Baština > Tradicija i baština
Tradicija f Tradicije
shaka zulu:
--- Citat: plemenitašica - Prosinac 06, 2009, 04:55:18 poslijepodne ---
--- Citat: kuntakinte - Prosinac 05, 2009, 11:28:53 prijepodne ---Z šest mesec kašnejna v Muzeju je prikazan film "Selidba čardaka".
Jel se to more de kupiti il je to ono po principu napravili smo da bu napravleno?
--- Kraj citata ---
Nisam stigla, i fest mi je žal.
Čuh da se DVD more kupiti v Muzeju. Pem provjeriti tj kupiti, ili vi napišete ak budete bili tam prije. Fala.
--- Kraj citata ---
A mene je pak žal kaj nis na vreme videl ovo a skoro sem se leto dan brusil...
Kultura
Šesta po redu večer jedinstvenog narodnog sviranja i pjevanja
Večer seoskih gucov u 'Zrinskom'
objavljeno 30.11.2009. u 14,12
Karlovac - Šesta večer selskih gucov održat će se ovog petka u Domu oružanih snaga Zrinski u 20 sati.
Očekuje se nastup 11 skupina iz Karlovačke županije koje njeguju u Hrvatskoj jedinstven način sviranja guca i pjevanja rozganja.
Karlovačka Zajednica amaterskih kulturno umjetničkih društava (ZOAKD) u suradnji sa stručnjacima Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba i dalje rade na zaštiti rozganja i guca kao nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u.
http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/30-11-2009/vecer-seoskih-gucov-u-zrinskom
Kultura
Šesta večer selskih gucov danas u Karlovcu
Guci večeras u Domu Zrinski
objavljeno 4.12.2009. u 10,39
Karlovac - Šesta večer selskih gucov večeras će se održati u Domu HV Zrinski.
Organizator je Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti Karlovac, a nastupit će Drajsani s Vučjaka, Veseli mužikaši iz Netretića, Guci Knez Gorice, Draganićki guci, Guci KUD-a Mostanje, Kamanjski svirci, Guci KUD-a „Izvor“ Generalski Stol, Vrhovački guci, Poljički guci, Guci KUD-a Lipovac Generalski Stol i Mahičanski guci. Početak je u 20 sati.
http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/4-12-2009/guci-veceras-u-domu-zrinski
Jel opče postoje kakvi guci prinami..?
plemenitashica:
--- Citat: kuntakinte - Prosinac 06, 2009, 05:02:30 poslijepodne ---
--- Citat: plemenitašica - Prosinac 06, 2009, 04:55:18 poslijepodne ---
--- Citat: kuntakinte - Prosinac 05, 2009, 11:28:53 prijepodne ---Z šest mesec kašnejna v Muzeju je prikazan film "Selidba čardaka".
Jel se to more de kupiti il je to ono po principu napravili smo da bu napravleno?
--- Kraj citata ---
Nisam stigla, i fest mi je žal.
Čuh da se DVD more kupiti v Muzeju. Pem provjeriti tj kupiti, ili vi napišete ak budete bili tam prije. Fala.
--- Kraj citata ---
A mene je pak žal kaj nis na vreme videl ovo a skoro sem se leto dan brusil..
--- Kraj citata ---
Pitajte drugi put. ;)
Naročito pitajte sve kaj je vezano za Jovičića.
Doduše, i Romana mi je prije cca mjesec dana rekla točan datum.
shaka zulu:
Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca organizirala “Večer selskih gucov”
Predano od: Webmaster na Pro 10, 2009 - 09:22 AM GradskaKronika
Za dobro raspoloženje
Nastupilo 11 sastava
Proteklog petka u Domu OSRH Zrinski održana je šesta “Večer selskih gucov” koju je organizirala Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti grada Karlovca. Na ovogodišnjoj smotri predstavili su se Guci Kud-ova Izvor G. Stol, Mostanje, Lipovac, Poljički guci, Kamanjski guci, Vrhovački guci, Guci iz Knez Gorice, Draganički guci, Drajasani s Vučjaka, Veseli muzikaši iz Netretića i Mahičanski guci.
Većina sastava ima dvije violine i više ili violinu i brač, bugariju i bas, te izvodi izvorne pjesme i plesove, koje su se svirale su po svadbama, seoskim zabavama, čajankama i ostalim sličnim manifestacijama iz tog vremena. Cilj ove manifestacije je očuvanje velikog etnološkog blaga naših krajeva. Publika je i ove godine uživala u starim običajima i pjesmama i sve guce nagradila zasluženim pljeskom.
R. Badovinac
http://www.karlovacki-tjednik.hr/index.php?name=News&file=article&sid=2747
shaka zulu:
Baština
Turopoljski plemenitaši i njihovi grbovi
Jesu li svi Turopoljci plemenitaši koji
se mogu dičiti i grbom? Kako saznati
spada li i vaše prezime u rod koji je
dobio plemstvo?
Nasljeđivanje
Plemstvo je
nasljedno i svi
potomci, muški
i ženski, mogu
nositi tu titulu
Istraživanje
Nisu svi ljudi s
istim prezimenom
iz istog roda, pa
za plemićku titulu
valja pribaviti
dokaze
Prve zajednice plemića na
području Turopolja spominju
se još u 13. stoljeću,
a možemo ih iščitati iz banskih i
kraljevskih isprava. Otud, valjda,
i često nazočno mišljenje kako
su mnogi Turopoljci plemenitaši,
pa, dakako imaju pravo i na sve
počasti koje ta titula pruža. Ponajprije
se to odnosi na pravo da si
uz prezime dometnete i ono «plemeniti
», te da se, naravno, okitite
i pravim povijesnim grbom svoje
plemenitaške obitelji. Je li to baš
tako?
- Turopoljski plemići svoje podrijetlo
izvode iz isprave hercega
Bele (kasnije kralja Bele IV) iz
1225. godine koja je sačuvana u
prijepisu kralja Matije Korvina
iz 1466. – kaže Josip Popovčić,
kustos u Muzeju Turopolja. – U
toj se ispravi govori o podizanju
braće Buduna, Ivana i Levća, u
plemiće. Kralj je tom listinom
istodobno zbog velikih zasluga
plemstvo dodijelio i njihovim
rođacima: Jurju, Ivanu sina Ladislava,
Pribislavu, Nikoli, Dopču,
Milovanu, Rodušu, Toli i Kaskutu.
Iako se ta isprava odnosi
samo na neke rodove, cjelokupno
turopoljsko plemstvo se smatralo
njihovim potomcima. U predgovoru
knjižice objavljene uz
izložbu «Grbovnice turopoljskih
plemenitaša» (Muzej Turopolja,
1996.) autorica Višnja Huzjak
napominje kako neke turopoljske
obitelji izvode svoju lozu iz spomenutih
u toj povelji. Od Levče
Mikšići, Stanilovići i Kneževići,
a od Roduša: Pogledići, Modići,
Lackovići i Koskovići.
Inače, napominje Josip Popovčić,
turopoljsko plemstvo možemo
podijeliti na darovno, dakle:
plemstvo na temelju slobodnih
posjeda i kraljevskih darovnica,
te listovno, koje je dodjeljivano
plemićkim listinama ili grbovnicama,
najčešće za ratne zasluge.
Listovno plemstvo prevladava u
Turopolju od 16. stoljeća.
Plemenita opčina turopoljska
je zajednica plemića koja je opstala
stoljećima, a i danas kao
udruga građana brine o očuvanje
tradicije turopoljskog plemstva.
No, koliko je u Turopolju zapravo
plemenitaša?
- O broju plemenitaških obitelji
u Turopolju saznajemo iz popisa
plemstva 1560., 1632. i 1782. godine
– kaže Josip Popovčić. – Zadnji
popis plemenitaških obitelji
je iz 1898. godine i na njemu je
187 prezimena plemenitaških obitelji.
Neke su obitelji u međuvremenu
izumrle. Te popise imamo
u našem muzeju, no, usporedimo
li ih s današnjim stanjem, vidimo
koliko je grbova izgubljeno,
jer većina turopoljskog plemstva
ne posjeduje grbovnice iz kojih
bismo mogli saznati prikaz njihova
grba. U Muzeju Turopolja
imamo danas 30 replika grbova.
Mislim da bismo mogli pronaći
stotinjak grbova. Inače, u muzeju
imamo 8 originalnih grbovnica, a
veliki je dio u Državnom arhivu u
Zagrebu. Dakako, neke imućnije
obitelji sačuvale su svoje grbovnice
ili neke druge dokumente o
plemstvu.
Motivi koji se pojavljuju na
turopoljskim grbovima su oni
isti koje nalazimo na grbovima u
Europi i drugdje u Hrvatskoj. To
su najčešće lavovi, neka mitološka
bića, pa i orlovi, a zanimljivo
je da se kod naših grbova može
vidjeti dosta odsječenih Turskih
glava koje drže vojnici u oklopima
ili ruka koja drži sablju. Po
tome se jednostavno dešifrira
kako je plemstvo dobiveno zbog
zasluga u ratu. Na nekim grbovima
vidimo jelena probodenog
strelicom i po tome možemo zaključiti
da je taj čovjek bio vrstan
lovac. Plemstvo je nosilo i neke
privilegije. Rjeđe materijalna dobra,
a češće oslobođenje od određenih
poreza ili drugih nameta.
Tako su, na primjer, turopoljski
plemići u početku bili oslobođeni
od obvezatne službe gradu Zagrebu,
a Višnja Huzjak spominje i
jednu drugu zgodu:
- Nakon osporavanja plemićkih
prava Turopoljaca od gospodara
Medvedgrada, koji su u posjedu
imali i grad Lukavec, kralj
Ljudevit II na temelju raznih kraljevskih
listina i iskaza svjedoka,
1520. godine uvrštava Turopoljce
u red pravih i povlaštenih plemića
Kraljevine. 15. veljače 1560.
su Turopoljci pred zagrebačkim
Kaptolom obnovili svoje staro
bratstvo «kao da proističu svi iz
jedne košnice». To je bio ujedno
i njihov novi statut koji potvrdi
kralj Rudolf II 1582. godine.
Plemstvo je, dakako, nasljedno
i svi potomci, muški i ženski,
mogu nositi tu titulu. No, kako
dokučiti jeste li i vi u tom društvu?
- Ima puno ljudi s istim prezimenom,
no, nisu svi iz istog roda,
pa time nemaju ni plemićku titulu
– pojašnjava Josip Popovčić. –
Zato valja istraživanjem, najčešće
crkvenih knjiga, napraviti obiteljsko
stablo i onda na temelju tih
podataka dokazati da ste potomak
plemića. To je dug posao. Inače,
danas se poniranjem u prošlost
i prikazom rodoslovnog stabla
bavi nekoliko udruga građana:
Hrvatsko grboslovno društvo,
Hrvatski plemićki zbor, pa i Plemenita
opčina turopoljska. Mnogo
povelja, pa i grbovnica, nalazi
se u Državnom arhivu u Zagrebu.
Dakako, ako zapnete, obratite se
kustosima Muzeja Turopolja.
- Prikaze grbova možemo vidjeti
u knjigama, grbarijima, a neke
od njih imamo i u knjižnici našeg
muzeja – kaže Josip Popovčić. –
Tu su grbariji Duišina, Bojinčića,
Banca i Eterovića, a u pripremi je
i veliki grbarij hrvatskih grbova.
Zbog velikog zanimanja građana
i čestih upita o grbovima, planiramo
napraviti elektroničku bazu
turopoljskih grbova iz koje bismo
mogli dati otisak grba u boji, kao
i sve podatke o određenoj plemenitaškoj
obitelji.
Plemenitaši u selima
Grb je simbol plemstva i te obitelji. Plemstvo se potvrđuje
ispravom koja se naziva plemićka listina ili grbovnica i
njome se kazuje tko je plemstvo dao, zbog kojih zasluga
i kojoj obitelji. Tu je uvijek oslikan i grb na štitu. Inače, po
Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (Novi Liber i Jutarnji
list, 2006.) plemenitaš je «seljak koji je stečenim privilegijama
oslobođen kmetske zavisnosti od feudalnog gospodara
». Najčešće zbog vojnih zasluga. Inače, Turopoljci su kao
plemići obnašali dužnosti i imali riječ u hrvatskoj kraljevini,
a pod banovom su zastavom služili vojsku, što im je bila
i dužnost. Kraljevske darovnice potvrđivale su posjede
turopoljskih plemenitaša, te se u njima navodi velik broj
prezimena razmještenih po selima Turopolja. Potomci
nekih plemenitaša još i danas žive u tim selima, no, neke su
obitelji izumrle ili su se, pak, odselile u druge krajeve.
Marijan Draganić
Snimio David Jolić
http://www.rvg.hr/uploads/download/reporter/Reporter%20280.pdf
--- Citat: ---Zbog velikog zanimanja građana
i čestih upita o grbovima, planiramo
napraviti elektroničku bazu
turopoljskih grbova iz koje bismo
mogli dati otisak grba u boji, kao
i sve podatke o određenoj plemenitaškoj
obitelji.
--- Kraj citata ---
Negdo mi je nekaj dužen još od Noči muzeja... :-\
shaka zulu:
Blagoslov polja
Markovo je dan blagoslova polja i vjetra. Tog dana prve proljetne procesije izlaze iz crkve, blagoslivljajuci poija radi zastite od stetocina i nevremena.
Blagdan sv. Marka zastitnika polja, vinograda i usjeva svecano je proslavljen 25. travnja u Velikoj Gorici. Tradicionalno vecernja misa je slavljena u kapeli Ranjenog Isusa na Pleskom polju uz obred blagoslova polja. Misu je predslavio zupni vikar Navjestenja BDM vlc. Ivica Budinscak u suslavlju s mjesnim zupnikom prec. Josipom Ruzmanom. Misi je prethodila procesija koja je krenula iz zupne crkve. U zupi Bl. Alojzija Stepinca toga je dan bilo i godisnje klecanje.
Navještenje
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju