Baština > Tradicija i baština
Toponimi
kuntakinte:
Štrpet? Nigdar čul...
--- Citat: Tazika - Veljača 20, 2013, 11:43:08 prijepodne ---Tko je i zašto izmijenio stare nazive, i kada?
--- Kraj citata ---
Turci- tak je ja zovem. Kulturocid na toponime i prezimene.
VukojevAc
JurjevAc
MičevAc
VlahovAc
BorovAc
ZagorAc
25.05.2006., četvrtak
POVJEST
O postanku Pisarovine postoji legenda. Prema toj legendi na mjestu gdje se nalazi današnja Pisarovina postojalo je grofovsko imanje, što je i povijesna činjenica. Tu je živjela grofica Sara, koja je teško oboljela. Oko grofovskog imanja bili su brojni vinogradi a Sara je vjerovatno rado pila vino. Njezini uslužnici podvoritelji nudili su joj u tom trenutku vino pa su joj govorili: "Pij Saro vina!". Tako govori legenda o postanku imena Pisarovina
Stvarni povijesni podaci govore da je Pisarovina naselje koje je nastalo u vrijeme ranog feudalizma, negdje u 13. st. Centar ovog područja bila je Jamnica kao župa i glavno naselje, dok je Pisarovina bila dio gospodskog imanja. Prema tome tek u razvoju ranog kapitalizma počinje formiranje Pisarovine koju onda prihvaća Austro-Ugarska.
Hidronim Pezariewo iz 1328. godine prvi je (do sada pronađen) spomen o naselju kojeg sada poznamo pod imenom Pisarovina
http://blog.dnevnik.hr/pisarovina
Ne piše zvir.
kuntakinte:
Koliku su važnost franjevci pridavali sveopćoj izobrazbi, posebno
hrvatskom jeziku, vidljivo iz njihova obraćanja hrvatskim majkama u
listu Glas Hercegovca:
Narodni je jezik vremena svakog i u naroda svakog ono bio, što je najviše
prigledao, u koji sve sile uma svoga uložio, sve darova srca svoga izlio
kao zenicu duha svoga, kao dušu vlasti svoje, kao proroka slave svoje,
za koji i oružja se hvatio, vojevao i umirao kao poklad, koji kada jednom
straćen, nebude povraćen. Zatareš li narodni jezik, zatro si narod... Ostani
kost i mozak, ostani krv i koža naroda koga ista:
KAKO JEZIK MJENJA– DRUGO MU IME DAJTE, NIJE NAROD ISTI.
PO JEZIKU NARODI VJEKUJU I GOSPODUJU: KAKO IM GA OTMEŠ – SLUGUJU
(verzal autorov).
Neplašite se truda i napora, na znojnom čelu se lovor
list najljepše zeleni (...) Prava Hrvatica deset dobrih Hrvata osigurava, a
tih nam u ovo doba očajne borbe, u ovo doba borbe protiv onima, koji
nam svetinje naše krne, a krvlju posvećena prava naša podlom svojom
nogom gaze; nasuprot jedna odmetnica desetoricu za sobom povuče (...)
Ja kucam, na vaša srca, ja molim za moju, za našu domovinu.
A. A., “Hrvatskim gospojam”, Glas Hercegovca, Mostar, 8(1891.), 86, str. 1.
www.ffmo.ba/HUM_2.pdf
Tazika:
Hvala, to drži vodu - da se ovdašnji ljudi osjećaju jamničanima.
Ni ne postoji (u govoru) izraz: pisarovčan(in), zar ne? "Mi smo pisarovčani" - toga nema.
Jamničani - ima.
Pisarovina je zadebljanje lokalne ceste - uz cestu se najednom pojavi par dućana, zgrada općine (mogla bi biti austrougarska), po najnovijem i frizerka i pekara, škola, par birtija... i onda cesta nastavi vijugati između brega i ravnice. Administrativni centar novijega datuma, to je to. (dolje, uz najnoviju "obilaznicu" je i moderna zgrada s ambulantom, veterinarom... no to je najnovija povijest, opet vezana uz administrativni centar)
Stariji kažu da je u "centru" (najjačem zadebljanju oko ceste, sporednih ulica ni tu nema) bilo par jako lepih drvenih kuća, ali da ih nakon rata (ovog zadnjeg) nisu obnovili nego betonirali to zadebljanje, proglasili ga trgom i sagradili zgradu sa stanovima i dolje poštom i par trgovina.
Zato se (sebe) ljudi po selima ove općine ne mogu nazivati pisarovčanima, nego jamničanima, ako ikako.
Ova tzv. legenda sa "Pij, Saro, vina" zvuči nezgrapno, ne mogu vjerovati da tu nešto ima.
Pogotovo jer je vokativ u ovdašnjem govoru izuzetno rijedak, netko bi joj mogao reći: "Pij, Sara, vina", ali i to je nezgrapno. Rekli bi: "Sara, spij si male" ili več nekak. Zato vidim da je netko pokušavao iz toponima izvesti legendu, a ne obratno.
ZGRAPNO (hej, jezikoslovci!) bi bilo da je pisana, šarena, kao pisanica; jer kad ju pogledaš: i je. (šarena: porazbacana mala polja, zaseoci, posvuda voćke, cvijeće i divlje i u svakom dvorištu...)
I, jel' je ;D
kuntakinte:
Danijel Alerić
Problem imena predjela Turopolja
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju