Autor Tema: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija  (Posjeta: 137659 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #150 : Svibanj 11, 2013, 09:36:14 poslijepodne »
JAPA NAŠ

Japa naš kteri si f 'nebesih,
nek sesvete ime Tvoje,
nek prihaja cesarstvo Tvoje,
nek bu volja Tvoja,
kakti na nebe tak pa na zemle.
Kruhek naš sakdajni nam
daj denes
ter odpuščaj nam dugi naše,
kakti mi odpuščamo dužnikom našim,
ter naj nas fpelati vu skušnje,
nek nas zbavi od sekih hudobah.
Amen.


http://sh.wikipedia.org/wiki/Dijalekatski_uzorci
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #151 : Svibanj 17, 2013, 10:34:07 poslijepodne »
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, TRAVEN 2013.

NEKAJ ZA ČAS KRATITI

Pred nami so izbori, kaj ne bodete glasa pofratili…

Znate kaj, nebrem nikak razmeti kak mi šteri hodamo k meši, molimo se našemo dragomo Božeko, a posle meše idemo glase davat, kak je to red. No, nej znati kaj se znami pripeti na tomo kratkomo poto od cirkve do birališta, jerbo nejvečpot glasa damo onima šteri ne delajo stisko v cirkvi, šteri se cirkve vugiblejo i šteri ne verjejo da Božek postoji, ali zato imajo črlene knjigice?


    Naš i vaš brat po Božeko, pajdaš, prijatel, gvardjan,župnik, dekan, glavni i odgovorni za ova naša i vaša Zvona, fra-pater Stanko je odišel v penzijo. Najme kaj, v tjedno mam posle Vuzma i vuzmene šunke je pater Stanko preslavil svoj 65-ti  rođendan, 65-ti imendan i četrdeset let kak je velečasni, očem reči, otkak se dal Božeko vu roke i z obedva uvjeta (leta i radni staž) se preselil na grbačo ministra za peneze Slaveka Liniča. Odišel je v penzijo, ali ne i vu mirovinu, jerbo je još dosti posla vu Božekovaj goricaj, a vsi znamo da se naš dragi Božek tak lefko ne rešavle dobrih težakov jerbo je žetva velika, a težakov premalo, tak da nam ne preostaja nikaj drugo nek da zaprosimo našega nebeskoga Japeka kaj mo podari zdravja, mira, dobre vole (vse drugo zna i more, to je več pokazal za prvih 40 let) kak bi mogel još dugo, dugo hrmbati po goricaj vu štere ga je Božek pozval pred četrdeset let. A kaj mo nek ja, kak potepuh šteri se, z Božekovom dobrom voljom, klatarim po ovomo sveto? Kaj? Samo jedno bi mo štel reči: Nek nam Božek da kaj bodemo još dugo skup živeli na sveto i kaj bodemo to željo obnavljali vsako leto. I to skupa!

      Pred nami so novi izbori. Znova bodemo, vu majušo, hodali glase davat i zbirali one šteri nas bodejo vodili i z nami gospodarili vu ove štiri leti kaj so pred nami. I to tu prinas doma, očem reči, zbiramo župana i gradonačelnika. Neje nam to prvipot, pak znamo kaj nas čaka. Moram vam to reči jerbo mi of moj črvek ne da mira. Znate kaj, nebrem nikak razmeti kak mi šteri hodamo k meši, molimo se našemo dragomo Božeko, a posle meše idemo glase davat, kak je to red. No, nej znati kaj se znami pripeti na tomo kratkomo poto od cirkve do birališta, jerbo nejvečpot glasa damo onima šteri ne delajo stisko v cirkvi, šteri se cirkve vugiblejo i šteri ne verjejo da Božek postoji, ali zato imajo črlene knjigice? Nej znati je li hodamo k meši z figom v žepo, a na izboraj zbogradi toga našega međimorskoga jala nedamo glase našemo pajdašo, sosedo ili pak onomo šteri stoji (ili pak sedi v klecali) polek nas v cirkvi. Kulikopot sam vam govoril, dejte se Božeko v roke predi nek idete glase davat i unda bodete znali i veruvali kak oni šteri z vami pajdašijo, šteri z vami delijo Božjega blagoslova, da so to pravi ljudi i sam oni morejo donesti reda i v politiko, a z tem i bolše zutra za vse nas, kak vu grado, tak i vu ovomo našemo malomo Međimorjo. Najte biti neverovani Tomaši, nebret vse napre videti i sprobati, treba našaj pajdašaj dati priliko kaj pokažejo vse ono kaj znajo. Kaj mi ne bodete posle gombali kak sam vam nej rekel! Lepo dejte svojega glasa onima štere nejbole poznate i onima šterima verjete, a nej onima šteri so i do ve trošili naše peneze, a za cirkvu so nikaj ne davali. Ak mi šteri hodamo v cirkvo punimo gracko ili pak županisko kaso unda nas nekaj z te kase pripada. Nebrejo sam dobavlati oni šteri se shajajo vu vatrogasnim i zadružnim domima ili pak v labodoritaškim klubima, treba dati nekaj i nam šteri hodamo v cirkvo. Vsakomo svoje jerbo vsaki si nekaj zaslužil. Verjem da ste me razmeli i da bodemo vsi zadovoljni posle izborov.


Vaš Tonček

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
Leto XVI, br.4, traven 2013. l.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/  , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primerkov


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski v cirkvam
Velečâsni Ivan Hrâstovičov, župnik v Loboru v Hrvackomu zâgorju, sě z svemi meštani spomina(l) kajkavski i, ke jě posebno vâžno, na mešami propovéda(l) na kajkavskomu jeziku.
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a) pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.esnips.com/r/hmfl/doc/e5f32fb6-9f50-4fc3-8c7b- 4629d332d4a2/KAJKAVSKA_VECERNICA_I_MESA
b) editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294

c) Video:
Kajkavska večernica z mešum: KAJ v Zeline 2008. i 2009.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg21820/#msg21820

Na priliku z leta 2008. (1/5):
Citat:
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 01, 15:00 http://www.youtube.com/watch?v=rImSspAN8xk 

Citat:
DA  MI  DAJU  DEČKE  IZBIRATI
(SAMOBORCI  PIJU  VINO  Z  LONCI)


Da mi daju dečke izbirati,
da mi daju dečke izbirati.

ref.:  Traj laj lajla, lajla, lajla, lajla,
         traj laj lajla, lajla, lajla, laj.


Ne bih znala koga bi izbrala,
ne bih znala koga bih izbrala.

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/popevke-sem-slagal-i-recice-bral-kaj-danke-i-kaj-nocke/msg30705/#msg30705

SAMOBORCI PIJU VINO Z LONCI by Grupa Samoborski Maestral, 02:21

SAMOBORCI PIJU VINO Z LONCI by Grupa Samoborski Maestral
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #152 : Svibanj 17, 2013, 10:35:02 poslijepodne »
04/05/2013
HRVATSKE NOVINE
Tajednik Gradišćanskih Hrvatov

Životni stil

Ste znali? Nešto o poštovanju Divice Marije u maju?
 
U misecu maju vjerniki rado jaču marijanske jačke. To ima povijesne korene. Misec maj je posvećen „najlipšoj ženi od svih žen“, se veli.


Pretpostavlja se, da su jur u sridnjem vijeku započele pobožnosti Divici Mariji na diku. U baroku su majuški oltari i majuške pobožnosti doživljavale svoj procvat. Ali stoprv od sredine 19. stoljeća su se iz Italije počele širiti u cijelu Europu. U 19. stoljeću je ova vrst pobožnosti slišila vjerskim vježbam i nastala je čvrsta vjerska tradicija.
 
U zadnji desetljeći se nekadašnja atraktivnost tih majuških pobožnosti rapidno smanjuje. Doma se još kumaj kinču marijanski oltari. Prljekoč se je obitelj sastajala pred štatuom Divice Marije, ka je bila središće kiticami nakinčenoga oltara. Onde su jačili marijanske jačke, molili očenaše i meditirali. Kod nas se u crikva još svenek održavaju vičernje, i sa sakramentalnim blagoslovom. Papa Pavao VI. je u svojoj encikliki „Mense maio“ vjernike pozivao na poštovanje Divice Marije u obliku molitav i jačak. Na temelju pobožnosti človik pokušava interpretirati svoj žitak iz vjere i najti rituale. Ovde nisu u pitanju odredjene vjerske i teološke istine, nego samo izraz vjere.


http://hrvatskenovine.at/clanak/04-05-2013/ste-znali-nesto-o-postovanju-divice-marije-u-maju

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

FA SKUD-a ''Ivan Goran Kovačić'' - Gradišćanske jačke, 06:13

FA SKUD-a ''Ivan Goran Kovačić'' - Gradišćanske jačke
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #153 : Svibanj 18, 2013, 11:54:59 poslijepodne »
G)  DUHU SVETOM

Hodi Duv Sveti


1.

1.   
Hodi Duv Sveti pamet rasveti
Reč Božju nam dej razmeti
Dej stvorejnu Bože svomu
Po putu oditi pravomu
K Tebe Bogu dojti svomu.
 
2.   
Mudrost razum, svetovajne
Dej pobožnost, jakost, znajne
Strav nam sake dej gre 'ote
I tak z dare Tve dobrote
Razveseli nas sirote.

3.   
Ravnaj sveto govorejne
Krepi srca i čuvejne
Dej nam živo veruvati
Vu te trdo dej vufati
Dej nam život vekuvati

4.   
Hodi o Duv da spoznamo
Krepost Tvoju i pevamo
Z Ocem, Sinum prevelika
Od sakoga naj jezika
Bude Tebe na vek dika.


2.
Dika Tebe Višni Bog na čuvšem podevčejnu
Saki od nas znati more pravi put k zveličejnu
Pojnem nam je hoditi i nigdar ne bluditi.
Na svetu je prava mudrost po krščajnski živeti
Čast, bogatstvo saka radost mam oče preleteti
Samo navuk Jezušev ostal bude vek vekov.


3.
Denes nebo se otpira denes Jezuš nam pošila
Od dvora nebeskoga dara Duva Svetoga.
On se zove veselitel naroda krščajnskoga
Sedem darov nadelitel od stola nebeskoga.


4.
Falemo Duva Svetoga
Ki Ljubav je vu Trojstvu
Dika mu budi v nebu
I Ocu Bogu i Sinu skupa velika.


5.

1.   
Čujte čujte krščeniki vezda lep veseli glas
Poslušajte skupa zbrani mili Jezuš zove nas
Znami oče govoriti od blaženstva nebeskog
Po namesniku vučiti kak se mora lubit Bog.

2.   
Sveti Duv Tebe prosimo pamet našu resveti
Reč Božu znati želimo dej nam dobro razmeti
Geni srca se nas ludi naj počuju Boži glas
Z nami Ti navekaj budi anda Jezuš bu pri nas.


Zvir:
"Plemeniti puti" Vojka Miklaušičovoga
http://www.forumgorica.com/kajkavski/%27plemeniti-puti%27-vojka-miklausicovoga/msg45116/#msg45116

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

fra Zvjezdan Linić govori o darovima Duha Svetoga, 07:53

https://www.youtube.com/watch?v=6gkwMnXMxSo
« Zadnja izmjena: Svibanj 19, 2013, 12:22:42 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #154 : Svibanj 20, 2013, 05:44:06 poslijepodne »
Blagdan Duva Svetoga

Des je du(ho)vski pondelek, teri v nektere država ne delatni dan.

Čera je bil blagdan Duva Svetoga. Duv Sveti je jen - ne više duvov. "Du(ho)vi" je doslovno prevzeto ze staroslavenskoga, de je to genitiv jednine.
Ov blagdan slave katoliki, pravoslavci i mnoge druge krščanske Cirkve.

http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/19-5-2013/blagdan-duhova-rodjendan-crkve

Citat:
Kada je započela era Duha Svetoga? (1)

Pedeseti dan po Jezuševom goristanju svečujemo Duhe. Timi svetki je u povijesti človičanstva mnogo dovršeno i zadobilo svoju puninu i svoj smisao. Kristuš, ki je bio mrtav, ki se je goristao i ki je uzvišen unebostupljenjem, je dovršio svoje djelo izlivši svojega Duha na apoštole. Tako je svoje djelo izvršio do punine.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg44189/#msg44189
Citat:
Idu dari …

Sedam darova Duha Svetoga

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg44188/#msg44188
Pridi sveti Duh, 02:02

Pridi sveti Duh
« Zadnja izmjena: Svibanj 20, 2013, 05:58:54 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #155 : Svibanj 20, 2013, 05:46:44 poslijepodne »
Glasnik Samobora i Svete Nedelje

Zvjezdan Linić
DUHOVNI STUPAC, 02.05.2008.

Svake godine slavimo blagdan Duhova, tj. blagdan Duha Svetoga
Treba nam Duh branitelj


Isus je obećao svojim učenicima da ih neće ostaviti. Oni ga, doduše, ne mogu više zadržavati uza se na onaj način kako su to bili naviknuli za Isusova zemaljskog života. Oni ga neće gledati tjelesnim očima niti će moći svojom rukom dodirnuti njegovu. Ali, Isus ostaje prisutan na nov, uskrsnuli način. Takvu svoju uskrsnulu i trajnu prisutnost daje nam Isus po Duhu Svetome.

Svake godine slavimo blagdan Duhova, tj. blagdan Duha Svetoga. Isus taj Dar, Treću božansku osobu, voli zvati i Braniteljem. Obećava učenicima da ih neće ostaviti bez obrane, bespomoćne. U parnicama pred sudovima potreban nam je advokat, branitelj. Isus tim rječnikom govori i o Duhu Branitelju. Kad vas budu povlačili po sudovima radi Imena mojega, ne bojte što i kako ćete govoriti: dat će vam Duh u onaj čas.

Dok su bili uz Isusa, on ih je branio, on je stajao iza njih, on ih je podržavao i ulijevao im sigurnost i nadu. Na osobit je način to bilo istaknuto u času kad su Isusa uhitili u Maslinskom vrtu. Tada je tražio od onih koji su došli po njega da njegove učenike puste na miru. Kad su farizeji prigovarali njegovim učenicima da ne peru ruke kako to traže rigorozni propisi u Židova, onda ih je Isus uzeo u obranu i protumačio im zašto oni tako čine; kad su ih napadali da ne poste, a drugi učenici drugih učitelja poste, opet ih Isus uzima u obranu.

Ni sada ih neće ostaviti bez obrane. Njega nema na vidljiv način. Ali, po Duhu i u Duhu bit će im još bliže; bit će im na svakom mjestu i u svim okolnostima, u svakom trenutku intenzivno prisutan. To je tajna Duha Svetoga. Jednako će tako apostoli biti potrebni obrane u daljnjem životu i djelovanju. Djela apostolska govore o brojnim uhićenjima, istragama, utamničenjima, kaznama i progonstvima. Konačno će apostoli biti ubijeni poradi imena Isusova. Nije tu Branitelj zatajio, nego je Ljubav pobijedila. Isus im je dao hrabrosti i snage da se ni smrti više ne boje. Ima tajna vječnog života i vječne ljubavi koja je jača od strepnje pred smrću.

I nama treba Duh Branitelj. Treba nam Duh Sveti da se snađemo u pravednim težnjama da obranimo istinu ili pravednu stvar. Treba nam Duh Sveti da se obranimo pred nepravdama ovoga svijeta. Treba nam na poseban način Duh Sveti, Duh Branitelj, da nas neprestano brani od nas samih u brojnim slabostima i od gluposti. Često smo skloni na mržnju uzvratiti mržnjom: treba nam Duh Branitelj da nas zaštiti od tog pogubnog instinkta mržnje. Skloni smo popustiti nagonskim željama za sebičnim užitkom: treba nam Duh Sveti, Duh Branitelj, da nagoni ne ovladaju nama nego da mi vladamo njima i uređujemo ih po pravilima odgovornosti života i ljubavi. Treba nam Duh Branitelj da nas obrani od naših zlih sklonosti, da nas obrani od naših sitničavosti i sebičnosti kako bi nam svima bilo ljepše. I nama ga je Isus obećao; i nama ga Isus daje. Molimo za Duha Svetoga, Branitelja!

http://www.samoborskiglasnik.net/kolumne.asp?sif=1121&tip=108&tempg=2008

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

fra Zvjezdan Linić - 005 - Duh Sveti u čitanjima Crkve i duhovsko bdijenje, 1:00:05
www.radiomarija.hr

fra Zvjezdan Linić - 005 - Duh Sveti u čitanjima Crkve i duhovsko bdijenje
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #156 : Svibanj 20, 2013, 05:50:50 poslijepodne »
PESMA TROJAČKA DUHU SVETOMU

Dojdi k nam, o Bog Duh Sveti,
Rieč Božju nam daj razmeti:
Dej stvorenju, Bože, tvemu
Po putu hodit pravemu,
K tebi Bogu dojti svemu!

Dojdi o Bog Duh Stvoritelj,
Čistih srdec ti ljubitelj:
Vse neč isto dej odstrani,
Vu nama se dej nastani,
Srce naše ti premieni.

Ravnaj sveto govorenje,
Kriepi srdca i čutenje:
Dej nam živo veruvati,
Vu te tvrdno se ufati,
Tebe ljubit', vuživati!

Mudrost, razum, svetuvanje,
Dej pobožnost, jakost, znanje,
Strah nam vsake dej grehote,
I tak z darmi tve dobrote
Razveseli nas sirote!

Hodi, o Duh, da spoznamo
Kriepost tvoju i pevamo:
Z Otcem, Sinem prevelika
Od vsakoga naj jezika
Budi tebi naviek dika. Amen.


Zvir:
DR. ZVONIMIR KUREČIĆ
KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
VU SV. IVANU ZELINI, 2012.
str. 9
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/51_Kajkavska_vecernica.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

PESMA TROJAČKA DUHU SVETOMU
05:00-08:15
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009. 01.
, 15:00

Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2009. 01.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #157 : Lipanj 02, 2013, 11:14:30 prijepodne »
12. lipna 2012.

                                     Telovo

V katoličke cirkve ot trinajstoga stoleča napravlen je blagdan terem se slavi sečajne kat je napravlena euharistija na Veliki četrtek.

Taj blagdan zove se Telovo a navek se slavi prvi četrtek posle Svetoga Trojstva.
Verniki su slavil Jezuševu prisutnost tera je bila posvečena ostije.
Krščani su vu ono vreme imali veliku želju za gledajnem posvečene ostije.
Jel su mislili da ak glediju ostiju da je isti učinek koj i pri pričeščivajnu.
Tak je i ta želja za gledejnem Presvetoga pri meše dovela do podizajna posvečene ostije.Svetek Presvetoga Tela i Krvi Jezuševe, svetek je Sakramenta v terem se na neveroveten i neopisani način daruje Boža lubaf i milosrđe.

Tak i navek bilo v Turopolu a naši Lomičani išli su na Goricu de je bila velika prošecija a po vulice su bile napravlene velike senice sve v cveču i okičene z rožama. Došli su i vatrgasci z naše negdašne fare Naveštejna Blažene Device Marije. Naravno i lomički vatrogasci su navek bili na prošecije lepo oblečeni v uniformami a sudec Plemenite sučije dal je na piće kaj su si posle meše popili pri Popoviću.

Nakom drugog sveckog rata više udruge nisu išle v prošecije ali još se taj blagdan održaval v Šenoine ulice de su bile postavlene senice a deca v beline su nosile latice cvetja. To je tak trajalo negde do iledu 955.leta a onda više nisu smele cirkvene prošecije iti po ulicami.

Nakom takozvane demokracije ot 1990. leta moglo se opet iti z prošecijom po ceste jel su cirkva i oni teri su to branili potpisali pakt o nenapadajnu.
Najprije su obnovlene Telovske procesije na Gorice u vreme župnika Jože Frkina a pret par let su i Velikomlačani obnovili telovsku navadu.

https://picasaweb.google.com/100432003438502310335/TIJELOVO2012UVelikojMlaci#

* * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tijelovska procesija u Velikoj Gorici, 2012, 05:25

Tijelovska procesija u Velikoj Gorici, 2012


« Zadnja izmjena: Lipanj 02, 2013, 11:24:04 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #158 : Lipanj 08, 2013, 11:34:26 poslijepodne »
Varaždinske vesti

Promišljanje

Blagost i poniznost

Tehnologija može zamijeniti naše fizičko srce i produžiti nam fizički život, ali ne može zamijeniti ono srce po kojem je čovjek zapravo čovjek, srce koje osjeća, koje je sposobno voljeti i biti za drugog. Takvo srce slavi blagdan Srca Isusova i potiče nas da molimo: „Isuse blaga i ponizna srca, učini srce moje po srcu svome!“


Piše Anita Posarić


Biti blag i ponizan zasigurno nije recept za biti uspješan u današnjem svijetu. Velika želja i potreba za vlašću, za dominacijom i uspjehom gura na margine društvenog života svaku suosjećajnost, blagost, poniznost, milosrđe. Čini se da te osobine gube svaki smisao i nemaju mjesta u svakodnevici. A opet, svi se želimo okružiti ljudima koji posjeduju upravo te osobine. Mislim stoga da se samo prividno one žele ukloniti iz javnog govora, medijskog prostora, a nažalost i naših međusobnih razgovora. Gotovo je nevjerojatno koliko danas čovjek treba vježbati oko za prepoznavanje dobrote i ljepote u svijetu. Ne zato jer nema iskustvo dobrog i lijepog nego jer je sve drugo glasnije i zaokuplja pozornost. Toliko smo postali preopterećeni kalendarom i popisom dnevnih obaveza da zaboravljamo zaustaviti se, i biti sa svojim bližnjima.

Ovih dana vidjela sam na internetu jedan video koji govori o opasnosti izolacije i otuđenja koje nam donosi tehnologija. Taj kratak video prikazuje ljude u različitim životnim situacijama kako koriste svoj mobitel i ne vide svoje bližnje, odnosno izoliraju se od njih iako su fizički zajedno. Jedna od upečatljivijih scena prikazuje oca koji tipka po mobitelu, a na stolu ispred njega bojica sama crta po papiru. Otac se zamisli, gasi mobitel i u slijedećem kadru vidimo njegovu malenu kćer kao dovršava taj crtež i priča sa svojim ocem.

Da me ne bi krivo shvatili, nemam ništa protiv tehnologije jer nam na mnoge načine olakšava život, ali se pitam što radimo s onim slobodnim vremenom koje nam je uštedjela ta tehnologija? Ili, koliko su naš način života i naši odnosi postali tehnicirani, koliko smo iz njih izbacili osjećaje blagosti, suosjećajnosti, koliko se suživljavamo s potrebama naših bližnjih? Tehnologija može zamijeniti naše fizičko srce i produžiti nam fizički život, ali ne može zamijeniti ono srce po kojem je čovjek zapravo čovjek, srce koje osjeća, koje je sposobno voljeti i biti za drugog. Takvo srce slavi blagdan Srca Isusova i potiče nas da molimo: „Isuse blaga i ponizna srca, učini srce moje po srcu svome!“


http://varazdinske-vijesti.hr/promisljanje/blagost-i-poniznost.html

Aktuelni broj VV:
http://varazdinske-vijesti.hr/online/Main.php?MagID=1&MagNo=1

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Spoved (Ak sem ti srčeko ranil), 02:45

Spoved (Ak sem ti srčeko ranil)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #159 : Srpanj 05, 2013, 11:26:34 poslijepodne »
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, LIPEN 2013.

NEKAJ ZA ČAS KRATITI

Kaj se pripetilo

Minulo je proščeje na čakoskomo Jugo. Fletno se je dosmickal trinajsti junjuš, čuda predi nek smo se nadjali. Vsega je bilo sam ga nej bilo gvirca. Rekel sam vam več da je Tončekovo godovno došlo jako fletno, pak so se licitari niti nej znašli ili pak jim je gvirc sfalil. Zbajali smo gradonačelniko da se to nesme pripetiti kaj ga na Jugo nega gvirca na proščejo i  obečal je da to bode zrihtal. I morem vam reči da se je gvirc točil več v nedelo gda se obslužavalo prvišče proščeja.


                                                 
       Minulo je proščeje na čakoskomo Jugo. Fletno se je dosmickal trinajsti junjuš, čuda predi nek smo se nadjali. Pater Drago je dopelal našega domačega fra-patera Perija Horvata kaj nas je črez tri dni prepravlal za godovno svetoga Tončeka Padovanskoga. Mislim da se več ne moram faliti da je to i moje godovno jerbo to tak i tak nebrete nikak zapamtiti, jerbo mi je niti nišči ne čestital. V četrtek, na samo godovno, bilo je hajdig ljudi, a i dece, v cirkvi, došel je i naš varaždinski biškup Josip Mrzljak, šteri je služil glavno poldnevno mešo. Na večernjo proščenjarsko mešo došel je i novi gradonačelnik, gospon Štef Kovač. Bil je tu i Romano Bogdan, jegova desna roka. Naš južni mužikaš, Laci Vargov, je dopelal svoje dečke z Dixilend benda šteri so zabavljali proščenike vse do kmice, na Tončekovomo trgo. Vsega je bilo sam ga nej bilo gvirca. Rekel sam vam več da je Tončekovo godovno došlo jako fletno, pak so se licitari niti nej znašli ili pak jim je gvirc sfalil. Zbajali smo gradonačelniko da se to nesme pripetiti kaj ga na Jugo nega gvirca na proščejo i  obečal je da to bode zrihtal. I morem vam reči da se je gvirc točil več v nedelo gda se obslužavalo prvišče proščeja. Ringišpili, auteki i vse ostalo kaj spada k proščejo je delalo celi tjeden tak da so deca ne bila nikaj na špoto. Pak je sveti Tonček pravzaprav svetec vsih nas, a posebno dece, tak da je to čistam vredo kaj so deca bila na celomo proščejo, a mi stareši smo v četrtek morali piti špricere, oliti, gemište, kaj nam je opče ne teško palo. 

       Nikak se ovo leto nebremo ziti, očem reči, pomiriti z tem vremenom. Zima je trajala dugo, ne dugo nek prekpreveč dugo. Pak smo još par dni predi južnoga proščeja kurili, a unda pak so se hapile velike vročine. Ne se je bilo ruon lefko prešaltati z plus pet na plus tridestipet. Čim je dragi Božek par dni za redom tak fest kuril več so nas, z vsih strani, bombarderali z savjetima: Kak zbeči toplinskoga udara? Treba čuda vode piti ( gemište je nišči ne spomenul ili pak mrzlo pivo), tre se furt v hlado držati i ne hoditi po sunco. Vse je to vredo i dobro za penzionere, a ne znati kak si to vse nek skombinerajo težaki. Isto tak vam morem reči da je nišči ne došel na to misel kaj bi po toj velikoj vručini došel v cirkvo gde je debeli, ak ne i najdebleši hlad. Tam si čovek more počinuti i telo i dušo. Kuliko vidim, ve dok je minula škola i dok je došlo leto vse meje ljudi i dece dohaja v cirkvo. Ve dok imajo več časa ve se okrajajo od cirkve, ali zato nigdi drugdi ne sfalijo. Ak imajo cajta za vse drugo unda si morejo zeti i to jedno vuro, v nedelo, kaj se malo pospominajo i z dragim Božekom..

       Dragi Božek je pozval k sebi na račun doktora i zobara Štefa Jurasa v jegovom 66. letu. Verjem da ste ga viđuvali, skorom vsako nedelo, pre meši v deveti vuri, na svojemo stalnomo mesto pod korošom župne cirkve Svetoga Mikloša biškupa. Moral sam vam to reči jerbo smo pajdašili pune tridestitri leti. To je pol jegovoga živleja, a čuda več kak pol od mojega. Čuda toga smo skupa prešli, dobroga i hudoga, ali morem vam reči da je čuda vejč bilo dobroga. Mogli ste nas skupa videti v klubo Katoličkoga doma gde smo bili na druženjo i okrepi posle meše. Dragi Božek, kak naš zadji sodec zna za vsakoga od nas kaj je i kuliko čega zaslužil, a on je navek bil takši kaj nam je opraščal i šenkal sve ono kaj smo zahuzali, a nagradil nas je za ono kaj je bilo dobro. Moj prijatel Štef je vsima pomogel, šteri so ga prosili, pak bode i on dobil ono kaj si je zaslužil, Božek zna kaj dela.

Vaš Tonček

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
Leto XVI, br.6, lipen 2013. l.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/  , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primerkov


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski v cirkvam
Velečâsni Ivan Hrâstovičov, župnik v Loboru v Hrvackomu zâgorju, sě z svemi meštani spomina(l) kajkavski i, ke jě posebno vâžno, na mešami propovéda(l) na kajkavskomu jeziku.
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a) pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.esnips.com/r/hmfl/doc/e5f32fb6-9f50-4fc3-8c7b- 4629d332d4a2/KAJKAVSKA_VECERNICA_I_MESA
b) editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294

c) Video:
Kajkavska večernica z mešum: KAJ v Zeline 2008. i 2009.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg21820/#msg21820

Na priliku z leta 2008. (1/5):
Citat:
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 01, 15:00 http://www.youtube.com/watch?v=rImSspAN8xk 


Žiga u Lisinskom - Na Ivanje v Gorčeni prošćenje, 03:30

Žiga u Lisinskom - Na Ivanje v Gorčeni prošćenje
« Zadnja izmjena: Srpanj 05, 2013, 11:29:01 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #160 : Kolovoz 03, 2013, 11:28:48 prijepodne »
Varaždinske vesti
e-vundano srpna 2013.

Promišljanje

Piše: Anita Posarić

Uslišanost naših molitava

Vjerujem, poštovani čitatelji, da ste se u svom vjerničkom životu često susretali s pitanjem molitve i njezina uslišanja. Upravo je evanđeoski tekst koji ćemo čuti sljedeće nedjelje polazišna točka za sve one koji žele naučiti nešto o kršćanskom poimanju molitve. Na molbu apostola, “Gospodine nauči nas moliti...” (Lk 11, 1), Isus nam predaje molitvu Očenaša, ali ne samo to. U nastavku nas poučava o uslišanosti naših molitava.


Dakle, nakon što je učenicima dao „formulu“ Očenaša, Isus im donosi dvije prispodobe o molitvi. U prvoj govori o prijateljstvu i o tome kako će nam prijatelj ispuniti bilo koju molbu, došla ona u zgodno ili nezgodno vrijeme: „Kažem vam: ako i ne ustane da mu dadne zato što mu je prijatelj, ustat će i dati mu što god treba zbog njegove bezočnosti.“ (Lk 11, 8 )

Tekst koji slijedi nakon ove prispodobe jamči uslišanost naše molitve: „I ja vama kažem: Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu tko kuca, otvorit će se.“ (Lk 11, 9-10)

U drugoj pak prispodobi Isus nadopunjuje svoju pouku o uslišanosti naše molitve i govori o tome kako Otac uslišava molitve: „A koji je to otac među vama: kad ga sin zaište ribu, zar će mu mjesto ribe zmiju dati? Ili kad zaište jaje, zar će mu dati štipavca? Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li će više Otac s neba obdariti Duhom Svetim one koji ga zaištu”. (Lk 11, 11-13)

Kada upućujemo molitve našem nebeskom Ocu, trebamo uzeti u obzir da je on Otac i da će uslišati molitve koje su za nas dobre, naprotiv, prijatelj je onaj koji se često neće pitati što je dobro za nas, već će nam jednostavno udovoljiti.

Pogledamo li naše međusobne odnose, lako možemo uočiti ovu zakonitost. Prijatelji će nas podržati u svemu, nastojat će odgovoriti na naše potrebe načinom koji nama odgovara, no naši roditelji ne rade ili barem ne bi trebali raditi tako. Oni će se uvijek pitati je li nešto dobro za nas i kamo nas naše želje vode. Koliko li će više o tome voditi računa naš nebeski Otac kada dolazimo pred njega s našim molitvama?


http://varazdinske-vijesti.hr/promisljanje/uslisanost-nasih-molitava.html

Citat:
JAPA NAŠ

Japa naš kteri si f 'nebesih,
nek sesvete ime Tvoje,
nek prihaja cesarstvo Tvoje,
nek bu volja Tvoja,
kakti na nebe tak pa na zemle.
Kruhek naš sakdajni nam
daj denes
ter odpuščaj nam dugi naše,
kakti mi odpuščamo dužnikom našim,
ter naj nas fpelati vu skušnje,
nek nas zbavi od sekih hudobah.
Amen.


http://sh.wikipedia.org/wiki/Dijalekatski_uzorci

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg51364/#msg51364

MAGISTER DIXIT! - JAPA NAŠ, 04:21

MAGISTER DIXIT! - JAPA NAŠ
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #161 : Kolovoz 03, 2013, 11:31:38 prijepodne »
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, SRPEN / KOLOVOZ 2013.

NEKAJ ZA ČAS KRATITI

Vsi na Prcinkolovo, čakosko proščeje

No, nešterni hodajo i lojsajo od hiže do hiže i špehajo gde bi mogli nekaj fkrasti.
Ali so to ne oni šteri nemajo kaj za jesti, nek kradejo kaj bi več meli. Nejveč  pot so to oni zakajeni, čokoladni. Zato zaklenite vse kaj morete ili pak si pesa nabavite kaj bode i on skupa z vami pazil grunta i vse ono kaj imate.



Najte me krivo razmeti, ali moram vam nekaj reči. Pak što vam bode rekel ak vam ne bodem ja, vaš Tonček. Najme kaj, vsi znamo da se teško živi i da je vsaki den vse teži i teži vezati kraj z krajom, očem reči, resteči peneze štere dobavlamo od prvoga do zadjega.Vsi mi smo tak navčeni kaj unda vse vejč delamo, a meje trošimo, kaj bi si priskrbeli dostik penez za vse ono kaj nucamo. No, ali so nej vsi takši kak mi. Nešterni hodajo i lojsajo od hiže do hiže i špehajo gde bi mogli nekaj fkrasti. Ali so to ne oni šteri nemajo kaj za jesti, nek kradejo kaj bi več meli. Nejveč  pot so to oni zakajeni, čokoladni. Moral sam vam to reči kaj jif bodete prepoznali i kaj vam ne bode čudno kaj okoli gledijo dok so vas došli, tobož vodo prosit ili pak pitat či imate nekše staro železo za fkrej hititi. Dok hodajo okoli i zalukavlejo, unda hodajo pešice, jeden gledi i snima hiže na levoj strani vulice, drugi po desnoj, a slike skup mečejo dok dimo dojdejo. Zato vas prosim najte nikoga puščati na grunt koga ne poznate, zakleplite potno leso i potna vrata, zakleplite drvarnice, garaže, komore, pelnice, škedje I štale, mortik uspete nekaj spasiti. Rekel sam mortik, jerbo vseposot lohnijo, vse nalohnijo, a unda vam dohajajo na grunt z kamijonekom i otpelajo ono kaj so nakanili. Bili vi doma ili pak ne. To se vam nejvečpot pripeti tam gde so na grunto sam stareši ljudi šteri jim nikaj nebrejo. Ve vidite do čega nas je dopelela tus demokracija i tej kapitalizam gde ljudi očejo čim vejč meti i čistam jim je vsejedno kak so do toga došli. Naši stareši bi i rekli da je to kruh brez motike. Da bi jim trelo kruha, bi jim mi to drage vole dali, ali te kaj lojsajo po vulicaj, lohnijo i kradejo so ne željni kruha. Oni šteri nikaj ne delajo bi šteli meti tuliko kak mi ili pak i vejč, makar nigdi i nikaj ne delajo. Tak smo jif navčili, davlemo jim socijalno pomoč, dečje doplatke, a oni sam deco delajo I čakajo naše, odem reči , državne peneze. Jako sam najgerek kak dugo bodemo mi mogli to zdržati? Kaj si ne bodete gruntali da sam vam to napamet pripovedal, nej, pred nekaj vejč od mesec dni je naš pajdaš, prijatel i Vanovčar Gusti ostal brez kotla za žganico peči. Nebrem vam reči kakši je to špot za vse nas jegove pajdaše jerbo smo vsi pili žganico z jegovoga kotla i to z sadovja štero smo po vrtaj nabrali. Brzčas znate gda toga kotla nišči, pak niti policaji, ne bodo nigdar našli jerbo je več zdavnja.završil na nešternomo otpado. Isto tak je naš pajdaš i Putjančar Ivo ostal brez plugi, tanjurači i vsega drugoga kaj so mo poharačili z grunta i gledal jiv je dok so to pelali, a ne si je mogel pomoči. Još jempot vam ponavlam: zaklenite vse kaj morete ili pak si pesa nabavite kaj bode i on skupa z vami pazil grunta i vse ono kaj imate. Dragi Božek nam tu nebre preveč pomoči jerbo ovi čokoladni so nezerenoši i ne priznajo i ne posluhnejo niti našega Božeka
 
Pred nami je Prcinkulovo, proščeje u starešoj čakoskoj cirkvi svetoga Mikloša. Ovo leto bodo za te veliki svetek, za to glavno godovno dva proščeja. Frapatri i gvardjan pater Stanko oslužavleju 354. Prcinkulovo otkak je Mikloš Zrinski Čakoski dopelal fratre i patre v čakosko varoš i to od pondelka do petka ( 29.7. - 2. 8.), a čakoski turistički težaki obslužavlejo 49. Prcinkulovo i to od srede do nedele ( 31 .7.- 4. 8.). Kak i navek vsaki ima svoje, pater Stanko organizera proščeje v cirkvi i okoli cirkve, a turistički težaki vozijo po svojemo. Spominajo se, spominajo, ali kuliko vidimo, nej so se ruom nejbole dospomenuli. Nek si vsaki od nas zbere kaj mo paše i to tak kaj mo bode zadovoljna i duša i telo. Kak i navek, čakam vas na gvirco posle meše!

Vaš Tonček

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
Leto XIX, br.7/8, srpen/kovoz 2013. l.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/  , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primerkov


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski v cirkvam
Velečâsni Ivan Hrâstovičov, župnik v Loboru v Hrvackomu zâgorju, sě z svemi meštani spomina(l) kajkavski i, ke jě posebno vâžno, na mešami propovéda(l) na kajkavskomu jeziku.
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a) pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.esnips.com/r/hmfl/doc/e5f32fb6-9f50-4fc3-8c7b- 4629d332d4a2/KAJKAVSKA_VECERNICA_I_MESA
b) editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294

c) Video:
Kajkavska večernica z mešum: KAJ v Zeline 2008. i 2009.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg21820/#msg21820

Na priliku z leta 2008. (1/5):
Citat:
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 01, 15:00 http://www.youtube.com/watch?v=rImSspAN8xk 


KUD"KOPRIVNICA" Koprivnica: NA IVANJE V GORČENI PROŠĆENJE(Međimurje), 07:48

KUD"KOPRIVNICA" Koprivnica : NA IVANJE V GORČENI PROŠĆENJE(Međimurje)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #162 : Rujan 07, 2013, 09:00:05 poslijepodne »
Varaždinske vesti, br. 3580, 13.08. 2013.
e-vundano kolovoza 2013.

Promišljanje

Piše: Anita Posarić

Marija suradnica

Pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji duboko je ukorijenjena u hrvatskom narodu. Dovoljno je samo pogledati kolike su crkve i svetišta, Njoj u čast, nastale  iz vjere i pobožnosti hrvatskog puka u trinaest stoljeća kršćanstva na hrvatskim prostorima. Blagdan Velike Gospe koji slavimo ovog tjedna prilika je da preispitamo što to znači slaviti Mariju i njezino Uznesenje na nebo. Pokušavajući sažeti u jednoj riječi ono što mi se čini Marijina posebnost i najvažnija karakteristika izabrala sam riječ suradnica.



Samo je Mariji u potpunosti uspjelo biti suradnicom Božjom u ostvarivanju Njegova plana. Ne zaboravimo da je čovjek, kao vrhunac božjih stvorenja, od iskona izabran da bude Božji suradnik, ali je taj isti čovjek u svojoj slobodi bojkotirao Božji plan za ovaj svijet. Kada je uočio svoje sposobnosti i moć čovjek se počeo ponašati kao da mu Bog ne treba, počeo je stvarati vlastite planove za ovaj svijet  u uvjerenju da je njegov plan bolji od Božjega. A povijest nas itekako podsjeća kakav je to i koliko uspješan plan.

No, Bog ne odustaje od čovjeka. U povijesti punoj ratova, želje za vlasti i moći nad drugim, Bog odlučuje postati čovjekom kako bi njegov plan za ovaj svijet postao čovjeku jasan i prihvatljiv. Kako nije želio čovjeka spašavati svojom svemoćnom intervencijom Bog traži suradnika u svom pothvatu. I pronalazi ga u nepoznatoj nazaretskoj djevici Mariji. Njezino posvemašnje povjerenje u Božji plan omogućava Isusovo djelo spasenja.

I opet kada je Isus završio svoj život i kad ga je Otac uskrsnućem potvrdio kao pobjednika i izvorom istinskog života, čovjek ponovno sumnja u Njegov plan. Ovaj puta prigovori se odnose na Isusovu božansku narav u kojoj je Isusu bilo jednostavno ostvarivati Božji plan. A mi smo samo ljudi i tražimo do Boga da nam pokaže kako će završiti obični smrtnici koji s njim surađuju. I pokazao nam je to u uznesenju i proslavi Blažene Djevice Marije. Kada bi barem ovaj blagdan u svima koji će ga slaviti u svetištima diljem Hrvatske probudio želju da zauzetije surađuju s Bogom i njegovim planom za spasenjem čovjeka.


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/promisljanje/marija-suradnica.html
i(l)
(str. 8. sim
(vezilo funkcionera morti samo ograničeno vreme)
http://varazdinske-vijesti.hr/pdf/3580.pdf   
Aktuelni broj VV:
http://varazdinske-vijesti.hr/online/Main.php?MagID=1&MagNo=1           

Citat:
Gospa Marija
(Antun Gustav Matoš)

Ima jedna mala gospa Marija,
Što sve mi draža biva što je starija.
Jer ona me je prvog trudno rodila,
Za ručicu me slabu prva vodila.

Prva me na ovom svijetu volila,
Prva se za mene Bogu molila,
Kupala me suzom, Bog joj platio,
Anđeo joj suzom suzu vratio;

Dojila me mlijekom svoje ljubavi,
Učila me ovaj jezik ubavi,
S kojim ću i onda slatko tepati,
Kada ću za plotom možda krepati.

Samo tebe volim, draga nacijo,
Samo tebi služim, oj Kroacijo,
Što si duša, jezik, majka, a ne znamen,
Za te živim, samo za te, amen!

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg26364/#msg26364

Klapa Janjevo - Gospa Marija (Antun Gustav Matoš), 03:28

Klapa Janjevo - Gospa Marija (Antun Gustav Matoš)
« Zadnja izmjena: Rujan 07, 2013, 09:14:36 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #163 : Rujan 07, 2013, 09:01:28 poslijepodne »
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, RUJEN 2013.

NEKAJ ZA ČAS KRATITI

Spoved

Tak vam je pred tri – štiri leti sosed Pišta bil v Lurdo i tam je išel na spoved. Hajdig dugo je čakal na red, kak se to šika i vse je zbavil kak tre. Dok je došel vum, pital ga je pajdaš Tonča kak je bilo. Pišta mo se pofalil da je vse bilo v redo jedino je ne nejbole razmel kakšo pokoro mo je velečasni dal. Unda mo je Tonča pokazal da je bil pre velečasnomo z Poljske. Nejsam vam rekel da sosed Pišta malo slabeše čuje, ali kaj bode još jempot hodal na spoved ak je vse Božeko rekel, a on ga je najbrž razmel.

                                                                                                                                                                                                                                                           
    Vsako leto mi verniki hodamo k našoj i Božekovoj majkici Mariji na Bistrico, na Trsat ili pak v Međugorje kaj se tam žnjom pospominamo i stiha joj, onak v četiri oke, povemo vse kaj nas muoči i kaj jo prosimo nek nam i dale pomaže nositi naše križe štere nam je dragi Božek  ili pak mi sami, del na hrbet. Negda hodočastimo i v Ludbreg dok oni častijo i slavijo Presveto krf Jezušovo, a dok je prilika otpelamo se v Padovo našemo Svetomo Tončeko na spominek, Papi v Rim ili pak i k našoj Marijici v Lurd. Dok več idemo od hiže na sveti pot unda navek skoristimo priliko kaj odidemo i na spoved kaj je to pravo hodočašće i to onak kak dragi Božek i zapoveda. Makar nas naši fratri, patri, velečasniki ili pak župniki vučijo kak tre vse grehe ostajti v svojoj cirkvi i župi mi smo vam Međimorci, kaj se toga dotikavle, malo na svojo roko, pak nam je nekak leži otprti dušo i srce (čitaj: škreblico z grehima) pred nekim stranjskim, šteri nas ne poznajo i ne znajo otkod dohajamo i kam idemo.

   Tak vam je pred tri – štiri leti sosed Pišta bil v Lurdo i tam je išel na spoved. Hajdig dugo je čakal na red, kak se to šika i vse je zbavil kak tre. Dok je došel vum, pital ga je pajdaš Tonča kak je bilo. Pišta mo se pofalil da je vse bilo v redo jedino je ne nejbole razmel kakšo pokoro mo je velečasni dal. Unda mo je Tonča pokazal da je bil pre velečasnomo z Poljske. Nejsam vam rekel da sosed Pišta malo slabeše čuje, ali kaj bode još jempot hodal na spoved ak je vse Božeko rekel, a on ga je najbrž razmel.

    Lani je Štef bil na Trsato i tam je nakanil iti na spoved. I kak i navek tam je dosta velika stiska, a Štef je čakal i prebiral po grehima. Kam bo suza nek na oko i dok je Štef došel čistam blizo unda je spazil da je v spovedalnici jegov domaći župnik šteroga je štel zbeči. Znate kakši je več Pišta je, sam je zgombal: pak toga vraga imam i doma i odišel je čakat na kraj drugoga reda jerbo se spravil na hodočašće kaj pe na spoved kak jegov domaći župnik ne bi zazvedil kaj je vse zahuzal. Nejsam ruon do kraja vpučeni je li Štefa bole muočijo oni deset zapovedi ili pak oni sedem glavneši grehi. Kam bi velečasniki došli da bi oni vse to poslušali, očem reči, pamtili, kaj jim mi povemo. Vsaki od nas se spoveda zbogradi sebe i kaj z Božekom podeli onoga terha šteroga si je na hrbet navlekel i kaj z Božekom zravna račune. Verjem da se zmislite kaj je Jezuš rekel dok so ljudi šinfali Marijo Magdaleno kak je ona velika grešnica? Lepo jim je rekel: Što je od vas ne niti jempot zgrešil nek prvi hiti kamena! To znate, a je li znate kaj se je dale pripetilo? Doletel je jeden kamen. A Jezuš se je niti ne obrnul sam je rekel: Mama, ti se nej mešati.

    Leto ide pomalem krajo, a školsko ferje je minulo tak da deca, od pondelka, znova morajo v školo. A tak so se lepo prifčili na lenguzanje i kaj so ne meli nikše brige. Brzčas bodo znova počeli i v cirkvo hodati, tak kaj nas bode čuda vejč pre nedeljnaj mešaj. Ne sam kanil deco na red pobirati samo sam štel reči ono kaj sam videl. A to ste i vi stareši vidli, a posebno oni kaj so i po vručinaj hodali k meši.         


Vaš Tonček

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
Leto XVI, br.9, rujen 2013. l.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/  , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primerkov


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski v cirkvam
Velečâsni Ivan Hrâstovičov, župnik v Loboru v Hrvackomu zâgorju, sě z svemi meštani spomina(l) kajkavski i, ke jě posebno vâžno, na mešami propovéda(l) na kajkavskomu jeziku.
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a)
pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/51_Kajkavska_vecernica.pdf   
b)
editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294

c) Video:
Kajkavska večernica z mešum: KAJ v Zeline 2008. i 2009.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg21820/#msg21820

Na priliku z leta 2008. (1/5):
Citat:
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 01, 15:00 http://www.youtube.com/watch?v=rImSspAN8xk 

Citat:
Spovet babice Marice
32. smotra dečjoga kaj. pesništva »D. Domjanič« - Sv.I. Zelina 20.10.2012.

http://www.forumgorica.com/dogadaji/29-smotra-decjoga-kaj-pesnistva-d-domjanic-sv-i-zelina-24-10-2009/msg47328/#msg47328

Citat:
Spoved

Ak sem te ikada fkanil,
ak sem i prešel vu-k(o)var
ak sam ti srčeko ranil
pozabil te nebum nigdar....

Spoved (Ak sem ti srčeko ranil), 02:45

Spoved (Ak sem ti srčeko ranil)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: P Oltar - POrtal naš svagdašni PObôžni i vragolasti / Bogoslavija
« Odgovori #164 : Listopad 07, 2013, 11:29:16 poslijepodne »
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup, MIHOLŠČAK (LISTOPAD) 2013.

NEKAJ ZA ČAS KRATITI

Hodočasniki

Zmolili smo vsega Boga kaj je bilo splanerano za vjutro i unda smo dremuckali do malo predi Virovitice gde smo meli fruštuka, a gda bi nam se apetet na vreme otpral prečitali smo par kratkih fraklecov.

Na zadje smo došli v Cernik. Tam je velika cirkva, štero još navek obnavljajo od bombi, granati i šprihi. Najme kaj, cirkva je jako velika, pak so jo četniki ne mogli fulati. Tam nas je dočakal gvardjanov pajdaš, pater Tomislav Vuk, šteri Sveto Zemljo ima v malomo prsto, pak nam je unda vse povedal o sveti zemlji, svetomo kamejo, šteroga ga tam vejč od zemlje i o svetomo pismo, tak da smo načitani i jako spametni (morete si misliti) genuli prema domo.



      Na samo križevo je međimorski gvardjan i čakoski severni župnik pelal svoje konfratre (i jive bolše polovice) šterima je on šef, na izlet i hodočašće v Slavonijo. Još smo nej genuli z doma, a več smo nabasali na proščeje pre Svetomo Križo. Štandi so več bili postavljeni, a oni nejvekši i nejstareši verniki, šteri nebrejo vjutro spati, so se več motali okoli štandov z medicom. I nej sam motali. V cirkvi se prepravlala jutrašnja meša ili kak bi pater Tonček rekel: meša za kuharice. Zmolili smo vsega Boga kaj je bilo splanerano za vjutro i unda smo dremuckali do malo predi Virovitice gde smo meli fruštuka, a gda bi nam se apetet na vreme otpral prečitali smo par kratkih fraklecov.                                                   

   Nejpredi smo se išli pomoliti našoj nebeskoj Majkici vu Voćin. Zazvedili smo da je cirkva v rato bila cela zrušena, neje ostal cigel na ciglo, ali so jo znova zazidali, tak gda ve Marijica ima gde stanuvati. Tam joj je jako lejpo, a još joj je lepše to kaj se za vsaki jeni svetek tu zide hajdig vernikov, šteri dohahajo z vsih krajov Lejpe naše. Posle Voćina zastajli smo se v Požegi. Tam je negda pater Stanko bil župnik. Došel je k svojima, a oni so ga ne dočakali i  nejso ga prepoznali. To se nej tre čuditi jerbo je on tam bil za vreme rata, a i posle, a ve pak so tu nekši novi klinci. Vsa je sreča kaj so ne kuharico premenili, pak ga je ona prepoznala, pak so nas unda pustili kaj smo si malo počinuli, hitili nekaj v kljun i vse to dobro premočili. Ono kaj smo meli na stolo smo si sobom donesli, a kuharica nas je počastila z kavom kaj k sebi dojdemo. Čim smo došli k sebi zafalili smo se, nejpredi, dragomo Božeko za vse ponucane dobrote, a unda i kuharici kaj nas je magadila. Na zadje smo došli v Cernik. Tam je velika cirkva, štero još navek obnavljajo od bombi, granati i šprihi. Najme kaj, cirkva je jako velika, pak so jo četniki ne mogli fulati. Tam nas je dočakal gvardjanov pajdaš, pater Tomislav Vuk, šteri Sveto Zemljo ima v malomo prsto, pak nam je unda vse povedal o sveti zemlji, svetomo kamejo, šteroga ga tam vejč od zemlje i o svetomo pismo, tak da smo načitani i jako spametni (morete si misliti) genuli prema domo. Morem vam reči gda kam god smo došli prepravljali so se svati, očem reči, venčanja, kaj bi rekli gda mladi znova verjejo dragomo Božeko kak je sreča i veselje vu zajedničkom živlejo možov i ženi. Dobro je znati. Mortik se i Međimorci genejo.

      Dok bodete meli v rokaj nova Zvona naši hodočasniki bodo v Međugorju. Odišli so se pomoliti našoj Marijici. Tam je navek lejpo jerbo nam Marijica davle mira, spokoja, zadovoljstvo i nekšo novo snago i vjero za bolše zutra. Ve bodo i naši verniki mogli videti je li je istina da kip Majke Božje v Međugorjo sveti. Jedni velijo da sveti, a drugi nikaj ne vidijo. Vicka, štera je bila z decom kaj so prvi vidli Marijico v Međugorjo veli da joj Marijica još dohaja kaj znači da smo još ne takši kak bi trebali biti.

       Čim se počelo pripovedati kak Marijičin kip v Međugorjo sveti mam se počelo šepetujiti kak i Tito v Kumrovco sveti. Pak ne bodo valjda partijci hujši od nas katolikov. Ak more Marijica more i Tito. Nej znati je li je Tito počel pravzaprav svetiti ili pak se, za one šteri ga nebrejo pozabiti, još nej niti vgasnul?



Vaš Tonček

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir:
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
Leto XVI, br.10, listopad, l. 2013.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/  , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 750 primerkov


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kajkavski v cirkvam
Velečâsni Ivan Hrâstovičov, župnik v Loboru v Hrvackomu zâgorju, sě z svemi meštani spomina(l) kajkavski i, ke jě posebno vâžno, na mešami propovéda(l) na kajkavskomu jeziku.
http://www.zagorje.com/articles/2340/show.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAJKAVSKA VEČERNICA I MEŠA
a)
pdf oblik (zvirni oblik, z ilustrâcijam):
http://www.pou-zelina.hr/documents/Izdavastvo/51_Kajkavska_vecernica.pdf   
b)
editérajuči oblik (ně baš lépo posložen, bez ilustrâcij)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg4294/#msg4294

c) Video:
Kajkavska večernica z mešum: KAJ v Zeline 2008. i 2009.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/p-oltar-portal-nas-svagdasni-pobozni-i-vragolasti-bogoslavija/msg21820/#msg21820

Na priliku z leta 2008. (1/5):
Citat:
Kajkavska večernica KAJ v Zelini 2008. 01, 15:00 http://www.youtube.com/watch?v=rImSspAN8xk 

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Citat:
Čuj molitve vruče ove,
Draga naša Mati,
Tvoj te vezda narod zove,
Romari Hrvati:
Dobra nam naviek ostani,
Zmoli nam pri Sinu,
Da od vsega zla obrani
Nas i domovinu.

Obširneše:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg51679/#msg51679

K suncu prosi saka roža, 03:05

"K suncu prosi saka roža"
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549