Baština > Tradicija i baština
Stari Slaveni
Sledgehammer:
Čini mi se da je J.R.Tolkien jako dobro poznavao slavensku mitologiju, jer je mnoge likove iz svoje trilogije Gospodara prstenova, posve upadljivo, nazvao po upravo tim božanstvima, dapače dijeleći imena likovima u skladu sa njihovim manama i vrlinama...
kuntakinte:
Još mitologija ni prepala dok mi živemo
visoko se bude stala da ju zbudimo... ;D
http://www.forumgorica.com/dogadaji/predstavlajne-knige-vida-baloga-hrvatska-bajoslovla/
Jedva čekamo drugi tal.
kuntakinte:
Bića iz hrvatskih legendi oživljena su na sceni
...Preko grma, preko trna... predstava je u kojoj u šezdeset minuta publika ima priliku doznati zanimljive informacije o čudnovatim bićima koja se pojavljuju u hrvatskim narodnim predajama. U njoj se Vila tinejdžerica oglušuje na roditeljske zabrane i prelazi granicu vilinske šume na Velebitu. Slušala je ona brojne bakine priče i čitala ih je u knjizi koju joj je baka poklonila za prošlu Jurjevsku noć, ali nikada nije upoznala nekoga tko je drugačiji od nje. Zbog toga se odluči istražiti svijet izvan svoje šume te putem upoznaje kečizube, orka, moru, urečljivca, coprnicu, pasoglavca, štrige, krsnika, čovjeka i masmalića. Petra Težak bez poteškoća nosi naslovnu rolu radoznale vile, koja se pred kraj predstave istinski želi vratiti doma, a Ivan Bošnjak fantastično prelazi iz uloge u ulogu, da gotovo do polovice predstave niste sigurni radili se o samo jednom glumcu ili niz likova donose različiti glumci. Redateljica je s njima odradila odličan posao te sa svega dva glumca stvorila paletu uloga, dogodovština i situacija koje se dinamično i zabavno izmjenjuju.
http://velika-gorica.org/hrvatska/hrvatska/bica-iz-hrvatskih-legendi-ozivljena-su-na-sceni
Nagrađivane "Priče iz davnina" u kinu Gorica
Kino Gorica za niže razrede PŠ Mraclin i OŠ Eugena Kvaternika, u ponedjeljak, 28. travnja u 9 sati organizira projekciju filmskog omnibusa od šest animiranih naslova "Priča iz davnine" Ivane Brlić Mažuranić.
To su Stribor, Neva, Regoč, Potjeh, Palunko i Jagor urednice i redateljice Helene Bulaja i grupe međunarodnih redatelja, Laurenca Arcadiasa, Nathana Jureviciusa, Al Keddie, Eda Bealsa, Mireka Nisembauma, Ellen McAuslan i Katrin Rothe.
Učenici PŠ Mraclin nakon projekcije će posjetiti Dječji odjel Gradske knjižnice gdje će sudjelovati na kratkoj radionici i čitaonici na temu Priča iz davnine.
Film je dobitnik značajnih međunardnih priznanja za multimediju i animirani film, animirana bajka "Regoč" Helene Bulaje dobila je nagradu za najbolji strani kratki animirani film na 13. Međunarodnom festivalu obiteljskog filma (International Family Film Festival) u Hollywoodu, čija je misija promocija pozitivnih životnih vrijednosti i obrazovanja.
"Priče iz davnine" su, kako je rekao Joško Marušić, "najbolje što se dogodilo u hrvatskoj kinematografiji u zadnjih deset godina" i kako je napomenuo Nicholas Da Silva, član žirija Flash Film Festivala FlashForward iz San Francisca, "animirana bajka 'Regoč' Helene Bulaj jedna je od najboljih zbirki animiranih interaktivnih priča napravljenih u Flashu do sada koja obogaćuje svačiji život i istovremeno promiče multikulturalna iskustva".
http://www.vgdanas.hr/Dogadjanja/Clanak/9380/nagradivane-price-iz-davnina-u-kinu-gorica.aspx
I mi Stribora za trku imamo!
kuntakinte:
Duhovi drevnih Slavena među nama
Rusi su primili kršćanstvo u 10. stoljeću. No u nekim je krajevima ova nova, strana religija uvođena uz primjenu vojne sile, jer Slaveni su imali vlastita vjerovanja, jake domaće kultove kojih su se nerado odricali. Ta vjera je bila toliko snažna da se mnogi slavenski duhovi spominju i danas. Ruski vjesnik predstavlja tri drevna bića ruskog svijeta.
Duhovi drevnih Slavena među nama
Lešij je istovremeno i najstrašnije i najveselije biće iz stare ruske religije.
Vremenom su mnogi univerzalni paganski bogovi pali u zaborav, ali se to nije dogodilo s nekim lokalnim duhovima. Oni su stoljećima upozoravali ljude na opasnosti koje vrebaju u prirodi poput utapanja, trovanja ugljičnim monoksidom i divljih životinja. Duhovi iz bajki također su opominjali ljude da budu ljubazni, uredni i vrijedni.
Lešij
Lešij (šumski duh, na ruskom se šuma kaže „les“) istovremeno je i najstrašnije i najveselije biće iz stare ruske religije. Veoma visok i prekriven krznom poput životinjskog, on je gospodar svih stanovnika šume. Lešij nikada ne miruje, uvijek putuje šumom i zbija šale s nepažljivim posjetiteljima.
Najomiljenija zabava mu je čovjeka zbuniti i učiniti da se ovaj izgubi u šumi. Ponekad to čini tako što se predstavi kao rođak i ponudi se zalutalom pokazati put do kuće. Ali, Lešija možete razlikovati od oca ili djeda po nekim osobinama: neprirodno dugoj kosi, očima poput životinje i upadljivom komadu odjeće (crvenom šeširu ili crvenom pojasu). Lešij je uvijek raspoložen za pušenje i ne propušta priliku da od prolaznika zatraži malo duhana. Također voli i proslave, pa se može prerušiti i u seljaka kako bi tajno prisustvovao nekoj svetkovini. Tada je vrlo važno da hromog gosta brzo otjerate - ako malo više popije i zapleše, cijelo će se naselje „okrenuti naglavačke“ od bučnih koraka ovog podivljalog drevnog duha.
Kako lešij ne bi prevario ili najurio čovjeka, ovaj može izgovoriti odgovarajuće riječi, ali postoje i drugi načini, od kojih je najučinkovitiji - psovanje. Čovjek može nositi i odjeću naopako kako bi se zaštitio od lešija, ili može zamijeniti lijevu i desnu cipelu. Ipak, lešija je najbolje kloniti se - čovjek ne smije sam odlaziti u šumu, ne smije se prepirati, veseliti ili vikati u šumi. Povrh svega, ne smije ostati u šumi preko noći, a ako iz nekog razloga ipak mora, ne smije nikako zaspati na šumskoj stazi. Prema vjerovanju, sve će ovo uznemiriti Lešija, ali je jasno da se ovako čovjek upozorava na opasnost od šumskih zvijeri. Možda su sva ova šumska stvorenja utjelovljena u lešiju? Odgovor se ne zna, no gotovo nitko još nije imao hrabrosti opovrgnuti postojanje ovog kralja šume.
Vodjanoj
Vodjanoj (vodeni duh, vodenjak) često se sreće u ruskim narodnim predajama jer je Rusija zemlja bogata rijekama, jezerima i morima. Kult vodjanoja bio je prisutniji u sjevernom dijelu Rusije, blizu Bijelog mora. Vodjanoj nije bio samo običan vodeni duh. Njegove sluge i djeca bile su sirene, a on je bio kralj podvodnog carstva i ulijevao je strahopoštovanje. Crne ili plave kože, s perajom i repom ribe, pojavljuje se uglavnom noću i na obali rijeke raščešljava svoju zamršenu kosu boje algi.
Pravila ponašanja s vodjanojem su jednostavna. Noću se ni iz kojeg razloga ne smije prilaziti rijekama i jezerima - niti zahvatiti vode, niti preko nje prijeći ili loviti ribu. Plivanje je bilo zabranjeno na velike praznike kada je veliki broj ljudi bio pijan, a čovjek se nipošto nije smio hvaliti svojim plivačkim umijećem - vodjanoj najviše voli hvalisavce. On ne ubija one koji se utope, nego ih odvodi u svoje carstvo da mu dovijeka služe. Iz tog razloga se utopljenici ne sahranjuju na pravoslavnim grobljima, jer to može razljutiti vodjanoja i izazvati sušu ili grad.
Domovoj
Boris Kustodijev: Trgovčeva žena i domovoj (1922).
Nema sumnje da je domovoj (kućni duh) najvažniji od svih ruskih duhova. Baš kao i britanski „brownie“, on živi u kući i pomaže u obavljanju svakodnevnih poslova, a zauzvrat očekuje nešto za jelo. Ipak, sličnost se tu završava. Dok su „brownieji“ mala i vrlo brojna stvorenja, domovoj pripada jednoj obitelji i predstavlja duh predaka - zato ga često zovu „djedica“ i kažu da je star stotinama godina. Kada se obitelj preseli u novu kuću, domovoja iz prethodnog obitavališta treba pozvati stariji član obitelji.
Djevojčica, gerla, tjolka, putana – ruski žargon za riječ „žena“
Kad djevojčica naraste, postaje djevojka. Kad izgubi nevinost, postaje žena. Kad rodi, postaje majka. U ruskom jeziku te riječi dobivaju novi smisao koji nije uvijek pristojan.
Budući da predstavlja pretka, domovoj brine o svojim rođacima i pomaže u kući, iako ponekad voli ukrasti predmete koji su mu potrebni. Uvijek je tu, živi ispod „pećke“ - najprljavijeg mjesta u kući, ali se rijetko pojavljuje. Uglavnom liči na bradatog starca s plamenim očima bez obrva, s velikim ušima i repom. Ako se članovi obitelji ne obaziru na njegova upozorenja, domovoj se veoma naljuti - pravi buku, baca stvari po kući, nanosi štetu konjima i stoci. Postoje pravila kojih se morate pridržavati da biste sve ovo izbjegli. Prije nego što čovjek krene na put na duže vrijeme, mora „sjesti pred put“ - nakon što je sve spakirao, neko vrijeme treba sjediti u tišini opraštajući se s kućnim duhom. Preko noći na stolu se ne smije ostavljati nikakvo posuđe ili hrana - domovoj ovo može upotrijebiti na sebi svojstven način i hranu učiniti „nečistom“. U kući se ne smije psovati, posebno ne za stolom, budući da se domovoj, kao i svi duhovi, boji psovki. Svađe i rasprave također mogu uznemiriti Domovoja, baš kao i neuredna kuća.
Iako današnji Rusi, koji uglavnom žive u gradovima, rijetko mogu sresti vodjanoja ili lešija, postoje obitelji koje i dalje vjeruju u domovoja. Domovoj danas jedino ne može ugušiti ljude. Znate li zašto? Zato što danas ne postoje „pećke“, a čini se da je „gušenje“ koje je uzrokovao domovoj bio način na koji su Rusi objašnjavali trovanje ugljičnim monoksidom, nekada čestu pojavu u kućama bez dimnjaka. Kako vrijeme prolazi, vjerovanje u duhove iz narodnih predanja polako nestaje, ali oni su i dalje važan dio ruske kulture.
http://hr.rbth.com/arts/2014/05/24/duhovi_drevnih_slavena_medu_nama_27593.html
-
Izašla nova knjiga akademika Radoslava Katičića!
Autor već kultne trilogije “Božanski Boj”, “Zeleni Lug” i “Gazdarica na vratima”, akademik Radoslav Katičić, dvije godine nakon zadnje knjige ponovno nas uveseljava još jednim pažljivo ispoliranim dijamantom - “Vilinska vrata”.
http://www.rodnovjerje.com.hr/novost-7-katicicknjiga.html
Knjige
Hod kroz godinu
Vitomir Belaj
Božanski boj
Radoslav Katičić
Zeleni lug
Radoslav Katičić
Gazdarica na vratima
Radoslav Katičić
Vilinska vrata
Radoslav Katičić
http://www.rodnovjerje.com.hr/knjiga5-vilinskavrata.html
kuntakinte:
Mythologie der Griechen, Römer, Ägypter, Semiten, Perser, Germanen, und Slaven
by Schwenck, Konrad, 1793-1864
Publication date 1855
https://ia802602.us.archive.org/13/items/bub_gb_gzEVAAAAYAAJ/bub_gb_gzEVAAAAYAAJ.pdf
Mythologie der alten Teutschen u. Slaven. in Verbindung mit dem Wissenswürdigsten aus dem Gebiethe der Sage und des Aberglaubens
Erste Abteilung
by Tkány, Anton
Publication date 1827
Topics
Mythology, Germanic, Mythology, Slavic
https://archive.org/download/mythologiederalt01tk/mythologiederalt01tk.pdf
Mythologie der alten Teutschen u. Slaven. in Verbindung mit dem Wissenswürdigsten aus dem Gebiethe der Sage und des Aberglaubens
Zweite Ausgabe
by Tkány, Anton
Publication date 1827
Topics Mythology, Germanic, Mythology, Slavic
https://archive.org/download/mythologiederalt02tk/mythologiederalt02tk.pdf
Der Baumkultus der Germanen und ihrer Nachbarstämme; mythologische Untersuchungen
by Mannhardt, Wilhelm, 1831-1880
Publication date 1875
Topics Nature worship, Mythology, Germanic
https://archive.org/download/derbaumkultusder01mann/derbaumkultusder01mann.pdf
Die Süd-Slaven und deren Länder in Beziehung auf Geschichte, Cultur und Verfassung
by Johann Daniel F . Neigebaur
Publication date 1851
https://archive.org/download/diesdslavenundd00neiggoog/diesdslavenundd00neiggoog.pdf
Der Weltkampf der Deutschen und Slaven seit dem Ende des fünften Jahrhunderts nach christlicher Zeitrechnung, nach seinem Ursprunge, Verlaufe und nach seinen Folgen dargstellt
by Heffter, Moritz Wilhelm, 1792-1873
Publication date 1847
https://archive.org/download/derweltkampfderd00heffuoft/derweltkampfderd00heffuoft.pdf
Die Slaven, ein Urvolk Europas
von Martin Žunkovič
Sechste Ausgabe
by unkovi, Martin
Publication date 1911
Topics Slavs, Slavic languages
https://archive.org/download/dieslaveneinurvo00unko/dieslaveneinurvo00unko.pdf
Germanen und Slaven : eine archäologisch-anthropologische Studie
by Buschan, Georg Hermann Theodor, 1863-1942
Publication date 1890
https://archive.org/download/bub_gb_HTM_AQAAMAAJ/bub_gb_HTM_AQAAMAAJ.pdf
Staroslovan; Vierteljahrsschrift zur Pflege der altslavischen Sprache, Geschichte und Kultur
by Zunkovic, Martin
Topics Slavic philology -- Periodicals, Slavs, Runes, Inscriptions, Runic
https://archive.org/download/staroslovanviert02zunkuoft/staroslovanviert02zunkuoft.pdf
Dir Religionen der europäischen Culturvölker: Der Litauer, Slaven, Germanen ...
by Julius Lippert
Publication date 1881
https://archive.org/download/dirreligionende00lippgoog/dirreligionende00lippgoog.pdf
Helmolds Chronik der Slaven
by Helmoldus, Bosoviensis; Laurent, Johann C. M; Wattenbach, Wilhelm; Lappenberg, Johann Martin; Schmeidler, Bernhard
Publication date 1910
Topics Mission, Mission, Westslawen
https://archive.org/download/helmoldschronik00helmgoog/helmoldschronik00helmgoog.pdf
Wann wurde Mitteleuropa von den Slaven besiedelt? Beitrag zur Klärung eines Geschichts- und Gelehrtenirrtums
by Zunkovic, Martin
Publication date 1904
Topics Slavic languages -- Etymology Names, Names, Geographical -- Slavic, Europe -- History
PublisherKremsier H. Slovák
https://archive.org/download/wannwurdemittele00zunkuoft/wannwurdemittele00zunkuoft.pdf
Veli čovek na tviteru, da se skopa v evrope antički grob najvekša je verojatnost da je nutre pokopan slavenski ratnik. Tulko o tem do se kam selil, preselil i doselil....
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju