Baština > Kajkavski
Pro(iliti)za kajkavsku P(R)OeZijU
Ljudevit Kaj:
Antun Gustav Matoš
Grički dijalog
Čuju, gospon, zakaj nečeju
Naši ludi bit za bana zdigani,
Zakaj naši novci drugom tečeju?
— Čkomi, Bara, nismo dost prefrigani!
Dragi gospon, naj mi rečeju,
Zakaj naši ludi jesu cigani,
Zakaj v Peštu našu zemlu vlečeju?
— Čkomi, Bara, čkomi, mi smo frigani!
A po nebu čudnim slovima
Oblacima jesen govori.
Teče veče tihim snovima.
Prestaše već stari, dobri govori.
U susjednoj kući samo viri kapica,
Gdje već spava Barica i japica.
Sonet Grički dijalog vundan je najpre kak sastavni tal feltona "Jesenje šetnje" v dobopisu (časopisu) "Hrvatska sloboda" leta 1909.
https://hr.wikisource.org/wiki/Gri%C4%8Dki_dijalog
****************
Ov grički dijalog je više na linije (jugof)ili.rske politike.
Da je mađaronski intoneran zval bi se morti turopolski ili gorički dijalog.
Simptomatično je da je drugi tal pesme (ne več dijalog, neg monolog) napisan „čudnim slovima“, ŠTAndardno, ŠTAkavski
(„Prestaše već stari, dobri govori“).
Ljudevit Kaj:
Opseđenje i poboj sisečki : 1593. / Tomaš Goričanec ; pretisak i transkripciju priredili Alojz Jembrih i Vlado Mihaljević
Autor Goričanec, Tomaš
Ostali autori Jembrih, Alojz [priredio]
Mihaljević, Vlado [priredio]
Izdanje [Pretisak].
Nakladnik Mala Subotica : Općina Mala Suborica, 2018
Materijalni opis ilustr. : 186 str. ; 18 cm
Napomena Str. 7-12: Uz izdanje pretiska / Vlado Mihaljević.
Str. 167-181: Tomaš Goričanec i prvi kajkavski ep o Sisačkoj pobjedi (1593.) u hrvatskoj književnosti /
[Alojz Jembrih].
O autoru pogovora Alojzu Jembrihu: str. 183-185.
O autoru predgovora Vladi Mihaljeviću: str. 186.
Predmetna odrednica Goričanec, Tomaš, 1815-1837 (Opseđenje i poboj sisečki 1593.)
Klasifikacijska oznaka 821.163.42'28-1 Hrvatska dijalektalna književnost. Pjesništvo
821.163.42-1 Hrvatska književnost. Pjesništvo
Jezik hrvatski
Standardni broj ISBN 978-953-48294-0-0
Građa knjiga
Zvir:
https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?¤tPage=1&searchById=10&sort=0&fid0=2&fv0=knjiga&spid0=10&spv0=Gori%c4%8danec%2c+Toma%c5%a1&xm0=1&selectedId=1031004555
*****
Nastavek v sledečomu listu.
Ljudevit Kaj:
Nastavek prethodnoga lista
*************
TRAGOVIMA PROŠLOSTI
19.02.2018.
Književnost
Piše Vlado Mihaljević Kantor: Da ih ne izbriše vrijeme...
Te tmurne i neugodne Stare godine, leta gospodnjega 1837., sahranjen je na skromnom provincijskom groblju, a prije toga i providiran sakramentima umirućih jedan od tada vodećih talenata hrvatske književnosti, Tomaš Goričanec, pisac prvoga hrvatskoga kajkavskoga epa Opseđenje o poboj sisečki koji je upravo i objavljen u nesretnoj godini smrti njegova autora. Prolazi otada vrijeme, a da su rijetki povjesničari književnosti, suvremenici Goričančevi u 19 stoljeću, koji spominju toga Sobotičanca i njegov ep. Tako se nakon stanovita vremena nitko više ne će sjetiti niti Tomaša, a niti Opseđenja, pa im se tako, autoru i djelu, polako gubi svaki trag. Vjerojatno bi to tako ostalo, sve lijepo horvatski zaboravljeno, da nije bilo mara i upornosti profesora Zvonimira Bartolića koji je, pred sada već i četrdesetak godina u jednoj budimpeštanskoj knjižnici pronašao, nošen više slutnjama vrsnoga književnoga znalca no pravim indicijama, taj istinski dragulj hrvatske kajkavske književnosti. Velebni ep Goričančev je tada tiskan, ponovo nakon stotinu četrdeset i pet godina u profesorovim Sjevernohrvatskim temama iz 1982. godine, uz iscrpan komentar, a pretiskan je i u Monografiji općine i župe Male Subotice 1997. godine. Profesor Bartolić, kao predsjednik ogranka Matice hrvatske, vodio je postavljanje spomen-ploče na mjesto pjesnikove rodne kuće u Maloj Subotici.
Proći će polako od tih zbivanja i četrdesetak godina, a od prve objave epa i smrti autora već stotinu i osamdeset ljeta, a da se nesretni Tomaš i danas zaboravlja, pa su tako rijetki i sporadični pokušaji da jedan velikan hrvatske književnosti dobije u povijesti svoje zasluženo mjesto.
Jedan klerikuš, student druge godine teologije, umire dakle te 1837. godine s jedva navršene 22 godine od suhoga betega, tadašnje bolesti siromaha, i naravno, odmah biva zapostavljen, jer je zbog jezika, kajkavski jezik na kojem je pisao ilirci su taman napuštali kao truli brod, bio bačen u književnu i povijesnu ropotarnicu, a velebno i vrhunsko kajkavsko njegovo književno djelo, već spomenuti ep, nije interesiralo više nikoga! Na Staro leto 2017. prošlo je stotinu i osamdeset godina od toga događanja!
A pored stotinu i osamdesete obljetnice smrti Tomaša Goričanca i tiskanja njegova epa Opseđenje i poboj sisečki upravo se ove godine navršava i punih 425 godina od one bitke i pripečenja o kojem Tomaš Goričanec pjeva. To je čuvena bitka za utvrđeni Sisak grad ili povijesno - bitka kod Siska 22. lipnja 1593. godine. Grad brani posada od svega 800 vojnika, predvođena kanonicima Blažom Đurakom i Matijom Fintićem, u očajnom boju za, tada već, legendarne ostatke Hrvatske (reliquiae reliquiarum). Ipak na vrijeme tim junacima stiže pomoć hrvatske vojske koji vodi legendarni ban Toma Bakač Erdodi. Uz habsburške čete ova će vojska, svega dvadeset sedam godina nakon sigetske bitke, pobijediti do tada nezaustavljivu tursku silu koja nakon toga poraza definitivno gubi moć za daljnja osvajanja, da bi stoljeće kasnije započelo i njezino konačno povlačenje s prostora Hrvatske i Balkana.
Tomaš Goričanec u svom zanosnom domoljubnom epu diči Zrinske i Frankopane, obitelji kojima se Međimuje, Čakovec i Hrvatska ponose već stoljećima. Divi se vojskovođi, banu Erdodiju Bakaču, divi se i svim zapovjednicima vojske, a i braniteljima Siska. Stoga, ne zaboravimo nesretnoga Tomaša i njegov ep, barem ne mi u Međimurju, kraju kojem je i sam pripadao. Ostavio nam je vrhunsko književno djelo kojim nas je zadužio.
Ne pozabimo, kad več v Sobotici smo, niti Priločanca Valentina Maleka, kaj tu prek tridesti je let kak plebanuš služil. Hmrl je pred točno pedeset let, leta jezero devetsto šezdeset osme. Niti njemu povijest ne bi dužna ostati smela!
https://medjimurje.hr/pod-medimurskim-nebom/tragovima-proslosti/pise-vlado-mihaljevic-kantor-da-ih-ne-izbrise-vrijeme-33194/
*********
Nastavek na sledečomu listu
Ljudevit Kaj:
Nastavek prethodnoga lista
********
Obilježen Dan Tomaša Goričanca
Pod pokroviteljstvom Županije Međimurske, Općine Mala Subotica i Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu 27. lipnja 2018. godine u Maloj Subotici obilježen je Dan Tomaša Goričanca, hrvatskog pjesnika rodom iz Male Subotice. Tomaš Goričanec rođen je 14. prosinca 1815. godine, a umro 31.12.1837. godine. Studirao je filozofiju i teologiju u Zagrebu. Svoj velik i značajan doprinos hrvatskoj književnosti i kajkavskom narječju dao je deseteračkim epom u šesnaest pjevanja o bitci kraj Siska „Erdődy kneza Tomaša Horvat. Dalm. i Šlavonske bana opseđenje i poboj sisečki 1593, koji je dovršio netom prije svoje prerane smrti od sušice. Djelo obiluje povijesnim podacima i iskazima hrvatskog domoljublja, čime je zaslužilo znanstveni pristup sa više područja.
Svečano obilježavanje Dana Toma Goričanca započelo je u Župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Maloj Subotici gdje je misu za Tomaša Goričanca predvodio preuzvišeni biskup Varaždinske biskupije mons. Josip Mrzljak. Nakon mise u Domu kulture u Maloj Subotici održan je znanstveni kolokvij na kojem su sudjelovali istaknuti hrvatski znanstvenici koji su svoje posebno istraživanje posvetili liku i djelu Tomaša Goričanca, kao i događaju o kojem njegov ep govori. Dr. sc. Krešimir Kužić predstavio je komparativnu analizu bitke kod Siska sa značajnijim bitkama na europskom tlu s kraja. 16. stoljeća, dok je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez nastavio izlaganje o sisačkoj utvrdi i njezinim predstražama u strategijama obrane od Osmanlija sredinom 16. stoljeća. Prof. dr. sc. Alojz Jembrih istražio je temu sisačke bitke u hrvatskoj književnosti. Svoja istraživanja predstavili su i rođeni Sobočanci: prof. Vladimir Mihaljević Kantor svoj je rad posvetio Tomašu Goričancu i samom epu „Opseđenje i poboj sisečki“, dok je mr.sc. Ernest Fišer prisutnima predstavio doprinos prof. dr. Zvonimira Bartolića u otkrivanju Tomaša Goričanca. Vrsni narator Božidar Vadlja pristunima je čitao odabrane stihove epa. U programu je prikazan kratki film učenika OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica o Tomašu Goričancu, a posjetitelji su mogli razgledati i njihovu izložbu odabranih fotografskih, likovnih i literarnih radova.
Moderator, ujedno i idejni začetnik kolokvija bio je Vladimir Mihaljević.
https://www.opcina-mala-subotica.hr/obiljezen-dan-tomasa-goricanca/
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju