Domaće teme > Vukomeričke Gorice
GORNJI HRUŠEVEC
shaka zulu:
--- Citat: Stjepan - Ožujak 28, 2010, 07:31:05 poslijepodne ---http://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_Ćuk
--- Citat: ---Juraj Ćuk (1891. - 1972.) hrvatski povjesničar i istraživač osobito zaslužan za istraživački rad na povijesti Turopolja, Vukomeričkih gorica, srednjeg Pokuplja i gornje Posavine.
Životopis
Juraj Čuk rođen je na području Velike Gorice u naselju Gornji Hruševec (zaselak Milatovići), danas općina Kravarsko. Doktorirao na povijesnim znanostima te objavio poznata djela 1942.godine "Povijest Plemenite Općine Turopolje" i "Gora Pomena" .
Djela
* "Krašićka seljačka buna godine 1830.", Zagreb, 1954.
* "Povijest grada Zagreba: do godine 1350.", Garešnica, 1. izdanje 1900., 2. izdanje 1932.
--- Kraj citata ---
Knjige navedene pod djela postoje, ali poznata djela iz 1942. godine su mi potpuno nepoznata?!
--- Kraj citata ---
Stud. ethnol. Croat., vol. 21, str. 79-99, Zagreb, 2009.
Juraj Belaj: Martin-Breg između poganstva i kršćanstva
...
LITERATURA
...
ĆUK, Juraj. 1942. Zagrebačka županija oko XIII. stoljeća. Zagreb.
...
http://hrcak.srce.hr/file/69815
-
U knjizi POD OKIĆEM (vlč. Stjepan Razum - str. 548 - 556.) navedeni su slijedeći izvori koji spominju
Župu Svetog Martina - Sveti Martin pod Okićem
...
ĆUK Juraj, Zagrebačka županija oko XIII stoljeća, Zagreb 1942.(Drežnik, str. 65; Crkva Sv. Martina, str. 132; Galgovo, Falašćak, str. 64; Okić (grad, županija), str. 63, 87, 132, 150; Klake, str. 64, 66; Konšćica, str. 64-65; Podgrađe, str. 133, Rakov Potok, str. 84, 133; Starča, str. 133;
...
http://www.zupa-svetimartin.hr/Okvir/Elementi/Ozupi/index.htm
-
Postanak naselja i ime Granešina
...
Juraj Ćuk, na primjer, govori o Pavlu, sinu Opora, koji je 1279. godine prodao ´u kraju južno od Petrovine prema Buni, svoje zemlje. U ugovoru i kasnije parnici oko te zemlje spominju se vode Bunica i Hraneznik (nazvan po nekom Hranešu). To isto ime kao Graneš imamo u Granešini.´… S druge strane, u narodu se očuvala predaja o postanku naselja na brdu Gorica (taj naziv se susreće i u matičnim knjigama iz XVII. st. kao Goricza). I danas se brežuljak na kojemu je crkva naziva Gorica, a stanovnici Goričani..Legenda govori da su seljani Oporovca na Gorici napasali svinje od kojih je jedna, pod imenom Graneš, rujući zemlju iskopala kip. To je nagnalo seljake da tu sagrade crkvu oko koje se kasnije razvilo naselje…Imenički sufiks –ina ima mnoga različita značenja, a među ostalima i toponomatično: Petrovina, Đakovština. Tako bi značenje toponima Granešina moglo biti mjesto na kojem se napasa blago.“ (Citat: Magda Junaković: Z naših bregov)
http://www.os-granesina-zg.skole.hr/granesina
Neznam jel to ovaj Čuk od prije...
shaka zulu:
Red. broj Autor Naslov Signatura
...
1049 Æuk, Juraj Zagrebaèka županija : oko XIII. stoljeæa : na godišnjicu uzpostave Nezavisne države Hrvatske. 1942. 949.75 NK-ŽM
...
http://www.unizd.hr/Portals/20/Bilten/Bilten2006/Bilten06.doc
-
1. Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih sačuvanih imena i naziva do polovice četrnaestoga vijeka ...
Ćuk, Juraj. Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih sačuvanih imena i naziva do polovice četrnaestoga vijeka / J. Ćuk. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički. Knj. 100(1924)
2. Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih sačuvanih imena i naziva do polovice četrnaestoga vijeka : II. ...
Ćuk, Juraj. Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih sačuvanih imena i naziva do polovice četrnaestoga vijeka : II. / J. Ćuk. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički. Knj. 101(1925)
3. Svadbeni običaji u Krašiću nekada i danas ...
Ćuk, Juraj. Svadbeni običaji u Krašiću nekada i danas / J. Ćuk. // Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Knj. 40. (1962) : o 60-godišnjici Zbornika 1896-1956 / [urednik Branimir Gušić]
http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=traziJ&srchfield=7&searchdata=700%3A028420%20or%20701%3A028420%20or%20702%3A028420%20or%20600%3A028420&Exact=NotE&SelBase=1&NaslovSF=Ćuk,%20Juraj
-
Stanko Andri}
(Hrvatski institut za povijest, Podru`nica Slavonski Brod)
PRILOG SREDNJOVJEKOVNOJ TOPOGRAFIJI
I HIDROGRAFIJI PSUNJSKO-PAPUÈKOG
KRAJA
UDK 551.4(497.5-3 Slavonija)”11/12”
Izvorni znanstveni èlanak
Primljeno: sijeèanj 2003.
...
4 Juraj Æuk, “Požeško plemstvo i požeška županija od doba prvih saèuvanih imena i naziva
do polovice èetrnaestoga vijeka”, Rad JAZU 229 (1924), 49-100, i 231 (1925), 38-101;
isti,
“Podravina od Bednje do Voèinke i susjedna podruèja do polovice èetrnaestoga vijeka (plemstvo
– posjedi – uprava)”, Vjesnik Zemaljskog arkiva 18 (1916), 169-232.
http://hrcak.srce.hr/file/29592
-
kutija IB Signatura Autor član Naslov podnaslov Svezak (godište) mjesto izdavač godina format str. napomena serija podserija br. Serije
Ć 6884 16 F 43 Ćuk Juraj Banovi Beloš i Borić s plemićima od Komarnice i Baboče Primjer za povijest iz terena Opatija 1959 24 cm 24
Ć 1173 15 A 49 Ćuk Juraj Biblioteka rukom broj 1 Zagreb 1952
Ć 8170 16 G 26 Ćuk Juraj Hrvati Slaveni pod dokazom vjere djeda Vida isti u okrugu Evrope i na domu Sisak vlastita naklada 1966 93
Ć 5684 46 F 59 Ćuk Juraj Krašićka seljačka buna godine 1830 Zagreb Opća poljoprivredna zadruga Krašić 1954 126
Ć 1585 15 A 23 Ćuk Juraj Podravina od Bednje do Vočinke i susjedna područja do polovice četrnaestoga Zagreb 1916 30 cm "Vjesnik zem. Arhiva", XVIII., 1916
Ć 1197 14 C 122 Ćuk Juraj Povijest grada Zagreba do god. 1350 Garešnica 1932 25 cm
Ć 1583 15 A 21 Ćuk Juraj Pripadnost nekih ugarskih županija hrvatskome kraljevstvu u XII. I XIII. Vijeku Zagreb 1914 "Vjesnik zem. Arhiva", XVI.
Ć 3988 12 E 54 Ćuk Juraj Stara prošlost Garića i njegova kraja Čitano u Hrvatskom domu u Garešnici 11. XI. 1933 Bjelovar 193? 25 cm
Ć 1283 26 F 65 Ćuk Juraj Zagrebačka županija oko XIII. Stoljeća Na godišnjicu uzpostave Nezavisne Države Hrvatske izdala Velika župa Prigorje Zagreb 1942 25cm
http://www.arhiv.hr/hr/hda/knjiznica/stariF/C1.pdf
Izdal je Čuk nekaj 1942. al nigde najti "Povijest Plemenite Općine Turopolje" i "Gora Pomena".Jedina poznata "PPOT" je ona od Laszowskoga teru je POT platila da se napravi.O "Gore Pomene" "niti da bi"...
"...a meja je išla po potoku "Kravašćice" do izvora, a od tuda po gore "Pomene" (vodna razdjelnica)..."
Jedino kaj mi pada na pamet ak je ta Gora Pomena il Pomen gora bila vodena razdelnica (95 % gugel hita vatrogasne teme vun) i meja je da je je to samo ime;
-gora po meje
-gora pome(j)na
shaka zulu:
"Grofi Eisneri imali su trdi grad na drugomu bregu (tam de je denes škola), a pod gradom u doli "Kraljeva Draga" park z lepemi drvorede sekakvoga lepoga drveća (koji je i denes još tam ze sve tem zapušćanem lepotam)."
Moral se bum malo opitati za tu,il te,"vražju jamu","gradišče","trdi grad Eisner na drugomu bregu","Kralevu Dragu"...
A i kam je kvragu nestal "Milichic"!?
Meje plemenitoga predia Hruševačkog
Na severu se predi Hruševečki mejil z Turopolskim posedom "Selin-Chiche" gospodarov grofov Erdödy koji su imali sela (Pustzike, Novo Brdo, Chakenetz,Milichic, Barbaric,Podvornicza,Kravarsko et Gladovecz), a meja je išla po potoku "Kravašćice" do izvora, a od tuda po gore "Pomene" (vodna razdjelnica) prema posede od još nektere Cerke predijalcev i dalše opatov Ivanovcov teri su bili gospodari zemle Pešćenske i Lekenske. Istočna meja bila je z posedom Miholje (Stari Farkašić) teri je pripadal gospodarom Jelačićem. Na zapadu i prema jugu Hruševec se je mejil z mestima Gornja Opatija (na zapadu) i Donja Opatija (na jugu), ovo su bili posedi velike opatije Toplica (Topuskpo).
-
...Podegaš preko Kupe od ušća
Kravarske u Kupu do Pešćenice, Hoytna (Hotnja na potoku Utinji u župi Pokupskoj)
sa svojim kotarom, Strizov (Strezojevo kod Kravarskoga), Dužice (selo u
župi Zažinskoj), zemlju Mladecevu, zemlju Brestetovu (Brest preko Kupskog mosta
kod Petrinje), Hrastovicu nad Savom sa ribolovom, Mošćenice (potok i istoimeno
mjesto među novim Siskom i Petrinjom), zemlju Strepizovu, Bakušu (Blatušu u
općini Cermenici), Peći (kod Kladuše), zemlju Stankovu (Stankovac na desnoj
obali Kupe župe Sešinačke), zemlju Berkiševu (Brkiševina, gdje utiče Grlina u
Kupu)
Ak probamo kombinerati ove dva "mejaše",ne gledeč na leto,to bi moglo poprilike ovak zgledati.
kum:
Se je to lepo samo gde je na zadnje v Hruševcu ta vražja jama i gradišče.
shaka zulu:
Kume,slike nit karte nigde.
Š takov rođendan.
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju