Velika Gorica - neovisni forum

Domaće teme => Turopolje => Autor teme: Mlačanin - Rujan 13, 2010, 08:55:50 poslijepodne

Naslov: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Rujan 13, 2010, 08:55:50 poslijepodne
Spomen kapele sv. Barbare u Velikoj Mlaki nalazi se u starijim vizitacijama iz 1677 godine, dok se 1642 godina  nalazi na  zvonu koje je postavljeno na samom zvoniku.To nas upućuje na pomisao da je sama kapela postojala kao građevina već u to vrijeme.

O samoj kapeli i njezinoj povijesti postoje zapisi od raznih autora koji zaista detaljno opisuje skoro sve što je važno i vrijedno. Posljednju takovu ediciju , Monografiju pod nazivom "Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki"  uredila je Sanja Cvetnić za izdavača Leykam international,d.o.o.,Zagreb

http://www.leykam-international.hr/publikacija.php?id=21 (http://www.leykam-international.hr/publikacija.php?id=21)

Knjiga doista obiluje prekrasnim fotografijama i detaljnim opisima svega što se nalazi u kapeli i uokolo nje same.

Otvaram ovu temu sa željom da na jednom mjestu pokušamo na nama dostupan način prikazati fotografijama  , kakva se ljepota nalazi u našim krajevima, a da toga mnogi nisu svjesni . Naravno radi se prvenstveno o amaterskim fotografijama koje bi bilo zgodno posložiti po temama,  za svaku drvenu ljepoticu po jedna tema.

Kako imam dosta fotografija kapele sv. Barbare logično je da sa njom započinjem temu. Želja mi je da se tu ne stane nego da krenemo i sa ostalim našim drvenim kapelama.


Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Rujan 13, 2010, 08:56:45 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Turopolje/Oltar1024x768.jpg?t=1284399800)

Glavni oltar sv. Barbare, kada je otvoren :
 
lijeva strana gore, nalazi se slika sv. Barbare sa anđelom pred kulom

lijeva strana dolje , glavosijek sv. Barbare  (njezin otac  Dioskur)

sredina  slika sv. Barbare

desna strana gore, sv. Barbare privode pred pretora Marcijana

desna strana dolje, smrt Barbarina oca Dioskura

iznad središnje slike gore na vrhu, manja slike sv. Barbare , desnom rukom pridržava mač ,a u lijevoj palmu, znak mučeništva.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Rujan 13, 2010, 09:00:17 poslijepodne
                                                          Život sv. Barbare

Za vrijeme vladavine cara Maksimilijana i pretora Marcijana, u gradu Nikodemiji živio je čovjek imenom Dioskur,bogat i plemenit. Imao je kćer jedinicu Barbaru,vrlo lijepu i nježnu,koja je potajno štovala Boga Nebeskoga i Sina njegova jedinoga , Gospodina našega Isusa Krista. Danju i noću bila je u molitvi.
Njezinom ocu dolazili su mnogi građani moleći ga da im Barbaru dadne za ženu,no on je nije htio udati,jer mu je bila kći jedinica i jako ju je volio. Stoga je otac naredio da se sagradi visoka kula koja bi imala samo dva prozora. Želio je da u toj kuli živi njegova kći,kao u iznimnome mjestu kakvo zaslužuje njezina izuzetna ljepota. Nekoliko dana nakon što je sagradio kulu,otputuje on u daleke krajeve.

Barbara upita graditelje kule što  njezin otac zapravo namjerava s tom građevinom?
Oni joj odgovore“ Ovo treba biti vaš dom, gospo naša.“
Ona njima odgovori: „ Ako dakle ,ovo treba biti moj dom načinite na njoj i treći prozor.“ I oni tako učiniše.

Blizu kule bilo je jedno kupalište u kojem se ona htjela okupati,no bilo je presušilo.
Slavna svetica baci se na zemlju i u suzama se pomoli Gospodinu govoreći: „ Isuse Kriste, koji si po svetom sluzi Mojsiju ,kada se nalazio u pustinji,naredio da iz stijene poteče voda; Ti, Gospodine svemogući Bože,Kralju kraljeva i Gospodaru gospodara,otvori na ovome mjestu izvor vode žive,da pod imenom Presvetoga Trojstva,moje tijelo mogne biti oprano od svake ružnoće, nečistoće i đavolske prijevare,tako da postanem neokaljana od svake nečistoće idolopoklonstva,koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.“

I dok je molila tim riječima,kupalište se u mah napuni vodom.
Vidjevši to podiže ruke prema nebu i reče: „ Dajem ti neizmjernu hvalu, Gospodine moj Isuse Kriste, koji si se udostojao uslišati svoju nedostojnu službenicu; i sada,Gospodine Bože,pokaži na meni svoje milosrđe,da se neprijatelj moj ne bi razveselio nada mnom, nego me brani im čuvaj u istini Tvojoj da bih mogla vršiti volju Tvoju. Molim Te Gospodine moj,pouči me. Zavladaj nada mnom,jer Ti si moj Gospodin moj Bog.“
Kazavši te riječi,približi se izvoru i reče: „ Gospodine Isuse Kriste.Ti si bio kršten od Ivana u Jordanu, i po Tebi bi posvećena ona voda; tako se Gospodine, udostoj posvetiti i ovu, da bude posvećena u ime Presvetog Trojstva.“
I završivši tu molitvu,svuče se i opra, uranjajući u vodu tri puta,što će reći u ime Presvetog Trojstva.

Nedugo zatim,vrati joj se otac s puta i ušavši u kući ugleda da su na kuli napravljena tri prozora te upita svoje sluge: „Tko vam je naredio da napravite ovaj treći prozor?“ Oni odgovore; „Tvoja kći Barbara , naša gospođa.“
On reče: „Ako je ona naredila,dobro ste učinili.“ Zatim reče kćeri: „Reci mi kćeri,jesi li ti zapovjedila da bude napravljen i treći prozor.“
Ona odgovori: „Jesam!“
Kaže joj otac:“A zbog čega?“
Ona odgovori:“Da bi bilo više svjetla i da se bolje vidi.“
Nije htjela reći da je to sagradila iz razloga pobožnosti ( u čast Presvetog Trojstva). Ne razumjevši kako će završiti te stvari, Dioskur prekine razgovor.

Pošto je prošlo mnogo dana, i kako su mnogi drugi građani nagovarali oca Dioskura da uda kćer,kaže on slavnoj Barbari:“Kćeri moja,mnogi ugledni građani te žele i htjeli bi s tobom sklopiti brak,kaži mi dakle koji ti se najviše sviđa?“

Odgovori blažena Barbara riječima: „Odlazi od mene ,oče, jer ja to neću nikada učiniti i hoću da znaš da ja imam zaručnika na nebu,koji će sačuvati moje tijelo neokaljanim.Njegova sam postala službenica,da mu služim i da mu se pokoravam.“
Otac je zapita kakav bi to bio zaručnik.a sveta djevica odgovori: „Moj zaručnik je raspeti Krist,kome se klanjam i koji je moj Gospodin i moj Bog.“

Shvativši da je ona kršćanka,njezin otac smjesta zgrabi mač i htjede je ubiti,no ona pobjegne izvan grada i sakri se na jednom brdu.
Zbog takva njezina postupka, Dioskur se napuni đavolskim bijesom i pođe u potjeru za njom. Došavši na brdo gdje se ona skrivala,nađe dva pastira koji su čuvali ovce i upita ih jesu li slučajno vidjeli jednu djevojku koja je u bijegu?
Jedan od njih odgovori: „Nisam je vidio gospodine.“
Drugi,pun đavolske mržnje,kaže mu: „Zar nisi vidio gdje se skriva?“
Kad ju je njezin otac Dioskur ugledao gdje se sakrila,potrči tamo,uhvati je i bijesan je izbičeva.

Došavši kući, Dioskur zapovjedi da je zaključaju u jednu sobu i da bude pod stražom do drugoga dana,a on ode pretoru Marcijanu i ispriča mu što mu se dogodilo s kćeri.
Marcijan tada naredi da dovedu Barbaru pred njega. Kad je došla ( a u srcu puna pouzdanja u Gospodina) On je upita: „Kaži mi djevojko tko te odvratio da ne štuješ naše bogove i ne daješ im počasti i žrtve?“

Odgovori mu dakle blažena Barbara: „Vi žrtvujete nekome koga ne poznate ,a ja žrtvujem nekome koga znam. Zaista ,znam kakav je Gospodin jer je on razapet i njemu se klanjam prinoseći mu žrtvu hvale.“

Čuvši to , Marcijan naredi da je golu šibaju.

No ona je unatoč šibanju nastavila svoje misli:“Dobra je stvar ispovijedati se Tebi,Gospodine i pjevati uzvišenom imenu Tvojemu;jutrom naviještati milosrđe Tvoje , a noću vjernost Tvoju.“
Budući da je dugo bila bičevana, nastavila je hvaliti Boga i ovim stihovima: „Kako su uzvišena djela Tvoja,Gospodine. Duboke su misli Tvoje. Bezuman čovjek to ne spoznaje,luđak te ne shvaća. Sve ako bi bezbošci nicali kao trava i svali svi što zlo čine,određeni su za propast vječnu,a Ti,Gospodine,dovijeka ostaješ.“

Pošto su je krvnici silno tako išibali,pretor naredi da je dovedu k njemu. Pošto su to učinili reče joj pretor: „O, jadnice, zašto se ne smiluješ svojoj ljepoti? Dođi i žrtvuj bogovima, i pribavit ćeš sebi mnogo dobra, a ja ti se kunem Cezarovim kipom,ako ne budeš žrtvovala,naredit ću da te usmrte raznovrsnim mučnim kaznama,jer si prezrela zapovjedi Augusta.“

Na to blažena Barbara odgovori: „Reci mi sada,sine smrti,kako si mogao,bijedo,siliti kršćanina da žrtvuje demonima,prezre Krista i klanja se idolima;ti žrtvuj demonima jer želiš imati djela s njima. Ja ti kažem,da si prihvatio riječi života,trebao si povjerovati u Krista i klanjati Mu se,jer je On za nas bio mučen i raspet umro,uskrsnuo i uzašao na nebo,i sada sjedi s desna Ocu i doći će suditi žive i mrtve , i svakome će dati prema njegovim djelima;ako me želiš žrtvovati,žrtvuj,ali ja ti kažem da ovi kameni kipovi kojima me ti tjeraš da žrtvujem, ne osjećaju i ne razumiju ni sebe ni druge i ne mogu nikome pomoći.“

Čuvši to,bezdušni Marcijan bi povrijeđen i s velikim bijesom naredi da je objese s nogama gore i s batovima joj razbiju i razmrskaju glavu tako da su kapi krvi tekle kroz nos sve do zemlje.
I dok je slavna svetica bila tako udarana i mučena,ipak je davala hvale Gospodinu govoreći: „Gospodine,ipak ću Ti pjevati jer Si razveselio usne moje i dušu moju,čime sam se pridružila predragocjenoj krvi Tvoga Sina.“

Vidjevši dakle Marcijan da joj ni jedna stvar ne škodi,naredi da ju se zatvori u tamnicu. Kada su je ujutro doveli k njemu i kad je vidio da su joj rane zacijelile,kaže joj: „Evo, Barbaro, vidiš kako su bogovi bili samilosni prema tebi.Spoznaj da su oni izliječili tvoje rane.“

Na to ona odgovori njemu: „O glupi i odurni psu, sada ti ne mogu ništa drugo reći nego da su tvoji bogovi gluhi i slijepi,koji ne mogu pomoći ni sebi ni drugima. Ipak , kaži mi na koji su način zacijelile moje rane? Ozdravio me moj Gospodin Isus Krist,kome ti nisi dostojan ni ime izgovoriti,zbog sljepoće tvoga srca,jer te đavao oslijepio.“

Uvrijeđen i ogorčen na te riječi pretor zapovjedi da je objese na mučila, a na prsa joj stave posude s ognjem, no ona na to podiže oči prema nebu i reče: „Ti Gospodine,koji ispituješ srca i bubrege, znaš da sam se iskreno predala Tebi kao službenica,zato Te molim,nemoj me zaboraviti,da se ova stara zmija ne bi radovala nada mnom,za koju si Ti spašavajući svijet po Križu postigao pobjedu i trijumf i jer si Ti zaista nazočan i blizu svima koji Te zazivlju.“

Izrekavši tu molitvu kaže Marcijanu: „Gledaj,bijedniče,kako ovaj plamen mene ne muči nego me rashlađuje.“

Tada Pretor,uvrijeđen i pun bijesa, naredi da joj odsjeku dojke; i dok su ih krvnici sjeklo ona je pjevala riječ proroka Davida: „Molim Te Gospodine, ne skrivaj lica svoga od mene, i svoga Svetoga Duha ne uzmi od mene. Vrati mi radost Tvoga spasenja i duhom spremnim ojačaj me.“

Pošto su joj odrezali grudi,zločinački pretor Marcijan naredi da je golu vode po cijelome gradu kako bi je svi vidjeli.
I dok su je vodili,podiže oči prema nebu govoreći:“Gospodine Bože, Ti koji pokrivaš nebo oblacima,molim Tvoje milosrđe, udostoj se poslati svoga Anđela da prekrije moje golo tijelo da ga ne bi mogli gledati bezbožni pogani.“

I gle,Anđeo Gospodnji zaogrnu je prebijelom haljinom,zakrivajući tako cijelo njezino tijelo,vrativši ga u takovo stanje da se nije vidjela ni jedna rana.
Sluge,vodeći je kroz grad dođoše u jednu ulicu zvanu Delassi (puna jada) i dovedu je pred Marcijana.
Vidjevši je, Marcijan opazi da joj je tijelo potpuno zdravo,a njezino lice vrlo sjajno zbog čega ga je obuzeo neizmjeran bijes tako da je ostao preplašen i zbunjen. Tada mu blažena Barbara kaže: „Postao si sličan svome ocu đavlu,smušen od moga Gospodina Isusa Krista; no zašto si žalostan? Možda si žalostan zbog milosti koju je moj Gospodin iskazao na meni?“

Čuvši to bezbožan tiranin postade poput proždrljiva lava i ispusti gromki urlik i zapovijedi da je povedu pred sudačku stolicu gdje izreče ovakvu presudu:
Budući da je Barbara plemenita roda i već slomljena tolikim mukama i jer nije pristala žrtvovati bogovima,prema Augustovoj naredbi,odlučujemo da bude kažnjena odsijecanjem glave.
Tada opaki Dioskur, njezin otac, raspaljen srdžbom i bijesom,uze Barbaru,popne se na brdo i vlastitim joj rukama odrubi glavu.

Pošto je to učinio,dok je silazio s brda spusti se oganj s neba koji ga je spalio tako da je od njega ostalo tek nešto malo prašine.
Jedan pobožni čovjek imenom Valentinijan, koji se bojao Boga,uze tijelo preblažene djevice i Kristove mučenice,uresi je miomirisnim pomastima te je s velikom čašću i poštovanjem položi u jednu malu grobnicu

Njezinim zagovorom Gospodin udjeljuje mnoga dobročinstva i ozdravljenja onima koji  je zazivaju.

Sveta Barbara je bila mučena za vladavine cara Maksimilijana i pretora (suca) Marcijana u gradu Nikodemiji. četvrtoga dana mjeseca prosinca.

Tijelo ove Svete djevice i mučenice počiva u Veneciji u crkvi brače križara.

Jacobus de Voragine: Život sv. Barbare (iz Zlatne legende)

S talijanskog preveo dr.sc. Anđelko Badurina


Za lakše razumijevanje svih slika sa oltara.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Rujan 13, 2010, 09:24:27 poslijepodne
(http://lh3.ggpht.com/_LUgoF12HUgE/SZqlJ0OBSoI/AAAAAAAAF_Y/uLPBtp5CRHI/mlaka.jpg)


stara razglednica
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: shaka zulu - Rujan 13, 2010, 09:39:40 poslijepodne
http://www.forumgorica.com/turopolje/drvene-kapele-i-tradicijska-drvena-gradnja/msg13530/#msg13530 (http://www.forumgorica.com/turopolje/drvene-kapele-i-tradicijska-drvena-gradnja/msg13530/#msg13530)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Rujan 13, 2010, 10:05:02 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/SvBarbarapredkulom.jpg?t=1295468369)

Sv. Barbara ispred kule s anđelom
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Rujan 13, 2010, 10:06:35 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/SvBarbarapredMarcijanom.jpg?t=1295468471)

Sv. Barbaru dovode pred namjesnika Marcijana
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 12, 2010, 09:52:06 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/GlavosjeksvBarbare.jpg?t=1295468609)

Glavosjek (Otac ) sv. Barbare
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 12, 2010, 09:52:41 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/SmrtDioskura.jpg?t=1295468670)

Smrt Dioskura, glavosjeka sv. Barbare
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 12, 2010, 09:53:32 poslijepodne
http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/SvBarbaranaaticiglavnogoltara.jpg?t=1295468757 (http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/SvBarbaranaaticiglavnogoltara.jpg?t=1295468757)

Sv. Barbara na atici glavog oltara
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 14, 2010, 10:50:46 prijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/sv%20Barbara%20sve%20slike/DSC_02621600x12001280x768.jpg?t=1287046211)

1. Molitva na maslinskoj gori
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 14, 2010, 10:53:33 prijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/sv%20Barbara%20sve%20slike/MukaKristova-21280x7681280x768.jpg?t=1287046359)

2. Krist pred Poncijem Pilatom ( ili Herodom?)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 14, 2010, 10:55:53 prijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/sv%20Barbara%20sve%20slike/MukaKristova-31280x7681280x768-1.jpg?t=1287046444)

3. Bičevanje Krista
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 14, 2010, 10:56:57 prijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/sv%20Barbara%20sve%20slike/MukaKristova-41280x7681280x768-1.jpg?t=1287046584)

4. Krunjenje trnovom krunom
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 14, 2010, 10:57:53 prijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/sv%20Barbara%20sve%20slike/MukaKristova-51280x7681280x768.jpg?t=1287046643)

5. Ecce homo (Pilat predaje Krista svjetini)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 14, 2010, 10:59:10 prijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/sv%20Barbara%20sve%20slike/MukaKristova-61280x7681280x768.jpg?t=1287046723)

6. Krist nosi križ i susreće Bogorodicu
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 14, 2010, 11:00:06 prijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/sv%20Barbara%20sve%20slike/MukaKristova-71280x7681280x768.jpg?t=1287046769)

7. Raspeće s Bogorodicom,sv.Ivanom i Marijom Magdalenom
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 14, 2010, 11:01:10 prijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/sv%20Barbara%20sve%20slike/MukaKristova-81280x7681280x768.jpg?t=1287046832)

8. Skidanje s križa
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Listopad 14, 2010, 11:02:12 prijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/sv%20Barbara%20sve%20slike/MukaKristova1024x768.jpg?t=1287046896)

9. Oltar zatvoren, kakav se ne vidi često
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Studeni 08, 2010, 08:35:56 poslijepodne
Opis slika ozaćene brojevima:
1. Molitva na maslinskoj gori
2. Krist pred Poncijem Pilatom ( ili Herodom?)
3. Bičevanje Krista
4. Krunjenje trnovom krunom
5. Ecce homo (Pilat predaje Krista svjetini
6. Krist nosi križ i susreće Bogorodicu
7. Raspeće s Bogorodicom,sv.Ivanom i Marijom Magdalenom
8. Skidanje s križa
9. Oltar zatvoren, kakav se ne vidi često
         
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Prosinac 05, 2010, 09:47:10 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0066.jpg?t=1295468854)

Pogled na dio stropa prema svetištu
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Prosinac 10, 2010, 05:36:46 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0059.jpg?t=1295468943)

Lijeva ( sjeverna stijena u kapeli. Lijevo je ulaz ,a svetište je na desnoj strani.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 19, 2011, 09:32:43 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0047.jpg?t=1295469072)

Pogled na dio južne, desne strane zida i na južni ulaz u kapelu. Oltar se nalazi na lijevoj strani
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 19, 2011, 09:34:39 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0048.jpg?t=1295469202)

Pogled prema ulazu
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 19, 2011, 09:35:50 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0051.jpg?t=1295469292)

Pogled od glavnog oltara prema koru i ulazu sa Istoka
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 23, 2011, 05:32:37 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0060.jpg)

Poseban prikaz glavosjeka sv. Barbare, na lijevoj boćnoj strani zida, sa posebnim prikazom  Božije strijele, kojom je isti ubijen.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 23, 2011, 05:34:21 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0116.jpg)

Prikaz Uzašašća Gospodnjega
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 23, 2011, 05:46:01 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0114.jpg)

Bogorodica zaštitnica, na sjevernoj strani svetišta.
Ikonografski tip Bogorodice zaštitnice s Plaštem,kao univerzalnim znakom Marije kao zaštitnice.
Slika nastala prije 1759. godine
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 23, 2011, 05:48:47 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0072.jpg)

Zajednički prikaz
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 23, 2011, 05:51:04 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0054.jpg)

Prikaz dijela stropa na samom rubu do svetišta, sa dijelom južnog zida i dijela slike Posljednje većere.
Na zidu se nalaze, sv. Apolonija, sv. Petar u molitvi te vaza sa cijećem.
Na stropu se vide cvijetni motivi u kasetama.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 23, 2011, 05:58:14 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/Rozetenastropu.jpg)

Detalj motiva na stropu.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Siječanj 23, 2011, 09:06:52 poslijepodne
mlačanin,sviđa mi se tvoj detaljan i temeljit pristup  pojedinačnim motivima u kapeli sv.barbare.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 24, 2011, 08:39:57 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0309.jpg?t=1295897943)

Cvijetni motiv
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 24, 2011, 08:40:41 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0291.jpg?t=1295898013)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 24, 2011, 08:41:30 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0064.jpg?t=1295898056)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 24, 2011, 08:52:22 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0272.jpg?t=1295898118)

Sv.Kummernissa
Križ na kojem je svetica razapeta, ruke vezane uz krajeve križa, a noge vise . Sv.Kummernissa ima brkove i bradu, zatvorenih očiju,okrunjena krunomiz koje izlaze svjetlosne zrake, sa bujnom valovitom kosom koje joj seže do bokova.Desna cipela izuvena leži u postolju križa, a lijeva je još uvijek na nozi.
Sa lijeve strane kleči guslač  koji svira umiručoj, a  sa desne strane se nalazi naručitelj slike, župnik Matej Basarović.

                                                          Legenda o sv. Kummernissi

Ona je prema legendi kčer poganskog portugalskog kralja koja se , kako bi izbjegla udaju za poganskog princa,predala u ruke Kristu s molitvom da je unakazi kako je više ni jedan muškarac ne bi poželio.
I bi uslišana , te joj naraste brada i brkovi.
Postoje dvije priće što je bilo kasnije sa njom.
Prema jednoj verziji, otac je protjera u divljinu, a u drugoj razapeta je na križu. Uz nju je vezan motiv o siromašnom guslaču kojem je Kummernissa sa križa dobacila zlatnu cipelu, nakon dugogo i upornog sviranja. Morao je dokazati da je nije ukrao pa mu je svetica dobacila i drugu cipelu.
Sv.Kummernissa se posebno častila u doba baroka, pred kraj XVII se polako smanjuje da bi u XX stoljeću sasvim nestalo.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 24, 2011, 09:06:31 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/b.jpg?t=1295899437)

Bezgriješno začeće
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 27, 2011, 06:30:43 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0130.jpg)

Sv.Petar u molitvi

Šimun Petar bio je ribar u Galileji. Isus ga je sbratom Andrijom pozvao u apostolsku službu.
U novozavjetnim izvještajima o Kristovoj muci poznato je Petrovo obečanje vjernosti, njegovo nijekanje Krista i iskreno kajanje koje je slijedilo.
Petrov život poslije Uzašaća Isusova opisuju Djela apostolska, ali i zlazna legenda Jacobusa ve Varagine.
Pronio je Spasiteljevu riječ širom Male Azije usredotočujući svoju djelatnost oko Antiohije. Kasnije je pošao u Rim, gdje je ,kako se vjeruje, utemeljio prvu krščanstku zajednicu, nastaviosvoje djelovanje u Rimu oko dvadaeset pet godina,dok nije bio optužen da je bacio uroke na jednu od carevih ljubavnica.
Bio je išiban i raspet naglavce na križ.
Najpoznatiji simboli su mu ključevi i pijetao.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 27, 2011, 06:49:10 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0127.jpg)

Sv. Apolonija

Njezine su oznake palmina grana i kliješta s iščupanim zubom. Časti se kao zaštitnica zubara.
Potresni opis mučeništva sv. Apolonije bio je dio Zlatne legende Jacobusa de Voragine još od XIII. stoljeća.

Đakoni sa crkve u Aleksandriji (III stoljeće.).... Mnogi krščani pobjegoše iz grada da izbjegnu smrt, no Apolonija ostade u gradu da bude pri ruci onima koji nisu mogli pobječi. S radošču je iščekivala mučeništvo propovijedajući krščansku vjeru i obračajući mnoge.
Stoga je vlasti dadoše uhititi i narediše da žrtvuje gradskim božanstvima. No svetica učini znak križa prema kumirima koje su joj naredili štovati, i kipovi se smjesta raspadoše u tisuće komadića.
Za kaznu bila je privezana uza stup, dok joj krvnici kliještima čupahu zube. Tada je izvedoše izvan grada, gdje je već bila pripravljena velika vatra, da je usmrte.
No Apolonija se nipošto ne uplaši vatre, več se sama baci na lomaču prinoseći tako svoje tijelo Kristu.

U tom smislu slikani feson s narom i cvijećem oko gornjeg okvira svetičina prikaza, motiv je koji sugerira nebesku slavu sv. Apolonije i njezinu nagradu za mučeništvo.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 27, 2011, 07:15:23 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0202.jpg)

Sv. Ivan Nepomuk

Slika nastala između 1749 i 1759. godine

Zanimljiva je ikonografija sveca: Ivan Nepomuk rođen je u Pomuku ( kasnije Nepomuk), kraj  Pilsena između 1340. i 1350. godine kao županov sin.
Godine 1369. postaje javni bilježnik, a 1380. cvećenik, zatim kanonik i generalni vikar praške nadbiskupije.
Češki kralj Vaclav IV. upletao se u crkvene poslove i htio podijeliti Prašku nadbiskupiju da joj tako oduzme moć. To je uzrokovalo sukob između njega i nadbiskupa Jana Jenštejna, koji se, zbog bojazni za vlastiti život sklonio u Rim, a Ivan Nepomuk ga je zastupao pred kraljem.
Ivanova odluka da potvdri opata iz Kladrubya za praškoga nadbiskupa, a ne kraljeva kandidata,uzrokovala je Ivanovu mučeničku smrt. Kralj ga je dao baciti s Karlova mosta u Vltavu noču 20. ožujka 1393. godine.

Druga , puno raširenija priča koja je u velikoj mjeri doprinjela popularnosti Ivana Nepomuka nakon Tridentskog sabora (1545.-1563.), govori da je kralj Ivana dao baciti s Karlova mosta jer nije htio otkriti kraljičinu ispovjednu tajnu.
Pokopan je u katedrali sv. Vida u Pragu.Beatificiran je 1721., a godine 1729. papa Benedikt XIII. proglašava ga svetim.
Njegovo čašćenje i prikazi , osobito su česti u rodnoj mu Češkoj (Moravskoj), ali zaslugom habsburških vladara proširilo se i područjem Carstva, u njemačkim zemljama, Sloveniji i sjevernoj Hrvatskoj , gdje su mu podizani brojni javni spomenici, oltari i crkve.
Prikazuje se kao svećenik odjeven u odjeću baroknih svećenika s palminom granom i raspelom, upravo kao na slici u kapeli sv. Barbare.
Zaštitnik je putnika preko mostova, ispovjednikai zagovornikprotiv poplava (Velika Mlaka)
Blagdan mu je 16. svibnja.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 27, 2011, 07:21:14 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0211.jpg)


Sv. Juraj ubija zmaja

Sv. Juraj iznimno je značajna svetačka figura među slavenskim narodima, pa tako i za stanovnike Turopolja, gdje su čak dvije župe Odranskog dekanata u XVIII. Stoljeću (župa Odra kojoj je pripadala i kapela sv. Barbare, te povijesna župa Staro Čiče ) bile posvećene tome titularu. O popularnosti njegova čašćenja u tome kraju svjedoče takozvani jurjevski ophodi koji su se javljali u Turopolju, ali i u kajkavskim krajevima sjeverozapadne Hrvatske i u sjeveroistočnoj Sloveniji.
Njegov spomendan označava početak prvih seoskih radova izvan kuće, što je pridonijelo značenju sveca, ali za pravo razumijevanje njegove popularnosti potrebno je upoznato povijest njegova čašćenja i temelje njegove pobožnosti.
Prema hagiografiji sv. Juraj bio je visoki rimski časnik, pogubljen u doba cara Dioklecijana 303. godine. Grob mu je navodno u Lyddi ( Diospolis), nad kojim je podignuta bazilika.
Čašćenje se proširilo u V. stoljeću. Papa Gelazij odbacio je njegov životopis kao lažan , no puk ga i dalje poštuje.

Počevši od VI. Stoljeća legende pripovijedaju i proširuju teme o njegovom mučeništvu i smrti, a od IX. Stoljeća i o njegovim čudesima. Tek u XII. Stoljeću uvodi se motiv njegove borbe sa zmajem što se povezuje sa svečevim blagdanom na granici zimske i ljetne polovice godine, svjetla i tame, pobjedom dobra nad zlim.
Zaštitnik je križara, vitezova, vojnika i svih obrta koji su u vezi s ratovanjem, a također je zaštitnik konja, ratara i pastira.
Jurjev spomendan u Hrvatskoj nije uvijek padao na isti datum, zbog povijesnog događaja, mučkoga ubojstva sv. Vojteha (Adalberta) na Jurjevo, 23.IV.997. godine. Svetac je posebno čašćen u Ugarskoj i Hrvatskoj te je tako u tim područjima potisnuo blagdan sv, Jurja dan kasnije, što je- nakon što su Hrvatska i Mađarska raskinule državnu vezu- vraćeno na stari datum, 23 travnja.
U pučkim običajima vezanima za blagdan Jurjeva, važnu ulogu imali su jurjaši, danas uglavnom djeca koja obilaze selo, sakupljaju darove i pjevaju pjesme.
Jedan od njih nosi zelenu granu ili je sav obučen u zelenje.
U Turopolju jurjaši, odnosno ophodnici nose zastavu ( znak Plemenite opčine) ili barjak, dugačku motku na kojoj je na vrhu nasađena jabuka, a ispod nje je zavezana trobojnica i crveni rubac. Nekoć se na taj dan stoka ukrašavala vijencima, obredno je prelazila vatru, a na primjer u Donjoj Lomnici, a na Jurjevo su konji i krave prvi puta u godini išli na pašu.

Pred župnu crkvu u Odri, posvećenoj sv. Jurju, nekoć su velikom broju dolazili Romi s konjima moliti za njihovo zdravlje pred drvenim obojenim konjaničkim kipom sveca. U Velikoj Mlaki s obnovom turopoljskih običaja započelo je Kulturno- umjetničko društvo Velika Mlaka1999. godine na poticaj DVD-a Velika Mlaka, ali ne kao ophod, nego povorku ( što je bitna promjena u strukturi običaja)
Velikogorički kraj njeguje «turopoljsko Jurjevo» kao mjesnu svečanost pučkog značaja, koje se od 199. godine održava u starom gradu Lukavcu i na Odri ispred crkve .
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 29, 2011, 12:07:50 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0203.jpg?t=1296299216)

S. Marko evanđelist 25.travnja

O životu svetoga Marka ne znamo mnogo. Ono najznačajnije o njemu go­vori nam zapravo njegovo evanđelje. Kad kažemo o njemu, ne mislimo na određene biografske podatke, već o njemu kao piscu Evanđelja. Nje­govo pisano djelo govori o njemu kao o odličnu pučkome pripovjedaču. On pripo­vijeda događaje Isusova života jasno, a zaustavlja se i na vrlo dragocjenim poje­dinostima kojih kod drugih evanđelista ne susrećemo. U svom je pripovijedanju pod utjecajem svetoga Petra jer je zapravo njegove kateheze stavio na papir za potrebe vjernika rimske općine.

J. Wellhausen kaže za sv. Marka da je u pisanju »jednostavan i neposre­dan, sa stanovitom hrapavošću pučke umjetnosti«. On pripovijeda onako kako to čine jednostavni ljudi, kao oni koji ne posjeduju veliku kulturu.

I prilično rašireno štovanje sv. Marka govori nam podosta o njemu. Tako ga latinska Crkva na današnji dan slavi kao mučenika. Prema Martirologiju sv. Bede Marko je bio ubijen i pokopan u Aleksandriji, kamo je morao otići iz Rima. Već godine 829. njegovo tijelo nalazimo u Veneciji, koja ga izabra za svoga zaš­titnika i sagradi mu velebnu baziliku. Njegov se blagdan ondje uvijek slavio najsvečanije.

U našim krajevima posvećene su sv. Marku dvije katedrale: u Korčuli i u Makarskoj, a u Zagrebu na Griču staro drevna crkva Sv. Marka postade kao ne­ki simbol Gornjega grada te crkva koja je možda najviše ušla u razna povijesna zbivanja hrvatskoga naroda.

Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 29, 2011, 12:08:51 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0213.jpg?t=1296299301)

Sveti Luka, evanđelist 18.listopad

Sveti Luka je bio Sirijac, po Euzebiju rodom iz Antiohije. Potjecao je iz po­ganske, a ne židovske sredine. Za to svjedoče sv. Irenej, Tertulijan, Ori­gen, a posredno i sam sv. Pavao, koji ga ne stavlja među one što proizađoše iz obrezanja. Prema Muratorijevu kanonu nije vidio ni slijedio Isusa za nje­gova života na zemlji. Pavlove poslanice te Djela apostolska pokazuju da je bio pratilac i učenik svetoga Pavla.

Uz Pavla ga nalazimo prvi put na apostolovu drugom misijskom putovanju, tamo od Troade do Filipa. Postoji mogućnost da je u Filipima ostao do god. 57. utvrđujući ondje apostolovo misijsko djelo. U proljeće god. 58. nalazimo ga opet u istome gradu uz sv. Pavla, koga prati na njegovu povratku u Jeruzalem. On­dje odmah bijaše uspostavio vezu s apostolom Jakovom. Tamo je također imao priliku susresti barem neke od onih žena što ih on jedini od evanđelista spomi­nje u Evanđelju. Mogao je isto tako susresti i one "službenike riječi« koji su je­dan od izvora njegova evanđeoskoga spisa.

On sam u predgovoru svoga Evanđelja piše ovako:

"Budući da su mnogi pokušali srediti pripovijedanje o događajima što su se dogodili među nama, kako su nam ih predali oni koji su od početka bili očevici i sluge Riječi, učini se i meni dobro, pošto sam ih pomno ispitao sve od početka, da ti ih napišem po redu, preuzvišeni Teofile, da se osvjedočiš o sigurnosti nau­ka kojeg si primio« (Lk 1,1-4).

Sveti Luka je pratio sv. Pavla na njegovu putovanju u Rim te nam je o to­me u Djelima apostolskim ostavio dragocjen dnevnik puta. S apostolom je naro­da bio i za vrijeme njegova prvoga rimskoga tamnovanja, a isto tako i za drugo­ga, kad su ga svi ostavili. Apostol sa žalošću piše Timoteju: "Jedini je Luka sa mnom« (2 Tim 4,11).

Luka se u Rimu vjerojatno susreo i s Petrom i s Markom, no na njega je ipak imao najveći utjecaj Pavao. Ništa sigurno ne znamo o životu sv. Luke na­kon Pavlove smrti. Sv. Epifanije ga je doduše učinio apostolom Dalmacije, Itali­je i Makedonije, sv. Grgur Nazianski evangelizatorom Ahaje, Metafraste, Egip­ta i Tebaide, no sve je to povijesno nepouzdano.

Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 29, 2011, 12:14:18 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0195.jpg?t=1296299554)

Sv . Ivan Evanđelist (+ oko 100) 27. prosinca

Bio je sin Zebedeja i Salome. Kao učenik Ivana Krstitelja prvi je s Andri­jom pošao za Kristom. U Isusovu javnom životu ima uz Petra i Jakova Starijega, brata svog, rekli bismo, kao neko povlašteno mjesto. Na posljednjoj večeri kao »onaj koga je Isus osobito ljubio nalazio se za stolom Isusu do krila« (Iv 13,23). A najveću vjernost i hrabrost pokazao je kad je jedini od apostola stajao pod Isusovim križem.

Nakon Kristova Uskrsnuća i Uzašašća na nebo pokazuje se Ivan u više na­vrata u povlaštenoj situaciji uz Petra, kao na primjer kod izlječenja čovjeka hro­ma od rođenja pred hramskim vratima ili kod dijeljenja sakramenta potvrde u Samariji. Za vrijeme Apostolskog koncila u Jeruzalemu, oko godine 50., uz Pe­tra i Jakova Mlađega ubraja se među stupove prvotne Crkve. Sv. Pavao u Pos­lanici Galaćanima priznaje: »Jakov, Kefa i Ivan, koji su smatrani stupovima, dadnu desnice meni i Barnabi u znak međusobnog zajedništva, da mi idemo među pogane, a oni među obrezane« (2,9).

Povjesničari kršćanske starine misle da je Ivan ostao u svetom gradu, u Jeruzalemu, sve do smrti Isusove Majke, koju je Isus na križu povjerio baš nje­mu. Odlična predaja, koja potječe iz II. stoljeća, tvrdi da je Ivan, počevši od go­dine 60., djelovao u Efezu u Maloj Aziji postavljajući biskupe i osnivajući krš­ćanske zajednice. Doživio je veliku starost te umro naravnom smrću u početku vladavine cara Trajana, dakle negdje oko godine 100.

Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 29, 2011, 12:18:53 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0182.jpg?t=1296299685)

Sveti Matej, apostol i evanđelist 21. rujna

Kad Isus pođe odatle dalje, opazi čovjeka imenom Matej gdje sjedi u carinarnici te mu reče: 'Hajde za mnom!' On ustade i pođe za njim.

Kad je poslije toga Isus sjedio za stolom u njegovoj kući, dođoše mnogi carinici i grješnici te sjedoše za stol s njim i s njegovim učenicima. Kad to opaziše farizeji, upitaše njegove učenike: 'Zašto vaš učitelj jede s carinicima i grješnicima?' Kada to Isus ču, odgovori: 'Ne treba zdravima liječnik, nego boles­nima. Idite i naučite što znači: Više volim milosrđe nego žrtvu. Jer ja nisam do­šao da pozovem pravednike, nego grješnike'« (Mt 9,9-13).

O sv. Mateju, u puku veoma popularnom svecu, osim onoga u Evanđelju ne znamo mnogo. Od onoga malo što znamo važan je izvještaj crkvenog povjesniča­ra Euzebija koji kaže da je Matej prije svog polaska na daleko misijsko putova­nje propovijedao najprije Hebrejima te im je, prije nego ih ostavi, napisao Evanđelje u njihovu jeziku. Bio je to aramejski jezik, kojim su tada Židovi u Palestini govorili. Euzebije se u svome izvještaju oslanja na stariju vijest u spisima sveće­nika Papije, koji je kao istraživač veoma pouzdan. On poistovjećuje apostola Mateja s piscem Matejeva evanđelja. Izvornik Matejeva evanđelja nije sačuvan, već samo grčki prijevod. Najstarija svjedočanstva i predaja Crkve pretpostavlja­ju da je prijevod u potpunosti vjeran izvorniku. Istovjetnost je potvrdila i Papin­ska biblijska komisija 19. lipnja 1911.

Matej je pisao svoje evanđelje za Židove u Palestini koji su bili dobro upu­ćeni u Sveto pismo Staroga zavjeta. Njima je htio dokazati da je Isus Bogom obećani Mesija te da se u njemu ostvaruju i obistinjuju sva starozavjetna proro­čanstva i obećanja. Ta je značajka očita za Matejevo evanđelje od početka do kraja. Rodoslovljem na početku dokazuje da je Isus Davidov potomak po tijelu. Djevičansko Isusovo zače će obistinjuje Izaijino proročanstvo, a rođenje u Betle­hemu Mihejino. I tako redom.

Iako se o Evanđelju sv. Mateja može mnogo pisati, a i pisano je, ipak o nje­govu životnome putu poslije razlaza apostola ne znamo gotovo ništa. Ne zna se točno kamo je pošao naviještati Radosnu vijest, a ne zna se ni za mjesto ni vrije­me njegove smrti. Pa ipak je sigurno da se od god. 954. njegove relikvije nalaze u Salernu. Kako su onamo dospjele, nije poznato. Jedno su se vrijeme te relikvi­je, zbog teških prilika, čuvale sakrivene pa su pomalo pale i u zaborav. Ponovno su pronađene oko god. 1080. i položene u crkvu podignutu njemu u čast, koju je osobno posvetio papa sv. Grgur VII. On je 18. rujna 1080. napisao pismo nad­biskupu u Salernu, sv. Alfanu, u kojem mu čestita zbog pronalaska tijela sv. Mateja. To pismo smatraju povijesno zajamčenim dokumentom. Pobožni puk iz Kampanije u salernitanskoj katedrali još i danas časti relikvije prvog evanđelista.

Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 29, 2011, 12:37:58 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0179.jpg?t=1296300941)

Sveti Andrija, apostol 30. studeni.

Andrija, kao i brat mu Šimun Petar, bijaše ribar na Genezaretskom jeze­ru u Kafarnaumu, kamo obojica dođoše iz rodne Betsaide. U apostols­kom zboru ribari bijahu u većini, iako su bili prisutni i zemljoradnici kao sv. Jakov Mladi i brat mu Juda Tadej, te trgovac i bankar, carinik Matej.

Prvi koji je od dvanaestorice pošao za Isusom bijaše baš Andrija, zato je on i nazvan "prvopozvani«. Uz njega je bio i sveti Ivan Evanđelist.

Oni su bili najprije učenici Ivana Krstitelja koji je propovijedao skori dola­zak Mesije. Kad je na Jordanu upro prstom na njega, Andrija i Ivan, kao pravi idealisti, približiše se k Isusu u jednostavnosti srca, onako spontano, a on ih je tako i prihvatio. Bili su to iskreni i pošteni ljudi koji su željeli živjeti za nešto više i zato već nekako skloni da prihvate i slijede Isusa. Andrija je k Isusu brzo doveo i svoga brata Šimuna, zato ga evanđelisti Matej i Luka u apostolskom zboru stavljaju odmah iza Šimuna Petra. Novi zavjet još u nekoliko zgoda spo­minje Andriju: tako kod umnažanja hljebova i kad su stranci u Jeruzalemu željeli vidjeti Isusa.

Nakon Isusova uzašašća i silaska Duha Svetoga Sveto pismo Andriju više ne spominje. No zato o njemu pišu obilno mnogi apokrifni spisi koji, dakako, nisu vjerodostojni. Jedino ima neku vjerojatnost podatak da je Andrija propovi­jedao Evanđelje medu Skitima, u današnjoj južnoj Rusiji, o čemu govori otac crkvene povijesti Euzebije. Za Andrijinu mučeničku smrt na takozvanom An­drijinu križu u obliku slova X znamo jedino iz jednog spisa, zvana Passio, u ko­jem je opisano apostolovo mučeništvo.

Predaja veli da je bio raspet u Ahaji u gradu Patrasu, odakle su mu relikvi­je prenesene u Carigrad, a zatim u Amalfi u Italiju. Svečeva glava bila je god. 1462. prenesena u Rim, a vratio ju je natrag grčkim pravoslavnim vjernicima papa Pavao VI. Spominjemo kao naročito pouzdan povijesni podatak da se blag­dan sv. Andrije slavio 30. studenoga već u doba sv. Grgura Nazianskoga, dakle, u drugoj polovici IV. stoljeća.

U čast sv. Andrije podignute su posvuda brojne crkve. U Rimu su najpo­znatije dvije: Sant' Andrea della Valle i Sant' Andrea al Quirinale. Bazilika Sant' Andrea della Valle je veoma svijetla, visoko osvodena crkva s pokrajnim kapelama. Na svodu apside slikar Domenichino naslikao je prizore iz života sv. Andrije. Samo svečevo mučeništvo naslikao je slikar Preti. U planu je ta crkva veoma slična isusovačkoj crkvi Il Gesu, no njezina je kupola ipak poslije kupole Sv. Petra i Pantheona najveća u Rimu.

Na Via del Quirinale genijaini je Bernini projektirao čudesno lijepu crkvu Sant' Andrea al Quirinale. Crkva je građena u obliku elipse, a nadsvođena je kupolom. Ona je na rimskom tlu najčistiji i najljepši primjer baroknog crkveno­ga graditeljstva. Podiže se na ostacima Kvirinova hrama. U crkvi se nalazi grob sv. Stanislava Kostke, jer se uz nju nalazio isusovački novicijat gdje je taj mladi poljski svetac živio i umro. Soba u kojoj je prebivao i umro pretvorena je u kape­lu.

Prema svetom Andriji, apostolu, u srednjem vijeku naročito su gajili veliku pobožnost Francuzi. Tako je za vrijeme prve križarske vojne ratni poklik njezi­na vojskovođe Godfrida Bujonskog bio: »Sveti Andrija iz Patrasa!« I francuska burbonska kraljevska kuća stavila se pod zaštitu toga sveca. A glasoviti je vi­teški red Toison d'or imao kao svoje zaštitnike Blaženu Djevicu, sv. Mauricija i sv. Andriju. Mnoga vojnička i viteška odlikovanja bila su načinjena u obliku Andrijina križa.

Iz svega se toga vidi, s jedne strane, popularnost toga sveca, a s druge, opet, koliko su u prijašnjim vremenima kršćani bili živo povezani sa svecima. Oni su za njih bili velika stvarnost, s kojom su računali, kojoj su se utjecali. I možemo reći da je u povijesti kršćanstva štovanje svetaca, doista, značajan fe­nomen s kojim je povezano toliko duhovnoga iskustva. Uz razna povijesna zbi­vanja u Crkvi i u svijetu nalazimo često svece, bilo one koji su još živjeli na zemlji, bilo one već u slavi, s kojima su gradovi, pokrajine i narodi kao sa svojim zaštitnicima i zagovornicima bili najuže povezani.

Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 29, 2011, 12:45:20 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/SvFranjoKsaverski.png?t=1296301320)

Sveti Franjo Ksaverski (1506-1552) i njegovi nasljednici 3.prosinca

Između mnogobrojnih parola protiv vjere i Crkve često je izvikivana ona o »bogomoljstvu« i »licemjerstvu«. Njome se htjelo označiti neko puzavo, us­kogrudno, sladunjavo i nemoćno držanje prema životu, koje je nedostojno odrasla, zrela i slobodna čovjeka. Na takva prigovaranja postoji samo jedan od­govor: takvo držanje nema ništa zajedničko s pravom i ozbiljnom religioznošću, ono je nakaza koja se ne sviđa ni Bogu ni Crkvi. Nepatvoreno religiozan čovjek uvijek je borac prožet vatrom Duha Svetoga, koja ga tjera naprijed, pa makar se njegov zemaljski život odvijao u tišini jedne samostanske ćelije. Nitko više od njega ne osjeća strašan jaz između Boga i stvorenja, nitko se više od njega ne trudi da taj jaz premosti i dospije do Onoga koji prebiva u »nepristupačnom svjetlu«. Zato je prava religioznost neprestana težnja i neumorno uspinjanje prema najvišem vrhuncu.

I u životu apostola Indije i Japana, sv. Franje Ksaverskoga, nema mirova­nja ni mrtve točke. Ispočetka nesvjesno, a zatim s jasnoćom intelektualca i izgrađena čovjeka, traži put prema Bogu da na njemu prevali desetke tisuća kilo­metara, ne poznavajući stanke ni umora. On je oplovio Afriku te pronio Kristo­vo ime od Indije do Japana. Imao je još i veće planove, ali ga je smrt prekinula u 46. godini života. Danas žive u istočnoj Aziji najveći i najplodniji narodi svijeta:

Kinezi, Indijci, Indonežani i Japanci. Sveti Franjo Ksaverski i njegovi nasljed­nici udarili su temelje Crkve među njima.

Franjo Ksaverski rodio se na dvorcu Xavier, u kraljevini Navari, 7. travnja g. 1506. Svršivši prve i osnovne škole u domovini, pun ambicije za karijerom, ni­je se htio natjecati sa svojom braćom koja od reda bijahu vojnici, već je svoj ži­votni poziv tražio u crkvenoj službi. Stoga je kao mladić u rujnu 1525. pošao u središte europske znanosti, u Pariz, na studij. Ondje se upisao na glasovito Sve­učilište Sorbonu. Nastanio se u Kolegiju sv. Barbare.

Nakon četiri godine studija stekao je akademski stupanj "doktora«. Ondje je počeo sanjariti o jednoj višoj karijeri, bogatoj prihodima u svojoj domovini, u Pamploni. No njegov sudrug sa studija privukao ga je k sebi. Bio je to njegov ze­mljak Ignacije Loyola, kasniji osnivač Družbe Isusove. On mu je često ponavljao riječi iz Evanđelja: "Što koristi čovjeku, ako dobije cijeli svijet, a izgubi svoj život« (Mk 8,36). Smrt majke (1529) i svete mu sestre Magdalene (1553), otkriće revolucionara inovjeraca koji su pohađali Sveučilište, izopačeni primjer nekih profesora te mnogih studenata, na Franju je učinio toliki dojam da je položio zavjet u kapeli Svetih mučenika na Montmartru da će hodočastiti u Svetu zemlju te se posvetiti siromašnom životu i svetoj čistoći. Prije nego je započeo studij teologije pod vodstvom Ignacija Loyole obavio je velike duhovne vježbe od 40 dana koje ga zauvijek upraviše prema Božjoj ljubavi i spasenju duša.

Po osnutku Družbe Isusove Ignacije Loyola, kao general reda, poslao je Franju Ksavera u misije. Na molbu portugalskog kralja Ivana III. šalje ga kao misionara u Indiju, gdje počinje njegova plodonosna djelatnost najprije u Goi, zatim na Ceylonu, pa na obali zvanoj Travancor, na Malaci, na Molučkim otoci­ma sve do otoka Celebesa. Vrativši se natrag u Indiju oko god. 1548 propovijeda u pokrajini Cochim. Od 1542. djelovao je u Indiji, a g. 1549. putuje čak u Japan i ondje udara temelje Crkve. Sve do g. 1551. djeluje u Japanu, a 1551-1552. po­kušava prodrijeti i u Kinu. To je bilo vrlo teško jer je u tu zemlju bio strog ulaz. Blizu kineske obale na otoku Sancijanu, čekajući na pouzdano prijevozno sred­stvo, Franjo se teško razbolio na plućima. Nikakvo čudo jer je vladala jaka i okrutna zima. Lišen svake njege, na otoku Sancijanu pred obalom Kine ujutro 3. prosinca 1552. predao je dušu svom Stvoritelju, nakon što je po svojevrsnom obraćenju proveo život u najpožrtvovnijem radu za duše.

Svetog Franju Ksavera smatraju pionirom misija novoga vijeka koje su vođene po jednom sustavnom planu, osvajanjem i prilagođivanjem. Ksavera je resila izvanredna revnost kojoj jedva da ima premca. Njegova su pisma puna žara za duše, poticajna za nove misionare, apostole onih koji nisu upoznali Kri­sta i od njega nam doneseno spasenje. Njegov su način misionarenja proučavali pa i slijedili ne samo katolici nego i evangelici. Računa se da je sam Franjo Ksa­ver pridobio za Krista te krstio 30.000 duša. On je uz strogo misionarenje obav­ljao i druge dužnosti. Bio je Papin legat, provincijal, pionir koji mora izvješćivati o svojim misijama te spremati za novo misionarenje drugih područja.

Uz mnoge koji su proučavali lik sv. Franje Ksavera u našem bih stoljeću spomenuo dvojicu isusovaca koje sam osobno poznavao jer sam s njima proživio tri godine u istoj kući u Rimu, to jest u Casa degli Scrittori. To su p. Schütte, koji je i sam jedno vrijeme bio u Japanu te ondje proučavao isusovačke misije od sv. Franje Ksavera pa dalje. Od njega sam saznao mnoge zanimljive stvari. Drugi je isusovac p. Wicki koji je također na terenu proučavao djelo svetog F. Ksavera. U Casa degli Scrittori u Rimu nalazi se Povijesni institut Družbe Isu­sove u kojem se proučava povijest Družbe Isusove, a njezinu povijest sačinja­vaju baš misije kojima je čelnik najveći isusovački misionar sv. Franjo Ksaver.

Papa Grgur XY. proglasio ga je svecem god. 1622. Tijelo mu je preneseno u Gou, gdje se i danas veoma poštuje. Ruka mu se nalazi pohranjena na oltaru u crkvi Al Gesu u Rimu.

Nakon smrti sv. Franje Ksaverskoga isusovački misionari, njegovi nasljed­nici, postigoše u Japanu brojna obraćenja. Oko god. 1580. »carstvo izlaska sun­ca«, Japan, brojilo je 200 crkava s 200.000 vjernika, koji su pripadali svim dru­štvenim slojevima, uključujući i one najviše. God. 1585. dva kršćanska japanska princa dođoše u Rim sa skupinom japanskih hodočasnika u posjet papi Grguru XIII. God. 1588. podignuta je u Japanu biskupija u gradu Funayu u kraljevstvu Bungo. Ona je bila ovisna o metropoli u Goi u Indiji. Nade u procvat i razvitak japanske Crkve bijahu veoma velike. Pomrsit će ih ljudska nerazboritost i muši­čavost jednog vladara
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 29, 2011, 12:50:54 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/SvMarijaMagdalena.png?t=1296301755)

Sveta Marija Magdalena 22. srpnja

Časoslov naroda Božjega na obvezni spomendan sv. Marije Magdalene ka­že posve kratko ono bitno. ,>Bila je primljena medu Kristove učenike. Na­zočna je bila kod njegove smrti i na Uskrs veoma rano vidjela je Otkupi­telja koji je od mrtvih uskrsnuo. Njezino se štovanje u zapadnoj Crkvi raširilo posebno u XII. stoljeću.«

Što je prethodilo Magdaleninu životu prije nego je primljena medu Kristo­ve učenike, to je medu tumačima Svetog pisma, svetim Ocima i hagiografima veoma sporno. Njihova su mišljenja ne samo različna, već i posve suprotna. U srednjem vijeku bilo je snažno naglašeno da je bila velika grješnica i da se obra­tila Gospodinu te postala velika pokornica: najodličniji predstavnik svih obraćenika. Slikari su je obično slikali kako suzama pere Gospodinove noge, a kosom otire, poistovjećujući je s onom ženom, javnom grješnicom u gradu, do Isusovih nogu u kući farizeja Šimuna Gubavoga.

Mi se ovdje nećemo i ne možemo upuštati u ta raspravljanja, već jednosta­vno u sv. Mariji Magdaleni štujmo Gospodinovu učenicu, onu Magdalenu što je stajala pod njegovim križem, o čemu govore svi evanđelisti, i onu koja je prva vidjela Uskrsloga te postala blagovjesnicom njegova uskrsnuća. »Kad uskrsnu u prvi dan sedmice, Isus se najprije ukaza Mariji iz Magdale, iz koje bijaše ist­jerao sedam zlih duhova. Ona ode i to javi onima koji bijahu njegovi pratioci, a sad bijahu u tuzi i suzama« (Mk 16,9-10).

Prazan grob te kako se Isus ukazuje Mariji iz Magdale krasno je opisao sv.

Ivan u 20. glavi svoga evan~elja. Tumačeći taj tekst Grgur Palamas, solunski nadbiskup od 1340-1359, po utjecaju u istočnoj Crkvi tako velik kao sv. Toma Akvinski u zapadnoj, zapisao je o Mariji Magdaleni divnih misli. One prema tradiciji istočne Crkve, kao i svako drugo teološko razmišljanje, treba da pos­luže kontemplaciji i mistici, molitvenom doživljavanju našega Gospodina.

Pročitajmo jedan dio toga nadahnutoga Palamasova teksta!

»Među onima što su nosile miomiris na Kristov grob, slavimo jedino spo­men Marije Magdalene. Krist je iz nje istjerao sedam zlih duhova da bi dao mjesto sedmerostrukom djelovanju milosti Duha. Njezina ustrajnost da ostane i dalje na grobu zavrijedila joj je viđenje i razgovor s anđelima; zatim je vidjela Gospodina te postala njegovim apostolom kod apostola. Poučena i potpuno uvje­rena iz ustiju samoga Boga, polazi naviještati im da je vidjela Gospodina i po­navljati im što joj je rekao.

Promotrimo, braćo moja, koliko je po dostojanstvu Marija Magdalena zaos­tajala za Petrom, glavom apostola, i Ivanom, veoma ljubljenim Kristovim teolo­gom, a koliko je ipak više od njih bila obdarena. Kad su oni dotrčali na grob, ne vidješe drugo do plahtice i ručnika; no ona koja je čvrstom ustrajnošću ostala do kraja na vratima groba, vidjela je prije apostola ne samo anđele, nego i samoga Gospodara anđela, uskrsla u tijelu. Čula je njegov glas i tako ju je Bog svojom riječju stavio u svoju službu.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 29, 2011, 12:53:06 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/SvJanja-Agneza.png?t=1296301881)

Sveta Janja, djevica i mučenica (+oko 304) 21. siječnja

Ima ljudi koji su od rođenja nesposobni za ženidbu, ima takvih koje su ljudi učinili nesposobnima; a ima i takvih koji se odriču ženidbe radi kraljevstva nebeskoga. Tko može shvatiti, neka shvati!" (Mt 19,21).

»Za djevice nemam nikakve zapovijedi (od Gospodina), ali dajem savjet kao onaj koji, zahvaljujući Gospodnjem milosrđu, zaslužuje povjerenje ... Neoženjeni se brine za Gospodnje: kako će ugoditi Gospodinu. A oženjeni se brine za svjetsko: kako će ugoditi ženi, te postaje razdijeljen. I neudata žena i djevica brine se za Gospodnje: da bude sveta tijelom i dušom. A udata se brine za svjetsko: kako će ugoditi mužu ... Onaj koji udaje svoju djevicu dobro čini, a onaj koji ne udaje bolje čini ... « (1 Kor 7, 25.32-35.38).

Djevičanstvo u kršćanstvu nije Gospodinova zapovijed već samo savjet.

Svatko ima prirodno pravo da se ženi ili udaje. Tko prihvati Gospodinov savjet pa se ne posluži tim prirodnim pravom čini to »radi kraljevstva nebeskoga". To je motiv i razlog djevičanstva. U Crkvi je uvijek bilo mladića i djevojaka koji su izabrali djevičanstvo kao svoje doživotno stanje. Prihvatili su ga da bi bili slo­bodniji i korjenitije se posvetili Gospodinu i njegovu kraljevstvu.

Jedna je od najslavnijih kršćanskih djevica bila sv. Janja. Njezino je ime ušlo i u rimski Kanon ili Prvu euharistijsku molitvu, u Litanije svih svetih, a svojim su je spisima proslavili i najveći crkveni pisci kao sv. Ambrozije, sv. Je­ronim i sv. Augustin. Prvi kršćanski rimski car Konstantin Veliki sagradio je na grobu sv. Janje nekoliko desetljeća nakon njezine smrti veličanstvenu baziliku. Još i danas u toj bazilici na Nomentanskoj cesti u Rimu blagoslivaju se jaganjci, od kojih se vune prave paliji, što se daju nadbiskupima i metropolitama.

Stara kršćanska predaja govori da je Janja bila kći odlične patricijske obi­telji, odrasla u bogatstvu, sjaju i raskoši. Već kao dijete postala je kršćanka. Vjera u božanskog Spasitelja tako ju je zahvatila i očarala da je u ranoj mlado­sti učinila zavjet djevičanstva te odlučila samo njemu isključivo pripadati. Bio je to poticaj milosti kome se ona najspremnije odazvala i drukčije se to ne može ni shvatiti.

Kako je bila i bogata i lijepa zaprosio ju je za svoga sina sam prefekt grada Rima. Djevica je iz viših motiva i pobuda odbila tu prosidbu i odrekla se zemalj­ske ljubavi i sreće kojoj se bilo u braku nadati. Za prosca je to bilo neshvatljivo pa je slučaj bolje istražio i doznao da je Janja kršćanka. To je u doba progona bio zločin protiv državnog poretka. Janja je optužena i izvedena pred sud i tu je pružila najljepše svjedočanstvo za vjeru i djevičanstvo. Ništa je nije moglo za­strašiti ni pokolebati. Nutarnji žar bio je jači od svih prijetnji i muka. Oko godi­ne 304. pogubljena je mačem. Bilo je to za Dioklecijanova progonstva.

Zašto je Janja kraj tolikih mučenika došla ipak na toliki glas? Ljudi su se divili njezinoj hrabrosti u njezinoj dobi od samo 12 godina. Iako tjelesno mlada, duhovno je bila posve zrela pa je dobro uočila gdje se nalaze vječne vrijednosti i za njih se životno opredijelila te im ostala vjerna sve do smrti.

Pobožna predaja pripovijeda da se 8 dana nakon slavnog svršetka ukazala svojim roditeljima s janjetom u ruci i utješila ih velikom slavom što ju je mučeničkom smrću zaslužila. Sveta Janja je veoma štovana svetica kroz sva vremena. Zaštitnica je ženske mladeži, a mnoge su se djevojke po njezinu primjeru oduševile za djevičanstvo i posvetile svoj život Isusu, božanskom Za­ručniku.

Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 30, 2011, 07:30:53 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0067.jpg?t=1296412213)

Posljednja večera
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 30, 2011, 07:31:45 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0176.jpg?t=1296412276)

Strop
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 30, 2011, 07:32:34 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0083.jpg?t=1296412326)

Girlande
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 30, 2011, 07:34:34 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/IMG_0385.jpg?t=1296412406)

Oltar u narodnom (rukotvorina)stilu.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 30, 2011, 07:35:15 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0247.jpg?t=1296412485)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 30, 2011, 07:36:04 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0244.jpg?t=1296412539)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 30, 2011, 07:40:06 poslijepodne
(http://i625.photobucket.com/albums/tt339/mlacanin/Kapela%20sv%20Barbare%20iznutra/DSC_0230k.jpg?t=1296412581)

Oltar sv. Ane (Sv.Obitelj)

Sveta Ana, Marija i sv. Joakim, roditelji Bogorodice.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: kuntakinte - Siječanj 30, 2011, 09:43:31 poslijepodne
Do inače dela ovakve oltare?
Kam je nestal plafon na slike prije oltara?
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: Mlačanin - Siječanj 31, 2011, 04:45:49 poslijepodne
Slike koje se vide ,slikane su u vrijeme kada je taj dio stropa bio na konzervaciji u restauratorskom zavodu u Zagrebu. Povremeno se slike skidaju i idu na konzervaciju i premazivanje zaštitnim slojem - premazom.

Od ove godine u crkvi nema više klasičnog grijanja upravo radi očuvanja slika. Nekad se crve nisu grijale i boja na slikama je zaista bila postojana, a sa druge strane kako je prostor premalen za današnje potrebe, boja se skida usljed habanja ,odnosno prislanjanja uz same slike na zidovima u visini ljudskog tijela.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: VIS PERI-DERI - Veljača 03, 2011, 08:45:54 poslijepodne

svaka čast na ovakvom krasnom prikazu naše crkve
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 07:28:14 poslijepodne
(http://img38.imageshack.us/img38/456/kapelasvbarbare043.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 07:29:45 poslijepodne
(http://img135.imageshack.us/img135/7772/kapelasvbarbare052.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 07:31:29 poslijepodne
(http://img11.imageshack.us/img11/9689/kapelasvbarbare108.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 07:32:59 poslijepodne
(http://img819.imageshack.us/img819/2053/kapelasvbarbare101.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 07:42:40 poslijepodne
(http://img156.imageshack.us/img156/861/kapelasvbarbare144.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 07:46:10 poslijepodne
(http://img820.imageshack.us/img820/3062/kapelasvbarbare113.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 07:49:46 poslijepodne
(http://img822.imageshack.us/img822/5548/kapelasvbarbare142.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 07:55:09 poslijepodne
(http://img3.imageshack.us/img3/5521/kapelasvbarbare032.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 07:56:44 poslijepodne
(http://img842.imageshack.us/img842/6479/kapelasvbarbare134.jpg)

isus na maslinskoj gori,jedna od osam slika sa zatvorenog oltara sv.barbare koji prikazuje muku isusovu

Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 08:02:35 poslijepodne
(http://img9.imageshack.us/img9/5884/kapelasvbarbare026.jpg)

bogorodica zaštitnica,zidna slika iznad ulaza u sakristiju
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 08:04:36 poslijepodne
(http://img214.imageshack.us/img214/553/kapelasvbarbare118.jpg)

cvjetni motiv
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 08:06:56 poslijepodne
(http://img21.imageshack.us/img21/2345/kapelasvbarbare089.jpg)

cvjetni motiv
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 08:08:42 poslijepodne
(http://img810.imageshack.us/img810/1995/kapelasvbarbare087.jpg)

jedan od mnogobrojnih cvjetnih motiva koji rese kapelu sv.barbare
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 08:11:56 poslijepodne
(http://img573.imageshack.us/img573/7518/kapelasvbarbare070.jpg)

sv.kummernissa
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 08:13:31 poslijepodne
(http://img401.imageshack.us/img401/3514/kapelasvbarbare075.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 08:19:57 poslijepodne
(http://img146.imageshack.us/img146/7902/kapelasvbarbare074.jpg)

sv.marija magdalena
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 08:22:03 poslijepodne
(http://img522.imageshack.us/img522/1613/kapelasvbarbare077.jpg)

sv.agneza
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 08:23:33 poslijepodne
(http://img407.imageshack.us/img407/20/kapelasvbarbare084.jpg)

sv.petar u molitvi
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 13, 2011, 08:48:25 poslijepodne
(http://img806.imageshack.us/img806/2314/kapelasvbarbare046.jpg)


ovom prilikom se želim zahvaliti vlč.anđelku kufrinu koji je veliki promicatelj  i čuvar naše autohtone turopoljske ljepotice kapele sv.barabre.
ali i veliko hvala želim izreći pokojnom vlč.ladislavu loini koji je također bio veliki čuvar našeg domačeg blaga  i svim župljanima velike mlake koji su to i materijalno potpomogli.
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: kuntakinte - Veljača 13, 2011, 08:56:46 poslijepodne
E,ova ti je mrak al stvarno mrak!  ;D

d d d
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 14, 2011, 10:54:59 prijepodne
(http://img248.imageshack.us/img248/9826/kolau.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 14, 2011, 08:39:54 poslijepodne
(http://img208.imageshack.us/img208/8267/p5080131.jpg)

detalj  s pristošeka
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 14, 2011, 08:41:41 poslijepodne
(http://img837.imageshack.us/img837/408/p5080129.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Veljača 14, 2011, 08:42:57 poslijepodne
(http://img141.imageshack.us/img141/7605/nemkivuglicopy.jpg)

nemški vugel
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Travanj 04, 2011, 03:47:19 poslijepodne
detalj s bočnih vratiju,ulaz u sakristiju


(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/b026.jpg)

Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Travanj 04, 2011, 03:52:45 poslijepodne
(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/b024.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Travanj 04, 2011, 03:55:15 poslijepodne
detalj s pristošeka

(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/b011.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Travanj 04, 2011, 03:58:14 poslijepodne
nemški vuglić

(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/b013.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Travanj 04, 2011, 03:59:50 poslijepodne
detalj s glavnih ulaznih vrata

(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/b001.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Travanj 04, 2011, 04:04:17 poslijepodne
drvene daščice kojima  je pokrit krov kapele sv.barbare

(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/b027.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Travanj 04, 2011, 04:09:45 poslijepodne
(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/b023.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Lipanj 23, 2012, 10:28:25 poslijepodne
(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/fotkanje071.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Lipanj 24, 2012, 02:14:01 poslijepodne
(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/fotkanje096.jpg)

župni dvor
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Lipanj 24, 2012, 02:24:17 poslijepodne
(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/fotkanje079.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Kolovoz 06, 2012, 10:43:52 poslijepodne
(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/kapelaranjenogisusa054.jpg)
Naslov: Odg: Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki
Autor: jaarban - Siječanj 18, 2013, 10:50:49 poslijepodne
(http://i692.photobucket.com/albums/vv285/jaarban/zimafturopolu028.jpg)

 kad sam vidla ovak širom odprta vrata,pala mi napamet rečenica iz biblije:
"Dođite k meni svi vi umorni i opterećeni i ja ću vas odmoriti." (Matej 11,28).