. No tu nije bio kraj, sada se već jasno nazire kako će se Erste banka u rasprodaji ostataka državne imovine sasvim sigurno dokopati Hrvatske poštanske banke.
Slučajno ili ne, svaka banka koja dođe u priliku poslovati sa premijerom Zoranom Milanovićem odjednom dobije zamah na hrvatskom tržištu. Premijer valjda zrači nekom prosvijećenom poslovnom energijom koja je zahvatila samo one banke koje su mu bile najbliže.
Nakon dugo godina, još od predratnog vremena, na hrvatskom tržištu pojavit će se i Ljubljanska banka, ovaj put kao Nova ljubljanska banka. Sve hrvatske vlade, od devedesetih naovamo, nisu uspjele riješiti spor sa Slovencima i problem Ljubljanske banke tj. povrata stare devizne štednje hrvatskih građana koju su Slovenci praktički opljačkali, sve dok se nije pojavio Zoki. Kako je riješen problem Ljubljanske banke vidjet će se uskoro, a ekonomski stručnjaci već sada upozoravaju kako se radi o pljački stoljeća hrvatskih građana i države. Dogovor oko stare devizne štednje bio je preduvjet za ulazak NLB na hrvatsko bankarsko tržište, a sada, nakon postignutog dogovora, vrata su im širom otvorena.
Zlobnici bi kazali kažu kako je premijera u iskrenost i poštenje NLB-a uvjerio brat. Naime, premijerov brat je još 2007. od NLB-a, dakle u vrijeme kada je slovensko-hrvatski spor bio na vrhuncu, a vođa oporbe Zoran Milanović, pripremao se za preuzimanje države, dobio kredit u iznosu od 3,25 milijuna eura od kojeg do početka mandata svog brata nije otplatio ni centa.
Pa kako onda ne pružiti ruku i sklopiti đžentlmenski dogovor s jednom tako poštenom bankom kao što je Ljubljanska banka, ništa ne traže, a sve daju. Dobro, traže od države, ali Milanovići s njima imaju itekako dobra iskustva, a priznat će te-ipak je premijerovo iskustvo najvažnije iskustvo!
Ah ta Hrvatska, sigurno govore u bankarskim krugovima, da je još samo jedna ovakva zemlja na svijetu gdje bi nam bio kraj. Pozitivna iskustva sa premijerom Milanovićem ima i Erste banka. Da, da još jedna austrijska banka, valjda je slijedila trag Hypo banke. Spomenuta banka imala je čast stambeno zbrinuti premijera, odnosno osigurati mu 298 tisuća eura kredita za stan. Kredit je odobren, priznat će i u Erste banci po dosta povoljnijim uvjetima. Tako je premijer dobio kredit po uvjetima o kojima ostali građani mogu samo sanjati. A di neće Bože moj, pa on je ipak premijer.
Odmah po udomljavanju premijera krenulo je i Erste banci, kao i Ljubljanskoj u prethodnom primjeru. Tako je na natječaju za izbor konzultanta koji bi trebao pripremiti koncesiju za Hrvatske autoceste Erste banka tukla divove poput Goldman Sachsa i J. P. Morgana. No tu nije bio kraj, sada se već jasno nazire kako će se Erste banka u rasprodaji ostataka državne imovine sasvim sigurno dokopati Hrvatske poštanske banke.
Ako netko slučajno zna kod koje je banke i premijer digao kredit za kupnju osobnog automobila, molim da to javno ne iznosi. Jer tko zna što ćemo još saznati, a pitanje je imamo li snage više nijemo promatrati?
====
Najveći kriminalci u državi su Bajić i Cvitan... jer šute i štite kriminal.
Status: Organizirani kriminal
Lokacija: Hrvatska
Opseg: Korumpirano pravosuđe
Podobnost: SDP
Pravomoćnost: U očekivanju zatvora
http://ukradeno.blogspot.ch/2013/10/sve-banke-zorana-milanovica.html (http://ukradeno.blogspot.ch/2013/10/sve-banke-zorana-milanovica.html)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Ljub(ljans)ka Dimitrovska
Ljupka Dimitrovska - Kalogjera -Ljubljanski zvon, 03:27
Ljupka Dimitrovska - Kalogjera - Ljubljanski zvon (http://www.youtube.com/watch?v=L9E0mAUJneA#)
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 21, 2013, 10:29:36 poslijepodne
Vlada avutoceste zato planera dati v kon.ces(t)iju strancem.
SDP – Strancem Damo Pošto-poto (i pošte, ne samo autoceste i banke).
Citat:
Kriminal i lopovluk v režije SDP-a
- gospode z crlene katedrale
Utorak, 13. ožujka 2012.
Dolaskom Račanove koalicije na vlast počinje najveća rasprodaja hrvatskih banaka strancima. U samo godinu dana strancima je prodano 44% hrvatskih banaka, a do kraja 2003 godine stranci su postali vlasnici 91% hrvatskih banaka. Prodajom banaka SDP je rasprodao onaj sustav čija stabilnost jest čimbenik gospodarske sigurnosti i napretka.
Ta rasprodaja nije samo, kako se smatra, najteži udarac koji su političke elite zadale hrvatskoj državi, nego je to i jedna od najvećih pljački, kriminala i lopovluka u pretvorbenom procesu ovaj put u režiji SDP-a.
Kako je SDP prodavao banke govori slučaj oko prodaje Splitske banke.
Naime, prema navodima, Vlada Ivice Račana 2000 godine procjenjuje da ta banka tada vrijedi 84 milijuna eura te prodaje 60% dionica te banke talijanskoj banci Unicredito za 48 milijuna eura. No već krajem 2001 godine grupacija BAC kupuje 100% dionica ta banke od Unicredita i HFP-a za 136 milijuna eura, da bi je ta ista grupacija 2006 godine prodala francuskoj banci Societe Generale za 1 milijardu i 10 milijuna eura. Razlika između “stručno procijenjenih“ 84 milijuna i za konačno utrženih 1 milijardu i 10 milijuna eura koje kasira grupacija BAC je očita.
Nastavek:
http://www.forumgorica.com/politika/sdp-i-hns-pr(e)dmet-sprdne-(hrvatski-bog-marx)/msg44237/#msg44237 (http://www.forumgorica.com/politika/sdp-i-hns-pr(e)dmet-sprdne-(hrvatski-bog-marx)/msg44237/#msg44237)
SDP kreće u rasprodaju države
KLJUČNI PODACI
Država planira privatizirati 20-ak firmi
Hrvatska lutrija i Hrvatska pošta najprije idu u restrukturiranje
Piše: Petar Vidov
Objavljeno 2013 10 09, ca. 20:30
Privatizacija je opet u modi. Rupe u državnom proračunu vlada Zorana Milanovića odlučila je sanirati tako što će na bubanj staviti poveći dio državne imovine.
Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), za Index je potvrdio da nam predstoji čitav niz privatizacija.
Prometni sektor prvi na redu
Što prije bi se država htjela riješiti poduzeća koja obuhvaćaju transportnu infrastrukturu. Traže se tako partneri za zračne luke u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli i Dubrovniku. Već otprije je poznato da u monetizaciju idu autoceste, kao i da se u koncesiju daje zagrebačka zračna luka.
Također, država želi privatizirati riječnu luku u Vukovaru, Jadroliniju, Croatia Airlines, HŽ Cargo... U narednim mjesecima predstoji nam i privatizacija Narodnih novina, ACI-ja, Petrokemije, Brijuni rivijere, Croatia banke, APIS-a, Imunološkog zavoda, Brodarskog instituta, Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke...
Sve su to tvrtke koje se nalaze unutar trgovačkih društava od razvojnog značenja u kojima RH ima većinski udio, a kojima su, prema strategiji koju je Sabor usvojio u lipnju ove godine, potrebni restrukturiranje, dokapitalizacija ili potpuna privatizacija.
Hrvatska pošta i Hrvatska lutrija idu u restrukturiranje
U restrukturiranje iduće godine idu i Hrvatska pošta i Hrvatska lutrija. Hoće li se (i kada) prodavati i ove firme, ovisi o ishodu procesa restrukturiranja, doznaje Index iz izvora bliskom Vladi RH.
Posebno u oči upada najava moguće privatizacije Hrvatske lutrije, koja se nalazi na listi 27 trgovačkih društava od strateškog interesa. U strategiji upravljanja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine, koju je Sabor usvojio u lipnju ove godine, je stajalo da su to društva "za kojima postoji dugoročna društvena potreba", zbog čega se njihova privatizacija nije očekivala.
Nije sigurna ni strateška imovina?
Sada se, međutim, čini da privatizacije, ukoliko voda dođe do grla, neće biti pošteđena ni strateška imovina. Bilo bi neodgovorno, tumači Indexov izvor blizak Vladi, čuvati Hrvatsku lutriju pod cijenu daljnjeg zaduživanja u inozemstvu pod nepovoljnim uvjetima. Eventualna privatizacija Hrvatske lutrije stavila bi nas u društvo s Grčkom koja je, pod pritiskom EU i MMF-a, ove godine također privatizirala državnu lutriju za ukupno 712 milijuna eura.
Dodajmo tome i da se na listi strateške imovine nalaze pojedine firme čija bi privatizacija bila naprosto nezamisliva, poput HEP-a, Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma. Ukoliko se pojavi potreba za privatizacijom firmi od strateških interesa, Vlada tu odluku neće donositi samostalno, već će se o tome, tvrdi naš izvor, raspravljati u Saboru.
Što će biti s radnim mjestima?
Pitanje koje si radnici u državnom sektoru neizbježno moraju postaviti nameće se samo od sebe: što će privatizacija značiti za njihova radna mjesta? Otkazi, tvrdi Indexov izvor, nikome nisu cilj; u Vladi se nadaju da će restrukturiranje, dokapitaliziranje i privatiziranje državnih firmi dovesti do razvoja pa tako i do otvaranja novih radnih mjesta.
Ekonomski analitičar i poslovni konzultant Guste Santini, koji se specijalizirao upravo za proces privatizacije, nije siguran da je takav optimizam utemeljen. "Privatni vlasnik kupuje firmu iz nekih svojih interesa. Kakvi su to interesi, samo on zna. Jasno da je da bi čuvanje radnih mjesta trebalo biti temeljni zadatak, ali pitanje je hoće li država u tome ustrajati i hoće li to moći ostvariti", izjavio je Santini za Index.
Car je gol
Nije slučajno, smatra Santini, što najava velike rasprodaje dolazi netom nakon što se Slavko Linić dobro zagledao u državnu blagajnu i poručio "car je gol". Dugo je hrvatska država, ističe Santini, živjela na dug, a sada se suočava sa situacijom u kojoj to više nije moguće.
"Država je sada prisiljena pročistiti svoj portfelj kako bi imovina koju ima donosila dohodak, a ne da se računi usmjeravaju u pravcu poreznih obveznika. Ono što je zabrinjavajuće jeste da se ne definiraju jasni kriteriji što će se, kako, kada i zašto prodati. Nalazimo se u ozbiljnim problemima i privatizaciji bi trebala prethoditi stručna rasprava. Prodajom imovine se problem ne rješava, ja nisam zagovornik privatizacije. Ali situacija je sada takva kakva jest i treba tražiti izlaz. Ako se država restrukturira, to bi čak moglo na nešto ličiti", kaže Santini.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/sdp-krece-u-rasprodaju-drzave/705131.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/sdp-krece-u-rasprodaju-drzave/705131.aspx)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Milan Ivkošić, 12.07.2013
Rodoljubna zanovijetanja
Samo bezbošci mogu prodati našu svetinju, autocestu Zagreb-Split
Autocesta Zagreb – Split, kao i druge, bila je san mnogih generacija. 1971. bila je jedna od uzdanica hrvatske budućnosti.
http://www.vecernji.hr/kolumne/samo-bezbosci-mogu-prodati-nasu-svetinju-autocestu-zagreb-split-kolumna-582677 (http://www.vecernji.hr/kolumne/samo-bezbosci-mogu-prodati-nasu-svetinju-autocestu-zagreb-split-kolumna-582677)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Nemci pripovedaju (iliti Dojče vele)
07.10.2013
U iščekivanju natječaja za koncesioniranje
Monetizacija hrvatskih autocesta znači novo zaduživanje
Ususret natječaju za izdavanje više od tisuću kilometara hrvatskih autocesta pod dugoročnu koncesiju, što znači njihovu faktičku privatizaciju, otvaraju se mnoga bolna pitanja o krajnjem smislu takve državne politike.
http://www.vecernji.hr/vijesti/monetizacija-hrvatskih-autocesta-znaci-novo-zaduzivanje-clanak-624553 (http://www.vecernji.hr/vijesti/monetizacija-hrvatskih-autocesta-znaci-novo-zaduzivanje-clanak-624553)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
GORAN MARIĆ (HDZ):
”Za davanje autocesta u koncesije treba ići u Remetinec”
Autoceste su jedino iznadprosječno što je Hrvatska unijela u Europsku uniju, a sada bi i to dala nekome drugome, rekao je Marić
http://www.vecernji.hr/vijesti/za-davanje-autocesta-koncesije-treba-ici-remetinec-clanak-579151 (http://www.vecernji.hr/vijesti/za-davanje-autocesta-koncesije-treba-ici-remetinec-clanak-579151)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Drele i Vid Balog-Remetinec, 02:46
Drele i Vid Balog-Remetinec (http://www.youtube.com/watch?v=Xba_oNyVk-Q#)
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 21, 2013, 10:33:01 poslijepodne
Vevo je lepo prikazano, zake je Milanovič bil protiv toga da Bernardič bu zebran za predsednika zagreBečke organizacije SDP-a.
Stvar je (i) nominalne naravi. Ak slučajni premijer paradoksalne nacije neče da Hrvatska bu (kak) Švicarska, onda, jasno, ni čelni čovek SDP-a v glavnomu gradu Hrvatske nemre imati (i) ime glavnoga grada Švicarske – Berna.
Citat:
Edi Jurković
OBJAVA: 10.10.2012
ljudi
Milanović još razmišlja hoće li biti Švicarska
Da me sada netko pita hoću li biti Švicarska, kao Hrvat, kolebao bih se, kaže premijer
Zoran Milanović, predsjednik Vlade, gostujući na RTL-u, izjavio je da se “ne bi mijenjao s velikom većinom zemalja oko nas i s nekima u EU jer Hrvatska ima bolje potencijale. Da me sada netko pita hoću li biti Švicarska, kao Hrvat, kolebao bih se. Naprosto, prevelik je izazov. Imamo velike šanse“, zaključio je hrvatski premijer svoju neobičnu fantaziju. Naš kolebljivi premijer, umjesto sanjarenja o transformaciji u Švicarsku, treba nam odgovoriti zašto propuštamo „velike šanse“. Trebamo li uvesti u igru neke efikasnije igrače?
http://www.forumgorica.com/politika/sdp-i-hns-pr(e)dmet-sprdne-(hrvatski-bog-marx)/msg46660/#msg46660 (http://www.forumgorica.com/politika/sdp-i-hns-pr(e)dmet-sprdne-(hrvatski-bog-marx)/msg46660/#msg46660)
Porez Milanovičove vlade (eksterni)
Harač rajo, (i)lirski bi povedal lokalni fahman za haračunovodstvo.
2013-10-21
Linić najavio nove rezove i veći PDV, uvodi se i porez na nekretnine?
Za smanjenje proračunskog manjka bit će neophodno povećati prihodnu stranu proračuna jer na rashodnoj nema previše mogućnosti, što ne znači da neće biti daljnih rezova i ušteda, rekao je ministar financija Slavko Linić na konferenciji za novinare održanoj u povodu objavljivanja izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj od 2009. do 2012.
http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=224038&cHash=222043ae4e (http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=224038&cHash=222043ae4e)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Bern = Medvedgrad
Citat:
Ba-ladni Krleža
Miroslav Fric Krleža / Balade Petrice Kerempuva
PO MEDVEDNICI
A. D. 1570
Po Medvednici, kakti maček,
vleče se čarni, čarni oblaček.
Opet bu nam tuče opalo taček,
zakaj je prek planke skočil čarni maček?
Po Medvednici kakti tenta vleče se oblaček,
zacopral nam je orsag copernjak seh copernjaček.
Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg52413/#msg52413 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg52413/#msg52413)
Citat:
Medvedgrad Srednjovjekovni dani na Medvednici 01, 01:27
https://www.youtube.com/watch?v=0ApebSzgLgI (https://www.youtube.com/watch?v=0ApebSzgLgI)
Kvartet Gubec i Savski Valovi - Na Sleme, 02:27
Kvartet Gubec i Savski Valovi - Na Sleme (http://www.youtube.com/watch?v=bp-U0onwLyE#)
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 31, 2013, 10:04:32 poslijepodne
(Ne samo) vu svetlu, prvo najavlenoga, potlam pak relativizeranoga, povekšajna PeDe(r)Ve-a, več zdavna se moglo zaklučiti sledečo.
Dok Čehi imaju (negda poseben gradec, des tal Praga) dvorec naziva Hradčani, Hrvati imaju crleno-ban(d)ske dvore teri su zapraf Haračani, HARAČANI = harač + Račan(ovc)i, da parafrazeramo (i)lirski izražavajučoga lokalnoga politričara, fahmana za haračunovodstvo.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Rodoljubna zanovijetanja
Kukuriku: raskoš šeika i nesposobnost koja nas košta milijarde
Kada bi ministar poljoprivrede znao opisati strategiju ruralnoga razvoja Hrvatske kao što sisačka županica zna opisati karakteristike svog automobila, Hrvatska bi za agrar iz proračuna EU mogla uzeti 332 milijuna €
Možda će netko onako ponizno, zastrašen surovom bahatosti premijera Milanovića i ministra Linića, upitati te prvake Vlade ne bi li prije najava novog poreznog i inog guljenja sirotinje mogli izračunati koliko se milijardi novca iz državnog proračuna potroši na nepojmljivu raskoš njihovih dužnosnika (u kakvoj ni sami ne zaostaju!) i koliko će se milijardi izgubiti zbog nesposobnosti da iz fondova EU uzmemo što nam pripada!? Nikad oni to neće učiniti, jer bi ih taj izračun razotkrio. A i zašto bi kad imaju obilje zabave za narod: ćirilica gore pa dolje, gore pa dolje, lex Perković gore pa dolje, gore pa dolje, Sanader, Sanader, pa opet Sanader, Kalmeta, Kalmeta pa opet Kalmeta. Hrvatska socijaldemokracija? Industrija zastora za svoja zla i nesposobnosti.
Slika:
SDP-ova županica “audijem” jurca po pustoši s 20.000 nezaposlenih
Želimo sljedeće: automobil čija je godina proizvodnje 2013. Obavezno automatski mjenjač s minimalno sedam brzina. Najmanja snaga mora biti 150 kW, a minimalni međuosovinski razmak mora biti 2900 mm. Ispod toga nema šanse. I naravno. Radio s CD-om i MP3 playerom. S minimalno 10 zvučnika.” Tako jedne novine prenose natječaj za novi službeni automobil koji je naručila sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel. Na natječaju je pobijedio Porsche leasing, a ta specijalna narudžba “audija A6”, kojoj će proizvođač iz Europske unije s veseljem udovoljiti, županiju će koštati 433.000 kuna.
Doista treba odati priznanje socijaldemokratskoj brizi županice Lovrić za svoju osjetljivu, ali ljupku stražnjicu, i za svoj opći komoditet i užitke u automobilu, brizi potkrijepljenoj stručnim poznavanjem tehničkih pojedinosti o željenom vozilu. Bilo bi i za zemlju i za socijaldemokraciju u cjelini mnogo bolje kad bi se i drugi SDP-ovi dužnosnici ugledali u marljivu županicu. Na primjer, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Da on zna opisati strategiju ruralnoga razvoja Hrvatske kao što Marina Lovrić zna opisati karakteristike automobila koji je potreban za njezinu udobnu vožnju, Hrvatska bi za svoj agrar iz proračuna EU 2014. godine mogla uzeti 332 milijuna eura. Ali ne zna, pa će vješta županica iz EU za hrvatski novac, za novac županijske sirotinje, dobiti svoj “audi A6” sa svim obilježjima koja je precizno i učeno podastrla, a Jakovina će se i te kako morati potruditi da dobije makar nešto od europskog novca predviđenog za Hrvatsku, pa makar taj novac bio i iz goleme članarine koju naša zemlja plaća Bruxellesu.
Naime, na osam je stranica ovih dana iz Europske komisije ministru poručeno kako mu je nacrt prijedloga strategije ruralnog razvoja – popis želja bez pokrića. Kad pročitate prigovore EK Jakovininu nacrtu, po onome što u njemu nema pitate se – pa što ima? Nema, na primjer, analiza i procjena u pojedinim sektorima ni potencijalnih korisnika, po kojima bi se ulagalo u hrvatski agrar. Ruralna područja čini sve što je izvan Zagreba, a u EK se pitaju – zar i gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika, kao što su Split, Rijeka i Osijek? Nejasne su brojke o produktivnosti hrvatske poljoprivrede i analiza broja zaposlenih. Start-up potpore za mlade poljoprivrednike i razvoj malih gospodarstava nisu među prioritetima, kao što nisu prijenos znanja i informacija. Nema ruralnog razvoja ne pomogne li vlada seljacima da budu solventni i pokriju tekuće poslovanje i kredite, poručuju iz EK. I tako dalje.
Psihološki gledano, treba razumjeti ministra Jakovinu. Njegova supruga sa sedam, osam tisuća eura plaće u Europskom parlamentu i on s dvije, tri tisuće eura u Vladi, dakle, ukupno s više od 10.000 eura, dosegli su vrlo visoke europske standarde. Nekako i ne priliči da on sada tako detaljno kao Marina Lovrić svoj automobil razrađuje potrebe seljaka i bije bitku za novac iz europskih fondova koji bi pomogao tim bukačima koji ga vrijeđaju po cestama uvredama grubljim od zvuka motora njihovih traktora. Uostalom, zašto se i on ne bi prepustio dužnosničkim užicima kao i Lovrićka koja svojim šeikovskim “audijem” jurca po pustoši županije u kojoj ima 20.000 nezaposlenih!?
Možda će netko onako ponizno, zastrašen surovom bahatosti premijera Milanovića i ministra Linića, upitati te prvake Vlade ne bi li prije najava novog poreznog i inog guljenja sirotinje mogli izračunati koliko se milijardi novca iz državnog proračuna potroši na nepojmljivu raskoš njihovih dužnosnika (u kakvoj ni sami ne zaostaju!) i koliko će se milijardi izgubiti zbog nesposobnosti da iz fondova EU uzmemo što nam pripada!? Nikad oni to neće učiniti, jer bi ih taj izračun razotkrio. A i zašto bi kad imaju obilje zabave za narod: ćirilica gore pa dolje, gore pa dolje, lex Perković gore pa dolje, gore pa dolje, Sanader, Sanader, pa opet Sanader, Kalmeta, Kalmeta pa opet Kalmeta. Hrvatska socijaldemokracija? Industrija zastora za svoja zla i nesposobnosti.
http://www.vecernji.hr/kolumne/kukuriku-raskos-seika-nesposobnost-koja-nas-kosta-milijarde-kolumna-632575 (http://www.vecernji.hr/kolumne/kukuriku-raskos-seika-nesposobnost-koja-nas-kosta-milijarde-kolumna-632575)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Hej, Šeki, Šeki, tako ti Allaha dovešću te, Šeki, do prosjačkog štapa
Lepa Brena - Hej Šeki, Šeki (Second Version 2004), 03:47
https://www.youtube.com/watch?v=JonjehGsyC4 (https://www.youtube.com/watch?v=JonjehGsyC4)
Citat:
Premišlavanje Jožeka radnika
Deca moja deca, nikaj na te mela, Vlada vam je kriva
Naši bodo odhajali vum, a k nam bodo hodali na posel, Mađari, Rumuni, Bugari, Bosanci, Srbi, Bajaši i Turci. Oni si bodo prinas kruha služili i mejali demografsko sliko našega falačka zemle med dvemi vodami. Tak da bode tua slika v boji jerbo nam bodo posle i mali Međimorci vu vsemaj bojaj. A kaj se more da "kukurikači" sam kukuričejo i zobačijo peneze mesto kaj bi otpirali nova radna mesta, i to ona štera so pred dve leti obečuvali, tak kaj naši mladi ne bi morali hodati kruha služit vum z Lepe naše.
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg52997/#msg52997 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg52997/#msg52997)
Deca, moja deca, nikaj nate mela.
Žiga-žaga band, Deca moja deca, 04:43
Žiga-žaga band, Deca moja deca (http://www.youtube.com/watch?v=9SLAmdv0WKY#ws)
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 31, 2013, 10:08:07 poslijepodne
KLJUČNI PODACI
■ Nije pokrenuta niti jedna investicija
■ Stopa nezaposlenosti 2011. bila je 13,5 posto, a za ovu godinu je 20,2 posto
■ U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 39,1 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vrijednosti 71,5 milijardi kunaPiše:
Martina Pauček Šljivak
Objavljeno 2013-10-23, ca. 17:40
Prije dvije godine Kukuriku koalicija Hrvatskoj je obećala gospodarski oporavak kojeg su trebali pokrenuti svojom "magičnom" formulom od "5 I": investicije – industrija – izvoz – inovacije – integracije.
Uz već klasična obećanja da će smanjiti nezaposlenost, uvjeravali su javnost da će povećati BDP i barem 50 posto industrijske proizvodnje usmjeriti prema izvozu.
Napravili smo analizu kako danas stvari stoje. Hrvatska trenutno ima gotovo 340.000 nezaposlenih na HZZ-u. Stopa nezaposlenosti 2011. bila je 13,5 posto, a za ovu godinu je 20,2 posto.
Došli smo u stanje prekomjernog deficita, nadzor Bruxellesa kad je u pitanju sređivanje javnih financija, a ministar financija Slavko Linić samo najavljuje nove rezove.
Od "5 I" krećemo redom.
Investicije
Za njih bi se moglo reći "tresla se brda rodio se miš". Iako su Kukurikavci tad predvođeni Radimirom Čačićem najavljivali brojne investicije, dosad nije pokrenuta niti jedna, a prve dvije i zasad jedine sigurne pokreću se iduće godine.
HŽ Infrastruktura u kolovozu 2014. ide u rekonstrukciju i gradnju V. b koridora na dionici pruge Dugo Selo – Križevci, koja bi trebala biti završena do srpnja 2018. Oko 85 posto projekta vrijednog 1,25 milijardi kuna sufinancirat će se iz EU fondova.
Francuzi bi iduće godine trebali početi sa izgradnjom novog terminala u Zračnoj luci Zagreb koju su uzeli pod koncesiju na 30 godina. Pripremni radovi počeli su krajem rujna provođenjem arheoloških istraživanja, a konkretni građevinski radovi trebali bi početi u prvom kvartalu 2014.
Projekt vrijedan 365 milijuna eura trebao bi biti dovršeni u roku što znači da je otvorenje planirano za sredinu 2016.
Za Plomin C i hidroelektranu Ombla još se ništa sigurno ne zna. Možda će se ipak graditi, ali prema svemu sudeći to se neće dogoditi u iduće dvije do tri godine. HEP formalno nije odustao od gradnje iako je ovog ljeta raskinuo ugovor o kreditiranju tog projekta s Europskom bankom za obnovu i razvoj. Radi se o 123,2 milijuna eura vrijednom kreditu dogovorenom još 2011. godine kojim je trebalo biti financirano oko 80 posto ukupne vrijednosti projekta.
Što se tiče TE Plomin C, od njega su odustali Poljaci i Koreanci, čije je tvrtke HEP prije godinu dana izabrao kao moguće strateške partnere. Ostale su još samo dvije tvrtke, francuski EDISON i japanski Marubeni, koje imaju rok do kraja listopada poslati HEP-u obvezujuće ponude za izgradnju TE 'Plomin C'. Kad bi se moglo krenuti s projektom nije poznato.
Industrija
Vlada je odlučila da nema interesa za spas pa je tvornica Dioki prije dva tjedna završila u stečaju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku industrijska proizvodnja u kolovozu pala je za 3,5 posto na godišnjoj razini. Najviše je (17,2 posto) potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda. Porasla je samo proizvodnja energije (14,3 posto). Visoke stope pada nastavljaju bilježiti brodogradnja, proizvodnja računala te duhanskih proizvoda.
Novih tvornica i proizvodnje nema na vidiku.
Izvoz
Robni izvoz Hrvatske u prvih sedam mjeseci ove godine, iskazan u kunama, pao je za 4,3 posto, a izražen u eurima smanjen je za 4,7 posto u odnosu isto prošlogodišnje razdoblje, dok je istodobno uvoz u kunama pao za 1,2 posto, a u eurima je smanjen za 1,6 posto, pokazuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku.
U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 39,1 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vrijednosti 71,5 milijardi kuna. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u tom je razdoblju iznosio 5,2 milijarde eura, a uvoz 9,4 milijardi eura.
Inovacije
Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji u kojoj ulaganje u znanost i inovacije pada od 2002. godine, pokazalo je nedavno istraživanje Eurostata.
U članicama Unije u prosjeku se iz državnih proračuna za ovu svrhu izdvaja oko dva posto bruto društvenog proizvoda (BDP), dok je taj prosjek u Hrvatskoj znatno manji i iznosi 0,7 posto BDP-a, što je ispod prosjeka EU.
Integracije
Prvog srpnja ove godine pristupili smo EU i to je to.
Kad sve zajedno zbrojimo i oduzmemo, moglo bi se reći da su nas Kukurikavci samo unazadili i pokazali se nesposobnim voditi gospodarstvo koje tone sve dublje.
S tim se slaže i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić koji je u razgovoru za Index rekao da Vlada ne zna kako funkcionira ekonomija niti kako pokrenuti gospodarstvo.
"Vlada vodi destruktivnu politiku. U dvije godine nisu poduzeli ništa da zaustave pad proizvodnje. Bit cijele ekonomije je da narod ima veći standard, a najavljeni rezovi su anti ekonomska politika. Vlada treba preusmjeriti potrošnju i povećati je, ali da završi u domaćoj proizvodnji, no za hrvatske političare, hrvatski proizvod je prljava stvar", rekao je Jurčić.
Postavlja se, kaže, pitanje zašto uvozimo mlijeko, a domaće krave koljemo. Znamo šivati, a tekstilna industrija propada i mi kupujemo stranu robu. Hrvatska, dodaje, ima neiskorištene resurse koji se ne znaju iskoristiti.
Zato bi tvrdi, Vlada trebala organizirati institucije koje će poduzetnicima pomoći da naprave kvalitetan proizvod.
Novac nije sve u makroekonomiji
"Linić bi dao novce, poticaje, ali što to znači ako poduzetnici to ne znaju iskoristiti. Uloga države je da im na najbolji način pomogne kako da znaju napraviti konkurentan i dobar proizvod. Novac nije sve u makroekonomiji. On je samo podmazivač stroja, a mi ne znamo ni kako raditi sa strojem", tvrdi Jurčić.
Zoran Aralica s Ekonomskog instituta, stručnjak za društveno-ekonomsku upotrebu znanja i tehnologije za Index je rekao kako su najavljeni rezovi Slavka Linića samo tehničko rješenje te da oni neće dovesti do ničega ako Vlada ne bude imala jasan cilj kako izbjeći negativnu spiralu.
Pojasnio je kako se spirala odnosi na smanjenje potrošnje koja dovodi do smanjenja dohodaka (od rada i kapitala) koja ponovo dovodi do smanjenja potrošnje.
Iako su tvrdi, prisiljeni povući rezove zbog deficita, ističe kako prije svega trebaju uspostaviti sljedeći ciljevi normalno financiranje države i gospodarstva, uz smanjenje svih razina zaduženosti, pokretanje gospodarstva kao i promicanje mehanizama socijalnu politiku koja će ponajprije uključiti nezaposlene u radni postupak.
"Vlada se odlučuje za rezove upravo zbog nepostojanja ovih ciljeva kako to sve pokrenuti jer je to razvojna politika. Socijalna politika se treba zasnivati na vrednovanju na osnovu prošlog rada, pri čemu se trebaju uključiti nezaposleni u radni postupak ili u vlasništvu budućih poslovnih pothvata (npr. putem energetskih kooperativa), a za pokretanje procesa konkurentnosti privrede se treba postaviti logika uloženog rada i produktivnosti pri čemu država mora imati aktivnu ulogu u prepoznavanju tehnoloških potreba gospodarstva i društva u cjelini", rekao je Zoran Aralica.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/evo-kako-su-kukurikavci-s-5-i-pokrenuli-gospodarstvo-bez-investicija-visoka-stopa-nezaposlenosti-veliki-pad-izvoza-i-industrijske-proizvodnje/707620.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/evo-kako-su-kukurikavci-s-5-i-pokrenuli-gospodarstvo-bez-investicija-visoka-stopa-nezaposlenosti-veliki-pad-izvoza-i-industrijske-proizvodnje/707620.aspx)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Neki komentari članka gorje:
kiki.riki Objavljeno 2013-10-23, ca. 18:13
Poduzetniki se trebaju ugledat u Limića i njegove poluinteligente ... i naučit kako se uspješno radi ... zbog 10 ćuna, izbacit goste iz hotela ... "zbog šnicle, zaklat kravu" ... tako se to radi ...
kavijar Objavljeno 2013-10-23, ca. 18:19
""Linić bi dao novce, poticaje, ali što to znači ako poduzetnici to ne znaju iskoristiti. Uloga države je da im na najbolji način pomogne kako da znaju napraviti konkurentan i dobar proizvod. Novac nije sve u makroekonomiji. On je samo podmazivač stroja, a mi ne znamo ni kako raditi sa strojem", tvrdi Jurčić." izvini druže jurčiću, ali bolje da nam nikada ne vodiš ekonomiju, jer čemo tek onda najebati ! ovo je nebuloza !država niti zna niti treba da uči "poduzetnike" kako napraviti bla-bla proizvodsamo treba uvjete napraviti da se isplati raditi !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!I dakako poduzetnik treba "jeftin" kapital , a to nam ova država ne može datia i kada ga daje , daje krivima zbog opče korupcije sistemau prevodu nas ništa ne može spasiti od bankrota !!! Dobar proizvod može napraviti samo "obrazovan" poduzetnik ...nažalost zaostali smo mnogo godina za svjetskom tehnologijom !
George_Bailey Objavljeno 2013-10-23, ca. 18:20
Neće još dugo.
Pre.bold Objavljeno 2013-10-23, ca. 18:27
.... ne postoji ekonomija na svijetu koja ne bi sa ovako nesposobnom i nekvalificiranom Vladom opstala.
bolne.prepone Objavljeno 2013-10-23, ca. 18:29
Kriv je privatni sektor. To je evidentno. Vlada SRH čini kolosalne napore kako bi državu izvukla iz krize i prvi su rezultti već vidljivi. U idućoj petoljetki SRH će biti regionalna sila.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Cinkuši - Nega sonca nit' meseca.wmv, 03:57
Cinkuši - Nega sonca nit' meseca.wmv (http://www.youtube.com/watch?v=rPXAEYPDdM4#)
Autor: kuntakinte - Studeni 01, 2013, 09:17:26 prijepodne
SDP-ova županica “audijem” jurca po pustoši s 20.000 nezaposlenihProsvjed grupe „Autić za županicu“
„Uzmite svome djetetu auto i odnesite ga sisačko-moslavačkoj županici. Ona ih toliko voli"
http://www.portal53.hr/vijesti/sisacko-moslavacka-zupanija/98-smz/12440-prosvjed-grupe-autic-za-zupanicu.html (http://www.portal53.hr/vijesti/sisacko-moslavacka-zupanija/98-smz/12440-prosvjed-grupe-autic-za-zupanicu.html)
Autor: Master - Studeni 01, 2013, 08:36:23 poslijepodne
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 16, 2013, 05:47:48 poslijepodne
Citat:
eS(De)Perantski stalinbani, kom.uništiSDP: (NE) ZNA SE stranka (ne)veštakov i (ne)veštic (nastavek niza)
Citat:
Če duže dale vse vejčpot čujemo kak so oni šteri so do (pred)lani bili na vlasti čuda krali, ali vam morem reči gda so i hajdik toga delali. Delali so ceste, moste, vijadukte, autoceste, tunele (nešterne so farbali i po deset pot) i kaj nebom dale nabrajal jer bodete rekli gda za jiv navijam. A ve kak so došli ovi novi, ve se nikaj ne dela, nišči ne krade, a penez ga ne. Gde so penezi ak smo vsi pošteni? A ljude smo ogulili, očem reči, ljudima smo pobrali peneze prek pedevea i podražili smo benzina, plina strujo… To vam mene gvinta!Večernak / kolumne
Premišlavajne Jožeka radnika / Međimurske novine / e-vundato: 23.07.2012.
Piše: Milan Ivkošić
Objava: 15.11.2013
Perković, ćirilica, suđenje referendumu, uhićenje Vidoševića.... i nove zabave do izbora
U kući koja se zove Hrvatska umire sve: propadaju posljednji ostaci industrije, nezaposlenost raste, investicija nema ni na vidiku, zakoni sve više omogućuju kapitalističko tlačenje radnika, porezna i druga opterećenja stanovništva sve su nepodnošljivija, a pad nataliteta i iseljavanje iz Hrvatske nestanak hrvatskog naroda čine sasvim doglednim.
Milanović i drugovi uživaju u tome da se promoviraju u događajima za zemlju nebitnim kad već nemaju zasluga u programima za zemlju bitnim . Lex Perković, ćirilične ploče, referendum o definiciji braka, uhićenje Vidoševića, suđenje Sanaderu... - ništa od toga ne može biti nikakvo pokriće za činjenicu da je ova dosad najgora vlast dovela Hrvatsku do gospodarske katastrofe i do možda najvećeg siromaštva u Europi.
Kolumnist Indexa.hr Mate Kapović piše: “Ovo sve što vidimo je, koliko god nam moglo biti drago što je lepi Nadan završio u ćuzi, samo jedan veliki šou. Vidošević je, koliko god očito bio kriv, uhapšen jer je to nekome u ovom trenutku politički, iz ovog ili onog razloga, odgovaralo. Isto kao što je, primjerice, i postupak protiv Glavaša bio pokrenut ne zato što se nekome odjednom probudila savjest zbog onoga što je realno bilo počinjeno, nego zato što je to tada odgovaralo Sanaderu.
”Sva velika uhićenja u samostalnoj Hrvatskoj pratile su ovakve sumnje i uvjerenje da nije riječ o stvarnoj borbi protiv kriminala i korupcije, koja bi, piše Kapović, trebala obuhvatiti cijelu političko-ekonomsku elitu. Možda je najspektakularnije uhićenje za političke potrebe bilo u Sanaderovo vrijeme: uz televizijske kamere i mnoštvo unaprijed obaviještenih novinara stavljene su lisičine na ruke riječkom kardiokirurgu dr. Ognjenu Šimiću, koji će za nekoliko godina, pobjegavši u BiH, tamo i umrijeti. Premda se sumnjiči za neusporedivo veći zločin, Vidošević je uhićen bez spektakla, ali je politika i iza toga slučaja. Ne samo zato što sada ministar Maras optužuje i HDZ, čiji je član Vidošević nekad bio – on je, uostalom, i Račanov, i Linićev, i Mesićev kadar. Niti možda zato što je Mladenu Bajiću trebala još jedna krupna riba ne bi li bio izabran za još jedan mandat. Posrijedi je nešto za politiku Kukuriku koalicije mnogo važnije. A to je neprekidno, serijsko osvježavanje javne scene atrakcijama za publiku u kojima će uvijek iznova vidjeti ili nazirati HDZ kao krivca i koje će joj skrenuti pozornost s nesposobnosti ove vlasti koja je tisuću puta pogubnija od svih kriminala što su ih učinili Vidošević, Sanader i drugi.
Pogledajte Milanovićev niz koji bez zastoja zabavlja općinstvo: lex Perković, ćirilične ploče u Vukovaru, miniranje referenduma o ustavnoj definiciji braka, iznenadna koncentracija uhićenja... Sve to djeluje kao preleti zrakoplova s užasnom bukom iznad kuće u kojoj netko umire pa svi umirućeg napuštaju i izjure vani da vide to zastrašujuće čudo.
A u kući koja se zove Hrvatska umire sve: c. Svi možemo pretpostaviti da je Milanović do u detalje bio obaviješten što se i kada sprema Vidoševiću, ali on daje izjavu kao da je zatečen, kaže da o slučaju zna što i obični građani, ponavlja floskulu o institucijama koje trebaju raditi svoj posao, ali i dodaje da je “to zabrinjavajuće sve skupa”. Naravno, nikad nije izjavio da je ono što rade on, Linić i cijela koalicija “zabrinjavajuće sve skupa”.
Kad to izjavi poslije uhićenja Vidoševića, demagoški i licemjerno svoju brigu želi podijeliti s javnošću, s građanima, s njima se poistovjetiti i pridobiti njihovu suosjećajnost i sumišljeništvo za razloge koji ovu zemlju “zabrinjavaju”. Pa kad se građani slože s tim što ovu zemlju “zabrinjava”, to jest kad se slože s njim, onda on ispada nevin, pošten, pametan i nije razlog za zabrinutost. Ti razlozi su drugdje. Tako Zoran Milanović i drugovi uživaju u tome da se promoviraju u događajima za zemlju nebitnim kad već nemaju zasluga u programima za zemlju bitnim. Lex Perković, ćirilične ploče, referendum o definiciji braka, uhićenje Vidoševića, suđenje Sanaderu... - ništa od toga ne može biti nikakvo pokriće za činjenicu da je ova dosad najgora vlast dovela Hrvatsku do gospodarske katastrofe i do možda najvećeg siromaštva u Europi. Unatoč tome poslije Vidoševića sigurno stiže nova zabava za javnost, poslije nje još jedna, pa još jedna..., svaka po mogućnosti i kao optužba protiv HDZ-a. I tako sve do izbora. Ne znamo voditi zemlju, sve je više pustošimo i osiromašujemo, ali je znamo uzbuđivati i uzbunjivati.
Zvir:
http://www.vecernji.hr/perkovic-cirilica-sudenje-referendumu-uhicenje-vidosevica-i-nove-zabave-do-izbora-902937 (http://www.vecernji.hr/perkovic-cirilica-sudenje-referendumu-uhicenje-vidosevica-i-nove-zabave-do-izbora-902937)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Deca, moja deca, nikaj nate mela.
Žiga u Lisinskom - Deca moja deca , 03:24
Žiga u Lisinskom - Deca moja deca (http://www.youtube.com/watch?v=2x-SBADU1YA#)
Autor: @Franjo@ - Studeni 19, 2013, 04:37:32 poslijepodne
evo glasilo crvenih objavljueje izjavu prvog antifasistickog ustase i potporu bjeguncima iz vukovara..
http://www.jutarnji.hr/stipe-mesic--skandal-u-vukovaru-nam-se-dogodio-zbog-popustanja-agresivnoj-desnici-/1140714/ (http://www.jutarnji.hr/stipe-mesic--skandal-u-vukovaru-nam-se-dogodio-zbog-popustanja-agresivnoj-desnici-/1140714/)
slusao sam na slijemeu danas oko 11 sati, nesto kasnije vecernji je objavio na svom portalu ali brzo i maknuli izjavu te lakrdije koja kosta 2 tona kuna godisnje ..a placaju ga i oni iz jucerasnje kolone.
predivno..
Autor: Ljudevit Kaj - Siječanj 12, 2014, 03:39:28 poslijepodne
Vuk (i) Bran-ković vs. puk i bran-iteli
Fred Matić:
Crni Vrane (Frane) vs. crleni tič
Fred Matić, padobranac u politici, ima novog idola: 'Dačić je praktičan čovjek, to sam mu i rekao...'
Glas kojeg izgubi svaki put kad treba zastupiti ljude zbog kojih je ustoličen, neočekivano se vrati i to kroz izjave koje bolje da se nikada nisu dogodile. "Tijekom mog razgovora sa srpskim premijerom Dačićem rekao sam mu: Vi ste vrlo praktičan čovjek, pomozite našem Veljku...
Tužna je istina da je sudbina Veljka Marića prepuštena malim, intimnim razgovorima političara i njihovim trenutnim raspoloženjima. Još je tužnija činjenica da je Dačić uistinu pokazao Matiću što je učinkovitost i autoritativnost u vlastitoj državi. Za plakati je, ipak, Fredova impresioniranost brzinom i dobrom voljom srpskog premijera. Za nadati se da je ministar branitelja nešto i naučio pa da će to i primijeniti sada u ključnom trenutku. Da će pustiti zakržljali glas i reći: "Ne dirajte braniteljske mirovine!"
Ministar branitelja u potpunosti je izgubio kompas. Neodlučnost i poniznost, jedne od njegovih najvidljivijih značajki, ovih su dana uočljivije nego ikada. Fred, koji je izgubio kredibilitet u očima Milanovića, svojih savjetnika, a branitelja već odavno, sada shvaća do koje mjere mu je poljuljan stolac pa vuče poteze kojima pokušava pomiriti nemoguće: Vladu i branitelje.
Sada, kada je bjelodano da će se braniteljske mirovine rezati i kada bi Matić mogao oživjeti svoju umrtvljenu, ministarsku ulogu, on – šuti. Ni glasa o tome da branitelji nisu povlašteni, ni riječi o tome da je štednja na grbi stvaratelja neovisne Hrvatske u najmanju ruku sramotna. Branitelji koji sve više žive na margini društva po tko zna koji put podnose žrtvu za svoju domovinu i to im neće biti teško. Za njih je puno teže kad "njihov" ministar sve to promatra s neviđenom lakoćom.
Glas kojeg izgubi svaki put kad treba zastupiti ljude zbog kojih je ustoličen, neočekivano se vrati i to kroz izjave koje bolje da se nikada nisu dogodile.
"Tijekom mog razgovora sa srpskim premijerom Dačićem rekao sam mu: Vi ste vrlo praktičan čovjek, pomozite našem Veljku, prebacite ga u neku bolju sredinu", bez imalo srama svjedoči Fred o svom poniznom odnosu prema čovjeku čija država drži zatvorenog hrvatskog branitelja u najgorim mogućim uvjetima.
"Dačić je odreagirao za samo četiri sata i Veljko je smješten u bolji zatvor poluotvorenog tipa u Srijemskoj Mitrovici", reče Matić na sav glas pred cijelim hrvatskim narodom.
Tužna je istina da je sudbina Veljka Marića prepuštena malim, intimnim razgovorima političara i njihovim trenutnim raspoloženjima. Još je tužnija činjenica da je Dačić uistinu pokazao Matiću što je učinkovitost i autoritativnost u vlastitoj državi. Za plakati je, ipak, Fredova impresioniranost brzinom i dobrom voljom srpskog premijera. Za nadati se da je ministar branitelja nešto i naučio pa da će to i primijeniti sada u ključnom trenutku. Da će pustiti zakržljali glas i reći: "Ne dirajte braniteljske mirovine!"
Citat:
A. Hebrang (pred teri mesec):
"Posle vundavajna registra branitelov pokrenut je postupek protiv cirka (LK: ak se ne varam) petnajest sumlive branitelske penzij.
To relativizera opravdanost vundavajna registra branitelov.“
http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/103151-fred-matic-padobranac-u-politici-ima-novog-idola-dacic-je-praktican-covjek-to-sam-mu-i-rekao.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/103151-fred-matic-padobranac-u-politici-ima-novog-idola-dacic-je-praktican-covjek-to-sam-mu-i-rekao.html)
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 31, 2014, 09:58:14 prijepodne
2014-03-31
Tugujući građani izdali osmrtnicu:
"Umrla Kukuriku vlada"
NA TRAMVAJSKOM stajalištu ispred crkve Sv. Petra u Zagrebu, Indexov čitatelj fotografirao je osmrtnicu za Kukuriku vladu.
"U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima, poznanicima te svim građanima da je naša "draga" KUKURIKU VLADA umrla uslijed borbe s vlastitom nesposobnošću i za sobom ostavila ožalošćeni državni proračun, rekordni deficit, galopirajuću nezaposlenost, netaknute EU fondove i prazne džepove tugujućih građana", stoji u osmrtnici koja se pojavila u Zagrebu.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/tugujuci-gradjani-izdali-osmrtnicu-umrla-kukuriku-vlada/737019.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/tugujuci-gradjani-izdali-osmrtnicu-umrla-kukuriku-vlada/737019.aspx)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Vezana vest:
Kako nam je lagao SDP: Gdje su 80.000 radnih mjesta i rast BDP-a od pet posto?
http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-nam-je-lagao-sdp-gdje-su-80000-radnih-mjesta-i-rast-bdpa-od-pet-posto/732216.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-nam-je-lagao-sdp-gdje-su-80000-radnih-mjesta-i-rast-bdpa-od-pet-posto/732216.aspx)
Autor: @Franjo@ - Ožujak 31, 2014, 01:59:19 poslijepodne
u domaji tvojoj ima 33% plus najdraza manjina koji smatraju ove potomke proizvoda revolucije druga i njegovih upravitelja logora , cije ime ima i najlepsi trg u bivsem lijepom gradu, je do ova qvazivlada od one iz 89te najbolsa vlada.
zato, pazi se, ne vole oni stranjske uzrpatore i domace klerofaschiste koji tak misle kak i pise na osmtnici.
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 29, 2014, 12:25:44 prijepodne
Hrvatska 10. najgorša ekonomija sveta
V društvu z zemlam v terema su nemiri, poludiktature ili su na rubu rata
Istraživajne vuglednog britanskoga časopisa The Economist, tero je Hrvatsku svrstalo med deset najgorše ekonomij v letu 2014., kaže da bu nesposobnost Vlade v rešavanju ekonomske pitajn ostavilo trajne posledice.
Piše: M.R.
Hrvatska se tak, poradi premašene ekonomske i fiskalne politike Vlade, našla v društvu Cipra, Ukrajine, Portorika, Libije, Srednjoafričke Republike, Venecuele, Gvineje, Argentine i Barbadosa.
Odgovornost Vlade dodatno naglašava činjenica, da se na ovom popisu nalaze neke zemlje, poput Ukrajine, koja se nalazi na rubu rata, ili Libije u kojoj je je također politička situacija vrlo kompleksna.
Sa druge strane, Hrvatska je ušla u Europsku uniju, što je trebao biti "vjetar u leđa“, ali Vlada ne samo da to nije znala iskoristiti, već smo se skoro našli u situaciji da financiramo proračun EU.
Pogledajmo u kakvom smo se društvu našli:
Ciper: Posle kraha bank(i) BDP opal 5,3 posto
Ekonomska kriza koja je na Cipru kulminirala u ožujku 2013. godine polako daje znakove stabilizacije. Ekonomska politika u idućih nekoliko godina bit će definirana programom pomoći koji je ovoj zemlji odobren od strane Europske unije i međunarodnog monetarnog fonda. Procijenjeni pad BDP-a u 2013. iznosi 5,7%, dok se očekuje da će realni pad u 2014. iznositi 5,3%, a u 2015. njihovo gospodarstvo past će za 1,1%.
Ukrajina: Preti teritorijalni raspad zemle
Svi znamo što se događa u Ukrajini. Nakon svrgavanja Viktora Janukoviča, Rusija je intervenirala na Krimu te ga nakon referenduma pripojila Rusiji. Ratna opasnost i gubitak dijela teritorija doveli su zemlju u ekonomsku situaciju iz koje se ne može izvući bez strane pomoći. Naime, vanjski dug ove zemlje prošle godine dosegnuo je 80% BDP-a, odnosno 140 milijardi dolara, a s obzirom na političku situaciju, teško je očekivati procvat gospodarstva koji bi omogućio vraćanje dugova.
Portoriko: Potrebne agresivne reforme
Vlada Alejandra Garcia Padille, suočava se sa teškom fiskalnom situacijom, koja se dodatno pogoršala tokom 2013. godine. Ukoliko se ne provedu agresivne mjere i reforme, kako bi se popravilo stanje u proračunu, zemlja dolazi u opasnost od daljnjeg snižavanja kreditnog rejtinga, što će dodatno poskupiti zaduživanje. U ovoj i idućoj godini očekuje se pad BDP-a od oko 1,4%.
Libija: Dužnost premijera privremeno obavla minister obrane
Privremeni saziv parlamenta smijenio je Ali Zidana s dužnosti premijera, te njegovu funkciju trenutno vrši ministar obrane, dok se ne izabere nasljednik. Politička neizvjesnost mogla bi se produljiti i na sljedeću godinu. Proizvodnja nafte dosegnula je najnižu razinu, od 450 tisuća barela dnevno. Prema procjenama, BDP će ove godine pasti za 2,5%, dok se iduće godine očekuje rast od 2,5%, zbog mogućeg poboljšanja sigurnosne situacije.
Srednoafrička Republika: V zemle 12 jezer vojnikov VN-a (UN-a)
Privremena predsjednica, Chaterine Samba-Panza, pokušava u zemlju vratiti stabilnost i red. nakon mnogo odgađanja, u zemlju su stigle vojne snage koje je poslala Europska unija, kako bi dale potporu mirovnoj misiji Ujedinjenih nacija koja broji 12 tisuća vojnika. Raseljavanje stanovništva ozbiljno narušava poljoprivredu, trgovinu i prijevoz.
Venecuela: Nasilni sukobi vlasti i opozicije
Predsjednik Venecuele, Nicholas Maduro, pokušava kontrolirati nezadovoljstvo građana uzrokovano svojim ekonomskim potezima, koje je kulminiralo uličnim prosvjedima. Moguć je nastavak sukoba opozicije i vladinih snaga sigurnosti, ali je Madurova pozicija još uvijek stabilna. Prema procjenama, BDP će u najboljem slučaju stagnirati, ali je moguća nova recesija ako se nastavi rast inflacije.
Gvineja: Najvekša pretnja - državni vudar
Iako demokracija jača, predsjednik Teodoro Obiang Nguema Mbasogo i dalje dominira političkom scenom. Najveća politička prijetnja u narednom razdoblju je mogućnost da predsjednik iznenada odstupi, zbog bolesti ili državnog udara. Zbog sve manjih zaliha nafte i pada javnih investicija, u 2014. godini očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 1,1%, nakon čega bi u 2015.-16. mogao uslijediti pad.
Argentina: Snažna inflacija
Argentinska vlada bori se sa snažnom inflacijom. Fiskalna i monetarna politika dovela je do pogoršanja stanja u proračunu i pada rezervi, što je u siječnju destabiliziralo lokalnu valutu. U 2014. godini analitičari očekuju rast inflacije, slabljenje valute te pad BDP-a od 0,7%.
Barbados: Ovisni o turizmu
Vlada Freundela Stuarta u stabilnom je drugom mandatu, ali bi odnosi s opozicijom mogli postati sve napetiji. Glavni problem Vlade je slabo gospodarstvo, te će ono ostati u recesiji i ove godine, dok se za sljedeću očekuje simboličan rast od 0,2%. Uzrok ranjivosti gospodarstva je oslanjanje na turizam, što je glavna djelatnost u toj zemlji. Očekuje se da će Vlada raditi na diverzifikaciji gospodarstva, kako ne bi ovisili samo o turizmu te na rješavanju proračunskog deficita.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-10-najgora-ekonomija-svijeta-u-drustvu-sa-zemljama-u-kojima-su-nemiri-poludiktature-ili-su-na-rubu-rata/739658.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-10-najgora-ekonomija-svijeta-u-drustvu-sa-zemljama-u-kojima-su-nemiri-poludiktature-ili-su-na-rubu-rata/739658.aspx)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Sem opal vu blato debelo
TS VINCILIRI Vinska kaplja (Sem išel iz kleti), 02:06
TS VINCILIRI Vinska kaplja (Sem išel iz kleti) (http://www.youtube.com/watch?v=MjMzrejDGvM#)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 09, 2014, 11:27:46 poslijepodne
Deset mesec nakon ke je Hrvatska ostvarila sen o vulasku v Europsku uniju (EU), nejna gospodarska aktivnost i dale je se menša.....
http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/hrvatska-susjednim-zemljama-salje-uznemirujucu-poruku-o-eu/ (http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/hrvatska-susjednim-zemljama-salje-uznemirujucu-poruku-o-eu/)
Citat:
Felix Srečkec Puntaričov, 07.05.2014.
Cipartizanski
Grč(ič)ki Ciper
http://www.forumgorica.com/politika/felix-sreckec/msg54498/#msg54498 (http://www.forumgorica.com/politika/felix-sreckec/msg54498/#msg54498)
Ivica Serfezi Ximeroni, 02:52
Ivica Serfezi Ximeroni (http://www.youtube.com/watch?v=EzL5BG83YWk#ws)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 10, 2014, 11:39:52 poslijepodne
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
EUREKA
Jovo-nanovo medicinski slučaj
Raspamečeni minister pameti
(P)reč(ans)ki minister (vez i po)znanstvi, bezobraz(ovaj)luka i šporkarij Želko Jovanovič, v pauze vaspitajna vu stilu “Čika Jova srp(i čekič)SKOJ omladini“, išče si novo delatno mesto, kaj (ne)ima veze z horrorskopskum prognozom veka trajajna vlade i ministerske mu fotelje.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Tajn(ic)a skinuta posle više od leto dan
(Ne) talasaj
Jovanović o "čuvanju" radnog mjesta u Thalassotherapiji:
To nije bilo protuzakonito, ali ni pametno
Piše: I.M., petak, 9.5.2014. 19:15
Više od godinu dana ministar obrazovanja, znanosti i sporta Željko Jovanović čuvao si je radno mjesto u opatijskoj Thalassotherapiji. Jovanović se u siječnju 2013. godine, kao jedini kandidat, prijavio na natječaj Medicinskog fakulteta u Osijeku za radno mjesto na neodređeno vrijeme u nastavnoj bazi Thalassotherapia u Opatiji - i dobio posao. No, s obzirom na obveze koje ima kao ministar, svoje radno mjesto nakon izbora nije aktivirao. Kad se za slučaj doznalo u javnosti, odlučio je odustati od posla.
Zašto je fakultet raspisao natječaj ako im za to radno mjesto nitko ne treba?
http://www.index.hr/vijesti/clanak/jovanovic-o-cuvanju-radnog-mjesta-u-thalassotherapiji-to-nije-bilo-protuzakonito-ali-ni-pametno/745550.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/jovanovic-o-cuvanju-radnog-mjesta-u-thalassotherapiji-to-nije-bilo-protuzakonito-ali-ni-pametno/745550.aspx)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Ministar Jovanović uhvaćen u sukobu interesa?
Tomislav Portada (Zagreb, Hrvatska),
3. Svibanj 2014.
Ministar Jovanović odustao je od radnog mjesta na Medicinskom fakultetu u Osijeku nakon što je Večernji list objavio da je dobio stalno radno mjesto u nastavnoj bazi (toga fakulteta) Thalassotherapia u Opatiji. Postoje ozbiljne sumnje da je ministar uhvaćen u sukobu interesa. Naime, samo mjesec dana nakon što je dobio stalni posao, uručio je Thalassotherapiji dopusnicu za znanstveno-istraživačku djelatnost. U toj je ustanovi u siječnju ove godine završena i ministarska konferencija „Razvoj akademskog sporta u regiji” na kojoj je održana prezentacija Nacionalnog centra za sport i sportsku medicinu koji bi svoje sjedište trebao imati upravo u opatijskoj bolnici.
Vezani članki (naslovi):
– Osigurao se: Jovanović dobio posao na Medicini pa ga zamrznuo
– Jovanović: Odustajem od mogućnosti aktiviranja posla na Medicini u Osijeku
– Akademska zajednica zgrožena: ‘A baš se Jovanović borio protiv korupcije’.
http://portal.connect.znanost.org/2014/05/ministar-jovanovic-u-sukobu-interesa/ (http://portal.connect.znanost.org/2014/05/ministar-jovanovic-u-sukobu-interesa/)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Iva Žanič: Žuka (gorka) reka
Iva Zanicchi - UN FIUME AMARO (Senza Rete '70), 04:49
Iva Zanicchi - UN FIUME AMARO (Senza Rete '70) (http://www.youtube.com/watch?v=j69NsrQd1vs#)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 10, 2014, 11:43:27 poslijepodne
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
GRK ZORBA Z NAŠOGA SOKAKA
Grčič Zorban Milanovidis
Crne prognoze: Ni oni više ne vjeruju u hrvatsko gospodarstvo?!
Hrvatska stoji lošije čak i od Grčke
Zagreb, 05.05.2014., 19:48
Autor: Josip Fiolić
Dok se u Vladi bave samima sobom, domaće gospodarstvo se nastavlja gušiti u recesiji. Europska Komisija objavila je najnovije prognoze o gospodarskim aktivnostima i po njima Hrvatska stoji lošije čak i od Grčke.
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gori-smo-i-od-grcke-a-ministar-za-to-krivi-europsku-komisiju---334643.html (http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gori-smo-i-od-grcke-a-ministar-za-to-krivi-europsku-komisiju---334643.html)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Žuka (gorka) reka
Gradska glazba Zadar, Zorica Kondža i Mladen Grdović - Gorka rijeka, 06:14
N. Theodorakis, T. Ivčić / orkestracija T. Košta
Gradska glazba Zadar, Zorica Kondža i Mladen Grdović - Gorka rijeka (http://www.youtube.com/watch?v=AfgTnMpX6A4#ws)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 10, 2014, 11:46:26 poslijepodne
Citat:
(Radi)mirek i Slavek
Bivši prvi poreznik i bivši prvi potpredsednik kukuriku-vlasti:
- Pazi (Radi)Mirko – (i)metek!
- Fala Slavko,spasilspačvil si mi žitek*
* život (po horvatski, kajkavski)
Kako su vas lagali o Linićevim uspjesima:
Njegovi potezi uništili su gospodarstvo
"Njegov rezultat su nikada veći javni dug, nikada viši rashod države, nikad gore trošenje nepostojeće love i nikad slabija efikasnost naplate. Evo rezultata koje nam ostavlja - rupa u proračunu nikad veća!
Piše: P.V.
subota, 10.5.2014.
Koja je prava istina o "najpopularnijem i najuspješnijem" ministru SDP-ove Vlade, kako su Slavka Linića kao papige titulirali mnogobrojni politički komentatori, bez da su imali volje i pameti pogledati i interpretirati brojke.
Osim diskutabilne titule "najpopularnijeg ministra" u friziranim anketama i uz pomoć glasova parazita iz državnih ureda i agencija koji su cijenili Linićev superhikovski stil uzimanja radnicima da bi se hranilo neradnike, Linićev je "uspjeh" ovako komentirao komentator Oleg Maštruko:
"Njegov rezultat su nikada veći javni dug, nikada viši rashod države, nikad gore trošenje nepostojeće love i nikad slabija efikasnost naplate. Evo rezultata koje nam ostavlja - rupa u proračunu nikad veća! Pa taj tip, uza sve ostalo, je bio i užasno neefikasan čak i u toj feudalnoj satrapiji i utjerivanju radi kojega ga neki poštuju! Vrijeme je da se razbije čak i taj budalasti mit o nekoj Linićevoj uspješnosti jer on je po svim konkretnim brojkama brutalno neuspješan kao ministar, čak i ako po strani metnemo sve druge psihološke, antropološke, nepotističke i kriminalističke analize njegovog posla. Gole brojke pokazuju ga kao najneuspješnijeg ministra financija ikad."
Pa pogledajmo posljedice Linićeve vladavine:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-su-vas-lagali-o-linicevim-uspjesima-njegovi-potezi-unistili-su-gospodarstvo/745516.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-su-vas-lagali-o-linicevim-uspjesima-njegovi-potezi-unistili-su-gospodarstvo/745516.aspx)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
KLEPTOMANAGER (P)LIN(DR)IČ
Ovako je govorio Slavko Linić: Krao bih ako me ne uhvate!
Ne sramim se. Da, ukrao bih! Ali osnovna je pretpostavka: mora biti mnogo novca, sam moram u tome sudjelovati i sve poduzeti da me nitko ne otkrije.
Kada bi visokopozicionirani dužnosnik neke uljuđene zemlje rekao kako je u djetinjstvu bio lopov bez granica i straha, takva izjava bi bez sumnje izazvala zabrinutost. Međutim, kada bi uz to dodao da bi i sada krao pod određenim pretpostavkama ali da ga u tome spriječava jedino strah da ne bude otkriven, to bi već bio povod za pozivanje policije ili prve pomoći.
U normalnom društvu je nezamislivo da se osobi ovako poremećenog vrijednosnog sustava, uz evidentno pomanjkanje etičkog rasuđivanja, povjerava javni posao s golemim ovlastima i izravnim utjecajem na sudbinu cijele zemlje. Takva bi osoba u svakom slučaju doživjela nemilosrdnu osudu javnosti i ne bi mogla raditi u javnoj službi. A u Hrvatskoj? U Hrvatskoj takva osoba postane ministar financija i najveća uzdanica SDP-ove Vlade i premijera Milanovića. Ako ništa drugo, barem nas je na vrijeme upozorio…
Slavko Linić: Krao bih pod određenim uvjetima
(objavljeno u Jutarnjem listu siječanj 2001. godine – arhiva: Riječki pokret otpora)
Često sam si postavljao pitanje: da nema kontrole bih li ukrao? Bih! Čovjek nije mehanizam koji nije kvarljiv, neovisno o odgoju i svemu, ako smo izloženi porocima bez kontrole popustit ćemo. Ne sramim se. Da, ukrao bih! Ali osnovna je pretpostavka: mora biti mnogo novca, sam moram u tome sudjelovati i sve poduzeti da me nitko ne otkrije. Kada utvrdima da je to teško moguće ostvariti, onda sam dovoljno ozbiljan da kažem da neću i ne želim upasti u gluposti.
Meni su u mladosti bile najslađe trešnje koje nije iz vlastitog vrta. To je bio dio podviga, kako ukrasti susjedu. Tu nije bilo granice ni straha. S bratom sam se nadmudrivao u tome kako prisvojiti nešto što nije tvoje. Danas za mene je povjerenje birača najveće bogatstvo koje imam.
Podvojena ličnost
Imam samo jednog prijatelja jer se bojim izdaje. To je taj strah. Ne mogu dopustiti da me prijatelji izdaju, to je rana koja teško zacjeljuje.
Ja tvrdim da sam dvojna ličnost. U poslu nemam osjećaja i ne želim ih imati. Bit ću bezosjećajan jer to je moja funkcija, moja odgovornost za to dobijam plaću. U odlučivanju nema humanosti. Privatno je Slavko Linić nešto sasvim drugo.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Ο ΚΑΗΜΟΣ
TOMISLAV IVČIĆ i MERI CETINIĆ - GORKA RIJEKA, 05:24
TOMISLAV IVČIĆ i MERI CETINIĆ - GORKA RIJEKA (http://www.youtube.com/watch?v=3iuNnGCwpBs#)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 19, 2014, 10:23:28 poslijepodne
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Z poplavum i bež-ne
MMF: Hrvatska i dale tone, bu i gorše!
Piše: Hina
Objavljeno 2014 05 19, ca. 17:15
Hrvatsko gospodarstvo i nadalje je u recesiji, nezaposlenost raširena, fiskalna pozicija pogoršana, a izgledi za kratkoročno razdoblje izloženi negativnim rizicima, ocjena je Izvršnog odbora MMF-a koji procjenjuje da će ove godine doći do još jedne kontrakcije od gotovo 1 posto, odnosno pada BDP-a od 0,8 posto, a u sljedećoj godini do blagog oporavka, uz predviđanje da će dugoročni potencijalni rast iznositi približno 2 posto.
"Budući da tradicionalne reakcije fiskalne i monetarne politike nisu ostvarive, restrukturiranje duga privatnog sektora i mjere za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja pružaju najbolje izglede za oživljavanje rasta u kratkoročnom razdoblju do srednjoročnoga. Potrebna je pouzdana i trajna fiskalna konsolidacija kako bi se ojačalo povjerenje u makroekonomsko upravljanje. S obzirom na dugotrajnu slabost gospodarstva, primjereno je produljiti fiskalnu prilagodbu i početi s mjerama koje imaju najmanje negativne posljedice po potražnju. Središnja banka održava povjerenje u stabilnost tečaja ograničenom, ali djelotvornom skupinom instrumenata, no treba nastaviti akumulirati devizne pričuve dok pokrivenost ne bude potpuno u skladu sa standardnim mjerilima adekvatnosti", navodi se u priopćenju koje je danas objavio MMF nakon što je Izvršni odbor 14. svibnja zaključio konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Hrvatskom.
V
MMF Hrvatske v ovomu letu prognozera još jedo zmenšajne realnoga BDP-a od 0,8 posto
MMF je danas na svojim internet stranicama na engleskom jeziku, a Hrvatska narodna banka (HNB) na svom webu u hrvatskom prijevodu, objavili priopćenje za javnost te izvješće članova Misije MMF-a o konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a (Misija je u Hrvatskoj boravila od 20. veljače do 4. ožujka) i druge popratne dokumente.
Prema tim dokumentima, MMF Hrvatskoj u ovoj godini prognozira još jedno smanjenje realnog BDP-a od 0,8 posto.
"Realna domaća potražnja ostala bi slaba, zbog slabe potražnje privatnog sektora i fiskalne konsolidacije, a na izvoz bi donekle pozitivno utjecalo predviđeno poboljšanje u europodručju. Inflacija bi ostala niska. U 2015. bi došlo do blagog oporavka jer bi utjecaj razduživanja privatnog sektora počeo slabjeti, a inozemna potražnja bi se nastavila oporavljati. Predviđa se da će dugoročni potencijalni rast iznositi približno 2 posto", navodi se u priopćenju.
Trajna klop.asica
"V Hrvatske i dale vlada neuobičajeno dugotrajna recesija"
U Hrvatskoj, kako se ističe, i dalje vlada neuobičajeno dugotrajna recesija.
U 2013. realni BDP se smanjio petu godinu zaredom i sada iznosi manje od 90 posto od razine na kojoj je bio na kraju 2008. Stopa nezaposlenosti porasla je na 17 posto. Domaća potražnja i dalje je niska jer su poduzeća i stanovništvo usredotočeni na smanjenje prevelikih dugova akumuliranih u dvijetisućitima. Izvoz i izravna inozemna ulaganja također su niski zbog duboko ukorijenjenih strukturnih slabosti i slabog rasta u zemljama trgovinskim partnerima, smatraju u MMF-u.
"Makropolitike kojima bi se rast mogao brzo oživjeti nisu primjenjive: fiskalna politika više nema prostora za djelovanje, a monetarna je politika ograničena jer tečaj kune prema euru treba održavati stabilnim kako deprecijacija ne bi uzrokovala povećanje vrijednosti duga vezanog uz euro", navodi se u priopćenju.
Recesija, upozoravaju iz MMF-a, stvara pritisak na javne financije.
Vlast rastrošna kak v javne hiže
"Javni dug sada premašuje 60 posto BDP-a i fest fletno raste"
U 2013. manjak (na gotovinskom načelu) se povećao na približno 5,5 posto BDP-a zbog niskih prihoda te preuzimanja dugova i dospjelih nenaplaćenih potraživanja poduzeća u državnom vlasništvu. Javni dug sada premašuje 60 posto BDP-a i vrlo brzo raste, ističu iz MMF-a, podsjećajući da su zbog takvih kretanja sve vodeće agencije za kreditni rejting snizile rejting Hrvatske na razinu nižu od investicijske, a od ove godine fiskalna politika podliježe proceduri pri prekomjernom manjku EU.
Vlada je, kako se naglašava, počela rješavati dugotrajne strukturne probleme, koji uključuju restrukturiranje i/ili privatizaciju poduzeća u državnom vlasništvu, donošenje zakona koji pogoduju ulaganjima, uvođenje postupka izvansudske nagodbe za insolventna poduzeća, smanjenje troškova restrukturiranja radne snage i ublažavanje ograničenja zapošljavanja.
"Budući da su protucikličke mjere ograničene zbog tečajnog režima i nedostatka prostora za djelovanje fiskalne politike, direktori su potaknuli hrvatske vlasti da obnove fiskalne zaštitne slojeve i poduzmu dublje institucionalne i strukturne reforme za oživljavanje rasta i smanjenje ranjivosti, između ostaloga i ubrzanjem restrukturiranja duga privatnog sektora", navodi se u priopćenju u kojem se prenose i procjene Izvršnog odbora.
Izvršni su se direktori složili da je za osiguranje održivosti duga potrebna trajna fiskalna konsolidacija.
"U vezi s prilagodbom uglavnom u početnom razdoblju u kontekstu postupka pri prekomjernom manjku Europske komisije, naglasili su da se fiskalnom politikom u idućem razdoblju treba postići težak kompromis između brzine konsolidacije i njezina usporavajućeg djelovanja na gospodarsku aktivnost", ističe se u priopćenju.
Podrebne, pogrebne, ...
Potrebne reforme
Dodatno su hrvatskim vlastima savjetovali da naprave sveobuhvatne planove za provedbu fiskalne prilagodbe u srednjoročnom razdoblju kako bi se umanjila neizvjesnost smjera politike i maksimalno povećao utjecaj konsolidacije na povjerenje.
U takvom bi se planu, kako ističu, trebale razmotriti i prihodne i rashodne mjere, uključujući i suvremen porez na imovinu i reorganizaciju javnih financija na nižim razinama države.
Direktori su podržali planove hrvatskih vlasti da monetarnom politikom očuvaju ciljeve vezane uz tečaj i održavaju adekvatne pričuve. Također su primili na znanje procjenu članova Misije da je realni efektivni tečaj možda umjereno precijenjen, ali naglasili su da je takva procjena nesigurna.
Izvršni direktori MMF-a pohvalili su središnju banku za politiku kapitalizacije banaka kojom je ojačana stabilnost financijskog sustava jer je osigurano da banke imaju velik kapacitet za apsorbiranje gubitaka, ali i potaknuli hrvatske vlasti da i dalje pozorno prate rizike koji za banke i državu proizlaze iz plasmana poduzećima u državnom vlasništvu.
U MMF-u su pozdravili i napredak u strukturnim reformama, naglasivši da su nužni daljnji napori za poboljšanje inozemne konkurentnosti i oporavak bilanca u privatnom sektoru.
"Naglasili su potrebu za reformama za povećanje participacije radne snage, rješavanje rigidnosti tržišta rada, restrukturiranje poduzeća u državnom vlasništvu i poboljšanje poslovne i investicijske klime, osobito reformom pravosudnog sustava. Radnim zakonodavstvom, koje je trenutačno u parlamentarnom postupku, mogao bi se poboljšati kapacitet tržišta rada za prilagođavanje šokovima. Treba također nastaviti s nastojanjima da se osigura brzo i djelotvorno korištenje sredstava EU-a", poručuju iz MMF-a.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/mmf-hrvatska-i-dalje-tone-bit-ce-i-gore/748346.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/mmf-hrvatska-i-dalje-tone-bit-ce-i-gore/748346.aspx)
Citat:
Sem opal v blate debele…
TS Delirij - Vinska kaplja, 02:33
https://www.youtube.com/watch?v=b6fS8Z0U-7s (https://www.youtube.com/watch?v=b6fS8Z0U-7s)
(PO)PLAVA RACA PO DRAVE
Raca Plava (Croazia), 02:11
Raca Plava (Croazia) (http://www.youtube.com/watch?v=-dtKpkBEWYA#)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 21, 2014, 11:59:50 poslijepodne
…KUK(URIK)ASTI KRIŽ – S V(L)ASTI KA(D?)
Anal-iza (po)topl(en)oga imiđa
Đaba poplavlajne im.i.đa(ba)
* * * * * * * * * * *
Tomislav Klauški / 21/05/2014
Hoće li poplava pomoći Milanoviću?
Upravo zato će biti zanimljivo vidjeti kako će se - i hoće li se uopće - ova poplava odraziti na izborni rejting Kukuriku liste. Ili će u samo tjedan dana - od ankete, preko poplave do izbora - Milanović doživjeti tri uzastopna potopa.
Prošle godine u kampanji za europske izbore Zoran Milanović borio se s “elementarnom nepogodom” u obliku Ruže Tomašić, kako je premijer tada etiketirao šeficu starčevićanskih pravaša zbog njezinih huškačkih izjava o strancima.
Sada se, tjedan dana uoči novih EU izbora, Milanović bori protiv prave elementarne nepogode, u vidu nezapamćenih, gotovo biblijskih poplava u Slavoniji.
Da i ne spominjemo potop njegove vlastite stranke u anketama.
I dok ga je ona prva “nepogoda” stajala pobjede na izborima, kad je Ruža Tomašić na sukobu s premijerom uzdigla sebe i HDZ do neočekivane pobjede, sada se postavlja pitanje što će Milanoviću sada učiniti ova druga, prava elementarna nepogoda.
Hoće li ga dokrajčiti ili spasiti? Je li poplava novo prokletstvo ili pak mana s neba?
Obama i Bandić
Ovakve prirodne katastrofe uvelike mogu odrediti tijek i rezultate izbora. Recimo, 2002. godine kandidat njemačkih socijaldemokrata Gerhard Schroeder iznenađujuće je dobio unaprijed izgubljene parlamentarne izbore, i to upravo zahvaljujući poplavama koje su neposredno pred izbore pogodile Njemačku.
Mnogi će reći da je i uragan Sandy “spasio” američkog predsjednika Baracka Obamu u borbi za drugi mandat. Uvelike nepopularni Obama tada se pokazao efikasnim i sućutnim, bio je lice spasitelja i vođa nacije ujedinjene oko nezapamćene poplave. To je bila njegova kampanja.
Baš kao što je lanjski snijeg u Zagrebu bio najbolja kampanja za Milana Bandića na lokalnim izborima koje je uvjerljivo dobio četiri mjeseca kasnije.
Ili kao što je splitski snijeg u velikoj mjeri presudio njegovom kolegi Željku Kerumu.
Slučajna država
Zoran Milanović oduvijek je imao specifičan pogled prema prirodnim katastrofama. Dok je bio u oporbi rugao se Jadranki Kosor koja je obilazila požarišta i poplavljena zemljišta, rugao se Bandiću zato što glumi Batmana i jede pahulje, a kao premijer u više navrata je odbijao otići na teren, sprdajući se s takvim "naslikavanjem".
A onda kad je odlazio na teren, govorio je o "slučajnoj državi".
Sada je, pak, u tijeku najvećih poplava u povijesti govorio o "poziranju".
Da bi dobar dio vikenda pozirao na predizbornim skupovima svoje stranke, na festivalima vina i sličnim obavezama.
No premijer je ipak otišao na poplavljeni teren. Najprije do Slavonije u subotu, da bi jučer "pozirao" u Slavonskom Brodu. Raybanice, sportska jakna, zabrinut izraz lica, par statističkih podataka o Brodu kao sedmom gradu po veličini, par packi onima koji su prije četiri godine (čitaj: za mandata HDZ-a) radili nasip koji je popustio, a njegovi ministri obrane, unutarnjih poslova i socijale (svi redom SDP) raštrkali su se po terenu.
I stoga se postavlja pitanje: hoće li ljudi honorirati Milanovićevo ponašanje tijekom poplave ili će mu i ovu elementarnu nepogodu staviti na grbaču?
Test umjesto kampanje
Hoće li mu čestitati što je spriječio još goru katastrofu ili mu postavljati neugodna pitanja: zašto su provalili nasipi, zašto nitko danima nije predvidio vodeni val, zašto nisu na vrijeme evakuirana područja, zašto kasni pomoć, zašto premijera nije češće bilo na terenu, zašto nema centraliziranog stožera za obranu od poplava...?
Ovakve katastrofe, kao i nedavni rat, obično ujedinjuju društvo i solidariziraju građane, ali isto tako, stavljaju vladajuće političare na istinsku kušnju. Oni pokazuju jesu li spremni nositi se sa zadatkom, vode li brigu o pogođenom stanovništvu, jesu li lideri ili samo političari, brinu li isključivo za svoju predizbornu kampanju ili za svoje građane.
Ova poplava postala je Milanovićeva kampanja, htio on to ili ne. Jer druge kampanje ionako nema. Sada se testiraju sve kvalitete njegove vlade, njegove osobne kvalitete, kao i kvalitete njegovih institucija. Na ovim konkretnim slučajevima, radije nego na kabinetskim obećanjima, zarađuje se povjerenje građana.
Parolaški rečeno, dok se Karamarko bori s jugofilima, Milanović se bori s poplavom. Ili možda ipak ne?
Upravo zato će biti zanimljivo vidjeti kako će se - i hoće li se uopće - ova poplava odraziti na izborni rejting Kukuriku liste. Ili će u samo tjedan dana - od ankete, preko poplave do izbora - Milanović doživjeti tri uzastopna potopa.
http://www.24sata.hr/politika/u-kampanji-do-grla-hoce-li-poplava-pomoci-milanovicu-367444 (http://www.24sata.hr/politika/u-kampanji-do-grla-hoce-li-poplava-pomoci-milanovicu-367444)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
(PO)PLAVA RACA PO DRAVE
Raca Plava, 02:01
Tanzgruppe Bäckerstr. in Wien
Raca Plava (http://www.youtube.com/watch?v=qdFyc0oLqdI#)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 22, 2014, 11:57:31 poslijepodne
Prvatska
KUK(URIK)ASTI KRIŽ – S V(L)ASTI KA(D?)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Hrvatska 59. od 60. svetske ekonomij po konkurentnosti
Gorša jedino Venezuela
Najprivlačneša je kvalificerana delatna snaga, a problem nesposobnost Vlade i porezni sustav.
Do 2009. smo rasli, a od 2011. imamo kontinuerani pad konkurentnosti.
Dok je v letu 2011. vukupna ocena konkurentnosti Hrvatske bila na razine 49.4% v odnosu na najkonkurentnešu zemlu sveta, ta je ocena v letu 2014. opala na razinu od samo 38.9%.
Piše: M.R.
četvrtak, 22.5.2014.
HRVATSKA je zauzela 59. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija, pokazuju danas objavljeni rezultati "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014.“, kojeg je izradio Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, a čiji partner u Hrvatskoj je Nacionalno vijeće za konkurentnost.
Ovogodišnji pad pozicije za jedno mjesto svrstava Hrvatsku među najlošije zemlje po konkurentnosti između razvijenih zemalja. Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od 300 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.
"Analiza ukazuje na nužno pokretanje prioritetnih reformi bez odgađanja ili čekanja neku bolju priliku. Svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.", ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Najprivlačneša je kvalificerana delatna snaga, a problem nesposobnost Vlade i porezni sustav
Po mišljenju gospodarstvenika kao najprivlačniji indikatori za Hrvatsku izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja i troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost Vlade, porezni sustav, stabilnost i predvidljivost politika, te učinkovito pravno i ukupno poslovno okruženje.
SAD je zadržala prvu poziciju posebno zahvaljujući otpornosti svojeg gospodarstva, povećanju zapošljavanja i dominantnoj ulozi u tehnologiji i infrastrukturi. Švicarska (2.), Singapur (3.) i Hong Kong (4.) nastavljaju napredovanje zahvaljujući izvozu, poslovnoj učinkovitosti i inovacijama. Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšale svoju konkurentnost. U slučaju Japana, slabi jen je povećao konkurentnost i time potaknuo pozitivan učinak na gospodarstvo.
U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska (2.), Švedska (5.), Njemačka (6.) i Danska (9.), zahvaljujući postupnom gospodarskom oporavku čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu.
Slika: Konkurentnost Hrvatske i usporedivih zemalja
Od zemalja BRICS-a Rusija (38.) i Južna Afrika (52.) bilježe porat konkurentnosti. Kina (23.) bilježi pad djelomično zbog poslovnog okruženja, dok Indija (44.) i Brazil (54.) bilježe pad zbog neučinkovitog tržišta rada i neučinkovitog poslovnog upravljanja.
Od zemalja novih članica EU, Rumunjska (47.) bilježi najveći rast od čak 8 pozicija u odnosu na prošlu godinu. Češka (33.), Slovačka (45.) i Bugarska (56.) imaju lagani uzlazni trend, dok su Poljska (36.) i Slovenija (55.) pogoršale svoju poziciju na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti.
Podsjetimo, od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. godini imali smo realno poboljšanje pozicije, te se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela). Nažalost u posljednjih šest godina to je izgubljeno i iza Hrvatske se nalazi samo Venezuela koja drži posljednju poziciju.
Do 2009. smo rasli, a od 2011. imamo kontinuerani pad konkurentnosti.
Pored ukupne pozicije na rang ljestvici vrlo je bitno promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti. Razvidno je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.-2009. bitno poboljšala, a u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, odnosno Hrvatska zaostaje za najkonkurentnijim zemljama svijeta. Dok je u 2011. godini ukupna ocjena konkurentnosti Hrvatske bila na razini 49.4% o odnosu na najkonkurentniju zemlju svijeta, ta je ocjena u 2014. godini pala na razinu od samo 38.9%.
Uzroci znatnog pogoršanja ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti koncentrirani su na indekse javnih financija (gubitak 12 pozicija), cijena (-5) i znanstvene infrastrukture (-3). Na razini indikatora najveće pogoršanje zabilježeno je zbog znatnog povećanja proračunskog deficita, državnih subvencija i kamatnih stopa, smanjenih stranih ulaganja, ali i pada broja patentnih prijava.
Indeksi koji su ublažili ukupno pogoršanje ocjene Hrvatske su međunarodna trgovina (poboljšanje 6 pozicija) i društveno okruženje (+4). Posljedica je to pozitivne bilance tekućih plaćanja s inozemstvom, povećanja deviznih rezervi, poboljšanja tehnološke složenosti izvoza, kao i poboljšanja anketnih ocjena u vezi carinske procedure, odnosa radnika i poslodavaca, kao i svjesnosti o nužnosti društvenih reformi.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-59-od-60-svjetskih-ekonomija-po-konkurentnosti-losija-jedino-venezuela/748859.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-59-od-60-svjetskih-ekonomija-po-konkurentnosti-losija-jedino-venezuela/748859.aspx)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Kukurikavci glede Hrvatske v poze
NI ME BRIGA, 04:01
NI ME BRIGA (http://www.youtube.com/watch?v=MqU_og4gCKY#ws)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 24, 2014, 01:52:44 prijepodne
Kratki espresso
Komentar piše: Nino Raspudić
Najljigaviji oblik političkog korištenja poplave u tri susjedne zemlje jeftina je jugonostalgija
U poplavi su isplivale i toliko puta viđene negativne pojave - lešinari koriste situaciju za pljačku, neki trgovci profitiraju prodajući humanitarnu pomoć (zato smo pozvani označavati sve što šaljemo velikim crvenim "H"), neki dežurni moralisti i dušobrižnici koriste tuđu patnju za svoje ideološke, poslovne i personalne obračune - pa mjere i prozivaju koliko je tko dao, kao u seoskim svatovima, čime šire jal i defetizam, što je u biti i osnovna namjera takvog moraliziranja. Poplava je nanijela i ponešto ideološkog. mulja. Najljigaviji oblik političkog korištenja poplave u tri susjedne zemlje jeftina je jugonostalgija.
Ograničeni jugošovinistički um ne može shvatiti da se Hrvat, Srbin i Bošnjak mogu do kraja solidarizirati na elementarnoj ljudskoj razini, a ne samo na jugoslavensko-titoističkoj, i da bi svi oni jednako pomogli i Japancu i Kameruncu. Što su očekivali? Da će se u trenutku raspada sistema ljudi početi međusobno gađati snajperima preko granice? Zaključak koji nam svećenici kulta jugo -atlantide nameću jest kako nije ni trebalo stvarati svoju državu kad smo ovako lijepo svi poplivali. Zajednička nesreća često je ujedinjavala tri naroda, najprije Jugoslavija, a potom i poplava.
Svjedočimo najvećoj prirodnoj katastrofi koju pamti mlađa polovica stanovništva. Poplava je odnijela ljudske živote, deseci tisuća ljudi evakuirani su, a sve žrtve i materijalna šteta moći će se u potpunosti zbrojiti tek nakon sto se voda potpuno povuče. Poplave su uz Slavoniju pogodile i Srbiju i Bosnu (ne i Hercegovinu čije sve vode teku u Jadran pa hidrološki predstavlja potpuno drugu priču). U dvije susjedne zemlje stanje je višestruko gore, mrtvi se broje u desecima, potopljeno je i nekoliko gradova, a posebnu opasnost predstavljaju poplavljena minska polja. Mine zaostale iz rata koje voda i klizišta raznose naokolo, gotovo je sigurno, u budućnosti će odnijeti nove živote pa će konto žrtava velike poplave iz 2014. nažalost još dugo biti otvoren.
Poplava je najjača demonstracija onoga što nazivamo "snaga prirode". Bolno nas podsjeća koliko smo konstitutivno krhka i nezaštićena bića. Čovjek se rađa bez krzna, kandži, slabih je osjetila, mladunče mu, za razliku od većine životinja, dugi niz godina treba skrb roditelja dok ne ojača. U većini dijelova svijeta priroda je čovjeku nesklona pa mora raditi, ulagati napor da bi osigurao hranu i zaštitio se od hladnoće, vjetra, kiše. "U znoju lica svoga zarađivat ćeš kruh svoj" biblijska je rečenica kojom se označava čovjekova sudbina nakon izgona iz zemaljskog raja u kojem je živio u potpunom skladu s prijateljskom prirodom i imao bez napora sve što mu je trebalo. Akumulirano znanje i tehnologija stotina generacija doveli su do toga da čovjek danas vjeruje kako "gospodari prirodom", tj. da uglavnom ne ovisi o hirovima vode, vatre, zemlje i zraka u svom okolišu. Ali, povremeno se dogodi da prirodni tokovi prijeđu okvir ljudske prilagođenosti i probiju ga. Voda dođe tamo gdje ne bi smjela i čovjek odjednom osjeti svoju iskonsku slabost i ranjivost, prisjeti se da ne živi u prijateljskom okolišu, da se oluja, kiša, potres, tsunami, vulkan ne brinu za njegove potrebe i da jedino što nam u toj drami preostaje jest osloniti se jedni na druge.
Teško je intimno prihvatiti neuklonjivu nestabilnost i krhkost, ne samo individualne ljudske egzistencije nego i civilizacije u cjelini. Teorije zavjere, koje sada kruže i oko ove poplave, očajnički su pokušaj racionalizacije nepojmljivog. Lakše je povjerovati da su Amerikanci nekakvim antenama izazvali poplavu nego dubinski prihvatiti da smo i u 21. stoljeću jadna i krhka bića ovisna o slijepim silama prirode.
Što smo naučili o samima sebi iz ove poplave? Prvo, da dobro preteže nad zlom. Unatoč tome što već šestu godinu traje ekonomska kriza, ili baš zato, pokazala se golema solidarnost i vitalnost tzv. običnih ljudi. Hrvatska je na nogama, skuplja se pomoć, volonteri iz svih krajeva zemlje dolaze pomoći u poplavljena područja, brojni ljudi otvorili su svoje domove nepoznatim ljudima, dijaspora je još jednom pokazala veličinu, angažirale su se i brojne javne osobe kako bi ohrabrile ljude. Zbijanje redova i solidarnost kakva nije viđena od rata svjedoči da mi ipak nismo darvinistička nakupina jedinki koje se bore međusobno za prostor, radno mjesto, parking, položaj, već zajednica dubinski povezana solidarnošću u zaj edničkoj ljudskosti. Ljudi koji su preko noći izgubili sve materijalno sačuvali su snagu duha koju pokazuju i kroz crni humor na vlastiti račun. Ispred jedne dopola poplavljene kuće visi natpis "oštar pas" i slika morskog psa. Posavljaci tvrde kako se kod njih živi kao u Beverlv Hillsu - ispred svake kuće je veliki bazen.
U poplavi su isplivale i toliko puta viđene negativne pojave - lešinari koriste situaciju za pljačku, neki trgovci profitiraju prodajući humanitarnu pomoć (zato smo pozvani označavati sve što šaljemo velikim crvenim "H"), neki dežurni moralisti i dušobrižnici koriste tuđu patnju za svoje ideološke, poslovne i personalne obračune - pa mjere i prozivaju koliko je tko dao, kao u seoskim svatovima, čime šire jal i defetizam, što je u biti i osnovna namjera takvog moraliziranja.
Poplava je nanijela i ponešto ideološkog. mulja. Najljigaviji oblik političkog korištenja poplave u tri susjedne zemlje jeftina je jugonostalgija. Ograničeni jugošovinistički um ne može shvatiti da se Hrvat, Srbin i Bošnjak mogu do kraja solidarizirati na elementarnoj ljudskoj razini, a ne samo na jugoslavensko-titoističkoj, i da bi svi oni jednako pomogli i Japancu i Kameruncu. Što su očekivali? Da će se u trenutku raspada sistema ljudi početi međusobno gađati snajperima preko granice? Zaključak koji nam svećenici kulta jugo -atlantide nameću jest kako nije ni trebalo stvarati svoju državu kad smo ovako lijepo svi poplivali. Zajednička nesreća često je ujedinjavala tri naroda, najprije Jugoslavija, a potom i poplava.
Što činiti kad poplava završi? Prvo, bez atmosfere linča koju neki trenutačno stvaraju i koriste u izbornoj kampanji, analizirati što se dogodilo. Je li se katastrofa mogla, ako ne izbjeći, a ono barem ublažiti. Ako je bilo propusta i kriminala u sustavu obrane od poplave, ustanoviti tko je za njih odgovoran i što treba učiniti da bi se izbjeglo ponavljanje iste priče? Jer tko nam jamči da se kiša koja je napadala u proljeće 2014. neće ponoviti i 2015.? Štoje s nasipima, odvodnim kanalima, civilnom zaštitom, koordinacijom u sličnim situacijama? Koja je u svemu odgovornost države, koja lokalne vlasti, a koja pojedinaca?
Ova golema humanitarna katastrofa s razlogom je privukla pozornost ne samo domaće već i svjetske javnosti. Ali štoje s manjim, lokalnim poplavama, poput onih na području Velike Gorice i Siska koje se događaju gotovo svake godine, a koje nikada ne dolaze u fokus j er u njima strada manji broj kuća? Je li vrijeme za razmatranje sveobuhvatnog sustava zaštite od poplave, koji će uključiti i velike javne radove?
Prvi val volontera i solidarnosti će proći, ali što onda? Što će biti s ljudima čije su kuće i imanja uništeni, tko će ih se sjetiti za pola godine, godinu, dvije, kada se "ugase reflektori", a oni se i dalje budu borili s teškim posljedicama katastrofe koja ih je pogodila? Hrvatska je kao društvo položila test, pokazala je visok stupanj solidarnosti i to je raduje. Ali se ne smije oslanjati samo na solidarnost društva već prije svega, kako bi rekao jedan duboki mislilac, institucije moraju raditi svoj posao. To je banalna pouka cijele priče. Civilizaciju, državu, institucije stvorili smo kako bismo ublažili elementarnu krhkost i ranjivost naše egzistencije unutar nesklonog okoliša. Ako se skupa škola ove poplave ne iskoristi da se sustav obrane dovede do savršenstva, mogli bismo nažalost za koju godinu ponavljati gradivo.
Tekst uz sliku:
Ako se skupa škola ove poplave ne iskoristi da se sustav obrane dovede do savršenstva, mogli bismo nažalost za koju godinu ponavljati gradivo (prihvatilište u Cerni)
http://www.vecernji.hr/hrvatska/najljigaviji-oblik-politickog-koristenja-poplave-u-tri-susjedne-zemlje-jeftina-je-jugonostalgija-940319 (http://www.vecernji.hr/hrvatska/najljigaviji-oblik-politickog-koristenja-poplave-u-tri-susjedne-zemlje-jeftina-je-jugonostalgija-940319)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
(PO)PLAVA RACA PO DRAVE
TS Oblaki - Raca plava po Dravi, 01:54
Tamburaški festival Buševec 2008
TS Oblaki - Raca plava po Dravi (http://www.youtube.com/watch?v=DFbO5T4H-3I#)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 24, 2014, 01:57:03 prijepodne
Rodoljubna zanovijetanja
Komentar piše: Milan Ivkošić
Nedjeljni izbori uvod u odlazak crvenih i iz Banskih dvora i s Pantovčaka
Normalan čovjek, nezaražen europskim mitom, ne vidi nikakvo značenje za Hrvatsku u uspjehu ili neuspjehu ove ili one koalicije ili stranke na nedjeljnim izborima, ali bi oni mogli biti vrlo važan pokazatelj za iduće dvoje izbore - predsjedničke i parlamentarne. Tako su oni zapravo neka vrsta ankete, ništa drugo i nisu. Ali i takvi mogu za nekoga biti pogubni a nekome mogu i te kako raširiti krila.
Moguća uvjerljiva pobjeda HDZ-a na preksutrašnjim izborima bila bi pobjeda povijesnoga HDZ-a, očišćenoga i od suludog Sanaderova skretanja ulijevo i od jednako pogubnog despotizma i kriminala.
Na drugoj bi strani nedjelja mogla biti početak kraja Zorana Milanovića.
Za SDP će u nedjelju glasovati oni koji za tu stranku uvijek glasuju, ali vrlo malo onih koji žele birati. Vidjet ćemo koliko.
S nedjeljnim izborima za Europski parlament, drugim po redu, Hrvatska će u Europskoj uniji već početi starjeti. Pa ipak, mi od članstva u EU zasad nemamo ništa.
Dapače smo na gubitku, jer smo platili više članarine nego dobili iz fondova EU. Neke su proizvodnje - na primjer, poljoprivredna -još gore nego što su bile. Dug se inozemstvu povećava, uvozimo sve više, izvozimo sve manje, nezaposlenost je katastrofalna, standard pada, sirotinja je sve brojnija, iseljavanje se iz Hrvatske i nastavlja i povećava.. . I nema ni pokazatelja ni nade da bi se uskoro stanje moglo poboljšati.
Pa ipak, premda ih je poplava omela, pripreme za izbore za Europski parlament u znaku su optimizma i obećanja koja pokazuju kako mit o EU kao obećanoj zemlji ni izdaleka nije umro. Ni u velikim ni u manjim strankama. U televizijskim reklamama laburisti u zboru pozivaju da se glasuje za njih, a njihov kandidat Nikola Vuljanić sam sebe hvali govoreći kako samo jedan zastupnik u EP-u može napraviti čuda. Milan Kujundžić obećava lustraciju po uzoru na Europu, a on bi bio produžena ruka Bruxellesa u usrećivanju Hrvata. Velike su stranke zbog obzira prema stradalima u poplavi prigušile kampanju te se uvelike angažiraju na pomoći Slavoniji, stoje, kako je očito i po njihovu samoisticanju, također neka vrsta kampanje. Normalan čovjek, nezaražen europskim mitom, ne vidi nikakvo značenje za Hrvatsku u uspjehu ili neuspjehu ove ili one koalicije ili stranke na nedjeljnim izborima, ali bi oni mogli biti vrlo važan pokazatelj za iduće dvoje izbore - predsjedničke i parlamentarne. Tako su oni zapravo neka vrsta ankete, ništa drugo i nisu. Ali i takvi mogu za nekoga biti pogubni a nekome mogu i te kako raširiti krila. Karamarko i HDZ, na primjer, mogu a vjerojatno i hoće biti najveći dobitnici. Uvjerljiva pobjeda u nedjelju mogla bi za njih biti konačni izlazak iz kaljuže u koju su stranku bili doveli Ivo Sanader i Jadranka Kosor. Nekoliko sam puta pisao o tome kako nijedna veća stranka u Hrvatskoj nema takvu moć obnove i oporavka kao HDZ, a sada se pokazalo da je ta moć iznad svih očekivanja. Za četiri, pet postotaka pretekao je SDP u anketama, najmoćniji lijevi mediji, inače skloni Milanoviću, moraju priznati da je HDZ-ova Kolinda Grabar Kitarović iznimno opasan takmac Josipoviću na predsjedničkim izborima, dok bi na izborima za Europski parlament Karamarkova stranka mogla dobiti dvostruko više zastupnika od SDP-a. A prošlo je samo nešto više od dvije godine od njezina teškog poraza na parlamentarnim izborima. Ustručavajući se odati priznanje velikoj povijesnoj ulozi HDZ-a, gotovo nijedan politički analitičar ili komentator neće uzroke njegovu oporavku tražiti u pamćenju građana, u uspomenama na uspostavu samostalne države, na obranu zemlj e, na uspj ešno vođenj e države u deset najtežih godina. I, napokon, u čuvanju suvereniteta koji se gubi s dolaskom na vlast Račanove i Budišine koalicije i Stjepana Mesića, a jednako se intenzivno gubi i u dva mandata Ive Sanader a i Jadranke Kosor te s Ivom Josipovićem i Zoranom Milanovićem. Moguća uvjerljiva pobjeda HDZ-a na preksutrašnjim izborima bila bi pobjeda povijesnoga HDZ-a, očišćenoga i od suludog Sanaderova skretanja ulijevo i od jednako pogubnog despotizma i kriminala. Na drugoj bi strani nedjelja mogla biti početak kraja Zorana Milanovića. Mogao to biti slom jedne gramatike, u kojoj je Milanović i u državi i u stranci osobnom zamjenicom JA posve potisnuo osobnu zamjenicu MI. U dosegu svoje moći on na svojoj strani više nema nikoga, pa silom, ucjenom, strahom i prijetnjom mora držati sve. Ali ono što vrijedi u stranačkoj hijerarhiji ne vrijedi i među biračima. Za SDP će u nedjelju glasovati oni koji za tu stranku uvijek glasuju, ali vrlo malo onih koji žele birati. Vidjet ćemo koliko. Ako, dakle, nedjeljni izbori neće u Hrvatskoj ništa promijeniti osim što će golemom plaćom usrećiti jedanaest zastupnika, mogli bi navijestiti odlazak crvenih i iz Banskih dvora i s Pantovčaka.
Tekst uz sliku:
Građani Hrvatske zasad nemaju ništa od Europske Unije. Dapače na gubitku smo
http://www.vecernji.hr/izbori-euparlament/nedjeljni-izbori-uvod-u-odlazak-crvenih-i-iz-banskih-dvora-i-s-pantovcaka-940312 (http://www.vecernji.hr/izbori-euparlament/nedjeljni-izbori-uvod-u-odlazak-crvenih-i-iz-banskih-dvora-i-s-pantovcaka-940312)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
(PO)PLAVA RACA PO DRAVE
Raca plava po Drave - FA Turopolje, 02:58
Raca plava po Drave - FA Turopolje (http://www.youtube.com/watch?v=K85Mk8Dyi3c#)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 24, 2014, 01:57:48 prijepodne
Lalovac se hitil na posel:
Hrvatska se čera zadužila za nove 1,25 milijardi eurov
Javni dug je samo v 2013. porasel za 36,5 milijardi kun (19,9%), ter je vuz kontinuerani pad BDP-a negov vudel dosegel 67% BDP-a.
Piše: M.R., vundano 2014 05 23
Jučer su na europskom tržištu izdane obveznice u vrijednosti 1,25 milijardi eura, sa rokom dospijeća od 8 godina, javlja Bloomberg.
Aranžeri izdanja bili su Deutsche Bank, JP Morgan, Banca IMI i Societe Generale.
Kamata na izdane obveznice je oko 4 posto, zbog povoljne situacije na europskim financijskim tržištima.
Iako se u ovom slučaju radi o povoljnom zaduženju, javni dug Hrvatske je na zabrinjavajuće visokoj razini.
Prema posljednjim podacima HNB-a dug opće države, koji uključuje dug središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti na kraju veljače dodatno je porastao te je iznosio 223,5 milijardi kuna, odnosno na oko 68% BDP-a.
Javni dug je samo u 2013. porastao za 36,5 milijardi kuna (19,9%) te je uz kontinuirani pad BDP-a njegov udio dosegnuo 67%.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/lalovac-se-bacio-na-posao-hrvatska-se-jucer-zaduzila-za-novih-125-milijardi-eura/749105.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/lalovac-se-bacio-na-posao-hrvatska-se-jucer-zaduzila-za-novih-125-milijardi-eura/749105.aspx)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Deca moja, deca
nikaj nate mela.
(Kukuriku-)vlada vam je kriva,
se vam je zapila
Žiga-žaga band, Deca moja deca, 04:42
Žiga-žaga band, Deca moja deca (http://www.youtube.com/watch?v=9SLAmdv0WKY#ws)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 26, 2014, 10:39:52 poslijepodne
(Ja)dan: M(i)la(noviča )dosti
* * * * * * * * * *
Specijal: Izbori za Europski parlament
Piše: Nino Raspudić
26.5.2014.
Počinje okršaj u SDP-u
Prave su izborne pobjednice Petir, Tomašić i Holy
HDZ odnio čistu pobjedu. Čak ako se Kukuriku listi pribroje i odmetnuti glasovi koje je pokupio ORaH, HDZ-ova lista je jača
Druge izbore za europski parlament u godinu dana obilježila je blijeda kampanja, čija se završnica, zbog katastrofalnih poplava, nije ni dogodila. Odaziv je za više od četiri posto bolji od lanjskog i iznosio je nešto više od 25%.
Koalicijska lista koju predvodi HDZ odnijela je čistu pobjedu, osvojivši 41,5% glasova. Čak ako se Kukuriku listi pribroje i odmetnuti glasovi koje je pokupio Orah, HDZ-ova lista je opet jača. Ruža Tomašić koja je s preferencijalnim glasovima opet došla na čelo liste učvrstila se kao jaka figura koalicije i za parlamentarne izbore i stekla jaku pregovaračku poziciju za buduće raspodjele.
Velika pobjednica je i Marijana Petir, koja je prihvatila riskantnu igru, uspjela privući veliki broj preferencijalnih glasova i praktično spasila svoj HSS, koji opet postaje važan igrač unutar koalicije.
Andrej Plenković ponovno je dobio solidan broj preferencijalnih glasova i ojačao poziciju u stranci. Zašto je HDZ-ova koalicija dobila osam posto više nego 2013.? Oko tri posto donio je HSS koji lani nije bio s njima, preostalih pet posto rezultat je veće izlaznosti očito HDZ-ovih probuđenih glasača.
SDP je izgubio izbore, premda je ukupno još dobro prošao, uzevši u obzir rezultate Vlade i poplavu afera zadnjih mjeseci. Veliki je podatak da je Tonino Picula, Milanovićeva oporba unutar stranke, dobio preferencijalno gotovo pola svih glasova liste, što je, ako odbijemo glasače drugih koalicijskih partnera, još više i govori o raspoloženju SDP-ova biračkog tijela. To će vjerojatno biti indikator Milanovićevim protivnicima da krenu u obračun.
Na koncu su u EU parlament ušli unutarstranački oporbenjak Picula, HNS-ovac Radoš (stranka mu teži jedan posto), IDS-ov Jakovčić (s kojim je Milanović ratovao na zadnjim lokalnim podržavajući tada Kajina) i samo jedan pravi pouzdan partijski čovjek, Biljana Borzan.
Pupovcu je za dlaku izmaklo preferencijalnih 10% čime bi skočio na drugo mjesto. Lani je SDP-ova koalicija dobila 32 posto, a Jakovčić gotovo četiri posto, a sada su zajedno nastupili i dobili nešto manje od 30, dakle šest posto manje. Te glasove je skupio Orah, uz još tri posto koje je vjerojatno odlomio Laburistima.
Mirela Holy je jedna od pobjednica izbora, ali čime je Orah zaslužio skoro deset posto glasova? U normalnim razvijenim demokracijama treba se silno naraditi da se dođe do tog postotka. Koliko je neprofilirana i neartikulirana politička scena, govori podatak da je svojevremeno Boris Mikšić, koji se pojavio niotkuda skoro ušao u drugi krug predsjedničkih izbora, pa brzo nestao, a jednako tako i zvijezda jedne sezone, Laburisti koji su nakon ovih izbora definitivno politički pokojnik.
Ostaju sa 3,4% ispod praga i utapaju se do parlamentarnih izbora. Imali su priliku, ali nisu se obogaćivali ni kadrovski ni programski pa mogu staviti “ključ u bravu” jednako kao i lista dr. Nikice Gabrića, pojačana HSLS-om i Jadrankom Kosor, koja je ostala na dva posto, unatoč silnoj kampanji, utrošenom novcu i medijskim vezama.
Savez za Hrvatsku je jedan od dobitnika izbora. S nešto manje od 7% glasova su uhvatili korijen, uvjerili javnost da su iznad praga i izvjesno je da će ga prijeći na parlamentarnim izborima. Ostvarili su planirani učinak – ono što je na lanjskim izborima bilo rasuto na stranke i liste koje su dobivali postotak-dva, sada je objedinjeno.
Ako se parlamentarnih izbora dodatno konsolidiraju te kadrovski i programski pojačaju, mogu se nadati važnoj poziciji na političkoj sceni. EU izborna utakmica je okončana predvidljivim rezultatom. Puno zanimljiviji i prljaviji okršaj od sutra počinje u SDP-u.
http://www.vecernji.hr/izbori-euparlament/prave-su-izborne-pobjednice-petir-tomasic-i-holy-940890 (http://www.vecernji.hr/izbori-euparlament/prave-su-izborne-pobjednice-petir-tomasic-i-holy-940890)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Kavaliri - Europa vu bednji (Nove popevke) KRAPINA 2013, 03:26
Kavaliri - Europa vu bednji (Nove popevke) KRAPINA 2013 (http://www.youtube.com/watch?v=qUuZJGCksnk#)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 27, 2014, 10:46:59 poslijepodne
Međimurski Tonček pak pozval je vernike da glase daju onem teri idu v cirkvu.
Rezultat ove dve naputkov je prvi Zokijov govor v cirkve:
Citat:
Premijer Zoran Milanović danas (2014-05-27) je prilikom otvaranja nove zgrade muzeja Franjevačkog samostana Duha Svetog u Fojnici u BiH kazao da mu je to prvi govor koji drži u crkvi.
(P)OPTIMIZEM
Picula: Nema optimizma, potrebna je promjena i u stranci i koaliciji
– Nema mjesta optimizmu. Potrebna je promjena i u stranci i u koaliciji na vlasti – rekao je Tonino Picula koji je na koalicijskoj listi predvođenoj SDP-om osvojio daleko najviše glasova.
Picula je U mreži Prvoga rekao kako koalicijski partneri mogu biti itekako zadovoljni rezultatom Kukuriku liste jer bi samostalnim nastupom bili daleko od izbornog praga, a kamoli od Europskog parlamenta.
– SDP nakon osvojenih pet mandata u Europskom parlamentu, sada će biti zastupljen samo s dvoje – istaknuo je Picula. I riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i potpredsjednik stranke Zlatko Komadina slažu se da su promjene u stranci nužne.
– Svaki poraz je otrežnjenje – rekao je Komadina. Očito smo dobili žuti karton, moramo mijenjati politiku, način komunikacije – zaključio je Obersnel.
http://www.vecernji.hr/izbori-euparlament/picula-nema-optimizma-potrebna-je-promjena-i-u-stranci-i-koaliciji-941160 (http://www.vecernji.hr/izbori-euparlament/picula-nema-optimizma-potrebna-je-promjena-i-u-stranci-i-koaliciji-941160)
Citat:
Međimurski Tonček: Dejte glase našima
Pred nami novi izbori. Drugo nedelo moramo iti glase davat za one šteri se bodo borili za nas v Briselo, očem reči, v Evropi. Bil bi red da mi glase damo za one šteri, isto kak i mi, hodajo v cirkvo...
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg54628/#msg54628 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg54628/#msg54628)
Davor Radolfi - Naši bregi (Nove popevke) KRAPINA 2013, 04:17
Davor Radolfi - Naši bregi (Nove popevke) KRAPINA 2013 (http://www.youtube.com/watch?v=DUQ64yLe29E#)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 29, 2014, 12:03:11 prijepodne
Milanovič (ne)je poplavil hrvatsku HDZ-ovum plavum farbum
Milanovič (ne) je kriv za poplavlenu Hrvatsku (onu de je „plava“ HDZ-ova koalicija dobila vekšinu glasov).
Čelnik z(l)okinačke zor(g)anizacije samokritično je povedal „Naj Bog ne-da vekšoga zla“, misleč pod tem vekšem zlom na morebitni sledeči mandat kokodakavcov / kukuzrikavcov.
(http://www.index.hr/images2/EUzupanije-1.jpg)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 29, 2014, 12:10:26 prijepodne
SDP-ov put "pro spas" il "v propast" Hrvatske
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Novi list, 28. svibnja 2014.
Uvodnik Darka Paića
kolumna
Put u propast
Riješite svađe, podijelite ostavke i počnite raditi. Sve drugo je put u propast u kojem najdeblji kraj nažalost neće izvući ni Milanović ni Linić. Već ljudi u Hrvatskoj. Čije je povjerenje SDP izigrao
Stranka posvađanih drugova i stranka izgubljenog identiteta. To je danas SDP. O svađama javnost svjedoči svakodnevno, kao i o izdaji ideje socijaldemokracije. Jer, Vlada je zasad smogla snage i znanja biti tek kotačić u neoliberalnom konceptu na temelju naputaka Europske unije, koji se bespogovorno izvršavaju bez drukčijih, za Hrvatsku boljih ideja i rješenja.
Iako je premijer Milanović pričao o poukama nakon potopa na izborima, pokazuje se upravo suprotno. Ništa nisu naučili. I dalje misle kako su dobili mandat u kojem uludo mogu trošiti vrijeme na međusobno prepucavanje i odmjeravanje taština dok hrvatski brod kojim kormilare tone. Dugo najavljivana tiskovna konferencija Slavka Linića na kojoj će Milanoviću reći što ga ide, sad već poprima mitske razmjere. Nije bilo dovoljno pet mjeseci svađa koliko je prošlo od početka afere Šegon. SDP odlučno ide dalje u odmjeravanju preko nišana, iako je taj sukob zamoran i iscrpljujući za svakog čovjeka u Hrvatskoj, kao i za one desetine tisuća mladih, koji su napustili svoju zemlju u potrazi za kakvim-takvim poslom i boljim životom.
Nema nikakve šanse da bi Milanović priznao vlastitu odgovornost za izborni neuspjeh, kamoli da bi krenuo stopama Dragutina Lesara, čija je ostavka nakon izbornog neuspjeha u Hrvatskoj neviđeni kuriozitet, jer hrvatski političari u pravilu ne daju ostavke zbog loših izbornih rezultata. Uostalom, ako Milanović nije dao ostavku nakon fijaska na parlamentarnim izborima 2007. godine, kada je gurao Ljubu Jurčića kao premijera, pa od njega odustao, nema šanse da će to napraviti danas.
Svejedno, prosječni birač bi očekivao minimum odgovornosti. Da će vladajući biti teško zabrinuti zbog nezaposlenosti, pada BDP-a, neodrživog proračuna, izjednačavanja omjera nezaposlenih i umirovljenika, da će shvatiti koliko su ozbiljni alarmi upaljeni, pa hitno pokušati reagirati, osmisliti mjere za preostalih godinu i pol mandata i pokušati spašavati Hrvatsku, a onda i vlastitu kožu na parlamentarnim izborima.
Više nikoga nije previše briga hoće li deblji kraj izvući Linić ili Milanović, hoće li i kada odmetnute frakcije smijeniti premijera ili ne, hoće li Linić biti izbačen iz SDP-a ili ne. Niti je Linić bio uspješan ministar financija, a to najbolje potvrđuju kvartalni rebalansi proračuna u njegovom mandatu, niti je Milanović uspješan premijer, neovisno o tome koliko će energije potrošiti na razračunavanje s Linićem i kakav će biti krajnji ishod.
Što god se dogodilo nema naznaka da SDP ima ambiciju i ozbiljan plan dokazati djelima kako nisu nesposobni. Navijati se stoga nema za koga.
Milanović ne pokazuje kapacitet lidera sposobnog okupljati ljude u vlastitoj stranci, a kamoli u državi. Ne vidi niti jednu ideju nezavisnih stručnjaka i nestranačkih ljudi vrijednu pažnje. I dalje ne želi ići u rekonstrukciju Vlade, iako bez smjenjivanja neuspješnih ministara ne može biti govora o promjeni politike duboko neuspješne Vlade, koja je izgubila legitimitet pred vlastitim biračima.
Poruka SDP-ovcima je jednostavna. Uzmite si 24, najviše 48 sati. I to je previše. Riješite svađe, podijelite ostavke i počnite raditi. Sve drugo je put u propast u kojem najdeblji kraj nažalost neće izvući ni Milanović ni Linić. Već ljudi u Hrvatskoj. Čije je povjerenje SDP izigrao.
http://www.novilist.hr/Komentari/Blogovi/Eto-ti-bloga-Darka-Pajica/Put-u-propast (http://www.novilist.hr/Komentari/Blogovi/Eto-ti-bloga-Darka-Pajica/Put-u-propast)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
NI ME BRIGA, 04:01
NI ME BRIGA (http://www.youtube.com/watch?v=MqU_og4gCKY#ws)
Autor: Ljudevit Kaj - Travanj 20, 2015, 09:29:55 poslijepodne
Citat:
Ko nas, bre, rastavi !?
Vlada popustila pred Komisijom: Rezat će se broj agencija, ali uhljebi ostaju na sigurnome
Spaja se preko 10 agencija, ali Grčić ne zna kada "idu" otkazi
Grčić je najavio i kako će se najmanje 10 agencija spojiti s drugim agencijama, a potvrdio je i kako će u novim, objedinjenim agencijama doći i do otkaza. Ipak, Grčić se ogradio od određivanja točnog roka kada će dio osoblja dobiti otkaze.
"To može biti za dan, za godinu dana, ili nekada u budućnosti", odgovorio je Grčić novinarima na pitanje o tome kada će se srezati broj zaposlenih u agencijama.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/vlada-popustila-pred-komisijom-rezat-ce-se-broj-agencija-ali-uhljebi-ostaju-na-sigurnome/815482.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/vlada-popustila-pred-komisijom-rezat-ce-se-broj-agencija-ali-uhljebi-ostaju-na-sigurnome/815482.aspx)
Vuz blagovest Grčiča i Lalovca
Vladin grč(ič) lalavke (čeljusti)
Pravni lek, vraštvo, (vr)agencija
Deblja ili tajna agencija 007
U situacijama kada pas nekoga napadne, on obavezno ima grč čeljusti te tako postoje samo 3 stvari koje možete napraviti. Ako je pas mužjak, dovoljno mu je uvrnuti testise ili ga stegnuti za grkljan, a ako je ženka, potrebno ju je samo stegnuti za grkljan. Ipak, najbolje je da takve zahvate radi jak muškarac, jer ni to nije bezazleno. U pravilu najbezopasnije i prilično efikasno je da polijete psa tekućinom po njušci, vodom, alkoholom ili nečim sličnim. Nikako ne zavlačiti ruku u čeljust ili ispred njih.
http://www.mojosijek.hr/sto-napraviti-u-slucaju-napada-psa/9809.html (http://www.mojosijek.hr/sto-napraviti-u-slucaju-napada-psa/9809.html)
(http://www.vecernji.hr/media/images/2015-14/pxl_050315_10142010.jpg)
(http://www.glas-slavonije.hr/Slike/2014/07/133730.jpg)
Autor: Ljudevit Kaj - Svibanj 31, 2015, 12:20:16 poslijepodne
ČINJENICE KOJE SU LAKO PROVJERLJIVE
Sever odgovorio Milanoviću:
Brojke sve opovrgavaju, posao je izgubilo najmanje 55 tisuća ljudi
“Pa ako laže koza, ne laže rog. Na žalost predsjednika Vlade, njega opovrgavaju brojke. I sasvim je jasno po bilo kojoj metodologiji, bilo da gledamo broj zaposlenih, ili da gledamo broj osiguranika, jedna i druga brojka pokazuju da se njemu izgubilo najmanje 55.000 ljudi”, odgovor je Milanović dobio od Krešimira Severa, navodi RTL.
Podsjetimo, Milanović je u Varaždinu izjavio: “Hrvatska ide naprijed. Na današnji dan prije godinu dana je bilo 55.000 više nezaposlenih. Danas 55.000 više ljudi radi u cijeloj Hrvatskoj”.
Tako i dalje ostaje nejasno je li Milanović u zabludi kada ne spominje da brojka od 50.000 nikako ne znači da su ti ljudi našli posao, nego su administrativnim putem brisani iz evidencije.
Izvor: narod.hr/rtl.hr
http://narod.hr/hrvatska/sever-odgovorio-milanovicu-brojke-sve-opovrgavaju-posao-je-izgubilo-najmanje-55-tisuca-ljudi (http://narod.hr/hrvatska/sever-odgovorio-milanovicu-brojke-sve-opovrgavaju-posao-je-izgubilo-najmanje-55-tisuca-ljudi)
Citat:
Kukurikavski perpetum mobile
Z našom kukuriku Vladom nam je ne nigdar dosadno, vsaki den čujemo nekaj novoga. Ne znati što jim to vse zmišluvle i gde? Zadje čudo štero sam mel za čuti je to da je strašno opal broj onih šteri ne delajo i to tak kaj smo skorom morali zaprti burze dela jerbo jif je na burzi sam tristo jezer ostalo, a vu isto vreme je opal i broj onih šteri delajo. Najgerek sam, kakši je to perpetum mobile, kam so odišli oni z burze šteri so brez posla, a kaj so sobom otpelali i one šteri so do ve delali. Najbrž bode nam minister i potprecednik Grčić (Helenič, going to hell) mogel to pojasniti!
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg55977/#msg55977 (http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg55977/#msg55977)
55 jezer…
BOŽIĆ U GORICI, TS ALIBI, JEZERO LET, 27 12 2011, 03:21
BOŽIĆ U GORICI, TS ALIBI, JEZERO LET, 27 12 2011
(http://www.youtube.com/watch?v=nEeK3Mf4KL4#ws)
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 04, 2015, 04:32:25 poslijepodne
Nezaposlenost mlade v EU je 20,7 posto, v Grčke je 50.1, a v Hrvatske 45,5 posto.
Hrvatska i dale med najvekšemi "pacijenti"
(LK: engl. „patient“ =“ strpliv“)
Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji, u travnju, sezonski prilagođena, iznosila je 9,7 posto, što je pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je iznosila 10,3 posto, pokazuju danas objavljeni podaci Eurostata.
(http://www.index.hr/images2/nezaposlenost042015-eurostat.jpg)
Na razini eurozone nezaposlenost je u travnju bila na razini od 11,1 posto, dok je u isto vrijeme prošle godine iznosila 11,7 posto.
U travnju je bez posla bilo 23,5 milijuna stanovnika Europske unije, te je broj nezaposlenih u odnosu na ožujak smanjen za 126 tisuća, dok je u odnosu na travanj 2014. broj nezaposlenih pao za 1,545 milijuna.
Najnižu stopu nezaposlenosti imala je Njemačka (4,7 posto) a najvišu Grčka (25,4 posto), Španjolska (22,7 posto) i Hrvatska (17,5 posto).
Dok Europska unija napreduje, Hrvatska opet zaostaje
U usporedbi s prošlom godinom, nezaposlenost je pala u 22 zemlje članice EU, a povećala se u samo šest zemalja. Najveći pad imala je Španjolska, gdje je nezaposlenost pala s 24,9 posto na 22,7 posto, a slijedi Litva (11,1 posto na 8,9 posto) te Irska (11,8 posto na 9,7 posto).
Hrvatska je u skupini zemalja s porastom nezaposlenosti te je u našoj zemlji zabilježen porast sa 17,1 posto, na 17,5 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Što se tiče nezaposlenosti mladih, ona je u Europskoj uniji u travnju bila na razini od 20,7 posto, te je bez posla bilo 4,746 milijuna osoba do 25 godina starosti.
Najmanja nezaposlenost među mlađom populacijom, je očekivano, u Njemačkoj (7,2 posto), Austriji i Danskoj (obje 10,1 posto), dok je najveća nezaposlenost mladih u Grčkoj (50,1 posto), Španjolskoj (49,6 posto) i Hrvatskoj (45,5 posto).
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
EUROCINIK: RECESIJA GRČKIĆ
VEVO RASTE!
ZIŠLI SMO VUN Z KRIZE!
(http://13rv8m29lxbu2ere6r1he3cp.wpengine.netdna-cdn.com/wp-content/uploads/2015/05/Kraj-recesije.jpg)
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 07, 2015, 11:41:04 prijepodne
Citat:
Šatro-naši TeNTaši / V karikaturopolu
Kokošarski šatoraši - TeNTaši z Markovoga placa br.2
Kokošarska vlada je mejne-više pro(v)ritanska, no to ju ne smeta da TeNTativno kopera nemačku vladu. (Ne) postoji dilema do je na placu Sv. Marka broj 2 zapraf invalidni Broj 1 – jel to Zoki, jel to fizički „negdašni“, a mentalno sadašni invalid Predrag Matić (engl. drug = droga), il je cela ekipa z br.2 zapraf invalidni Broj 1.
http://www.forumgorica.com/general-discussion/karikature/msg56014/#msg56014 (http://www.forumgorica.com/general-discussion/karikature/msg56014/#msg56014)
(Ne samo) osnovna škola (OŠ)
OS.KARINA vs. OSKAR
VLADA NAJBOLŠEM DIJAKEM DALA OS.KARINU
* * * * * * * * * *
7.6.2015
Saša Cvetojević
Sram ih bilo! Ukinuli su Oskar znanja. Idemo svi skupiti novac za djecu
Lani je ova manifestacija stajala 169.579,70 kuna, ove godine država nema novca za najbolje učenike
Sram ih bilo. Ajmo skupiti novac i napraviti Oskare te nagraditi više i bolje te nadarene klince. Mi to možemo i bolje, a jeftinije od ovih beskorisnih uhljeba. Moja će tvrtka donirati 10 tisuća kuna. I drugi su ponudili pomoć – ovim je riječima i inicijativom poduzetnik i direktor tvrtke Insako Saša Cvetojević na Facebooku uzvratio na odluku Agencije za odgoj i obrazovanje da se ove godine najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola ne dodijele Oskari znanja.
Čestitka iz Agencije
Naime, država nema novca za najbolje hrvatske učenike i ove godine neće biti svečane dodjele Oskara znanja đacima osnovnih i srednjih škola koji su osvojili prvo mjesto na državnim ili jedno od prva tri mjesta na međunarodnim natjecanjima znanja. Tako će u proračunu ostati popriličan iznos – lani je ta manifestacija stajala 169.579,70 kuna, a godinu ranije 150.000 kuna. Ali, u državnoj blagajni toliko novca za tristotinjak najbolje djece i njihovih mentora koji su trebali na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici primiti kipiće Oskara i priznanja – nema. I svečanost koja ima desetljeće dugu tradiciju, a kojoj je cilj poticanje izvrsnosti učenika, odlazi u ropotarnicu povijesti. Događa se to u godini u kojoj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kroz doneseni Pravilnik o upisima u srednje škole naglašava da kani stimulirati upravo znanje, pa učenicima povisuje dodatne bodove za ostvarene rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima. No, samo mjesec nakon što je Pravilnik donesen otkazana je dodjela Oskara, a iz Agencije za odgoj i obrazovanje u čijoj je nadležnosti ona bila odgovaraju nam da je dobro da je natjecanja uopće bilo!
– Iako su planirana sredstva u državnom proračunu za organizaciju izvannastavnih aktivnosti u osnovnim i srednjim školama smanjena u odnosu na 2014. za ivše od 800 tisuća kuna, Agencija za odgoj i obrazovanje uspjela je i u 2015. organizirati natjecanja i smotre u 32 kategorije i financirati troškove smještaja i prijevoza za više od pet tisuća sudionika državnih natjecanja (učenika i mentora) te sufinancirati troškove dnevnica za mentore učenika – odgovaraju iz Agencije čija ravnateljica Jadranka Žarković-Pečenković "čestita svim učenicima na uloženom trudu, visokoj motivaciji te iskazanom znanju na državnim natjecanjima".
Pokrenuli stranicu na Faceu
A ovogodišnji maturanti pokrenuli su stranicu na Facebooku "Maturanti 2014./2015." za potpisivanje peticije protiv ukidanja dodjele Oskara znanja komentirajući: "Agencija za odgoj i obrazovanje – sram vas može biti!"!
http://www.vecernji.hr/hrvatska/sram-ih-bilo-ukinuli-su-oskar-znanja-idemo-svi-skupiti-novac-za-djecu-1009232 (http://www.vecernji.hr/hrvatska/sram-ih-bilo-ukinuli-su-oskar-znanja-idemo-svi-skupiti-novac-za-djecu-1009232)
* * * * * * * * * *
… kak da bi se nekaj sramil - ti se nemaš sramit kaj!
Serbus Zagreb - Kvartet Gubec, 02:47
Serbus Zagreb - Kvartet Gubec
(http://www.youtube.com/watch?v=oBrhA5PbmyQ#ws)
Autor: Master - Lipanj 07, 2015, 10:40:12 poslijepodne
Samo se nadam da ce HRVATSKI NAROD progledati do izbora !
Autor: Ljudevit Kaj - Lipanj 12, 2015, 01:37:36 prijepodne
(OJ DUGOVI, JEL VAM ŽAO?)
Javni dug krajem siječnja 275,5 milijardi kuna:
Porast od 10,4 milijarde u odnosu na siječanj 2014.
Piše: M.R., četvrtak, 28.5.2015.
Dug opće države, koji obuhvaća središnja državu, fondove socijalne sigurnosti i lokalnu državu krajem siječnja ove godine iznosio je 275,5 mlrd kuna. Posljednje objavljeni podaci o javnom dugu koje je objavio HNB sadrže revidiranu seriju uslijed uključivanja HBOR-a u podsektor središnje države, što je u skladu sa zahtjevima Europske komisije tj. sukladno propisanoj međunarodnoj metodologiji ESA 2010, navode analitičari RBA.
U posljednjih 12 mjeseci dug porastao za 10,4 milijarde kuna
Premda je zabilježio pad na mjesečnoj razini od 4 milijarde kuna (-1,4%), ukupni javni dug je u odnosu na isti mjesec 2014. godine zabilježio snažan rast od 10,4 mlrd. kuna (+3,9%).
Gotovo 60% ukupnog javnog duga (165 mlrd. kuna) odnosi se na unutarnji javni dug dok se ostatak od 111 mlrd. kuna (40,2%) odnosi na dug prema inozemnim vjerovnicima. U siječnju su i unutarnja i vanjska komponenta javnog duga zabilježile mjesečni pad od 0,5% odnosno 2,8%. Istovremeno, unutarnji javni dug u siječnju je porastao za 10,6 mlrd. kuna u odnosu na isti mjesec lani (+6,9%) dok je vanjska komponenta javnog duga zabilježila godišnje smanjenje od 200 milijuna kuna (-0,2%). Obzirom da je najveći dio javnog duga denominiran u eurima, deprecijacija domaće valute tj. godišnji rast tečaja EUR/HRK za +0,6% utjecao je na relativno viši iznos duga iskazanog u domaćoj valuti.
Promatrano prema instrumentima zaduživanja, krajem siječnja ove godine gotovo 144 mlrd. kuna (52,3% ukupnog javnog duga) odnosi se na zaduženje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 108 mlrd. kuna (39,1%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 24 mlrd. kuna (8,8%) odnosi se na obveze države po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnicama.
Prema klasifikacijskim razinama državne vlasti, iskazani godišnji porast javnog duga najvećim dijelom dolazi od zaduženja na razini središnje države čiji dug krajem siječnja (270,4 mlrd kuna) čini preko 98% ukupnog javnog duga. U odnosu na prethodni mjesec dug središnje države je niži za 4 mlrd. kuna (-1,5%) dok je godišnje porastao za 10,2 mlrd kuna (+3,8%). Krajem promatranog mjeseca dug lokalnih jedinica iznosio je 5,3 mlrd. kuna te je zabilježio rast na mjesečnoj i godišnjoj razini (0,6% odnosno 3,3%).
U predizbornoj godini nema štednje: Dug raste na 90,7% BDP-a
Ukupna državna jamstva krajem siječnja iznosila su 8 mld. kuna te su zabilježila mjesečni rast od 40 milijuna kuna (+0,5%) dok su u odnosu na isti mjesec 2014. viša za 697 milijuna kuna (9,5%). Preko polovice državnih jamstava (52,3%) odnosi se na inozemna jamstva dok se ostatak od 3,8 mlrd kuna (47,7%) odnosi na domaća jamstva. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2015. godinu utvrđeno je da godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za ovu godinu iznosi 6 mlrd. kuna od čega se 2,5 mlrd. kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna.
"Obzirom da je Hrvatska u prošloj godini značajno odstupila od kriterija u pogledu fiskalnog deficita i razine javnog duga, izvjesno je da će i u ovoj (predizbornoj) godini izostati značajnije strukturne reforme te bi, prema našim očekivanjima, javni dug do kraja godine mogao dosegnuti razinu od 90,7% procijenjenog BDP-a. Uostalom, jedna od najvažnijih preporuka Europske komisije u sklopu ocjene Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije upravo se odnosi na jačanje upravljanja javnim dugom što podrazumijeva i godišnju objavu strategije za upravljanje javnim dugom", zaključuju analitičari RBA.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/javni-dug-krajem-sijecnja-2755-milijardi-kuna-porast-od-104-milijarde-u-odnosu-na-sijecanj-2014/822424.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/javni-dug-krajem-sijecnja-2755-milijardi-kuna-porast-od-104-milijarde-u-odnosu-na-sijecanj-2014/822424.aspx)
* * * * * * * * * *
Pad(ež) javnoga duga: dugo ga ne...
Branko Ocvčarić - Dugo me ni bilo (Krapina 2011) Popevke zanavek 9.9.2011. HQ, 04:05
Branko Ocvčarić - Dugo me ni bilo (Krapina 2011) Popevke zanavek 9.9.2011. HQ
(http://www.youtube.com/watch?v=uvt_80Qezuo#ws)
